GLAS BISTRE - Općina Bistra – Općina Bistra

GLAS BISTREBROJ 3 GODINA I LISTOPAD 2007.

BESPLATNO JAVNO GLASILO OP INE BISTRAĆ

UZGOJ EGZOTIČNOG POVRĆA PLANINARI U ALPAMASVJETSKO PRVENSTVO ROLLERA

u središtuzanimanjasportskogsvijeta ...

2007.

BISTRA -

Započela izgradnja vodovoda i kanalizacije

U OVOM BROJU:U OVOM BROJU:U OVOM BROJU:

GLAS BISTREBESPLATNO JAVNO GLASILO OP INE BISTRAĆ

MARKETING 33 91 684MARKETING 33 91 684

49240 Donja Stubica, Toplička 5Tel: 049/286-005, 287-005

Tel/Fax: 049/286-150Marketing: 049/288-005

95,6 106,9

MISTIK

TURBO SOLARIJ

UGRADNJA NOKTIJU

DEKORATIVNA KOZMETIKA

PARFEMI

091/3314 268

"MISTIK"parfumerija i turbosolarij

PIZZELASAGNE

ROŠTILJ

TOPLI SENDVIĆIPRILOZI

GOLUBI -TRGOVINA d.o.o.Ćzastupanje, uvoz i izvoz

10000 ZagrebSokolska bb

tel: 01/ 3860-690tel/fax: 01/ 3860-689

Poštovani oglašivači

sljedeći broj Glasa

Bistre izlazi

pred Božić pa vas

molimo da na

vrijeme osigurate svoj

oglasni prostor



Bistre izlazi

pred Božić pa vas

molimo da na


oglasni prostor

MARKETING 33 91 684

Po tovani itatelji,

primijetili ste kako ovaj broj GLASA BISTRE iz tiska izlazikasnije nego što je to uobi ajeno. Iako je glavninasadržaja bila spremna za tisak ve sredinom listopada,odlu io sam ekati i upoznati itateljstvo s važnimop inskim odlukama vrijednima milijune kuna ivažnima za razvoj cjelokupnog bistranskog kraja.Naravno da ovdje prvenstveno mislim na vijest opo etku radova na izgradnji vodovodne i kanalizacijskemreže, ali ne samo na nju. Pisati o najve em

gra evinskom zahvatu u svakom pogledu koji je

ikada realiziran na podru ju Bistre i kojim se našoj islijede im generacijama bitranki i bistrana omogu ujedaljnji nesputani razvoj, s mjesec i pol kašnjenja, u obiljudrugih tema ( mislim na doga aje koji e biti obra eni uslijede em broju pred Boži ) bilo bi deplasirano.

Tako er ete primjetiti kako je u ovom broju rubrikaGOSPODARSTVO opsežnija nego je to uobi ajeno.

itaju i dosadašnje napise u ovoj rubrici, neupu eni biitatelj mogao dobiti dojam kako se u Bistri tek

eksperimentira i kako je „ozbiljno“ gospodarstvo tek upovojima. Takve e najbolje razuvjeriti napis o tvrtki„Strojar“ koja ime Bistre - kao sinonim za proizvodpotvr eno vrhunske kvalitete - plasira u cijeloj Europi, isve to ve skoro pola stolje a.

Ugodno Vam itanje i ... javite nam se sa svojimidejama.

Urednik

š č

čć

č č čć

čć

đ

čć ć

đ ć đć ć

đ ćč

Č ć ćč

ć

đć ć

č

– –

GLAS BISTRE

3GLAS BISTRELISTOPAD 2007

SADR AJŽ

Impressum

Glas Bistre, javno glasilo Općine Bistra

Izdavač:Općina Bistra, Stubička 509, 10298 Bistra

Organizacija i marketing:Animamedia, Drenovačka 8, 10298 Bistra

Adresa uredništva:Bistranska 98, Poljanica B., 10298 BistraTelefon i telefax:01 / 33 91 684E-mail:[email protected]

Uredništvo:Davorin Bažulić, glavni urednikŠime Čagalj, lektorKrešimir GulićDarko Sever-ŠeniDomagoj SironićDarko Slukan

Grafičko oblikovanje:FORMA studio, Božidara Kunca 3, 10110 ZagrebTisak:Cro-graf, Stubička 509, 10298 Bistra

Časopis „Glas Bistre“ je besplatan. Ovaj broj lista tiskan je u nakladi od 2000 primjeraka.Internet izdanje lista nalazi se na adresi: www.bistra.hr

Stjepan Drvi , predsjednik OV Op ine Bistra

Ukratko

Bistrajnska gradilišta

Dimnja ar donosi sre u ...

Uz novu školsku godinu

Izme u Bistre i neba ...

Bistra doma in rolera

In vino veritas

Bjesno a pod kontrolom

"Dani kajkavske rije i", Zlatar 2007.

Exotic king, novi bistranski brand

Postojanost i svjetska kvaliteta

Suda kom zastavicom po svijetu

Policija u zajednici

Kod vas se osje am „k'o doma“ ...

Mikula opet ima križ

Škola naša Bistrajnska ...

Ode blago iz škrinja ( )

Bistra u srcu

4

6

12

14

16

18

20

23

24

25

26

28

30

32

33

34

35

36

38

š ć

č ć

đ

ć

ć

č

č

ć

– svjetsko prvenstva

Studio, 19.7.1975.



Bistre izlazi

pred Božić pa vas

molimo da na


oglasni prostor

RAZGOVOR S POVODOM

Stjepan Drviš

Sa Stjepanom Drvišem, predsjednikom Općinskog vijeća Općine Bistra razgovaramoo aktualnim zbivanjima u Općini

4 GLAS BISTRE LISTOPAD 2007

Gospodine Predsjedniče, molim Vas da za početakrazgovora predstavite tijelo kojem ste na čelu injegovu ulogu u općinskom životu.

Upravo u ovom broju GLASA BISTRE po prvi putdonosimo nekoliko važnih odluka Općinskog vijeća.Možete li ih prokomentirati?

Da, prvenstveno sam mislio na ove odluke no ne samona njih...

Kao što znate, ovaj sastav Op inskog vije a izabran je naizborima za lokalnu upravu i samoupravu održanim 15.svibnja 2005. godine na kojima je 75% bira a izabralo listuHrvatske demokratske zajednice na elu s nositeljemKrešimirom Guli em. Volja bira kog tijela odražava se usastavu Op inskog vije a koje ini 12 lanova izabranih sliste HDZ-a i 3 oporbena lana. Vije e je vrhovnozakonodavno tijelo Op ine koje volju glasa a pretvara uodre ene zaklju ke, odluke i naputke koje provodeNa elnik op ine i svi zaposlenici. Osim toga, sve generalnesmjernice i strateški važne odluke donosi ili potvr ujeOp insko vije e, a donosi i potvr uje tako er i one odlukekoje svojom sveobuhvatnoš u, dugoro noš u, a na koncu ifinancijskom težinom izravno i u zna ajnoj mjeri zadiru ugodišnji prora un op ine.

Pretpostavljam da tu prvenstveno mislite na odluke kojimasmo prakti no dovršili sve formalne radnje neophodne zapo etak izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže u Bistri,osnovnog preduvjeta za svekoliki ubrzani razvoj Bistre. Nemoram posebno naglašavati kako se radi o investicijamakoje u financijskom pogledu nekoliko puta premašujudosadašnje investicije. Ovdje se moram posebno zahvalitiHrvatskoj Vladi i posebno Premijeru Dr. Ivi Sanaderu koji sucijelo vrijeme davali podršku ovom civilizacijskom,infrastrukturnom i razvojnom projektu. Moja zahvalatako er je upu ena Ministarstvu mora, turizma, prometa irazvitka te poduze u Hrvatske vode, a i svim zaposlenicimaOp ine Bistra koji su vrijedno i nadasve stru no pripremalimaterijale i koordinirali radnje koje su u kona niciomogu ile realizaciju ovog projekta.

Ukoliko mislite na osamostaljenje vrti a moram re i da smo,osim postoje eg prostora i vrijednih radnika ove ustanovekoji se maksimalno trude u initi djeci boravak u vrti u što jemogu e boljim, naslijedili sve samo ne idealnu situaciju. I tose odnosi kako na opremljenost odgojno-obrazovnimrekvizitima tako i na popratne sadržaje. Možete vidjeti kakosmo problem parkirališnog prostora kod vrti a ve po elirješavati u suradnji s osnovnom školom. Slijede a je na redukuhinja u vrti u, a onda i sve ostalo. S druge strane, tako ervelika i važna investicija, bitna za urbani razvoj Bistre je iproširenje postoje eg groblja u Poljanici koje je prakti nopopunjeno. Usvajanjem detaljnog plana ure enja prostoranovog groblja, koji obuhva a na in i uvjete korištenja,ure enja, komunalnog opremanja, oblikovanja i zaštiteokoliša, dobiva se ukupno nešto manje od 4 ha prostora

ć ć

čč

ć čć ć č č

č ćć č

đ čč ć

đć ć đ đ

ć č ćč

č ć

čč

đ ćć

ć čč

ć

ć ćć

č ćć

ć ć čć

ć đ

ć čđ

ć čđ

kojime e za neko duže vrijeme biti riješen i ovaj problem.

