LOKALNA AKCIJSKA GRUPA BOSUTSKI NIZ

Rad LAG-a sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog fonda za poljoprivredni

razvoj

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

lipanj 2016.

2

Sadržaj LRS Lag-a Bosutski niz

UVOD U LOKALNU AKCIJSKU GRUPU BOSUTSKI NIZ

1. Osnovne značajke područja Lag-a 3

1.1. Opće zemljopisne značajke područja 3

1.1.1. Položaj i granice područja 5

1.1.2. Geomorfološke i klimatske značajke područja 5

1.1.3. Prirodna baština Lag-a i NATURA 2000 6

1.1.4. Kulturno-povijesna i tradicijska baština 6

1.1.5. Stanje društvene i komunalne infrastrukture 7

1.1.5.1. Društvena infrastruktura 7

1.1.5.2. Prometna i komunalna infrastruktura 9

1.2. Gospodarske značajke područja 11

1.2.1. Poljoprivreda i šumarstvo 15

1.2.2. Turizam 19

1.2.2. Tržište rada 19

1.3. Demografske i socijalne značajke područja 20

2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu 20

2.1. Identifikacija razvojnih potreba i potencijala Lag-a 20

2.2. SWOT analiza 22

3. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući

jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate

25

3.1. Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja Lag-a Bosutski niz 25

3.2. Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područja Lag-a temeljeni na

mogućnostima PRR 2014. - 2020.

28

3.3. Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti 40

3.4. Opis tema planiranih projekata suradnje i način odabira projekata suradnje 40

3.5. Inovativan i integriran karakter LRS 41

3.6. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima 42

3.7. Opis odabira projekata na razini Lag-a 44

4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS 46

4.1. Opis partnerstva 49

5. Akcijski plan provedbe LRS 49

6. Način praćenja i procjene provedbe LRS 50

6.1. Opis praćenja i procjene provedbe LRS 53

7. Opis sposobnosti provedbe LRS 53

7.1. Povijest organizacije i dosadašnja iskustva Lag-a u provedbi projekata 53

7.2. Kapaciteti za provedbu LRS 54

7.2.1. Ljudski kapaciteti za provedbu LRS 54

7.2.2. Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada Lag-a 56

8. Financijski plan 56

DODACI

3

UVOD U LOKALNU AKCIJSKU GRUPU BOSUTSKI NIZ

Naziv LAG-a: Lokalna akcijska grupa

Bosutski niz

Broj jedinica

lokalne

samouprave:

11

Adresa sjedišta

LAG-a:

Trg kralja Tomislava 6, 32245

Nijemci

Uključene

jedinice lokalne

samouprave:

Grad: Otok; Općine: Andrijaševci, Babina

Greda, Cerna, Gradište, Vođinci, Jarmina,

Ivankovo, Nijemci, Privlaka i Stari

Mikanovci.

Web stranica: http://www.lag-bosutskiniz.hr NUTS II: Kontinentalna Hrvatska

Kontakti:

Telefon: 032/280-087

Gsm: +385(0)98579498

e-mail:

lag.bosutski.niz@gmail.com

Broj

stanovnika

LAG-a (2011.):

44.403 stanovnika

Datum

osnivanja/

registracije:

11.05.2011 Površina LAG-

a (ARKOD): 850,50 km2

OIB: 60225576629 Glavni izvor

financiranja:

M19, Program ruralnog razvoja RH 2014.-

2020./EPFRR (EAFRD) (90%), RH (10%)

MB: 2800411

Registarski

broj udruge: 16001697

RNO: 225229

IBAN: HR3424020061100764049

1. Osnovne značajke područja Lag-a 1.1. Opće zemljopisne značajke područja

U sastavu Lokalne akcijske grupe Bosutski niz (u nastavku Lag) nalazi se 11 jedinica lokalne

samouprave (grad Otok i općine Andrijaševci, Cerna, Gradište, Ivankovo, Nijemci, Privlaka,

Stari Mikanovci, Vođinci, Jarmina i Babina Greda) koje povezuje rijeka Bosut na području sa

24 naselja.

Slika 1. Područje LAG-a Bosutski niz u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Izvor: Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije. Obrada Lag Bosutski niz

4

Lag zauzima površinu od 850,50 km21 ili 34,67% površine Vukovarsko-srijemske županije.

Najveća je općina Nijemci s površinom od 224,35 km2, a najmanja Jarmina sa 12,81 km22.

Tri JLS nalaze se u sustavu Područja s posebnim prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima.

Popis područja nalazi se u Dodatku 4 dok se kartografski prikaz Lag-a nalazi u Dodatku 3.

Grafikon 1. Površina jedinica lokalne samouprave u ukupnoj površini Lag-a

Izvor: ARKOD- Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela

Tablica 1. Osnovni statistički podaci o Lag-u Bosutski niz

Grad/

Općina

Površina

u km²

Broj

naselja

2001.

Broj kućanstava Broj

naselja

2011.

Broj stanovnika

Gustoća

naseljenosti /

st./km2

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

Općina

Andrijaševci 39,78 2 1258 1223 2 4249 4075 106,81 102,44

Općina

Babina

Greda

76,04 1 1302 1095 1 4262 3572 56,05 46,98

Općina

Cerna 71,29 2 1460 1383 2 4990 4595 70,00 64,46

Općina

Gradište 56,62 1 1055 880 1 3382 2773 59,73 48,98

Općina

Jarmina 12,81 1 787 745 1 2.627 2458 205,07 191,88

Općina

Ivankovo 103,48 3 2446 2355 3 8.676 8006 83,84 77,37

Općina

Nijemci 224,35 8 1951 1568 8 5.998 4705 26,74 20,97

Općina

Privlaka 53,37 1 1032 962 1 3.776 2954 70,75 55,35

Općina Stari

Mikanovci 54,83 2 1059 929 2 3.387 2956 61,77 53,91

Općina

Vođinci 20,97 1 614 549 1 2.113 1966 100,76 93,75

Grad Otok 136,96 2 2256 1944 2 7.755 6343 56,62 46,31

LAG 850,50 24 15.220 13.633 24 51.215 44.403 81,65 72,94

Izvor: ARKOD,DZS RH, Popis stanovništva 2001./2011.

1 Izvor: ARKOD- Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela

2 Izvor: ARKOD- Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela

Vukovarsko-srijemska županija; 2.452,91 km2;

65,33%

Lag Bosutski niz; 850,50 km2; 34,67%

Površina Lag-a Bosutski niz

Vukovarsko-srijemska županija Općina Andrijaševci 39,78 km2 Općina Babina Greda 76,04 km2

Općina Cerna 71,29 km2 Općina Gradište 56,62 km2 Općina Jarmina 12,81 km2

Općina Ivankovo 103,48 km2 Općina Nijemci 224,35 km2 Općina Privlaka 53,37 km2

Općina Stari Mikanovci 54,83 km2 Općina Vođinci 20,97 km2 Grad Otok 136,96 km2

5

Broj stanovnika na području Lag-a između zadnja dva popisa stanovnika 2001. i 2011. godine

smanjio se za 6.812 stanovnika odnosno za 13,30%. Sukladno drastičnom opadanju broja

stanovnika ukoliko depopulaciju izrazimo u gustoći naseljenosti, opala je za -10,66%.

Pogledamo li gustoću naseljenosti za Republiku Hrvatsku koja iznosi 75,8 st./km2 vidimo da

područje Lag-a bilježi pad ispod državnog prosjeka za -3,77 %. Sukladno navedenom broj

kućanstava smanjio se za 1.587, odnosno -10,43%. Popis JLS s brojem stanovnika u

pripadajućim naseljima nalazi se u Dodatku 1.

1.1.1. Položaj i granice područja

Područje Lag-a Bosutski niz nalazi se u središnjem dijelu Vukovarsko-srijemske županije te

pripada statističkoj regiji Kontinentalne Hrvatske. Lag ima međunarodnu granicu s Republikom

Srbijom na istoku te sa Bosnom i Hercegovinom na jugu. Na svom zapadnom dijelu graniči s

Brodsko-posavskom županijom. Sa svoje južne strane graniči sa Lag-om Šumanovci dok na

sjeveru sa Lag-om Srijem. Geoprometni položaj LAG-a je dobar jer kroz njega prolaze europski

prometni pravci. Autocestom A3 Zagreb – Lipovac uključen je u međunarodni Paneuropski

prometni koridor X, poveznica LAG-a sa zapadnom, sjeverozapadnom te s jugoistočnom

Europom i Bliskom Istokom. Međunarodnim željezničkim pravcem, prugom Zagreb –Tovarnik

na istom koridoru ojačava se pozicija LAG-a kao važnog željezničkog čvorišta.

1.1.2. Geomorfološke i klimatske značajke područja

Geomorfološki, prostor Lag-a pripada prostoru istočnohrvatske nizine kao dijela

makromorfološke regije Panonske nizine, odnosno mikroregiji Vinkovačko- vukovarske lesne

zaravni istočnohrvatske ravnice. Reljef karakteriziraju male visinske razlike, s vrlo blagim

uzvisinama. Najniža točka smještena je u Posavini – Spačva (78 m n.v.). Na jugoistočnom

području Lag-a nalazi se Spačvanski prostor, koji obuhvaća dio prisavske holocene naplavne

bosutske nizine. U strukturi ukupne površine Lag-a većinu čine poljoprivredne površine

(55,90%) zatim šumska zemljišta (35,04%) te po kategorizaciji ostale površine (9,06%).

Tablica 2. Struktura zemljišta na području LAG-a

Općina / Grad Poljodjelske

površine (ha)

Šumsko zemljište

(ha) Neplodno (ha)

Općina Andrijaševci 2.706 756 500

Općina Babina Greda 5.476 1.428 1.113

Općina Cerna 3.741 2.495 689

Općina Gradište 3.827 1.375 559

Općina Jarmina 1.156 0 138

Općina Ivankovo 7.494 1.854 987

Općina Nijemci 10.022 10.728 1.719

Općina Privlaka 2.982 1.875 384

Općina Stari Mikanovci 2.407 2.675 368

Općina Vođinci 1.519 420 188

Grad Otok 6.297 6.247 1.071

LAG UKUPNO 47.627 29.853 7.716

Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije; Prostorni planovi uređenja

obuhvaćenih JLS; Obrada Lag Bosutski niz.

Povoljna struktura zemljišta značajan je gospodarski resurs za Lag što daje posebnu vrijednost

tom prostoru. Kvalitetne poljoprivredne obradive površine i šume omogućuju razvoj

povrtlarske, voćarske cvjećarske, ratarske i stočarske proizvodnje, šumarstva, lovnog i

ribolovnog turizma te prehrambene i drvoprerađivačke industrije.

Najvažniju ulogu među vodotocima na području LAG-a ima rijeka Bosut, koja dominira

područjem i predstavlja prirodnu poveznicu između JLS-a, i Sava. Područje Lag-a ima

umjereno kontinentalnu klimu s hladnim i snježnim zimama te sunčanim i vrućim ljetima.