Komunalno poduze e je registrirano, direktor mu je DanijelTadi , a u Nadzorni odbor Op insko vije e i PoglavarstvoOp ine su imenovali mene, Stjepana Drviša kaopredsjednika NO te Marijana Špoljara i Ivana Grguri a kaolanove. O ekujem kako e komunalno poduze e uspješno

zadovoljavati op inske potrebe za tim vidom usluga.

Ne, potpuno sam uvjeren kako se Bistra ubrzano razvijaisklju ivo zato jer je neovisna jedinica lokalne uprave.Samostalnost je ono što nam omogu uje detaljnosagledavanje potreba zajednice, planiranje njihovogrješavanja i na koncu izvedbu potrebnih radnji, naravnoovisno o raspoloživim sredstvima. Isto tako sam uvjeren dastariji mještani Bistre i te kako vide promjene, njihov ritam iopsežnost u odnosu na vrijeme dok smo bili u sastavu drugihupravnih jedinica. Moje uvjerenje proizlazi i iz vespomenutih rezultata izbora koji zorno pokazuju da jestanovništvo Bistre prepoznalo želju jedne grupe ljudi kojojimam ast i osobno pripadati - da budemo samostalni i davodimo tu Op inu onako kako najbolje znamo i na koristsvih mještana Bistre.

ć

ćć ć ć

ćć

č č ć ćć

čć

ć

čć

Kakva je trenutna situacija s formiranjem komunalnogpoduzeća?

Iz dosadašnjeg tijeka razgovora vidljivo je kakoOpćina Bistra velike napore ulaže u ubrzani razvojinfrastrukture. Recite, da li je bi tako nešto bilo mogućeda Bistra ne raspolaže sama svojim prihodima,odnosno da je uklopljena u neku drugu upravnujedinicu?

Obzirom da u Bistri danas živi značajan dio ljudi koji

–

RAZGOVOR S POVODOM


nisu tu bili u doba formiranja današnje Općine Bistra,prisjetite se malo tog doba i opišite nam kako je dotoga došlo.

Spomenuli ste kako je inicijativa pokrenuta 1993.godine. No, Općina Bistra postoji tek od 1995. Što jebilo u međuvremenu? I naravno, koja je bila ulogapokojnog Predsjednika Tuđmana?

Taj proces nije bio formalnost i nije bio ni kratak nijednostavan. Do 1993. godine postojala je Mjesnazajednica Bistra koja je uklju ivala Donju Bistru, Poljanicu,Oborovo i Gornju Bistru. U to vrijeme odre eni broj ljudipostao je svjestan potrebe za vlastitom upravom i pokrenuoje inicijativu za formiranje Op ine Bistra. Ova ideja nabistranskom je podru ju imala potpunu podršku mještana imnogo je ljudi dalo osobnu podršku i ne mali doprinostijekom tog procesa, koji je trajao to želim posebnonaglasiti preko dvije godine. Me u njima ima i danasaktivnih ljudi no i onih koji su danas ve pokojni, neki danasnisu aktivno uklju eni u rad op inskih organa, a ima i onihkoji danas pripadaju drugim politi kim opcijama ... No u todoba i na tom cilju svi smo bili jedinstveni. Bez želje da bilokoga rangiram prema zaslugama nabrojiti u samo neke odosoba iz vije a tadašnje MZ, neke od lanova stranke HDZ-a (u to doba jedine organizirane politi ke stranke u Bistri) iostale koji su svojim utjecajem doprinesli formiranju Op ineBistra. Od ljudi iz bistranskog kraja nemjerljiv doprinosformiranju Op ine dao je Stjepan Jumi , tadašnjiPredsjednik MZ Bistra, pa današnji Na elnik Op ine, a u todoba Predsjednik izvršnog vije a MZ Krešimir Guli , paGalekovi Drago, Ivan Rožman, Škreblin Ivica, BatinaDrago, Rogina Mijo, Drviš Nikola, Jedvaj Stanko, KovaStjepan, Ivan Brezovi , Ivan Guli -Baltazar, Rok Štuglin,Zdenko Kecerin, moja malenkost i brojni drugi. I svakakotreba spomenuti veliki angažman tadašnjeg tajnika MZDarka Sever-Šeni koji je bio glavni operativac i kroz iji suured prošli svi brojni dopisi na adrese releventnih institucija iosoba. A velika je bila i uloga pokojnog Predsjednika FranjeTu mana.

U me uvremenu je na snazi bio neki udan, nedefiniranstatus.Kod prvog ustrojavanja jedinica lokalne samoupraveunato našem traženju nismo dobili status Op ine. Tada suneke sredine koje nisu imale ni najosnovnije uvjete dobilestatus Op ine (npr.Op ina Kupljenski Hruševec i sli ne), ami ga tada nismo dobili jer se to kosilo s interesima kakograda Zapreši a, tako i nekih politi kih struja s podru jaIvanaca i pogotovo Jablanovca. U to se vrijeme jedan dioMZ Jablanovec (naselja Bukovje i Novaki) osobnimizjašnjavanjem mještana odlu io priklju iti Op ini Bistra štosu podržavali i za što su zaslužni tadašnji predstavnicimještana u MZ Jablanovec Stjepan Fremec, Branko Car iPismarovi Davor. No, mi u Bistri itavu smo 1993., 1994 ive i dio 1995. bili neriješenog statusa mjesna zajednicanam je ukinuta 1993., a jo nismo bili op ina. Tada smo biliu sastavu Grada Zagreba kao njegov nepostoje i MjesniOdbor, a zaposlenici nekadašnje MZ Bistra su bili na platnojlisti u Gradskom Poglavarstvu. Koliko god to danas zvu aloudno, u te smo dvije godine funkcionirali prakti no ilegalno

i pisali nebrojena pisma i u Grad Zagreb, i u Vladu RH, i u

čđ

ćč

đć

č ćč

ćć č

čć

ć ćč ć

ć ćć

čć ć

č

đ

đ č

č ć

ć ć č

ć č č

č č ć

ć čć

š ćć

čč č

–

–

–

ministarstva. Odgovor nismo dobili niti na jedno pismo.Nakon što smo potpuno neuobi ajenim, privatnimkanalima jedno pismo uspjeli dostaviti i pokojnomPredsjedniku Tu manu u nekoliko je dana uslijediloizvanredno zasjedanje Skupštine Grada Zagreba koja je nadnevnom redu imala i status Bistre i njezino otcjepljenje odGrada Zagreba. Ostalo je povijest ... Iako je ogromnave ina stanovništa bila za formiranje samostalne upraveistine radi, treba re i da je bilo i onih koji su u to za Bistrupresudno doba - bili vrlo samozatajni ili ak otvoreniprotivnici samostalnog formiranja Op ine Bistra, a danas sebaš kroz tu Op inu osobno ili politi ki profiliraju.

Ne jednom sam istakao kako na razini lokalne samoupravevrijede neka druga pravila i do izražaja ne dolaze tolikopoliti ki stavovi strana kih vodstava. Konkretan lokalniproblem puno bezbolnije, brže i svrsishodnije rješavajutrijezna glava i zdravo rasu ivanje vije nika. Zato me ljutikada uo im kako pojedini lanovi Vije a na sjednice dolazes gotovim stavovima, instruirani od strane vodstva svojestranke. Takav stav nikako nije u korist Bistre, a u krajnjemslu aju ni u korist pojedinca koji ga zastupa.

Mislim da je Internet portal pregledan i zanimljiv te dauveliko doprinosi brzom i objektivnom informiranjugra anstva o svim bitnim zbivanjima u Op ini. S drugestrane, GLAS BISTRE je informativno-revijalnog karaktera itakav po mom mišljenju treba i ostati. Jedina zamjerkaupu ena je distribuciji. Jedan dio mještana pa i ja osobnonije dobio prošli broj. Kada se i to popravi ne u imatibitnijih zamjerki. Mislim da smo na polju informiranja ve isada daleko iznad pojedinih ve ih zajednica, anadogra ivanjem i usavršavanjem biti emo i bolji uinteresu svih mještana Bistre.

(Davorin Ba uli )

č

đ

ćć

čć

ć č

č č

đ ćč č ć

č

đ ć

ćć

ćć

đ ć

ž ć

–

–

– –

– –

–

Vratimo se sadašnjosti. Kako ste zadovoljni suradnjoms oporbenim vijećnicima koji sudjeluju u raduOpćinskog vijeća? Kolika je njihova uloga u donošenjuodluka?

Za kraj, kako ste zadovoljni informiranjem u OpćiniBistra?

6 GLAS BISTRE

Politika - aktualnosti - zanimljivosti

KRATKE VIJESTI

LISTOPAD 2007

Iz rada općinskog vijeća

REPUBLIKA HRVATSKAZAGREBAČKA ŽUPANIJA

OPĆINA BISTRAOpćinsko vijeće

O D L U K U

Klasa: 021-01/07-01/21Urbroj: 238/02-07-01Bistra, 27.09.2007.

Na temelju odredbi članka 20. StatutaOpćine Bistra, članka 48. PoslovnikaOpćinskog vijeća Općine Bistra i PrijedlogaOdluke Općinskog poglavarstva Klasa:022-01/07-01/81, Urbroj: 238/02-07-01Općinsko Vijeće Općine Bistra na svojoj 17.sjednici održanoj dana 27.09.2007.godine donosi

o utvrđivanju ekonomske cijene boravkadjece u dječjem vrtiću Kapljica

Utvrđuje se ekonomska cijena boravkadjece u Dječjem vrtiću Kapljica u iznosu od1.470,00 kuna mjesečno po djetetu zacjelodnevni boravak u vrtiću.

Roditelji odnosno skrbnici djece kojapohađaju Dječji vrtić – korisnici uslugaplaćaju razliku do pune cijene od iznosakoji subvencionira njihova općina ili grad.

Ova Odluka stupa na snagu danomdonošenja i objavit će se u Službenomglasniku Općine Bistra.

Predsjednik vijećaStjepan Drviš v. r.

Članak 1.

Članak 2.

Članak 3.

ObrazloženjeU postupku javnog nadmetanja u predmetu– ustupanje radova na izgradnjimagistralnog i glavnog vodoopskrbnogcjevovoda Općine Bistra Općinskopoglavarstvo provelo je javno nadmetanje,objava nabave u Narodnim novinama(Oglasnik javne nabave br. 33 od13.08.2007.)Nab. 07-23-16621/3101

Do krajnjeg roka za dostavu ponudazaprimljene su ponude od slijedećihponuditelja:

TEGRA d.d. , Mihovljanska 70, Čakovec,i URKIN d.o.o. , Braće Graner 1, Čakovec- zajednička ponuda

VODOTEHNIKA d.d., Koturaška 49,Zagreb

MONTER – STROJARSKE MONTAŽEd.d., Gjure Szaba 4, Zagreb

Uvidom u ponude utvrđeno je kako su sveponude prihvatljive, te na temelju kriterijaza odabir, ponuda VODOTEHNIKE d.d.,Koturaška 49, 10000 Zagreb po cijeni od17.618.073,17 Kn + PDV odabire se kaonajpovoljnija.

Uputa o pravnom lijeku:Protiv ove Odluke može se uložiti prigovornaručitelju u roku 3 dana od dana primitkaOdluke o odabiru.

Predsjednik vijećaStjepan Drviš

1.

2.

3.

Ð

O D L U K UČlanak 1.

Članak 2.

Članak 3.

Ovom Odlukom donosi se detaljni planuređenja novog dijela groblja u PoljaniciBistranskoj (u nastavku teksta: detaljni plan),koji je izradio Ured ovlaštenog arhitektaAnte Alivojvodić iz Zagreba 2007. g.Detaljnim planom utvrđuje se način i uvjetikorištenja, uređenja, komunalnogopremanja, oblikovanja i zaštite okoliša.Detaljni plan obuhvaća područje ukupnepovršine cca. 3,47 Ha, s popisomkatastarskih čestica u obuhvatu: dio k.č. br.2864, k.č. 2866/1, k.č. 2850/6, k.č.2850/13, dio puta 2822/2, dio čestice2643/1, dio čestice 2643/2, k.č. 2643/3,dio puta 2643/5, i šumski put 2850/5 čijikoridor se dijelom proširuje na čestice: k.č.1850/1, 1850/2, 1850/3, 1850/4,1850/7, 1850/8, 1850/9, 1850/10 i1850/11.

Detaljni plan uređenja novog dijela grobljau Poljanici Bistranskoj sadrži tekstualni igrafički dio, a sve je sastavni dio oveOdluke.

Ova Odluka stupa na snagu danomdonošenja i objavit će se u Službenomglasniku Općine Bistra.

Predsjednik vijećaStjepan Drviš v. r.




Na temelju odredbi čl. 24. Zakona oprostornom uređenju (NN br 30/94,68/98, 32/02, 61/02, 100/04) i čl. 14.Uredbe o javnoj raspravi u postupkudonošenja prostornih planova (NN br.101/98) članka 20. Statuta Općine Bistra,Općinsko Vijeće Općine Bistra na svojoj 17.sjednici održanoj dana 27.09.2007.godine donosi



ODLUKU O ODABIRU

Klasa: 021-01/07-03/23Ur. broj: 238/02-07-01Bistra, 01.10.2007.

Na temelju članka 63. Zakona o javnojnabavi (NN 117/01 i 95/05), te prijedlogaOdluke o odabiru Povjerenstva za pripremui provedbu postupka nabave Klasa: 022-05/07-03/11, Urbroj: 238/02-07-03 od28.09.2007. Općinsko vijeće na svojoj 18.sjednici održanoj 01.10.2007. donosi

Kao najpovoljniji ponuditelj u postupkunabave – ustupanje radova na izgradnjimagistralnog i glavnog vodoopskrbnogcjevovoda Općine Bistra odabire se

VODOTEHNIKA d.d., Koturaška 49, 10000Zagreb po cijeni od 17.618.073,17 Kn +PDV



ODLUKU O ODABIRU

Klasa: 021-01/07-03/22Ur. broj: 238/02-07-01Bistra, 01.10.2007.

Na temelju članka 63. Zakona o javnojnabavi (NN 117/01 i 95/05), te prijedlogaOdluke o odabiru Povjerenstva za pripremui provedbu postupka nabave Klasa: 022-05/07-03/10, Urbroj: 238/02-07-03 od28.09.2007. Općinsko vijeće na svojoj 18.sjednici održanoj 01.10.2007. donosi

Kao najpovoljniji ponuditelj u postupkunabave – ustupanje radova na izgradnjiglavnih i ostalih odvodnih kanala sustavaodvodnje otpadnih voda naselja OpćineBistra I. FAZA odabire se

VODOTEHNIKA d.d., Koturaška 49, 10000

7GLAS BISTRE


KRATKE VIJESTI

LISTOPAD 2007

Zagreb po cijeni od 45.669.157,29 Kn +PDV

U postupku javnog nadmetanja u predmetu– ustupanje radova na izgradnji glavnih iostalih odvodnih kanala sustava odvodnjeotpadnih voda naselja Općine Bistra I.FAZA Općinsko poglavarstvo provelo jejavno nadmetanje, objava nabave uNarodnim novinama (Oglasnik javnenabave br. 33 od 13.08.2007.)Nab. 07-23-16620/3100


TEGRA d.d. , Mihovljanska 70, Čakovec,i URKIN d.o.o. , Braće Graner 1, Čakovec- zajednička ponuda

VODOTEHNIKA d.d., Koturaška 49,Zagreb

MONTER – STROJARSKE MONTAŽEd.d., Gjure Szaba 4, Zagreb

Uvidom u ponude utvrđeno je kako su sveponude prihvatljive, te na temelju kriterijaza odabir, ponuda VODOTEHNIKE d.d.,Koturaška 49, 10000 Zagreb po cijeni od45.669.157,29 Kn + PDV odabire se kaonajpovoljnija.

Uputa o pravnom lijeku:Protiv ove Odluke može se uložiti prigovornaručitelju u roku 3 dana od dana primitkaOdluke o odabiru.

Predsjednik vijećaStjepan Drviš

Obrazloženje

1.Ð

2.

3.

nabave snježnog pluga-ralice tip SPT 3,2 Hi rotacijskog posipača zapremnine 4,5 m3sa kontrolom parametara posipanjaodabire se ponuda

RASCO d.o.o., Kolodvorska 120-B,Kalinovac po cijeni od 197.222,58 kn +PDV

U postupku nabave nabave snježnogpluga-ralice tip SPT 3,2 H i rotacijskogposipača zapremnine 4,5 m3 sa kontrolomparametara pos ipan ja Opć inskopoglavarstvo provelo je ograničenoprikupljanje ponuda pozivom petnatjecatelja EMV 09-1/2007, te odabireRASCO d.o.o., Kolodvorska 120-B,Kalinovac kao najpovoljnijeg ponuditelja.