6

Raspon temperature je od -25 °C do 40 °C, s vjetrovima istočnog, zapadnog, jugozapadnog i

sjeveroistočnog smjera. Podneblje ima relativno malo oborina, s prosječnom godišnjom

količinom 6403 mm padalina. Najviše je padalina u ljetnom ( kiša uz čestu pojavu tuče), a

najmanje u zimskom razdoblju (snijeg uz čestu pojavu mraza). Srednja godišnja relativna

vlažnost zraka iznosi 75%.

1.1.3. Prirodna baština Lag-a i NATURA 2000

Spačvanski bazen (HR1000006;HR2001414) sastavni je dio Nacionalne ekološke mreže

Natura 2000 koja zahtijeva zaštitu i usmjereno upravljanje radi očuvanja biološke raznolikosti

s posebnim osvrtom na očuvanje lužnjakovih šuma i bogat je vodotocima Bosuta, Spačve,

Brežnice, Virova, Lubnja i Studve4. Premda samo 298,53 km2 čine šumske površine, za

pojedine dijelove LAG-a karakteristične su upravo šume (Spačvanski bazen), stoljetno

bogatstvo toga kraja. Šuma hrasta lužnjaka (9.534.621 m3)5, zbog veličine jedinstvena u svijetu,

nalazi se upravo na području šumskog spačvanskog bazena. Lože su posebni rezervat šumske

vegetacije sa starom slavonskom hrastovom šumom. Smješten je u Spačvanskom bazenu sa

površinom rezervata od 108,70 ha. Rezervat je namijenjen znanstvenim istraživanjima i

edukaciji i u njemu je postavljena trajna ploha u sklopu UNESCO-va programa Čovjek i

biosfera (MAB9)6. Posebni rezervat Hrasta Lužnjaka nalazi se u Općini Ivankovo koji

obuhvaća rijetki primjerak drveća specifičnih dimenzija i estetskih vrijednosti7. Također u

Općini Stari Mikanovci nalazi se spomenik prirode „Skupina hrastova stabla lužnjaka“.

Sastoji se od 8 stabala slavonskih hrastova lužnjaka i jednog stabla poljskog jasena8. Značajni

krajobraz „Virovi“ obuhvaća rječicu Virove i okolnu šumu hrasta lužnjaka „Lože“ na

udaljenosti 100 m od obale. Područje Virova ima odlike močvare. Više od 70% omeđeni su

šumom hrasta lužnjaka9. Park šuma Zvirinac smještena je uz desnu obalu Bosuta. Zaštićena

je 1999. godine, prvenstveno za potrebe odmora i rekreacije. To je područje šuma hrasta

lužnjaka i običnog graba, ukupne površine 39,05 ha10. Meandar rijeke Save na području

Ajdakova i Brezovice (općina Babina Greda) kao osobito značajan kultivirani krajobraz te lipa

na lokaciji Nožice u općini Babina greda (kao spomenik prirode)11. Sava nizvodno od

Hruščice (općina Babina Greda) područje je pod Naturom 2000, dio Nacionalne ekološke

mreže. Navedeno odnosi se na područje očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS)

HR200131112. Popis područja u mreži NATURA 2000 s pripadajućom kartom nalazi se u

Dodatku 2. Zaštićenim područjima, uključujući i područja ekološke mreže, upravljaju javne

ustanove. Na području LAG-a koji pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji, upravljanje

zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima provodi Javna ustanova za

upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Vukovarsko-srijemske.

1.1.4. Kulturno-povijesna i tradicijska baština

Područje LAG-a bogato je kulturnom i povijesnom baštinom i kulturnim događanjima. LAG

ima bogate kulturne i povijesne resurse te sve preduvjete za dugoročan razvoj kulturne

turističke ponude i imidž destinacije kulturnog i tradicijskog turizma. Prema Registru kulturne

baštine Ministarstva kulture RH, na području LAG-a Bosutski niz nalazi se 31 zaštićeno

nepokretno kulturno dobro, 8 zaštićenih pokretnih kulturnih dobra te 4 zaštićena nematerijalna

3 Državni hidrometeorološki zavod; http://prognoza.hr/karte.php?id=prizemne&param=ukob&it=06 4 Državni zavod za zaštitu prirode, Ekološka mreža RH (Natura 2000) 5 Plan upravljanja HR2001414,HR2001415/HR1000006 Spačvanski bazen – prijedlog pSCI/SPA 6 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 7 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 8 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 9 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 10 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 11 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 12 Državni zavod za zaštitu prirode, Ekološka mreža RH (Natura 2000)

7

kulturna dobra13. Najznačajniji su: Ruševine Opatije Poljana "Rokovačka zidina" i „Župna

crkva sv. Andrije“ (općina Andrijaševci), arheološko nalazište "Gradina“ (općina Otok),

Etnološki objekt – Suvara (Grad Otok), arheološko nalazište Gorjani i orgulje u crkvi sv. Ivana

Krstitelja (općina Ivankovo), Arheološki lokalitet-nalazište „Staro Crkvište“ i „Kamenica“

(općina Jarmina), sakralna građevina – crkva Sv. Martina i obiteljska kuća slikara Ivana Domca

(općina Privlaka), orgulje u crkvi sv. Franje Asiškog i lokalitet „Velika greda, Lazine“ (općina

Gradište), naselja iz kasnog brončanog doba i latena „Stari vrt“ (općina Babina Greda), Crkva

sv. Lovre đakona i mučenika (općina Babina Greda), kulturno-umjetnička manifestacija „Divan

je kićeni Srijem“ i prapovijesni arheološki lokalitet „Cripnjača“ (općina Nijemci), kulturno-

umjetnička manifestacija "Konji bijelci" (Babina Greda), "Mladost i ljepota Slavonije" (Stari

Mikanovci), Arheološko nalazište „Gradac“ (općina Cerna), žetvene svečanosti (općina Cerna),

nacionalna šunkijada (općina Stari Mikanovci) i „Dječje igre na Bendeku“ (općina Vođinci).

Tablica 3. Nacionalna kulturno-povijesna baština na području Lag-a Bosutski niz

Vrsta

kulturnog

dobra

Zaštićeno pokretno kulturno dobro Zaštićeno nepokretno

kulturno dobro

Nematerijalno kulturno

dobro

Grad /

Općina Pojedinačno Zbirka

Muzejska

zbirka

Pojedinačno

i Kulturno

povijesna

cjelina

Kulturni

krajolik/

krajobraz

Zaštićeno Preventivno

zaštićeno

Općina

Andrijaševci 0 0 0 2 0 0 0

Općina Babina

Greda 2 1 0 4 0 0 0

Općina Cerna 0 0 1 2 0 1 0

Općina

Gradište 1 0 0 1 0 1 0

Općina

Jarmina 0 0 0 1 0 0 0

Općina

Ivankovo 1 0 0 6 0 1 0

Općina Nijemci 0 0 0 7 0 0 0

Općina

Privlaka 0 0 0 1 0 0 0

Općina Stari

Mikanovci 0 0 0 3 0 0 0

Općina Vođinci 0 0 0 0 0 0 0

Grad Otok 0 2 0 4 0 1 0

UKUPNO

LAG 4 3 1 31 0 4 0

Izvor: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Registar kulturnih dobara, siječanj 2016; Obrada Lag Bosutski niz

1.1.5. Stanje društvene i komunalne infrastrukture

1.1.5.1. Društvena infrastruktura

1. ŠKOLE Na području LAG-a djeluje 14 matičnih škola. Osnovne škole su u Cerni, Gradištu, Ivankovu,

Retkovcima, Nijemcima, Lipovcu, Otoku, Komletincima, Privlaci, Starim Mikanovcima,

Vođincima, Rokovcima–Andrijaševcima, Jarmini i Babinoj Gredi. Područnih škola je 9 i to u

naseljima: Šiškovcima, Prkovcima, Podgrađu, Donjem Novom Selu, Đeletovcima, Apševcima,

Banovcima, Vinkovačkim Banovcima i Novim Mikanovcima.

U vlasništvu grada i općina na području LAG-a postoje četiri vrtića i dvije dječje igraonice dok

se na područjima svih općina organizira predškolski odgoj i obrazovanje za djecu. Opremljenost

13 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Registar kulturnih dobara, siječanj 2016; Obrada Lag Bosutski niz

8

uglavnom ne zadovoljava, vrtići nemaju odgovarajuće dvorane za tjelesnu aktivnost i igrališta,

a za bolju opremljenost predškolskih ustanova potrebna su dodatna financijska sredstva. Na

području Laga postoje tek dva privatna vrtića što predstavlja svojevrstan potencijal kako bi se

stanovnicima ruralnih područja pružila i omogućila kvalitetna životna okolina te spriječilo

iseljavanje.

Grafikon 2. Stanovništvo i broj djece u predškolskom odgoju i obrazovanju po JLS

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2011. –

Priopćenje DZS 7.1.1.; Obrada Lag Bosutksi niz

Najveću gustoću naseljenosti ima općina Jarmina sa 192 st/km2 dok najmanju ima općina

Nijemci sa 21 st/km2 koja ujedno ima i najveći negativni prirodni prirast od -43. Znatno

umanjujuću reprodukciju stanovništva ima Općina Stari Mikanovci sa vitalnim indeksom

(živorođeni na 100 umrlih) od 40,9. Općina Vođinci ima tendenciju povećane reprodukcije

stanovništva s najvećim vitalnim indeksom od 228,6. Ukoliko to usporedimo sa trenutno

upisanim brojem djece u predškolski odgoj i obrazovanje Općina Ivankovo je vodeća sa 70

polaznika, međutim u budućnosti bilježit će pad što možemo vidjeti kroz smanjuje prirodnog

prirasta na 2. Posljedica navedenog nosi sa sobom relativno staro stanovništvo ruralnog

područja.

2. ZDRAVSTVENA INFRASTRUKTURA Sve općine s područja LAG-a imaju ambulante obično s barem jednim timom opće/obiteljske

prakse i timom stomatološke zdravstvene zaštite (u općini Nijemci smještena je i ginekološka

ambulanta) te ljekarne, koje su uglavnom u privatnom vlasništvu. Međutim, na području Lag-

a postoje i tri ljekarne u sklopu djelatnosti Doma zdravlja Vinkovci na području Otoka, Starih

Mikanovaca i Ivankova14. U općinama Ivankovo, Nijemci i Gradište smještene su i ustanove za

zdravstvenu njegu u kući.

3. KULTURNA INFRASTRUKTURA Većina općina na području LAG-a nema većih kulturna ustanova (muzeja, galerija, knjižnica,

kazalište i dr.), pa su stanovnici orijentirani na usluge takvih i sličnih ustanova u većim okolnim

gradovima (Vinkovci, Vukovar, Županja, Osijek).

U kontekstu manje infrastrukture općina Ivankovo ističe se Kazalištem „Mika Živković“ u

Retkovcima, Domom kulture u Ivankovu te multifunkcionalnim prostorijama narodnih domova

u Prkovcima i Retkovcima za održavanje različitih manifestacija, priredaba i sličnih društvenih

okupljanja. U općini Nijemci, u Pastoralnom centru smješten je Zavičajni muzej u kojem

predstavljena bogata prošlost Nijemaca i župe Sv. Katarine te je izloženo mnoštvo sakralnih

i tradicijskih predmeta. Nadalje, u sklopu svih matičnih, a i pokoje područne škole, na području

14 Dom zdravlja Vinkovci, http://www.dzvk.hr/dzvk2.php?tipdj=6

-100

-50

0

50

100

150

200

250Gustoćanaseljenosti

Prirodni prirast

Vitalni indeks

Broj djece upisane upredškolski odgoj iobrazovanje

9

Lag-a postoje školske knjižnice koje se mogu pohvaliti značajnim sadržajem, većinom

prilagođenim školskom uzrastu.

4. SPORTSKA INFRASTRUKTURA S obzirom na to da su na području LAG-a najzastupljenije udruge sportskog karaktera,

najrazvijenija je sportska infrastruktura. Velik dio sportskih aktivnosti vezan je uz školsku

infrastrukturu, tj. školske dvorane (sve matične škole na području LAG-a imaju vlastite sportske

dvorane). Svaka općina ima izgrađene sportske terene za nogomet (najzastupljeniji sport na

području LAG-a), a sve se više ulaže i u druge objekte (kako općine tako i privatne osobe) kao

primjerice, nedaleko od naselja Cerna postoji prostor za rekreaciju i sportske aktivnosti

posjetitelja te privatni teniski teren, dvorana za rekreaciju, kuglana dok se u naselju Rokovci

nalaze tereni za paintball.

Od ostalih značajnijih sportskih aktivnosti izdvajamo:

Šetnice u naseljima i okolici na području LAG-a, Biciklističke staze: Ruta Srijem - dio je puta

Eurovelo 6 - spaja južni dio Županije s Rutom Dunav te ujedno spaja Rutu Dunav sa Savskom

rutom.15; i Biciklističke staze Vinkovaca i okolice. Ukupno na području Lag-a ima 6 lokalnih

biciklističkih staza s ukupnom duljinom od 40 km od čega su 2 u funkciji dok su 4 za obnovu i

opremanje. Također u planu je izgradnja 2 nove biciklističke rute.

Lov Spačvanska šuma, koja se dijelom nalazi i na prostoru LAG-a, najveća je cjelovita šuma

hrasta lužnjaka i odredište mnogih lovaca. Ukupno na području Lag-a postoje 32 lovišta i dva

državna uzgajališta divljači16. Od krupne divljači love se divlje svinje, jeleni ili srne, a od sitne

divljači fazani, šljuke, patke, prepelice, guske i zečevi. Ima nekoliko lovačkih kuća koje nude

smještaj i slavonsko-srijemsku gastronomsku ponudu. Broj godišnjih iskaznica za 2014.

iznosio je 79. Ribolov Slivu rijeke Save pripadaju Bosut, Berava, Brežnica, Spačva (Virovi) i

Studva17. U navedenim rijekama moguće je loviti šarana, soma, smuđa, štuku, kečigu i ostale

autohtone vrste - deveriku, jaza, linjaka, pravog karasa i drugu ribu. U 2014. godini izdano je

1.126 godišnjih iskaznica za ribolov na području Lag-a. Konjički sportovi S obzirom na bogatu

poljoprivrednu tradiciju, VSŽ uvijek je bila sklona razvoju konjogojstva. To vrijedi i za

područje LAG-a. Konjički sportovi u županiji organizirani su prvenstveno kroz mrežu

konjičkih staza između gradova i općina te program rekreativnog i rehabilitacijskog jahanja. Na

području LAG-a održava se nekoliko međunarodnih natjecanja u konjičkim sportovima,

primjerice u Otoku, Gradištu i Babinoj Gredi itd. Također, njeguje se jahanje povezano

narodnim običajima kao na pr. Pokladno jahanje. Područje Lag-a obiluje prirodnim bogatstvima

i netaknutom prirodom što pruža potencijal za još veći razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti,

turističke-tradicijske ponude. Na području Lag-a postoji jedna Turistička zajednica u Općini

Nijemci

1.1.5.2. Prometna i komunalna infrastruktura

1. PROMET Cestovna infrastruktura - Područjem Lag-a prolazi državni cestovni pravac Borovo (D2) –

Vinkovci – Županja, ključan za povezivanje tog područja s ostalim hrvatskim županijama te

graničnim prijelazima prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. Razvijen sustav županijskih i

lokalnih cesta vrlo je važan za povezivanje s gradovima i drugim naseljima unutar LAG-a, ali

i cijele Županije. Ukupne investicije u cestovnu infrastrukturu i dokumentaciju za 2014. godinu

15 Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske žuapnije, http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/vidjeti-

dozivjeti/biciklizam/ruta-srijem/ 16 Izvor: http://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/sjednice/15-sjednica-skupstine-27-06-2013-

/~contents/8XG236ATBT269CMN/tocka3.pdf, svibanj 2016., Obrada Lag Bosutski niz 17 Međunarodna komisija za sliv rijeke Save; http://www.savacommission.org/index.php

http://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/sjednice/15-sjednica-skupstine-27-06-2013-/~contents/8XG236ATBT269CMN/tocka3.pdfhttp://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/sjednice/15-sjednica-skupstine-27-06-2013-/~contents/8XG236ATBT269CMN/tocka3.pdf

10

iznose oko 16.377.316,00 kuna18. Cestovni putnički promet obavljaju dva ovlaštena

koncesionara autobusnog prometa, Čazmatrans Vukovar d.o.o. i Polet d.o.o.

Željeznička infrastruktura - Područjem Lag-a prolazi magistralna željeznička pruga Zagreb

– Tovarnik koja je dio važnog X. europskog željezničkog koridora. Osim toga Lag-om prolaze

dvije željezničke pruge manje važnosti, Vinkovci – Županja (L210) i regionalna pruga

Vinkovci – Drenovci – državna granica s BiH (R105). Prijevoz putnika na području LAG-a

Bosutski niz obavlja se svakodnevno.

Zračni promet - Najbliža zračna luka Klisa Osijek udaljena je 50-ak kilometara od područja

LAG-a i omogućava prihvat i otpremu putničkih i cargo zrakoplova te manjih zrakoplova za

poslovna putovanja, dok se na svega 70-ak kilometara zračne linije u BiH nalazi međunarodna

zračna luka Tuzla.

2. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA Na području Lag-a razvijena je fiksna telekomunikacijska infrastruktura koja omogućava sve

usluge. Pokrivenost signala prema pokretnim mrežama zadovoljava. Poštanski promet sa 16

poštanskih ureda19 na području LAG-a također zadovoljava. Područje je dobro pokriveno DVB-

T signalom preko mreže postojećih objekata za emitiranje programa.

3. ENERGETIKA Električna energija Postojeća distribucijska mreža na području LAG-a ima infrastrukturu i

opremu na svim potrebnim naponskim razinama povezanim većinom nadzemnim kabelskim

vodovima, dok manji dio otpada na podzemnu mrežu. Iako su gubici električne energije u

distribuciji smanjeni u odnosu na poslijeratno razdoblje, trenutačno je stanje lošije od hrvatskog

prosjeka i zahtijeva dodatna ulaganja u poboljšanje i rekonstrukciju prijenosne i distribucijske

mreže. Obnovljivi izvori energije - Korištenje alternativnih izvora energije – biomase,

sunčeve energije i energije vjetra sve se više prepoznaje i postaje sve popularnije kao jedan od

čimbenika razvoja Lag-a. Korištenje obnovljivih izvora energije još je uvijek znatno ispod

potencijala područja LAG-a. Prvo bioplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije u

Hrvatskoj nalazi se na području Lag-a u Općini Ivankovo s kapacitetom od 2 x 1MW/h i

toplinske energije 2 x 1,3MW/h. Kogeneracijsku energanu na bioplin od 1MW/h gradi općina

Cerna, jedan je od osnivača tvrtke Energana Cerna d.o.o. U Općini Nijemci trenutno postoje 2

sunčane elektrane od 10kW te kogeneracijsko postrojenje na šumsku biomasu snage 300 kW

dok je u planu izgradnja još 4 postrojenja kroz obnovljive izvore energije. Na području općine

Ivankovo također je u planu izgradnja 2 postrojenja u privatnom aranžmanu ukupne snage

300kW dok se u općini Babina Greda nalazi geotermalna elektrana snage 9,7 MW. U planu je

izgradnja još jednog postrojenja u budućnosti.

4. VODNO GOSPODARSTVO Na području Lag-a izgrađena je vodoopskrbna mreža kao sastavni dio javnog vodoopskrbnog

sustava. Više od 89% kućanstava priključeno je na vodovodnu mrežu i opskrbljuje se pitkom

vodom iz vodovoda. Kako bi osigurali kvalitetnu opskrbu vodom općine u sustavu Lag-a

Bosutski niz postupno se priključuju na regionalni vodovod Istočne Slavonije. Planira se

izgradnja regionalnih vodoopskrbnih cjevovoda i njihovo priključenje na regionalni vodovod.

Tablica 4. Broj kućanstava priključenih na vodovodnu mrežu na području LAG-a

Općina / Grad Broj kućanstava Broj priključaka

Općina Andrijaševci 1.319 1.292

Općina Babina Greda 1.129 514

Općina Cerna 1.412 1.319

18 Informacija o izvršenim ulaganjima u infrastrukturu u Vukovarsko-srijmskoj županiji u 2014. godini – Obrada Lag

Bosutski niz. 19 Hrvatska pošta, http://www.posta.hr/default.aspx?pretpum&tvrsta=ured; obrada Lag Bosutksi niz

http://www.posta.hr/default.aspx?pretpum&tvrsta=ured

11

Općina Gradište 668 198

Općina Jarmina 759 851

Općina Ivankovo 2.380 1.907

Općina Nijemci 1.589 2.040

Općina Privlaka 992 861

Općina Stari

Mikanovci 937 975

Općina Vođinci 553 464

Grad Otok 1.978 1.876

LAG UKUPNO 13.716 12.297

Izvor: Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Komunalac d.o.o.. Obrada Lag Bosutski niz.

Veliki dio vodovodne mreže na području Lag-a u prosjeku je stariji od 30 godina, pa je mreža

neprimjerena, potkapacitirana i dotrajala, sa zastarjelom vodovodnom opremom što uzrokuje

velike gubitke vode. Na području Lag-a izgrađeno je 41,4% kanalizacijske mreže20, a preostali

je dio u fazi planiranja i izgradnje. U općinama Ivankovo, Otok i Cerna postoje uređaji za

pročišćavanje otpadnih voda21 dok su u ostalim općinama u fazi projektiranja. Postojeći sustav

odvodnje u kućanstvima riješen je preko sabirnih septičkih jama s taložnicama koje su često

propusno izvedene tako da zagađuju okoliš.

Navodnjavanje Na području Lag-a nema jezera ili akumulacija dok u jako malom omjeru 0,6

km2 ribnjaka. Osim rijeka Save, Bosuta i Biđa, postoje kanali drugog reda. U ostalim kanalima

na tom području vode ima ovisno o vremenskim prilikama. Posljednjih nekoliko godina

intenzivno se radi na čišćenju i održavanju građevina detaljne melioracijske odvodnje u duljini

od 1.822 km.