RASCO d.o.o., Kolodvorska 120-B,Kalinovac

HITTNER d.o.o., Slavonska cesta b.b.,Bjelovar

Uvidom u ponude utvrđeno je kako su sveponude prihvatljive, te na temelju kriterijaodabira «najniže ukupne cijene», ponudaRASCO d.o.o., Kolodvorska 120-B,Kalinovac po cijeni od 197.222,58 kn +PDV odabire se kao najpovoljnija.

Uputa o pravnom lijeku:Protiv ove Odluke može se izjaviti prigovornaručitelju u roku 3 dana od dana primitkaOdluke o odabiru.

Predsjednik poglavarstvaKrešimir Gulić

Obrazloženje

1.

2.

ograde kod Sportskog igrališta u DonjojBistri i na groblju u Poljanici Bistranskojodabire se ponuda

BRAVARIJA JOŽICA, F. Gulića 62, OborovoBistransko po cijeni od 84.885,00 kn +PDV

U postupku nabave nabave radova naizradi i montaži metalne ograde kodSportskog igrališta u Donjoj Bistri i nagroblju u Poljanici Bistranskoj Općinskopoglavarstvo provelo je ograničenoprikupljanje ponuda pozivom petnatjecatelja EMV 10-1/2007, te odabireBRAVARIJA JOŽICA, F. Gulića 62, OborovoBistransko kao najpovoljnijeg ponuditelja.

Do kranjeg roka za dostavu ponudazaprimljene su ponude od slijedećihponuditelja:

OBRT KOVAČIĆ, Klokočevec 3, BreganaBRAVARIJA JOŽICA, F. Gulića 62,

Oborovo Bistransko

Uvidom u ponude utvrđeno je kako su sveponude prihvatljive, te na temelju kriterijaodabira «najniže ukupne cijene», ponudaBRAVARIJA JOŽICA, F. Gulića 62, OborovoBistransko po cijeni od 84.885,00 kn +PDV odabire se kao najpovoljnija.

Uputa o pravnom lijeku:Protiv ove Odluke može se izjaviti prigovornaručitelju u roku 3 dana od dana primitkaOdluke o odabiru.

Predsjednik poglavarstvaKrešimir Gulić

Obrazloženje

12


OPĆINA BISTRAOpćinsko poglavarstvo

ODLUKU O ODABIRU


Na temelju članka 63. Zakona o javnojnabavi (NN 117/01 i 95/05), te prijedlogaOdluke o odabiru Povjerenstva za pripremui provedbu postupka nabave Klasa: 022-05/07-03/12, Urbroj: 238/02-07-04 od28.09.2007. Općinsko poglavarstvo nasvojoj 35. sjednici održanoj 01.10.2007.donosi

Kao najpovoljniji ponuditelj u postupkunabave radova na izradi i montaži metalne


OPĆINA BISTRAOpćinsko poglavarstvo

ODLUKU O ODABIRU


Na temelju članka 63. Zakona o javnojnabavi (NN 117/01 i 95/05), te prijedlogaOdluke o odabiru Povjerenstva za pripremui provedbu postupka nabave Klasa: 022-05/07-03/12, Urbroj: 238/02-07-03 od28.09.2007. Općinsko poglavarstvo nasvojoj sjednici održanoj 01.10.2007.donosi

Kao najpovoljniji ponuditelj u postupku

Šljukini strijelci uspješno su priveli kraju jošjednu natjecateljsku sezonu u gađanjuglinenih golubova. U ekipnom plasmanu

Iz rada općinskog poglavarstva

Lovačko društvo Šljuka – završetaksezone gađanja glinenih golubova iotvorenje lova


KRATKE VIJESTI

8 GLAS BISTRE LISTOPAD 2007

natjecanja Lovnog ureda Zaprešićbistranski strijelci ostvarili su solidno četvrtomjesto, dok su na prigodnim gađanjima,na gostovanju u Šestinama i na domaćojstreljani u kamenolomu u Gornjoj Bistri,osvojena prva mjesta.Na Memorijalu dr. Nikoden Gudac,održanom u Šestinama 9. rujna, bistranskistrijelci ostvarili su vrijedne rezultate i uekipnoj i u pojedinačnoj konkurenciji. Osimprvog mjesta u ekipnoj konkurenciji, u kojojje sudjelovalo 12 klubova iz Zagreba i izKrapinsko-zagorske i Zagrebačke županije,za pohvalu su i rezultati iz pojedinačnekonkurencije, gdje je Goran Piculek osvojiodrugo, a Dragutin Bažulj šesto mjesto, atakođer drugo mjesto pripalo i KristijanuJuraku u kategoriji fair playa.Na domaćoj streljani, 23. rujna, bistranskistrijelci ponovno su dobro gađali, te su, naodržanom pozivnom natjecanju za društvaLovnog ureda Zaprešić i prijateljska društvaiz Šestina, Bedekovčine, Susedgrada iVelikog Trgovišća, opetovano osvojili prvomjesto ispred gostiju iz Bedekovčine iJakovlja, dok je najbolji rezultat upojedinačnoj konkurenciji ostvario domaćistrijelac Kristijan Jurak.Zahvaljujući ostvarenim dobrim rezultatimatijekom cijele natjecateljske sezone GoranPiculek i Kristijan Jurak sudjelovali su u ekipiLovnog ureda Zaprešić i na Županijskomnatjecanju održanom 2. rujna u Galgovu.Šljukini strijelci uspješnu natjecateljskusezonu završili su 30. rujna na streljani uGornjoj Bistri organizacijom prigodnognatjecanja za svoje članove, koje im je,ujedno, poslužilo kako za trening tako i zaprovjeru ispravnosti oružja.Od predsjednika bistranskih lovaca FranjeNovosela saznajemo kako smiraj gađanjaglinenih golubova ne znači i kraj ukupnihaktivnosti, već naprotiv da su u punomtijeku pripreme za nadolazeće otvorenjelovne sezone, koje je planirano za 7.listopada. Tako lovci, kojih je trenutno uudruzi 91 i jedan pripravnik, kraj rujna ipočetak listopada koriste za uređenjelovišta, a u tijeku su i pripreme za proširenjeLovačkog doma u Oborovu, čime bi senjegov kapacitet povećao za prihvat 100-tinjak osoba. Osim toga planiraju se iradovi na uvođenju grijanja na streljani uGornjoj Bistri budući da se zima sve višepribližava, a s njom i nadolazeće utrkeskijaških svjetskih kupova za potrebe kojihse uvijek do sada koristio i navedeni lovačkiprostor.(ds)

Dugogodišnji hrvački vijek i biografijaJosipa Lisca, osnivača i trenera bistranskeškole hrvanja, od kolovoza ove godinebogatiji su za dodijeljeno mu iznimnovrijedno međunarodno priznanje. Naime,Lisec je iz švicarskog sjedišta FILA-e(međunarodnog hrvačkog udruženja)zaprimio još jedno veliko priznanje zanjegov ukupni hrvački rad, kojim je postaopočasni doživotni član međunarodnesudačke hrvačke federacije, što je, ujedno,najveće sportsko priznanje ikadadodijeljeno nekom od naših sugrađana.(ds)

Sam susret započeo je oko 10 sati te je uznastupe nekoliko rock bandova trajao dokasnih večernjih sati. Za dobru atmosferuosim rock bandova bile su zaslužne i razneigre kao što je moto-alka, natjecanje usporoj vožnji i dr. Osim dobre muzike ivrijednih igara za potpuni ugođaj pobrinulisu se naši kuhari koji su sa svojim odličnimvojničkim grahom i srnećim gulašemnapravili poprilične gužve na pultu zaizdavanje hrane.U defileu ( zajedničkoj vožnji ) kroz Bistrusudjelovalo je 500-tinjak motorista koji subili burno pozdravljeni od mještana koji sumahali i snimali povorku. Motoristi su sekretali trasom Gornja Bistra-PoljanicaBistranska-Novaki Bistranski-Donja Bistra-Gornja Bistra. Nakon povratka u šatorzapočelo je dodjeljivanje zahvalnicapredstavnicima moto klubova te senastavilo s programom. U ponoć je sve onekoji su ostali dodatno raspalio nastupatraktivne riječanke Andreje.Moto klub Dehidrirane deve je jedna odmlađih udruga na području Bistre jer ga jeosnovala krajem prošle godine skupinazaljubljenika u motore na čelu s DanijelomBrezović i Karlom Sever- Šeni. Trenutačnoklub broji 10 članova s još toliko novihprijava za članstvo.