5. ZBRINJAVANJE OTPADA Zbrinjavanje komunalnog otpada ustrojava se na županijskoj i općinskoj razini uz obveznu

primjenu prevencijskih i sanacijskih mjera. Na području Lag-a o sakupljanju, odlaganju i

zbrinjavanju otpada brinu se ugovoreni ovlašteni koncesionari, a prikupljeni otpad odlaže

deponiju grada Županje „Stara ciglana - Gradsko odlagalište Županja“ i deponiju "Petrovačka

dola" kraj Vukovara22. Zbrinjavanje električnog i elektroničkog otpada za područje Laga

obavljaju tri koncesionara23.

1.2. Gospodarske značajke područja

Prirodni resursi kao što su poljoprivredne površine, šume i vodni tokovi kao i povoljan

zemljopisni položaj predstavljaju gospodarski potencijal za razvoj VSŽ. Gospodarski razvoj

Lag-a kao izrazito ruralnog područja temelji se na primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Nositelji razvoja gospodarstva su obrti, trgovačka društva i OPG-i. Uz pad broja stanovnika i

visoku stopu nezaposlenosti stanje gospodarstva na području Lag-a nije zadovoljavajuće.

Indeks razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnog područja.

Tablica 5. Osnovni razvojni pokazatelj Lag-a Bosutski niz

Općina / Grad

Prosječni

dohodak

po

stanovniku

(kn)

Prosječni

izvorni prihodi

JLS po

stanovniku

(kn)

Prosječna

stopa

nezaposlenosti

(%)

Kretanje

stanovništva

Udio

obrazovanog

stanovništva u

radno aktivnoj

populaciji (%)

Indeks

razvijenosti

(%)

2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2011. 2013.

20 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Obrada Lag Bosutski niz 21 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o.; http://vvk.hr/upovotok.html, Odrada Lag Bosutski niz 22 Odluka o donošenju programa obnove i saniranja posljedica kaastrofe na području VSŽ, Gospodarenje otpadom,(NN

82/14) 23 Zbrinjavanje EE otpada; https://eeotpad.wordpress.com/sakupljaci/vukovarsko-srijemska-zupanija/

http://vvk.hr/upovotok.html

12

Općina Andrijaševci 19.965 885 22,00% 98,6 66,70% 70,05%

Općina Babina

Greda 11.662 448 33,70% 101,3 49,38% 44,11%

Općina Cerna 16.870 764 27,60% 101,2 62,78% 60,84%

Općina Gradište 15.332 730 31,80% 98,2 62,03% 54,63%

Općina Jarmina 19.713 664 21,40% 99,4 64,78% 68,56%

Općina Ivankovo 17.995 731 22,60% 98,8 66,18% 66,34%

Općina Nijemci 17.554 1.582 23,40% 86,3 52,35% 62,12%

Općina Privlaka 15.696 905 25,40% 93,3 63,98% 60,31%

Općina Stari

Mikanovci 17.671 761 33,90% 95,2 65,28% 56,15%

Općina Vođinci 18.229 512 21,50% 100 65,17% 66,27%

Grad Otok 16.785 1.077 26,70% 92,5 63,33% 61,09%

LAG 17.042,91 823,55 26,36% 96,8 62,00% 60,95%

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2016., Obrada Lag Bosutski niz

Prema podacima navedenim u tablici, vidljivo je kako se sve JLS sa područja Lag-a nalaze u

kategoriji razvijenosti ispod 75% nacionalnog prosjeka, dok se cjelokupni teritorij Lag-a nalazi

na 60,95%. Važno je napomenuti veliku razliku u indeksu razvijenosti, pa tako najmanji indeks

razvijenosti ima općina Babina Greda 44,11% dok najviši ima općina Andrijaševci 70,05%.

Tablica 6. Financijski presjek poslovanja tvrtki na području Lag-a

Šifra Djelatnost Broj

tvrtki Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Dobit prije oporezivanja

Gubitak prije oporezivanja

Broj zaposlenih

(krajem razdoblja)

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

9 107.919.832 89.813.364 18.106.468 -18.106.468 105

C Prerađivačka industrija 34 159.746.201 144.013.170 15.733.031 -15.733.031 444

D

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

3 1.118.239 1.191.925 -73.686 73.686 2

E

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom

3 6.125.922 6.303.806 -177.884 177.884 27

F Građevinarstvo 17 1.859.090 1.683.918 175.172 -175.172 30

G

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

42 326.886.561 320.317.083 6.569.478 -6.569.478 273

H Prijevoz i skladištenje

6 20.229.232 18.786.215 1.443.017 -1.443.017 30

I

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

8 1.898.131 1.767.949 130.182 -130.182 22

J Informacije i komunikacije 1 14.002 3.534 10.468 -10.468 0

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 14 5.270.269 4.487.853 782.416 -782.416 29

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

3 1.016.363 964.394 51.969 -51.969 7

P Obrazovanje 2 609.860 546.027 63.833 -63.833 3

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite 4 2.394.343 2.385.508 8.835 -8.835 23

R Umjetnost zabava i rekreacija 1 22.304 22.268 36 -36 0

S Ostale uslužne djelatnosti 5 951.556 965.856 -14.300 14.300 11

LAG UKUPNO 152 636.061.905 593.252.870 42.809.035 -42.809.035 1.006

Izvor: Podaci za 2014. g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada Lag Bosutski niz

13

Na području Lag-a registrirano je 152 trgovačka društava s ukupno 1.006 zaposlenim24. Sve

tvrtke su male, rijetko srednje veličine dok je očit izostanak velikih tvrtki koje bi oko sebe

okupljale i poticale razvoj malih i srednjih tvrtki. U strukturi djelatnosti prevladavaju

gospodarski subjekti koji se bave poljoprivredom, proizvodnom i uslužnom djelatnosti.

Gospodarstvo Lag-a ima vrlo visok udio primarne poljoprivredne proizvodnje, slabo razvijenu

industriju i preradu te relativno visoku stopu nezaposlenosti . Velik broj gospodarskih subjekata

ostvaruje znatan udio prihoda od primarnih i niskoakumulativnih djelatnosti čime im je otežano

financiranje razvoja. Smanjenje broja registriranih obrta pokazuje da je globalna gospodarska

kriza negativno utjecala na razvoj malog i srednjeg poduzetništva u promatranom razdoblju.

Na području LAG-a registrirano je 18 zadruga s ukupno 49 zaposlenih. U registriranim

zadrugama ukupno su udružena 238 zadrugara, a zadruge surađuju s ukupno 1.352 kooperanata.

Većina registriranih zadruga s područja LAG-a bavi se poljoprivrednim djelatnostima. Detaljna

razrada nalazi se u Dodatku 13. Također, na području Lag-a bilo je sredinom 2012. godine

registrirano 498 obrta što je za 40 obrta manje nego u 2016. godini (458)25. U strukturi obrta

po djelatnostima najviše je poljoprivrednih, proizvodnih i uslužnih.

1. INDUSTRIJA

Krajem 2014. godine na području LAG-a bilo je ukupno registrirano 152 tvrtke. U strukturi

registriranih tvrtki po djelatnostima dominiraju tri: Trgovina na veliko i malo, popravak

motornih vozila i motocikala (27,63%), prerađivačka industrija (22,36%) i građevinarstvo

(11,18%). Od ostalih djelatnosti znatnije udjele imaju Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

(9,21%) i Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (5,92%). Prema djelatnostima najviše je

zaposlenih s područja Lag-a u 2014. godini bilo u prerađivačkoj industriji (44,13%). Udio

zaposlenih u sektoru trgovine iznosio je 27,13% te poljoprivredi 10,43% zaposlenih.

Grafikon 3. Analiza broja tvrtki i zaposlenosti za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Podaci za 2013. i 2014.g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada Lag Bosutski niz

2. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

Na području LAG-a posluje 34 trgovačka društava koji djeluju u prerađivačkom sektoru i

zapošljavaju 444 djelatnika. Zbog posljedica gospodarske krize, gubitka tržišta, loše proizvodne

strukture, nedostatka obrtnih sredstava, jake konkurencije na tržištu te izostanka inozemnih

ulaganja, prerađivačka se industrija nalazi u nepovoljnom položaju, pa je nužno provesti

restrukturiranje i modernizaciju te popraviti uvjete rada.

24 Izvor: Podaci za 2014. g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada Lag Bosutski niz

25 Izvor: MINPO; Baza podataka obrtnog registra, na dan travanj 2016; Obrada Lag Bosutski niz

130

978152

1006

0 200 400 600 800 1000 1200

Broj tvrtki

Broj zaposlenih

Broj tvrtki i odnos ukupno zaposlenih za 2013. i 2014.

2014 2013

14

3. TRGOVINA

Uloga trgovine je izražena i to s vrlo velikim udjelom privatnog sektora. Na području LAG-a

posluje 42 trgovačka društava, a zapošljavaju 273 djelatnika. Osnovne poteškoće s kojima se

susreće taj sektor jesu tekuća nelikvidnost, otežana naplata prodane robe, pad kupovne moći

potrošača, nedovoljna zaštita domaće proizvodnje, nelojalna konkurencija, nelegalan uvoz

robe, previsoke cijene određene robe.

4. GRADITELJSTVO

Na području Lag-a djeluje 17 trgovačkih društava koji posluju u građevinskom sektoru, a

zapošljavaju 30 djelatnika. Trenutačno je stanje u graditeljstvu teško, a temeljni je problem

nedostatak posla zbog ograničenih izvora financiranja investicija u gospodarstvu.

5. DRVOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

Drvoprerađivačka industrija temelji se na bogatim stoljetnim šumama svjetski poznatog

slavonskog hrasta. Proizvodi na bazi hrasta visoke su kvalitete i kupce nalaze uglavnom na

domaćem tržištu i zemljama EU-a. Posljednjih pet godina prisutan je trend otvaranja značajnog

broja malih – drvoprerađivačkih tvrtki, malih poduzetnika koji svojim proizvodnim

programima dopunjuju potrebe uglavnom domaćeg tržišta. U perspektivi razvoja posebno se

teži razvoju finalnih proizvoda na bazi kvalitetnih vrsta drva i s vrhunskim dizajnom koji su

traženi na zapadnom tržištu.

Grafikon 4. Financijski presjek poslovanja tvrtki na području Lag-a

Izvor: Podaci za 2013. i 2014.g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada Lag Bosutski niz

Ukoliko pogledamo financijsko poslovanje poslovnog sektora za područje Lag-a možemo

primijetit kako su se prihodi u 2014. godini povećali za 9,06 % u skladu s čim su porasli i

rashodi za 3,28%. Navedena situacija odrazila se na povećanje zaposlenosti za 2,78%.

6. POTPORNA PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA

Na području Lag-a formirano je 6 poduzetničkih zona26, koje su potpuno infrastrukturno

opremljene i spremne za prihvat investitora.

26 Podaci od JLS u sustavu Lag-a Bosutski niz

578.428.897573.772.404

636.061.905593.252.870

540000000 560000000 580000000 600000000 620000000 640000000 660000000

Ukupni prihodi

Ukupni prihodi Ukupni rashodi

2014 636.061.905 593.252.870

2013 578.428.897 573.772.404

Presijek ukupnih prihoda i rashoda tvrtki na području Lag-a

2014 2013

15

Tablica 7. Poduzetničke zone na području LAG-a

Općina / Grad Ime zone Veličina zone

(ha)

Broj

poduzetnika

u zoni

Broj zaposlenih

u zoni

Općina Babina Greda Industrijska zona „Tečine“ 17,32 1 20

Općina Cerna Gospodarska zona „Zagrađe“ 71 2 10

Općina Gradište Poslovna zona „Ambarine“ 55,55 11 32

Općina Ivankovo Gospodarska zona

„Ivankovo“ 20 0 0

Općina Nijemci Poslovna zona Nijemci 12,74 3 4

Grad Otok Gospodarska zona „Otok“ 60 8 127

LAG UKUPNO 6 236,61 25 193

Izvor: Podaci od JLS u sustavu Lag-a Bosutski niz

Planirana je izgradnja još 7 poduzetničkih zona čime bi potencijalnim investitorima bilo na

raspolaganju 338,19 ha potpuno infrastrukturno opremljenog zemljišta. Uz prednosti tih zona,

potrebno je razviti poslovne usluge te društvene djelatnosti ključne za privlačenje ulaganja.

Tablica 8. Djelomično izgrađene i planirane zone na području LAG-a

Općina / Grad Ime zone Veličina zone (ha)

Općina Andrijaševci Gospodarska zona „Blace“ 6,28

Općina Babina Greda

Zona „Krčevine“ 56,65

Zona „Jos“ 70,23

Zona „Lučica“ 20

Općina Nijemci

Poslovna zona Lipovac-Jug 127,41

Poslovna zona Lipovac - Sjever 7,2

II faza – Poslovna zona Nijemci 32,78

Općina Privlaka Gospodarska zona u Privlaci 17,64

LAG UKUPNO 7 338,19

Izvor: Podaci od JLS u sustavu Lag-a Bosutski niz

1.2.1. Poljoprivreda i šumarstvo

Poljoprivreda je s obzirom na raspoložive resurse od oko 45.000 ha visokokvalitetne zemlje

(32% ukupnih površina oranica Županije) te tradiciju najdinamičnija gospodarska djelatnost27.

Tablica 9. Pregled površina prema katastarskim kulturama na području LAG-a Bosutski niz

Općina /

Grad

Ukupna

površina

(ha)

Površina po katastarskim kulturama u ha

Oranice Voćnja

ci

Vinogr

adi Livade Pašnjaci

Uk. Polj.

zemljište

(ha)

Šume

(ha)

Trstici

(ha)

Neplodn

o (ha)

Općina

Andrijaševci 3.962 2.640 58 2 1 5 2.706 756 0 500

Općina

Babina

Greda

8.017 4.832 128 0 165 351 5.476 1.428 0 1.113

Općina

Cerna 6.925 3.567 29 0 98 47 3.741 2.495 0 689

Općina

Gradište 5.761 3.632 92 1 54 48 3.827 1.375 0 559

Općina

Jarmina 1.294 1.034 107 4 0 11 1.156 0 0 138

Općina

Ivankovo 10.343 6.720 593 13 52 116 7.494 1.854 8 987

Općina

Nijemci 22.469 9.767 104 33 14 104 10.022 10.728 0 1.719

27 Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za

poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada Lag Bosutski niz

16

Općina

Privlaka 5.241 2.931 13 0 3 35 2.982 1.875 0 384

Općina Stari

Mikanovci 5.450 2.172 52 10 7 166 2.407 2.675 0 368

Općina

Vođinci 2.127 1.407 64 6 1 41 1.519 420 0 188

Grad Otok 13.615 6.056 49 0 16 176 6.297 6.247 0 1.071

LAG

UKUPNO 85.204 44.758 1.289 69 411 1.100 47.627 29.853 8 7.716

VSŽ 244.775 139.858 2.558 2.054 934 4.299 149.703 69.398 515 25.159

% Lag u

VSŽ 34,81% 32,00%

50,69

% 3,36% 44,00% 25,59% 31,81%

43,02

% 1,55% 30,67%

Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za poljoprivredu,

šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada Lag Bosutski niz Ukupne površine u Lag-u iznose 85.204 ha dok na poljoprivredne površine otpada 47.627

hektara. U strukturi površina po katastarskim kulturama u Lag-u 52,53% površina otpada na

oranice. One su glavni razvojni potencijal područja Lag-a dok voćnjaci zauzimaju 1,51%,

pašnjaci 1,29 %, te livade 0,48 % i vinogradi 0,08 %.

1. Ratarstvo Proizvodnja žitarica koja čini veći dio poljoprivredne proizvodnje LAG-a zbog malih površina rezultira prinosima i financijskim rezultatima koji tu proizvodnju čine

nekonkurentnom. Stoga je ratarska proizvodnja na području Lag-a uglavnom sirovinska

baza sa vrlo malim udjelom prerade i finalizacije proizvoda. Prisutna je horizontalna

nepovezanost malih proizvođača i nedostatak vertikalnog povezivanja između proizvođača,

prerađivača i tržišta što rezultira nedovoljnim prepoznavanjem tržišnih potreba i

manjkavostima u lancu vrijednosti. Nedostatna su poduzetnička i menadžerska znanja i

vještine poljoprivrednika, koja su neophodna za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i

povećanje konkurentnosti.

2. Stočarska proizvodnja Od uzgojene stoke najviše otpada na goveda i svinje. U ukupnom broju goveda na području VSŽ Lag participira sa 9.260 grla ili 29,65%. Posljednjih godina

u govedarskoj proizvodnji bilježi se konstantan i zabrinjavajući pad koji je posljedica pada

cijene mlijeka i rasta troškova proizvodnje.

Tablica 10. Podaci o stoci na području LAG-a u 2015.godini

Područje Govedo Kokoši/pilići Konji Koze

Magarci/

mule/

mazge

Ovce Svinje

Lag

Bosutski

niz

9.260 55 254 380 3 4.267 1.772

VSŽ 31.229 55 762 927 26 15.321 10.169

% udio

stoke sa

područja

Lag-a

29,65% 100% 33,33% 40,99% 11,53% 27,85% 17,42%

Izvor: APPRRR, Izvještaj broj 1.- Brojno stanje stoke iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015., Obrada Lag Bosutski niz

Svinjogojstvo je grana stočarstva s najboljom perspektivom razvoja kako na području Lag-

a tako i cijele VSŽ, ali zbog učestalih problema s tržištem nabave i prodaje i ta je prilika

slabo iskorištena. Karakteristika svinjogojske proizvodnje na području Lag-a je velik broj

malih proizvodnih jedinica s niskom razinom proizvodnje, nezadovoljavajućim pasminskim

sustavom te posebice neugovorenom proizvodnjom. Ovčarska proizvodnja bilježi rast na

području LAG-a sa udjelom od 27,85%. Konjogojstvo je zastupljeno sa udjelom od 33,33%

dok je peradarstvo isključivo u 100% udjelu. Međutim na području VSŽ ne postoji razvijena

mreža peradarnika te sva upisana grla nalaze se na području Lag-a. Konkurentska prednost

upravo leži u tome jer je potražnja za konzumnim jajima u porastu.

17

3. Pčelarstvo Na područje Lag-a je otpada 41,89% od svih pčelara u VSŽ. Na području općine Nijemci pčelari su udruženi u udrugu PON „Grac“ koja je sastavni dio Saveza

pčelarskih udruga VSŽ. Savez sudjeluje u svim aktivnostima vezanim za pčelarstvo, te

koordinira radom udruga i radi na promidžbi pčelarstva. Broj pčelinjih zajednica područja

Lag-a zauzima 27,18%28 ukupnih pčelinjih zajednica na području županije.

Tablica 11. Stanje pčelarstva na području LAG-a Bosutski niz

Općina / Grad Broj registriranih pčelara Broj pčelinjih zajednica

Općina Andrijaševci 5 299

Općina Babina Greda 5 290

Općina Cerna 17 1.098

Općina Gradište 6 412

Općina Jarmina 0 0

Općina Ivankovo 12 387

Općina Nijemci 25 694

Općina Privlaka 2 101

Općina Stari Mikanovci 5 163

Općina Vođinci 0 0

Grad Otok 16 641

LAG UKUPNO 93 4.085

Izvor: Hrvatski pčelarski savez na dan travanj 2016.g, Obrada Lag Bosutski niz

Grafikon 5. Stanje pčelarstva 2012.-2016.

Izvor: Hrvatski pčelarski savez na dan travanj 2016.g, Obrada Lag Bosutski niz

Broj pčelara i pčelinjih zajednica znatno je porastao u odnosu na 2012. godinu, a kao glavni

razlog ovakvom porastu su veće cijene meda, organiziraniji otkup meda i državne potpore

i poticaji u pčelarstvu od strane Ministarstva poljoprivrede.

4. Voćarstvo - S obzirom na raspoložive resurse i tradiciju voćarstvo je jedan od prirodnih strateških interesa za područje Lag-a. Pod voćnjacima je oko 1.289 ha odnosno 50,69%29

ukupnih površina pod voćnjacima u Županiji. Najzastupljenije su šljive, jabuke, orasi i

kruške.

28 Hrvatski pčelarski savez na dan travanj 2016.g, Obrada Lag Bosutski niz

29 Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada Lag Bosutski niz

32

254493

4085

1

100

10000

Broj registriranihpčelara

Broj pčelinjihzajednica

Stanje pčelarstva 2012.-2016.

2012 2016

18

Tablica 12. Površina voćnjaka na području LAG-a

Općina / Grad Voćnjaci (ha)

Općina Andrijaševci 58

Općina Babina Greda 128

Općina Cerna 29

Općina Gradište 92

Općina Jarmina 107

Općina Ivankovo 593

Općina Nijemci 104

Općina Privlaka 13

Općina Stari Mikanovci 52

Općina Vođinci 64

Grad Otok 49

LAG UKUPNO 1.289

Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za poljoprivredu,

šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada Lag Bosutski niz

Iako se u voćarstvu može ostvariti veća dodana vrijednost, veća dobit i značajnije

zapošljavanje, proizvodnja uglavnom nema cjelovitog marketinga i investicija u skladišne

i preradbene kapacitete.

5. Povrtlarstvo - Na području Lag-a povrtlarstvo je slabije razvijeno. Od povrća, uglavnom se uzgajaju luk, krumpir, paprika, rajčica, šparoga i dr.. Povrtlarska proizvodnja, pored

upotrebe suvremene poljoprivredne mehanizacije, tehnologije i znanja, zahtjeva znatno više

radne snage nego za ratarske kulture. Kako bi se proizvođači na području Lag-a (prije svega

OPG-i) okrenuli dohodovnijim poljoprivrednim kulturama uz primjenu novih tehnologija i

tako povećali zaposlenost i prinos te osigurali veću dohodovnost svoje proizvodnje

potrebno je poduzeti određene strateške korake. Također, iznimno je važno kontinuiranom

edukacijom pružiti proizvođačima nove spoznaje o suvremenijim tehnologijama

proizvodnje povrća (plastenička, staklenička ili hidroponska proizvodnja) te pomoći da

budu konkurentniji i sposobni odgovoriti zahtjevima kako domaćeg tako i inozemnog

tržišta.

6. Vinogradarstvo i vinarstvo Na području Lag-a zasađeno je ukupno 69 ha vinograda ili 3,36% ukupnih površina vinograda Županije.