(db)

U posljednjih dva mjeseca naši vatrogascisrećom nisu imali značajnijih vatrogasnihintervencija, pa se je glavnina njihovihaktivnosti svodila na dostavu pitke vode udijelove općine koje je zadesila nestašicavode, na čišćenje bunara i na rad naprovođenju edukacije i vatrogasnepreventive.Jedna od takvih edukativnih aktivnosti,odnosno vatrogasna vježba, održana je uDonjoj Bistri 8. rujna, a ista je realizirana uz

Josip Lisec - počasni član međunarodnesudačke organizacije

Josip Lisec – nagradi Općine Bistra zaživotno djelo pridodao još jedno vrijednomeđunarodno priznanje

Odr ana združena vatrogasna vježbau organizaciji DVD "Bistra"

ž

Moto susret BISTRA 2007.–

Dana 29.rujna 2007. na parkirali tu dječjebolnice u Gornjoj Bistri odr an jehumanitarni moto susret u organizaciji MKDehidrirane deve osnovan pro le godine iForuma mladih općine Bistra. Cjelokupniprihod moto susreta namijenjen je pomoćitićenicima dječje bolnice u Gornjoj Bistri.

Ovim putem organizatori se zahvaljujusvima koji su na bilo koji način pomogli ovuhumanitarnu akciju. Prema riječimaorganizatora sam moto susret pro ao jedaleko bolje od očekivanja. Pretpostavlja seda je tijekom cjelodnevnog dru enja namoto susretu bilo oko 1500 posjetitelja, toonih na motorima, a to mje tana koji sustigli osobnim vozilima ili pje ice.

šž

š

š

š

žš

š šš


KRATKE VIJESTI


sudjelovanje DVD-a Ivanec. U združenojvježbi, kojom se je radilo na utvrđivanjuznanja iz gašenja požara otvorenihprostora pjenom i vodom, sudjelovalo jetridesetak vatrogasaca iz obiju društava, aosobita važnost vježbe proizlazi iz činjenicešto je većina sudionika bila mlađe životnedobi. Po završetku vježbe uslijedio jenastavak druženja u prirodi uz prigodnidomjenak koj i su organizac i j sk ipotpomognuli stariji članovi društva.Osim navedenih aktivnosti bistranskivatrogasci su, povodom velike tragedijepogibije vatrogasaca na otoku Kornatu,održali komemorativni skup i kao pripomoćim donirali 2.500 kuna, a delegacijabistranskih vatrogasaca nazočila je iposljednjem ispraćaju Marijana Mlinarićapredsjednika hrvatske vatrogasnezajednice.A, krajem rujna vatrogasci su bili i logističkapotpora Policijskoj postaji Zaprešić uproslavi ovogodišnjeg Dana policije,kojima je u tu svrhu omogućeno korištenjeprostorija vatrogasnog doma uz osiguranjecjelokupne ugostiteljske usluge.

(ds)

„Gorbi“ je turnir završio bez ijednogizgubljenog boda pobijedivši sve protivnikepostigavši u 9 utakmica 39 golova, aprimivši samo 5 golova. „Gorbijev“ nizizgleda ovako: Novaki (7:1), Bistra City(2:1), Keramika DMD (2:0), Caffe bar„Dinamo“ (6:0) i Vuglenari 3;0 (bez borbe),Restoran „Marica“ (5:2), „Limox“ (5:0),„Lovrić gradnja“ (5:1) i Bistra juniori (4:0).(db)

Start nove nogometne natjecateljske sezoneprotekao je u znaku ostvarenih dobrihrezultata, što se može reči za svih osamnatjecateljskih kategorija bistranskihn o g o m e t a š a . N a i m e , d a n a s uNogometnom klubu Bistra djelujukategorije prstića, limača, mlađih i starijihpionira, kadeta, juniora, seniora i veterana,od kojih je najbrojnija selekcija prstića kojaokuplja čak 40-oricu nogometaša, pa su istimorali biti organizirani u dvije grupe.Po riječima sportskog direktora IgoraBorovca najbolji ovogodišnji rezultati,odnosno prvo mjesto, očekuju se odjuniorske selekcije, koja je i prošle godine uuzrastu kadeta, također, bila prvoplasiranamomčad, od mlađih pionira i kadetaočekuje se plasman u samom vrhu tablice,dok kod najmlađih, prstića i limača,rezulatati nisu u prvom planu, obzirom dasu isti tek krenuli s nogometnimškolovanjem.Što se tiče nastupa seniorske ekipe koja senatječe u 4. Hrvatskoj nogometnoj ligiSredište ista se nakon devet odigranih kolanalazi na solidnom devetom mjestu sosvojenih 13 bodova, dok su na čelu tablicesisački Metalac s 20 i Mraclin s 18 bodova.Budući da je prije početka natjecateljskesezone kao zacrtani plan postavljenplasman u gornjem dijelu tablice, za sadase može reči da ide sve po planu, a bitnijipomak očekuje se već sljedeće godine kadaće u seniorsku selekciju ući nekolikonadarenih bistranskih juniora.Kako Nogometni klub Bistra ove godineobi l ježava svoju 60-u godišnj icupostojanja, krajem godine upriličit će sesvečana sjednica kluba na kojoj će sezaslužnim sportskim djelatnostima dodijelitiprigodne nagrade i priznanja.

(db)

Ivan Lovrić - prva zlatna medalja unovoj natjecateljskoj sezoni

A, pripreme za nadolazeću 14. po redunatjecateljsku sezonu bistranski hrvačidobro su odradili. Njih tridesetak po većustaljenom programu redovito trenira udvorani Osnovne kole Bistra, dok su ErvinGola , Matija Kraja i i Ivan Lovripredvo eni svojim trenerom JosipomLiscem ovoga ljeta, u razdoblju od 6. do 15srpnja, sudjelovali na Ljetnom taboruHrva kog kluba Gladiator u slova komŠamorinu, ije troškove priprema upotpunosti su pokrili doma ini tabora.Dobro iskorišten boravak na ljetnom

šč č ć ć

đ

č čč

ć

taboru, kao uostalom i cjelokupnepripreme, najbolje je svojim prvimnatjecateljskim nastupom potvrdio IvanLovri , osvojivši zlatnu medalju na prvomovogodišnjem službenom natjecanju. NaMe unarodnom hrva kom turniru Zrinskikup, održanom 7. rujna u Szigetvaru uMa arskoj, u jakoj konkurenciji 160natjecatelja iz 18 klubova iz Švedske,Hrvatske i Ma arske bistranski hrva i uekipnom plasmanu zauzeli su odli noetvrto mjesto, plasiravši se ispred ostalih

hrvatskih predstavnika, hrva a koprivni kePodravke i Gospi a. U pojedina nojkonkurenciji, osim zlatnog Lovri a, vrijednerezultate i dobro hrvanje ostvarili su idrugoplasirani Matija Kumiša i MatijaŠkrlin, bron ana tre a mjesta pripala suPetru i Martinu Šimuni u i Ervinu Gola u, aza ukupni plasman zna ajna su bila i petamjesta Dominika Klju ari a i AntoniaJar ana.Ukoliko je to no da se po jutru dan poznaje,onda bi i ovi odli ni postignuti rezultati sprvog natjecateljskog izlaska na strunja emalih bistranskih hrva a trebali biti najavajoš jedne dobre natjecateljske sezone.

(ds)

ć

đ č

đ

đ čč

čč č

ć čć

č ćć č

čč ć

čč

čč

č

„GORBI“ osvojio ligu u Jablanovcu

Sportsko dru tvo Bistra -pogon s vi e od 200 nogometa a

šš š

MNK „Gorbi“ za kojega nastupaju RudiBaković, Denis Grgec, Jurica Jeleč, VladoBrezić, Bariša Brekalo, Marko Bistrički,Matija Ivančić, Tomislav Trutin, DomagojRogić i Igor Kukec u velikom je stilu osvojiomalonogometnu ligu „Lagea“ koja jeodigrana u Jablanovcu.

10GLAS BISTRE


KRATKE VIJESTI

LISTOPAD 2007

Reorganizacija u planinarskom dru tvuš

Upravni odbor Planinarskog društva„Bistra“ donio je odluke kojima sereorganizira sustav i način rada društva.Članovi UO preuzeli su organizaciju ivođenje aktivnosti društva prema pojedinimpodručjima na način da vođenjegospodarske sekcije te brigu o održavanjupostojećih i markiranju novih stazapreuzimaju Petar Buzić i Tomislav Novoselkoji će u tu svrhu pohađati i specijaliziranitečaj Hrvatskog planinarskog saveza,lokalne i izlete u bližu okolicu organizirati ćetajnik društva Stjepan Car dok će ostaleizlete, kontakte s drugim planinarskimdruštvima i promičbu voditi predsjednikDavorin Bažulić.

Ujedno je odlučeno kako će se društvenisastanci ubuduće održavati svake prvesrijede u mjesecu od 20:30 sati uprostorijama društva.(db)

Pored Moto kluba Dehidrirane deve,o čijoj humanitarnoj akciji smo pisalina početku ovog dijela časopisa, uBistri su počele s radom ili su predsamim osnutkom još dvije udruge.

Klub hipertoničara i dijabetičara

“SRCE”

Intenzivan porast broja oboljelih odpovišenog krvnog tlaka i povišenerazine šećera u krvi ukazao je napotrebu povećane skrbi za bolesnikeoboljele od ovih bolesti. Uz logističku ifinancijsku potporu Općine Bistra inačelnika Krešimira Gulića pokrenutoje osnivanje kluba za hipertoničare idijabetičare u Bistri čija je svrhasustavnim praćenjem razine šećera ukrvi, krvnog tlaka, triglicerida ikolesterola omogućiti preventivnodjelovanje na očuvanje zdravljastanovništva.

Građani Bistre mogu kontroliratispomenute pokazatelje svakog utorkau prostorijama Kulturnog centra uPoljanici od 8 do 10 sati.

Za sve informacije možete se obratitiIreni Car Čuljak, vms. radnim danomod 8 do 9 sati na telefonski broj 3390 -434 ili na mobitel 091 5950 - 517.

---------------------------------------------

Druga udruga odnedavno djeluje uNovakima pod nazivom .Osnovne podatke o novoj udruzi injenoj djelatnosti doznajemo odpredsjednice Tamare apec:Šč

Danas su u nazočnosti brojnih uzvanika izopćina Bistra i Jakovlje, Grada Zagreba,Zagrebačke županije i ZET-a svečano upromet puštene nove autobusne linije izDonje Bistre.

Nakon prigodnih govora Snježane Bužinec,načelnice Općine Jakovlje, prof. PalmeKlun-Posavec predsjednice SkupštineZagrebačke županije i Milana Bandićagradonačelnika grada Zagreba okupljenisu autobusom ZET-a obišli trase autobusnihlinija Donja Bistra-Jakovlje-Igrišće i DonjaBistra-Jakovlje-Kraljev vrh koje prometuju

KUD Bistra danas je 1. rujna po prvi putabio gost smotre folklora u Podvinju na kojojje nastupilo nekoliko društava iz okolicePodvinja, jedno društvo iz Bosne iHercegovine i KUD "Bistra".Podvinje je mjesto u Brodsko-posavskojžupaniji u kojem se počinje nakon drugogsvjetskog rata proizvoditi prvi pekmez, jakokvalitetan i u tolikim količinama daPodvinjani vole reći da i kola mažu njime, a irakija je vele oni koji su probali odlična.Nakon mimohoda sudionika i programa ukojem je nastupilo nekoliko društava sdomaćih prostora, Bosne i Hercegovine iKUD "Bistra", usljedio je izbor najljepšenošnje, a Kristina Šimek, "bistranskamlada", je osvojila titulu najfotogeničnije.Manifestacija je završena nastupomKrunoslava-Kiće Slabinca koji je potrajaodo kasnih sati.(db)

Lica i naličja

od 3. rujna 2007.No, svaka medalja ima dvije strane pa takoi ova, jer je ponovna uspostavaprometovanja ZET-ovih autobusa, koja jeza žitelje Jakovlja konačno dočekana svelikim oduševljenjem, u Donjoj Bistriizazvala podosta problema. U inačezgusnutom centru sada su još veće gužve,nerijetko se autobusi uslijed parkiranihvozila kupaca obližnje trgovine ne mogupravovremeno okrenuti i maknuti s ceste, aučestali su i subotnji problemi za vrijemeodržavanja svadbenih ili drugih događanjau prostorijama vatrogasnoga doma. A,tome svakako t reba pr idodat i inezadovoljstvo Bistrana koji svakodnevnoputuju ZET-ovim autobusima u Zagreb inatrag izazavano povećanim gužvama uautobusima, donosno činjenicom kako ZETnije dodatno pojačao postojeće linije.Po riječima načelnika Krešimira Gulićaopćinsko čelništvo svijesno tih činjenicauputilo je općini Jakovlje zahtjev za štoskorijim iznalaženjem trajnog rješenja ovogproblema, odnosno za pronalaženjemadekvatnijeg mjesta za okretanjenavedenih autobusa, dok će se od ZET-a,na osnovu snimanja postojećeg povećanjaprometa, zatražiti da uvede nove linije unajopterećenijim dnevnim razdobljima.(db i ds)

Nove udruge

KUD "Bistra" u Podvinju

11GLAS BISTRE


KRATKE VIJESTI

LISTOPAD 2007

"Osnivačka skupština Udruge SRCEodržana je 15. kolovoza 2007. nablagdan Velike Gospe u prostorijamadruštvenog doma Novaki, Selska 43.Udruga roditelja i prijatelja djece Srceskupina je mještana, uglavnomroditelja, čije je mišljenje – po riječimapredsjednice – kako je područna školaJablanovec ponešto dislocirana uodnosu na razne događaje te da nemaizvanškolskih aktivnosti ni adekvatnihsadržaja za našu djecu."

Udruga trenutno broji 32 odrasla članai 41 dijete (godišta od 1996. do 2004.).Djeluju kroz folklornu dječju sekcijuK O S I I G R L I C E , e t n o l o š k uBISERPARTICU, ekološku PALČICE IGUMBEKI, radionicu MRAVI itamburašku MUZIKAŠI. Sekcije seostvaruju kroz predavanja (s gostimaprema interesima roditelja), priredbe(djeca su do sada uvježbala tri

Taekwondo klub Bistra prima novečlanove

Učlaniti se mo ete u vrijeme treningaponedjeljkom, srijedom i petkom i toza članove stare od 6 do 10 godina uterminu 19:00-20:30 sati, a začlanove starije od 10 godina od20:30-22:00 sata.

Treninzi se odr avaju na adresiPodgorska 63 u Novakima.

(db)

ž

ž

koreografije, a u pripremi su još dvije sdodatkom božićnog programa),izložbe, izlete, radionice krojenja išivanja nošnji, izrade nakita, tematskerad i on i c e , a k c i j e s kup l j an j areciklažnog otpada i suradnju s drugimudrugama. Adresa udruge je:UDRUGA RODITELJA I PRIJATELJADJECE “SRCE”, Selska 43, NovakiBistranski, 10298 Donja Bistra, a zadetaljnije informacije i vaša pitanjamožete kontaktirati:

- predsjednicu Udruge Tamaru Ščapectel. 098332964- tajn icu Marinu Šabal j , te l .098554834- blagajnicu Kristinu Flegartel. 0914142600(db)

BISTRANSKA GRADILIŠTA

12GLAS BISTRE

Novaki Bistranski - uređenje korita potoka Kutinci Gornja Bistra - uređenje korita potoka Bistra

Županijska cesta Donja Bistra-Pojatno proširena na šest metara Novaki Bistranski - izgradnja nove autobusne stanice

Gornja Bistra - iskopani su prvi metri od ukupno preko 70 km nove vodovodne i kanalizacijske mre ež

LISTOPAD 2007

BISTRANSKA GRADILIŠTA

13GLAS BISTRE

Donja Bistra - novi park i dječje igrali te kod ambulanteš

Gornja Bistra - dru tveni dom dobija fasaduš Oborovo Bistransko - nova fasada i plinsko centralno grijanjeu društvenom domu

Donja Bistra - pločnik uz cestu i ograda oko sportskog igrali taš Bukovje Bistransko - nova PVC stolarija i plinsko centralno grijanjeu dru tvenom domuš

LISTOPAD 2007

Sada već davne 2003. godine Općinsko vijećeOpćine Bistra donjelo je Odluku o davanju koncesijeza obavljanje dimnjačarskih poslova na područjuopćine Bistra Dimnjačarskom obrtu Šantić iz GornjeBistre. Sukladno toj odluci koncesionar se obvezuje daće navedene poslove obavljati na zakoniti način uskladu sa svim potrebnim tehničkim i zaštitn imstandardima i normama te osigurati sve mjere zasiguran i pouzdan rad kako ne bi došlo dougrožavanja i opasnosti za ljude, imovinu i okoliš.Nadalje, Odlukom o ustrojstvu i načinu obavljanjadimnjačarske službe detaljno su pobrojane aktivnostikoje spadaju u djelokrug dimnjačarskih djelatnosti,kao i način i rokovi obavljanja i kontrole dimnjačarskihusluga, iz kojih izdvajamo kontrolu i čišćenje

dimovodnih objekata, poduzimanje mjera zasprječavanje opasnosti od požara i eksplozija ipoduzimanje mjera za zaštitu zdravlja i života ljudi izaštitu okoliša.Tako to izgleda na papiru, odnosno tako je općinskimodlukama propisano obavljanje dimnjačarskihusluga, a kako to izgleda u svakodnevnoj praksi višesmo saznali od našeg bistranskog dimnjačaraAnđelka Šantića.