7. Ekološka poljoprivreda i proizvodnja ljekovitog bilja - Na području Lag-a evidentirana su 2330 obiteljska gospodarstva koja su u sustavu ekoloških proizvođača. Unatoč velikom

potencijalu te vrste proizvodnje i interesu proizvođača potrebna su dodatna ulaganja i

stvaranje preduvjeta za razvoj ekološke poljoprivrede uključujući i cvjećarstvo.

8. Šumarstvo - Lag raspolaže velikim šumskim kompleksima. Pod šumama je 29.853 ha31 ili 43,02% ukupnih površina šuma Županije s kvalitetnim šumskim sastavom (hrast i jasen)

dok unutar Lag-a zauzima 35,03% površine. To je kvalitetna resursna osnova za drvnu i

drvno-prerađivačku industriju. Glavna je odlika šuma, za razliku od mnogih europskih, to

što su 95% prirodne.

30 Izvor: APPRRR; Regionalni ured Vukovar, na dan ožujak 2016.,Obrada Lag Bosutski niz 31 Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za

poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada Lag Bosutski niz

19

Tablica 13. Šumske površine na području LAG-a

Općina / Grad Ukupna površina Lag-a (ha) Šumsko zemljište (ha)

Općina Andrijaševci 3.962 756

Općina Babina Greda 8.017 1.428

Općina Cerna 6.925 2.495

Općina Gradište 5.761 1.375

Općina Jarmina 1.294 0,21

Općina Ivankovo 10.343 1.854

Općina Nijemci 22.469 10.728

Općina Privlaka 5.241 1.875

Općina Stari Mikanovci 5.450 2.675

Općina Vođinci 2.127 420

Grad Otok 13.615 6.247

LAG UKUPNO 85.204 29.853,21

Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini (siječanj 2016. godine) , Upravni odjel za poljoprivredu,

šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada Lag Bosutski niz

Upravu šuma Podružnica Vinkovci čini 12 šumarija, među kojima su i šumarije s područja Lag-

a - šumarije Cerna, Stari Mikanovci, Otok i Lipovac32.

1.2.2. Turizam

Osnove za razvoj turizma su očuvani prirodni resursi (poljoprivredno zemljište, kompleks

hrastovih šuma, vodotoci Sava, Bosut, Spačva, Biđ, Bitulja), pejzaž, ponuda kvalitetne i

autohtone hrane, vinogradarstvo, vrijedna arheološka nalazišta i kulturna dobra, manifestacije,

etnografska zanimljivost i laka dostupnost (pogodna za razvoj tranzitnog i izletničkog turizma).

Bogata kulturna i vjerska tradicija kraja pruža mogućnost razvoja kulturnog, vjerskog, a u tom

sklopu i hodočasničkog turizma. Takvi raznovrsni resursi potencijal su za razvoj selektivnih

oblika turizma: lovni, ribolovni, gastronomski, rekreativni i jahački. S obzirom na svoje

potencijale, seoski turizam nije razvijen. Kao počeci razvoja ruralnog turizma javljaju se uzgoj

konja na salašima te, kao dodatni motiv u funkciji razvoja određenih oblika turizma,

manifestacije koje se već tradicionalno održavaju. Sjeverozapadno područja Lag-a bogato je

močvarnim naslagama u dijelu bosutske i vučanske nizine što čini cjelinu pogodnu za razvoj

izletničkog turizma.

Tablica 14. Postelje, dolasci i noćenja turista na području LAG-a u 2015. godini

Pokazatelji turističke

djelatnosti Gradište Nijemci

Noćenja 49 6.700

Broj posjetitelja 19 5.941

UKUPNO LAG 68 12.641

Izvor: Turistička zajednica VSŽ, na dan ožujak 2016.; Obrada Lag Bosutski niz

Ukupna turistička ponuda prostora Lag-a ne zadovoljava zahtjeve tržišta, nedostatni su

smještajni kapaciteti, pa kao destinacija nije privlačna za dulji boravak turista. Potrebno je

razvijati niz dodatnih usluga i to prvenstveno smještajne kapacitete i ugostiteljske usluge te

potom informativne, servisne, sportsko-rekreacijske, trgovačke, zdravstvene i druge usluge.

1.2.3. Tržište rada

Za područje Lag-a evidentirane su u prosincu 2015. godine ukupno 4.243 nezaposlene osobe33

32 Izvor: http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/tvrtka/uprave/vinkov ; dostupno na dan travanj 2016., Obrada Lag Bosutski niz 33Izvor:ISSN 1332-8794 HZZ Područni ured Vukovar, Mjesečni statistički bilten, Broj 12/2015. godine; Evidencije koje se

vode u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prema odredbama Zakona oposredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti; Obrada Lag Bostuski niz

http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/tvrtka/uprave/vinkov

20

(2.549 žena i 1.694 muškaraca), što je 25,37% ukupnog broja nezaposlenih (16.722)34 na

području VSŽ. Od ukupnog broja nezaposlenih na području Lag-a njih 38,98% je mladih do

29 godina. Obrazovna struktura nezaposlenih mladih do 29 godina na području LAG-a je

sljedeća: najveći je udio osoba sa završenom srednjom školom (81,07%), slijede osobe sa

završenom osnovnom školom (7,25%), zatim osobe sa završenim I. stupanjem fakulteta, stručni

studij, viša škola (6,16%), zatim osobe s završenim fakultetom, akademija magisterij, doktorat

(5,19%). Najmanje je nezaposlenih bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (0,30%).

1.3. Demografske i socijalne značajke područja

1. Broj i gustoća stanovništva- na području Lag-a živi 44.403 stanovnika35 u 24 naselja. Broj

stanovnika Lag-a čini 24,73% ukupnog broja stanovnika VSŽ (179.521 stanovnik).

Prevladavaju naselja do 1.500 stanovnika (9 naselja), a samo 4 (Otok, Ivankovo, Cerna i Babina

Greda) imaju više od 3.000 stanovnika36. Prosječna gustoća naseljenosti Lag-a je 72,94 st/km2,

manje od gustoće naseljenosti VSŽ od 73,15 st/km2. Najgušće je naseljena općina Jarmina

(191,88 st/km2) , dok je najmanje gustoća naseljenosti u općini Nijemci (20,97 st/km2).

2. Demografska kretanja - Na području Lag-a prisutan je trend smanjenja broja stanovnika u

svim općinama. Između posljednja dva popisa stanovništva (2001. – 2011.) broj stanovnika

smanjio se za 12,87% što je posljedica procesa deruralizacije i depopulacije stanovništva.

Prema Popisu stanovništva 2011. u sastavu stanovništva na području Lag-a prevladavaju

Hrvati, što znači da je područje etnički homogeno. Od ostalih manjina u malom su postotku

prisutni Mađari, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Rusini, Slovaci i ostale manjine.

Prosječna starost stanovništva u 2011. godini na području Lag-a bila je 38,41 godina (za

županiju 40,6 godina), indeks starenja iznosio je 75,36 (za županiju 98,3), a koeficijent starosti

20,27% (za županiju 23,00%). Na području Lag-a posebno je izražena migracija stanovništva

iz seoskih u urbane sredine zbog boljih mogućnosti zapošljavanja stanovništva, dostupnosti

javnih ustanova, školovanja te općenito kvalitete života kroz organizirane kulturne i društvene

aktivnosti. Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine 3,60% stanovništva je bez

osnovnoškolskog obrazovanja, 27,23% ima završenu osnovnu školu, a 37,52% završenu

srednju školu. Više i visoko obrazovanje ima samo 7,58% ukupnog stanovništva dok doktorat

otpada premalih 0,004%. Razvijenost civilnog društva se mjeri i brojem organizacija civilnog

društva koje aktivno djeluju na nekom području. Na Lag području registrirano je 361 udruga

od kojih je najviše u području sporta (104) zatim kultura i umjetnost (66) i gospodarstvo (63)37.

Veliki broj udruga s područja Lag-a sufinancira se iz proračuna JLS, koje svojim aktivnostima

nastoje zadovoljiti potrebe članstva, korisnika iz djelokruga njihovih djelatnosti dok jedan dio

udruga zadovoljava i neke vitalne društvene i socijalne potrebe stanovništva.

2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT

analizu 2.1. Identifikacija razvojnih potreba i potencijala Lag-a

Razvoj konkurentne poljoprivrede na području Lag-a – Za razvoj Lag-a sektor

poljoprivrede i proizvodnje hrane jedan je od ključnih čimbenika. Sektor poljoprivrede ujedno

je osnova za razvoj drugih djelatnosti koje mogu biti izravno i neizravno povezane s tim

sektorom i pridonijeti bržem razvoju čitavog područja. Stoga je rezultat ove identifikacije

povećanje konkurentnosti prerade poljoprivrednih proizvoda i proizvodnje hrane. Također

jedan od bitnih elemenata identifikacije pokazala se potreba za razvojem novih proizvoda,

34 Izvor:HZZ, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10125&page=1&datumod=&datumdo=&pojam= ;Obrada Lag Bostuski

niz 35 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine 36 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine 37 Izvor: Registar udruga; https://registri.uprava.hr/#!udruge; siječanj 2016; Obrada Lag Bosutski niz

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10125&page=1&datumod=&datumdo=&pojamhttps://registri.uprava.hr/#!udruge

21

postupaka, procesa i tehnologija koji bi stvorili divrzificiranost poljoprivrednika na području

Lag-a čime bi se povećala konkurentnost na tržištu i ostvario povoljniji plasman. Da bi se

stvorili jednaki preduvjeti za navedeno nužno je poticati već postojeće, rastuće, tvrtke,

poljoprivredne zadruge i Opg-e uz potporu za poslovanje i malim gospodarstvima. Generalna

glavna potreba za ostvarivanje cilja je ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju kao prvi korak

ka napretku i poduzimanju daljnjih aktivnosti na tržištu.

Diverzifikacija gospodarstva razvojem poduzetništva i turizma na području LAG-a –

Cjelovit napredak ne može se ostvariti usmjeravanjem samo na razvoj poljoprivrednog sektora;

ne smije se zanemariti gospodarska i društvena sredina. Naime, i drugi gospodarske grane,

sukladne poljoprivredi i ruralnom području, poput turizma i uslužnih djelatnosti imaju veliki

utjecaj na razvoj ruralnih područja. Stoga je nužno poticati i provedbu diverzifikacije

gospodarstva na području Lag-a pri čemu razvoj malog gospodarstva i turizma, kao

nepoljoprivrednih djelatnosti, ima osobito važnu ulogu.

Poboljšanje kvalitete življenja i unapređenje zaštite okoliša na području LAG-a – Lag

karakterizira područje očuvane prirode i zaštićenih prirodnih vrijednosti. Velika prostranstva

šume Spačvanskog bazena i Save nizvodno od Hruščice, kao dio područja Nature 2000,

strateški su potencijali područja Lag-a. Sav potencijal očuvanog okoliša želi se učiniti

pristupačnim te u skladu sa održivim upravljanjem pokrenut suživot prirode sa stanovnicima

Lag-a kroz ulaganja u vidikovce, poučne staze i ostalo. Naime, uz razvoj i očuvanje prirodne

baštine identificirana je potreba za podizanjem kvalitete življenja stanovnika sa područja Lag-

a. Navedenom potrebom omogućio bi se preduvjet zadržavanja mladog stanovništva u ruralnom

području te otklonio negativni migracijski faktor koji dovodi u ugrozu opstanak ruralnog

područja.