- Nažalost, praksa se često ne podudara s propisanim iželjenim stanjem. Dio bistranskih domaćinstava neomogućava nam, meni i mojem djelatniku NikoliŽiljku, niti jedan godišnji pregled njihovih dimnjaka,iako su navedenim odlukama oni to nama obavezniomogućiti. Kako se u slučaju mogućih nesreća tu radi o

USUSRET SEZONI GRIJANJA...

Dimnjačar donosi sreću, a dimnjak glavu čuva!

14GLAS BISTRE LISTOPAD 2007

USUSRET SEZONI GRIJANJA...

15GLAS BISTRE

našoj velikoj odgovornosti, a na što nas obvezuju idonesene odluke i propisi, navedene pojedince moratću prijaviti vatrogasnoj inspekciji Ministarstvaunutarnjih poslova, općinskom komunalnom redarukao i distributeru plina Komusu, kojema ću ujednouputiti i prijedlog trenutnog isključenja plina dodovođenja njihovih dimnjaka u ispravno stanje.Napominjem kako je obaveza svih koji se griju na plin,a čiju su bojleri spojeni na dimnjake, da prije početkasezone grijanja obave kontrolu i čišćenje dimnjaka, ada se nakon toga kontrola istih a po potrebi i njihovočišćenje treba obavljati svaka tri mjeseca. Kada se radio pećima na kruta goriva, u kojim slučajevima imanajviše neodgovornih pojedinaca, kontrola i čišćenjeobavezni su prije početka sezone loženja a potom jošnajmanje dva puta tijekom tekuće sezone – naglašavanaš dimnjačar Šantić.

Iz razgovora s koncesionarom Šantićem saznajemokako trenutno u Bistri oko 1000 domaćinstava zaogrjev koristi kruta goriva, drva i ugljen, dok odukupno 1300 plinskih priključaka njih 400 je spojenona dimnjake dok su ostalo fasadne izvedbe. Kako jenadolazeća sezona grijanja već započela Šantićupozorava da će prijave svih onih koji neće propisnourediti svoje dimovodne objekte biti proslijeđenenadležnim navedenim institucijama početkommjeseca studenog, pa bi se moglo dogoditi daneodgovorne pojedince „iznenade“ iskapčanja plina idruge sankcije. Ovo bi ujedno trebalo bitipravovremeno upozorenje svima da očiste svojedimnjake i na taj način izbjegnu nepotrebne troškoveponovne uspostave distribucije plina, a koji iznosegotovo 2.500 kuna.A, da je bolje spriječiti nego liječiti, odnosno ne samoizbjegnuti povelike financijske izdatke već i preveniratimoguće neželjene posljedice, nekima, nažalost, nijejasno niti nakod doživljenih incidenata na vlastitimstambenim objektima. Tome u prilog najbolje govoripodatak o nedavnom požaru dimnjaka u Poljanici,gdje također nije bilo dimnjačarima omogućenočišćenje istog, a da isto ponovno nije odrađeno nitinakon izbijanja navedenog požara.A, kada je već riječ o požarima vrijedno je napomenutida svi oni koji imaju osigurane svoje stambene iliposlovne objekte za slučaj požara da im navedeno

osiguranje, odnosno priznavanje i nadoknada nastaleštete, neće biti priznato ukoliko im dimovodni objekti ipeći nisu propisno kontrolirani i čišćeni.I za kraj ovog kratkog razgovora našeg dimnjačaraŠantića upitali smo kako izgleda jedan radni dandimnjačara, te vrijedi li još uvijek ona stara izreka dadimnjačari donose sreću?

- Nikolin i moj posao podosta su teški, opasni,zahtjevni i odgovorni. Često moramo do dimnjakaprolaziti neuređenim i opasnim tavanima i krovovima,ali što se tu može, takav je naš poziv. Obilazak terenaobično radimo po unaprijed utvrđenom planu atakođer i prema pozivima. A, kada se radi o pitanju dali mi dimnjačari donosimo sreću tu je sve uglavnomkao i prije. Za sreću po pitanju zdravlja i ljubavimožemo uvijek garantirati, dok za novce, nažalost, ne– zaključio je Šantić.Kako ljubavi i zdravlja svima treba nije na odmetuhvatiti se za gumb kada ugledate Anđelka ili Nikolu.Tko zna, možda nam dimnjačari uistinu donose sreću?No, to svakako ne znači da njihov gumb moženadomjestiti čišćenje dimnjaka!

(Darko Slukan)

Koncesionar Anđelko antiŠ ć

LISTOPAD 2007

LIMOXUz početak školske godine

Po etak školske godine praterazli ite emocije. Jednima su tostresni dani jer treba zaboravitiljeto, igre, duga spavanja,druženja, more... Opet se trebaprivikavati na rad, red,ustaljeni obvezuju i ritam.Takvi kažu da ne razumijupoznatu izreku da je odkolijevke do groba najljepšea ko doba. Ima i onih koji se

po etku škole iskreno raduju.To su naj eš e oni najmla i, alitakvih se na e i me u starijima.

injenicom da škola ve iniaka nije omiljena, trebala bi

se pozabaviti struka, a i svi mikoji smo uz taj sustav na bilokoji na in vezani. Zašto je totako odgovor nije jednostavan.

injenica je da svi želimodobru, korisnu, zanimljivu školu i u tom smislu trebalobi djelovati. Idealno bi bilo kad bi svi u enici išli u školus voljom, ljubavlju i željom za znanjem. Savršeno bibilo kad bi svi u itelji s oduševljenjem radili u nastavi,svjesni da sudjeluju u najplemenitijem poslu okoformiranja mladih ljudi.Kad bi se u taj proces na pravi na in uklju ili roditeljisvojim poticajnim i pozitivnim primjerom, škola bipostala zanimljivo mjesto gdje se doga aju velikestvari. K tome, kad bi i država malo dublje posegnula uvre u, frustracije bi bile manje, a radnog elana (bezkojega ni eg nema) više.

To je, zasigurno, jedna poželjna, idealna slika, kojojvalja težiti, iako znamo daje „ideal vo e što zre nagrani koju nikad ne e dohvatiti ruka ovje ja" (Nazor).

Realnost je ponešto druk ija, ali škola, usprkos svojimmanjkavostima i ograni enjima, ini što može i kolikomože. Vidljivo je to na mnogim me unarodnimnatjecanjima na kojima hrvatski aci vrlo esto inedruštvo najboljima. Kad bismo ovih dana prošetališkolama po hrvatskim selima i gradovima, zateklibismo veliko šarenilo. Neke su škole pune aka,tijesno je, manjka prostora, druge su poluprazne(polupune), u nekima dva- tri aka, a u nekimmjestima školske zgrade napuštene, sablasno praznejoš stoje kao nijemi svjedoci boljih dana.

Mi koji smo vezani za Bistru i bistransku školu, u tom

čč

ć

đ čč

č ć đđ đ

Č ćđ

č

Č

č

č

č č

đ

ćč

ćć č č

čč č

đđ č č

đ

đ

pogledu možemo biti vrlo zadovoljni. Naša Škola broji721 u enika. U Podru noj školi u Gornjoj Bistri imamo127 u enika, u Jablanovcu 85, a u mati noj školi uPoljanici 509 u enika. U odnosu na prošlu školskugodinu imamo 5 u enika više. K tome, Uprava Škole ilokalna vlast nastoje proširiti i dograditi školsku zgradui tako stvoriti bolje uvjete za kvalitetan rad.

Svakoga tko voli Bistru, tko joj želi dobro danas i sutra,te injenice moraju veseliti. Naša je Škola živa, nestrahujemo za budu nost. Dok nam demografi stalnoisti u kako je djece malo, mortalitet u porastu,prognoze katastrofi ne, u Bistri ima života. Gdje imadjece tu je i perspektiva, tu se može planirati. Poželimoda to traje, traje.. .da ovim lijepim bistranskimhrvatskim prostorima odjekuju dje ji glasovi, pjesma,cika i vriska... Sve što imamo, što smo priskrbili, stekli,podigli i sagradili, ne vrijedi mnogo ako nema djece. I,ovo nije fraza: djeca su jedina istinska budu nost!Stoga naša Škola ima veliku ulogu, obvezu i, rekaobih, šansu, sudjelovati u formiranju mladih ljudi.