Razvoj i jačanje kapaciteta, suradnje te prepoznatljivosti područja – Razvoj ljudskih

resursa i jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem vrlo su važni sektori za uspješno djelovanje

Lag-a. Naime, Lag čine male općine koje pojedinačno nemaju dovoljne ljudske i financijske

kapacitete za brzo i učinkovito stvaranje i stalan razvoj sposobnosti praćenja i sudjelovanja u

procesima planiranja, pripreme i realizacije razvojnih programa i projekata. Navedeno je nužno

kako bi se osigurao i stvarno proveo „razvoj odozdo“. Stoga je jedna od ključnih potreba

poticanje zajedničkih aktivnosti i projekata kako bi se građanima svih dobnih skupina omogućio

bolji pristup obrazovanju, usavršavanju i umrežavanju.

22

SNAGE SLABOSTI

OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA

povoljan geoprometni položaj (pogranična regija, europski cestovni koridor), cestovna mreža dobro povezuje područje Lag-a lokalno

veliko i kvalitetno poljoprivredno zemljište i mogućnosti za navodnjavanje

očuvana priroda i mnogo kvalitetnih šumskih površina, bogata fauna

šume u sklopu Spačvanskog bazena dio Nacionalne ekološke mreže

bogata kulturna baština (arheološka nalazišta, materijalna i nematerijalna baština)

dobra pokrivenost željezničke mreže

infrastruktura vodoopskrbe, zadovoljavajuća opskrba električnom energijom gospodarstva i kućanstava, dobra telekomunikacijska

infrastruktura i kvaliteta usluga

korištenje obnovljivih izvora energije (prvo bioplinsko postrojenje u Hrvatskoj)

dobra pokrivenost područja osnovnim školama, zadovoljavajuća zdravstvena infrastruktura

sportska infrastruktura (sportski objekti pri školama, privatni objekti; šetnice, uređene biciklističke staze i rute, lovačka i ribolovna

infrastruktura, konjičke staze i dr.)

OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA

nezadovoljavajuća povezanost s europskim cestovnim koridorom, dio cesta nije rekonstruiran i dio poljskih putova nedovoljno se održava

nema navodnjavanja poljoprivrednih površina

nedostatak programa i projekata održivog korištenja prirodne i kulturne baštine

vodovodna mreža stara i nerenovirana, nedovoljna izgrađenost kanalizacijske mreže i problemi sa septičkim jamama

nedostatak financijskih sredstva i stručnjaka

predškolske ustanove nisu primjereno opremljene i manjka im prostora, neke škole nemaju zadovoljavajuće prostore i uvjete za rad

neodgovarajuća opremljenost škola za suvremenu nastavu (IT oprema, laboratoriji, praktikumi i dr.)

nedovoljna razvijenost kulturnih ustanova (muzeji, galerije, mjesne knjižnice)

nezadovoljavajuća infrastruktura u sportu (zastarjeli sportski objekti i oprema)

GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

tradicija u obrtništvu te malom i srednjem poduzetništvu, bavljenju poljoprivredom, razvijena je drvoprerađivačka industrija

pojedinačni primjeri dobre prakse u poljoprivredi (pojedini moderni gospodarski subjekti

niži troškovi poslovanja u odnosu na druga područja RH (niža cijena radne snage, porezne olakšice itd.)

gospodarska infrastruktura s infrastrukturno opremljenim poduzetničkim zonama

pojedinačni primjeri dobre prakse u ruralnom turizmu

GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

veći dio industrije je niskoakumulativan i trajno zaostaje u konkurentnosti

u strukturi gospodarstva nizak udio industrije, posebno visokotehnološke, te proizvodnje s većom dodanom vrijednosti, manjak inovativnosti i korištenja i

razvoja tehnologija

rascjepkanost i usitnjenost posjeda, nedovoljno korištenje znanja i tehnologije, manjak poslovnih vještina, znanja i ponašanja, ne umreženost proizvođača,

osobito malih, slabo razvijena prerada poljoprivrednih proizvoda

slaba horizontalna i vertikalna povezanost malih proizvođača s tržištem, manjak izravnih kanala prodaje i distribucije i slabo razvijeno brendiranje i promocija

poljoprivrednih proizvoda

23

nerazvijena ekološka i integrirana poljoprivreda s obzirom na potencijale, slabo povezivanje i udruživanje poljoprivrednih proizvođača

nedovoljno korištenje šumskog potencijala za razvoj gospodarstva

slab razvoj malog i srednjeg poduzetništva, slaba poduzetnička klima

nepostojanje vlastite potporne infrastrukture za razvoj poduzetništva (poduzetnički centri, inkubatori, konzultanti itd.)

velika stopa nezaposlenosti, neodgovarajuća obrazovna struktura radne snage za razvoj djelatnosti s većom dodanom vrijednosti

slabo korištenje programa cjeloživotnog učenja, stručnog usavršavanja, mala motiviranost pojedinaca za sudjelovanje

manjak poticaja za zapošljavanje i samozapošljavanje, osobito teže zapošljivih skupina stanovništva

manjak poduzetničkog duha za razvoj ruralnog i drugih selektivnih oblika turizma

nedovoljno korištenje lokalnih resursa za turističke proizvode i usluge

nedovoljno razvijen marketing u turizmu i promocija područja Lag-a

DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

međugeneracijska solidarnost i duh zajedništva u lokalnoj zajednici

očuvane vrijednosti obiteljskog života, primjeri dobre prakse mladih obitelji koje su spremne živjeti i raditi u zavičaju

lokalne zajednice daju potporu školovanju mladih stipendiranjem učenika i studenata i pomoći učenicima koji putuju te sustavom nagrađivanja

zadovoljavajuća kvaliteta i dostupnost zdravstvenih usluga

programi socijalne skrbi pomoći lokalnih zajednica najugroženijima

brojne kulturne manifestacije vezane za folklor i očuvanje običaja i tradicije te priredbe vezane za lokalna događanja

uključenost mladih u sportsko-rekreacijske aktivnosti, uspješni sportski klubovi, brojna sportska natjecanja

brojne udruge i dobra angažiranost i rad organizacija civilnoga društva

znanje i iskustvo u pripremi i provedbi projekata EU-a

dobra suradnja među JLS-ima i županijskim organizacijama, uključenost mladih obrazovanih ljudi u upravljanje razvojem

potpora i angažman lokalnih uprava u organiziranju edukacije i treninga za poljoprivrednike i poduzetnike te za osposobljavanje svojih suradnika

DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

nizak natalitet stanovništva, starenje stanovništva

izražene migracije stanovništva iz seoskih u urbane sredine, odlazak mladih i nedovoljna zainteresiranost za poljoprivredu i poduzetništvo

loša obrazovna struktura stanovništva, izrazito nizak udio visokoobrazovanog stanovništva

nedostatak stručnih kadrova u osnovnim i srednjim školama (pojedini predmeti, pedagozi, psiholozi i dr.), osobito u ruralnim područjima

nejednake mogućnosti za obrazovanje u usporedbi s većim urbanim centrima (manjak dodatnih obrazovnih programa)

nedovoljno razvijena izvaninstitucionalna socijalna skrb i pružanje novih socijalnih usluga

nedovoljna uključenost udruga u kreiranju strategija lokalnog razvoja i cjelokupnom razvoju lokalnih zajednica nedovoljno je iskorišten

nedovoljno iskustvo lokalnih uprava u strateškom planiranju, u izradi razvojnih programa te pripremi, provedbi i praćenju rezultata razvojnih projekta

vrlo slabi fiskalni kapaciteti lokalnih jedinica

24

osnivanje LAG-a i drugih zajedničkih institucija radi bržeg i uspješnijeg razvoja i boljeg korištenja potencijala (EU fondovi i dr.)

čitavo područje LAG-a je ispod prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske mjereno indeksom razvijenosti

PRILIKE PRIJETNJE

članstvom RH u EU bitno se povećavaju sredstva i mogućnosti financiranja programa i projekata za ruralni i sveukupni lokalni i

regionalni razvoj, otvara se veliko svjetsko tržište za izvoz roba i usluga,

za jačanje proizvodne, tehnološke, investicijske suradnje, potrebe za

jačanjem i širenjem prekogranične suradnje RH kao članice EU-a

poticajne mjera RH i EZ-a za povećanje konkurentnosti u poljoprivredi i industriji

poticanje i očekivani porast korištenja obnovljivih izvora energije

povećanje i poboljšanje zaštite prirode i okoliša primjenom standarda EU-a

porast interesa i potražnje za uslugama ruralnog i drugih specifičnih oblika turizma zasnovanih na lokalnim i regionalnim posebnostima

neučinkovita decentralizacija u planiranju, pripremi i provedbi razvojnih programa i projekata (u infrastrukturi, poduzetništvu, zapošljavanju, zaštiti okoliša i dr.)

izostanak kvalitetne podrške središnje države u pripremi i provedbi razvojnih projekata

povećana konkurencija poljoprivrednih i industrijskih proizvođača iz EU-a

odlazak stručne radne snage (osobito visokoobrazovane) u gradove i inozemstvo, naročito u EU

neučinkovit nacionalni sustav poticaja u poljoprivredi s obzirom na specifičnosti pojedinih županija (prirodni uvjeti, prinos)

nedovoljna podrška razvoju kontinentalnog turizma, nekontrolirano iskorištavanje šuma i drugih prirodnih resursa, prijenos onečišćenja iz okruženja

smanjenje pomoći iz državnoga proračuna zbog potreba za smanjenjem deficita

nastavak i produbljivanje gospodarske i društvene krize

25

3. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući

jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate

3.1. Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja Lag-a Bosutski niz

Lag Bosutski niz sastoji se od partnerstva javnog, gospodarskog i civilnog sektora na lokalnom

nivou, području Lag-a. To je ruralno područje s 44.403 stanovnika koje vežu jasno definirane i

zemljopisno kontinuirane poveznice rijeke Bosut te kopnene povezanosti.

LRS Lag-a čini vizija razvoja, strateški ciljevi, mjere i tipovi operacija. Vizija razvoja Lag-a temelji

se na ostvarivom skupu realnih planova koji upućuje na to kako bi dionici koji predstavljaju

zajednicu na području LAG-a željeli da ona izgleda u budućnosti. Ona predstavlja okvir kojim se

preciznije definira što se želi postići u razvoju čitavog područja, ali i što se može i treba postići

čime se omogućuje dugoročno planiranje, usklađivanje, koordiniranje, usmjeravanje i mjerenje

napretka. Vizija razvoja LAG-a glasi:

„LAG Bosutski niz je prostor s konkurentnom poljoprivredom i malim gospodarstvom,

kvalitetnim ljudskim resursima i očuvanom prirodnom i kulturnom baštinom, ugodan za rad i

življenje.“

Identificirana vizija predstavlja jasnu i sveobuhvatnu sliku budućnosti Lag-a, predodžbu budućih

događaja, dugoročni željeni rezultat u sklopu kojega su članovi zajednice slobodni identificirati i

rješavati probleme koji stoje na putu njezina ostvarenja.

Uključivanjem lokalnog stanovništva u izradu i provedbu LRS u skladu s bottom up principima

stvorili su se uvjeti za provedbu održivog razvoja ruralnih područja Lag-a. Pod vodstvom lokalnih

dionika osnažuje se lokalna zajednica, poboljšavaju životni uvjeti, kvaliteta života i okoliša

ruralnog stanovništva te se poboljšava aktivno sudjelovanje ruralnog stanovništva u procesu

donošenja odluka, a time i povećava konkurentnost i ukupni razvoj ruralnih područja, čime se

doprinosi preokretanju trenda napuštanja sela.

Strateški ciljevi, u skladu s njima i pripadajuće mjere te tipovi operacija, u LRS temelje se na četiri

načela. Prvo je načelo održivi razvoj, odnosno razvoj koji traži sklad i sinergiju gospodarske,

ekološke i društveno-socijalne razvojne dimenzije. Drugo je načelo poštovanja tradicijskih

vrijednosti, koje je bitno za očuvanje identiteta i prepoznatljivosti područja LAG-a, treće je načelo

„pametnog razvoja“ utemeljenog na inovacijama, a četvrto načelo uključenosti.

Temeljena na LEADER konceptu, dugoročna razvojna vizija Lag-a usklađena je s međusektorskim

ciljevima kroz koje se doprinosi fokus području 6B zajedničke politike ruralnog razvoja Europe te

također i provedbi Mjere 19. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. U

definiranju vizije posebno je naglašena očuvanost prirode i okoliša koja je u skladu sa ekološkom

mrežom NATURA 2000, čime se daje poseban naglasak kako provođenje mjera/tipova operacija

neće imati negativan utjecaj na okoliš. Usklađenost sa međusektorskim ciljevima postići će se u

području inovacija stvaranjem povoljnog okruženja. Inovacije će se temeljit ne samo na

tehnološkim procesima nego i na organizacijskim ili društvenim inovacijama, tradicijskim

praksama u geografskom i okolišnom kontekstu. Stvaranje inovacijskog potencijala omogućit će

usvajanje nove prakse, procesa proizvodnje, usluga i proizvoda. Središnja horizontalna tema koja

se proteže kroz sve aktivnosti ruralnog područja Lag-a je okoliš. Iskorištavanje potencijala

jedinstvenih krajobraznih vrijednosti i biološke raznolikosti na području Lag-a jedan je od

strateških izbora koji je u skladu sa strateškim izborom PRR RH. Primjenom strateških ciljeva na

ruralno područje vodit će se posebna pozornost na zaštitu okoliša u segmentu poljoprivredno-

26

okolišnih mjera. Doprinos ublažavanju klimatskih promjena ostvarit će se kroz usvajanje

uspostavljenih standarda kvalitete poljoprivrednih proizvoda i hrane, ulaganjem u opremanje koje

je u skladu regulativom ublažavanja klimatskih promjena, investicijama koje omogućuju povećanje

energetske učinkovitosti, aktivnostima ublažavanja klimatskih promjena na mikro području (suša,

poplava) ulaganje u obnovu eko sustava te podizanje svijesti lokalnih dionika o važnostima

očuvanja klime i okoliša.

Temeljem definirane vizije razvoja i načela Lag-a identificirani su strateški ciljevi za LRS koji su

u skladu s prioritetima Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. koji su također

proizašli iz prioriteta drugog stupa (ruralni razvoj) ZPP-a Europske unije:

I. poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi i šumarstvu (razvoj baze znanja u ruralnim područjima; jačanje veza između poljoprivrede, šumarstva i znanstvenog

sektora)

II. jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede, promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija te davanje potpore održivom upravljanju šumama

III. promicanje organizacije prehrambenog lanca, dobrobiti životinja i upravljanja rizicima u poljoprivrednom sektoru

IV. obnavljanje, očuvanje i jačanje poljoprivrednih i šumskih ekosustava (bioraznolikost, voda, tlo)

V. promicanje učinkovitog korištenja resursa (vode i energije) i davanje potpore prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika (korištenjem obnovljive energije,

smanjenjem emisija stakleničkih plinova, očuvanjem i pohranjivanjem ugljika)

VI. promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj (jednostavnije otvaranje radnih mjesta, promicanje lokalnog razvoja, pojačana

dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija)38

Navedenim prioritetima iz drugog stupa ZPP-a direktno će se ostvariti i sva tri razvojna cilja ZPP-

a:

1. poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu

prehrambeno-prerađivačku industriju

2. osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora

3. postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.

Također, izrada vizije razvoja Lag-a temeljena na LEADER (CLLD) načelima koja obuhvaćaju

pripremu i planiranje provedbe lokalnog razvoja obuhvaćaju:

- Održivi ruralni razvoj – razvoj temeljen na očuvanju, uravnoteženom razvoju okolišnog, društvenog i gospodarskog kapitala

- Pristup temeljen na osobitostima područja – planiranje budućnosti na obilježjima, potencijalima, posebnostima i prepoznatljivosti ruralnog područja Lag-a

- Pristup odozdo prema gore - uključivanje svih raspoloživih snaga u lokalnoj zajednici Lag-a

38 Izvor: Europski parlament; http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.2.6.html , dosutpno

na dan svibanj 2016., Obrada Lag Bostutski niz

http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.2.6.html

27

- Uspostavljanje lokalnih partnerstava – suradnja dionika sa područja Lag-a, sjedinjenost u radu, timski rad

- Inovativnost – naglasak na uvođenjem inovativnosti na područje Lag-a, uvođenje aktivnosti koje nisu postojale te samim tim postaju dio inovativnog procesa za područje Lag-a

- Integralan i višesektorski pristup – okomito i horizontalno povezivanje - Umrežavanje – prijenos znanja iskustava, primjera dobre prakse u svim smjerovima razvoja

i interesnih skupina.

- Suradnja - kroz suradnju s drugim Lag-ovima, mrežama ruralnog razvoja, Ministarstvom poljoprivrede itd.

Iz vizije razvoja izvode se i razrađuju strateški ciljevi, mjere i tipovi operacija koji predstavljaju

okvir, polje za razvojne projekte. Na radionicama, sastancima, anketama i komunikacijom preko

interneta, nakon analize stanja i utvrđivanja razvojnih problema te izrade SWOT analize dionici

Lag-a identificirali su i usuglašavanjem utvrdili 4 strateška cilja:

Strateški ciljevi (SC) Lag-a Bosutski niz 2014. – 2020.

SC 1

Razvoj konkurentne poljoprivrede na području LAG-a

SC 2

Diverzifikacija gospodarstva razvojem poduzetništva i turizma na području LAG-a

SC 3

Poboljšanje kvalitete življenja i unapređenje zaštite okoliša na području LAG-a

SC 4

Razvoj i jačanje kapaciteta, suradnje te prepoznatljivosti područja LAG-a

Metodom „odozdo prema gore“ Lag Bostuski niz definirao je prioritetne mjere i tipove operacija

koji su doveli do definiranja strateških/specifičnih ciljeva.

Tablica: 15. Shematski prikaz strateških ciljeva, mjera i tipva operacija Lag-a

Strateški ciljevi (SC)

Lag-a Bosutski niz

2014. – 2020.

Mjere 2014.-2020. za ostvarenje

strateških ciljeva

Tipovi operacija 2014.-

2020., za realizaciju mjera

kojima se ostvaruju SC

SC 1

Razvoj konkurentne

poljoprivrede na

području LAG-a

M 1.1.

Potpora sudjelovanju u sustavima

kvalitete, istraživanju i razvoju

TO 1.1.1. Potpora za

sudjelovanje poljoprivrednika u

sustavima kvalitete za

poljoprivredne i prehrambene

proizvode

TO 1.1.2. Pilot projekti i razvoj

novih proizvoda, postupaka,

procesa i tehnologija

28

M 1.2.

Potpora konkurentnosti poljoprivrednih

gospodarstava i poslovanja kroz održivi

razvoj

TO 1.2.1. Restrukturiranje,

modernizacija i povećanje

konkurentnosti poljoprivrednih

gospodarstava

TO 1.2.2. Potpora razvoju malih

poljoprivrednih gospodarstava

SC 2

Diverzifikacija

gospodarstva razvojem

poduzetništva i

turizma na području

LAG-a

M 2.1.

Potpora razvoju i pokretanju

nepoljoprivrednih djelatnosti i turizma

TO 2.1.1. Potpora ulaganju u

pokretanje nepoljoprivrednih

djelatnosti

TO 2.1.2. Razvoj

nepoljoprivrednih djelatnosti u

ruralnim područjima

SC 3

Poboljšanje kvalitete

življenja i unapređenje

zaštite okoliša na

području LAG-a

M 3.1

Potpora razvoju društvene infrastrukture

i zaštite okoliša

TO 3.1.1. Ulaganja u

pokretanje, poboljšanje ili

proširenje lokalnih temeljnih

usluga za ruralno stanovništvo,

uključujući slobodno vrijeme i

kulturne aktivnosti te povezanu

infrastrukturu

TO 3.1.2. Uspostava i uređenje

poučnih staza, vidikovaca i

ostale manje infrastrukture

SC 4

Razvoj i jačanje

kapaciteta, suradnje te

prepoznatljivosti

područja LAG-a

M 4.1.

Potpora implementaciji, razvoju,

umrežavanju i suradnji kroz LEADER

(CLLD)

TO 4.1.1. Priprema aktivnosti

suradnje Lag-ova

TO 4.1.2. Provedba aktivnosti

suradnje Lag-ova

TO 4.1.3. Tekući troškovi i

animacija Izvor: izrada Lag Bosutski niz, travanj 2016.

3.2. Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područja LAG-a temeljeni na mogućnostima

PRR 2014. – 2020.

Radi preglednosti cjeline razvojnih aktivnosti, međusobne povezanosti i jasnoće strukturirana je

tablica koja sadrži: naziv mjere i povezanost s odgovarajućim prioritetom i strateškim ciljem,

sadržaj mjere, predviđenu financijsku alokaciju, doprinos fokus područjima, očekivane rezultate te

indikatore provedbe i ciljane vrijednosti39.

Strateški cilj 1 Razvoj konkurentne poljoprivrede na području

LAG-a

39 Napomena: Ciljane vrijednosti služe samo kao orijentacija, budući da se temelje na okvirnim procjenama.

29

Obrazloženje

cilja

Temeljem SWOT analize za razvoj Lag-a sektor poljoprivrede i proizvodnje

hrane izdvojen je kao jedan od ključnih čimbenika. S obzirom na stanje

razvijenosti, resurse i potencijale, sektor poljoprivrede ujedno je osnova za

razvoj drugih djelatnosti koje mogu biti izravno ili neizravno povezane s tim

sektorom i pridonijeti bržem razvoju ruralnog područja. Stoga je svrha ovog

strateškog cilja pridonijeti povećanju konkurentnosti poljoprivrede, prerade

poljoprivrednih proizvoda i proizvodnji hrane temeljenog na održivom razvoju.

Implementacijom navedenog strateškog cilja postižu