Za svu našu djecu ima mjesta (da ih je i više), i svi semogu u ne emu prona i. Svatko od njih može bitinajbolji u onome što izabere i za što ima dara i volje.Isplati se i lijepo je u tome sudjelovati! Tu za svakogaima posla. Tu se pokazujemo tko smo, kakvi smo i štoznamo. Tu se stvara današnja i sutrašnja Bistra iHrvatska!(Šime agalj)

č čč č

čč

čć

čč

č

ć

č ć

Č

OSNOVNA ŠKOLA BISTRA

16GLAS BISTRE LISTOPAD 2007

Prva i e su ove godine do ekale na klupama nove knjigeš ć č

VJENČANJA - PROSLAVE RAZNIH VRSTA - SPROVODI...10298 Poljanica Bistranska, Podgorska bb

01/ 3391 1691, 091/ 500 5223

CV

JEĆARNIC

A

S&Z

LIMOX

TEL: 01/ 3357 - 614

MOB: 098/ 9802 - 499

LIMOXDONJA BISTRA, MOKRIČKA 10

TEL. 3390-504

FAX: 3357-607

GSM:

091/ 5045-535

SERVIS KLIMA IRASHLADNIH UREĐAJA

GORNJA BISTRA, Pljuskovec 4, 098/ 212-783

ISO9001

RE

GIS

TERED COM

PAN

Y

BRAVARIJA

"JOŽICA"

vl. Josip Jumić

tel./fax: 3390-484mob.: 098/ 187-94-81

18GLAS BISTRE

PLANINARSKO DRUŠTVO "BISTRA"

Upravo u dane kada ovaj broj „Glasa Bistre“ dođeu Vaše ruke, Planinarsko društvo „Bistra“ ćenavršiti godinu dana postojanja. Prilika je to zapregled učinjenog i za isticanje novih planova.

26. listopada 2006. u nazočnosti 24 odrasle osobe ijedne maloljetne održana Osnivačka skupštinaPlaninarskog društva „Bistra“ na temelju čega je 7.siječnja ove godine upisom u registar udruga RHdruštvo i formalno zaživjelo. Prvu aktivnost društvo jeimalo i prije samog osnivanja jer su već 1. listopadašestoro budućih osnivača organizirali izlet naMedvednicu posjećujući prošlogodišnju priredbu„Srednjevjekovni dani na Medvednici“. Bez želje da Vasgnjavim, dragi čitatelji, prigoda je „podvući crtu“ i vrlokratko izložiti neke dosadašnje aktivnosti, uspjehe islabosti te planove za blisku budućnost. Dakle,krenimo sa činjenicama, a za sam kraj ovog člankaostavio sam si slobodu za sasvim osobnu opasku.

Danas Planinarsko društvo „Bistra“ društvo broji 39registriranih članova koji su pored planinarenja – kaosvoje osnovne djelatnosti – aktivno sudjelovali u svimdruštvenim zbivanjima u našoj sredini. Općina Bistra sena planinare – baš kao i na ostale bistranske udruge -mogla osloniti. Članovi PD „Bistra“ dali su svojdoprinos u akcijama čišćenja Bistre, a također i upomaganju prilikom organizacije Svjetkog skijaškogkupa. Naravno, tako će biti i ubuduće ...

Od samog početka društvo održava redovite društvenesastanke u prostorijama Kulturnog centra. Kakoosnovna aktivnost PD „Bistra“ nije „sastančenje“ većplaninarenje, i kako su sastanci tijekom godine bilidosta slabo posjećeni – pogotovo od strane mlađihosoba - UO PD „Bistra“ je donio odluku prema kojoj ćese sastanci ubuduće odvijati svake prve srijede umjesecu, odnosno prema potrebi.

Osnovna djelatnost društva je aktivno planinarenje,kako u bliskoj bistranskoj okolini tako i širom domovinepa i – zašto to jasno ne istaknuti – širom svijeta. Neračunajući radne pohode sjeverozapadnim obroncimaMedvednice društvo je do sada organiziralo 7jednodnevnih ( Sveta Gera, Medvednica, Bijele Stijene,Burni Bitoraj, Logarska Dolina, opet Medvednica iVražji prolaz ), 1 trodnevni ( Bijele i Samarske stijene ) i1 šesterodnevni izlet ( Julijske alpe ) koji su ravnomjernobili raspoređeni kroz sva godišnja doba. Premaevidenciji u društvu ovim izletima nazočilo je ukupno65 osoba ili prosječno više od 7 osoba na svakomizletu. Izletima su obuhvaćene gorske skupine središnjeHrvatske, Gorskog kotara, Kamniških i Julijskih alpi, aosvojeni su vrhovi u rasponu od 1.033 m (Sljeme) do2.601 m (Razor, Julijske alpe).

Osobito vrijedno postignuće u 2007. godini je

formiranje planinarskog ekonomata koji omogućujelakši početak planinarenja svim zainteresiranima.Naravno, u njemu nema gojzerica, kabanica,„ruksaka“ ( divna, udomaćena riječ) i sličnog – to ćete simorati sami kupiti. No, literaturu, izbor planinarskihkarata i osnovnu opremu za sigurno planinarenje naiole zahtjevnijim turama možete posuditi već sada unašem ekonomatu.

Društvo je započelo i trasiranje svojevrsnogplaninarskog puta kojim će nastojati u Bistru i naplaninarenje okolnim padinama privući veći brojplaninara iz cijele Hrvatske. Ovaj posao nije dovršenizmeđu ostaloga i zbog nedostatka stručnog kadrakojeg za te potrebe propisuje Hrvatski planinarskisavez. Stoga su naša dva člana 27. i 28. listopadazavr ila stručni tečaj HPS-a kojime će i ovaj formalninedostatak biti otklonjen. Njihovo obrazovanje jeistovremeno i početak stručnog usavršavanja članovadruštva što će – uz omasovljenje članstva - biti jedan odprioriteta u slijedećoj godini.

Jedan od važnijih, a neostvarenih ciljeva, jeplaninarsko predavanje koje smo planirali organiziratitijekom lipnja u „Danima Bistre“. Ovdje smo „pucali“na ono najbolje i najatraktivnije što u hrvatskim isvjetskim okvirima možemo ponuditi bistranima – gostje trebao biti Stipe Božić, naš proslavljeni planinar,alpinist, putopisac, snimatelj, osvajač Sjevernog pola ijoš puno toga. Kada je sa Stipom Božićem već sve bilodogovoreno, viša sila i teška obiteljska tragedija(3.lipnja Stipe je u prometnoj nesreći izgubio sina, anekoliko dana kasnije ozljedama je podlegla i snaha)onemogućili su Stipin dolazak u Bistru.

I za kraj, ono osobno. Malo je toga na svijetunepromjenjivo. Nepromjenjive su samo gore ( a i onesamo kada ih opažamo u sićušnom vremenu njihovarazvoja koji zauzima čovjekov život). Planinarenje iodlazak u gorje ( čim više, tim bolje ) moja je prvaljubav koja traje već punih trideset godina. Zašto? Što jeu tome tako jedinstveno? Ukratko, osim neposrednogkontakta s prirodom, zdravog tjelesnog napora,iskonske čistoće i prirodnih ljepota koje se u svoj svojojraskoši pokazuju samo odabranima – planinarima,naravno – „tamo gore“ vrijede i neka druga, ucivilizaciji zaboravljena, ali duboko ljudska i etičnapravila ponašanja. To je nešto što je teško opisati u parrečenica, ali mogao bih vam navesti sijaset osobnihimpresija stečenih od Velebita do Triglava. Nevjerujete? Pokušajte se uključiti i sudjelovati barem ujednom atraktivnom planinarskom izletu i zasigurnoćete znati o čemu pričam. Vjerujte mi – vrijedi truda.

(db)

š

Ostarjeli ste onda kada su vam

uspomene veće od maštanja.

LISTOPAD 2007





BISTRA - DOMAĆINI SVJETSKOG

PRVENSTVA ROLERAPo prvi puta u svojoj povijesti Bistra je bila

domaćinom jedne utrke svjetskog prvenstva, dosada najznačajnije utrke održane na ovim našimprostorima. O značaju ove utrke u širim sportskim idruštvenim okvirima najbolje govori podatak da jeprvenstvo održano pod pokroviteljstvom Uredapredsjednika Republike Hrvatske, Ministarstvaznanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva kulture,Parka priode "Medvednica", Hrvatskog olimpijskogodbora, te Krapinsko-zagorske i Zagrebačkežupanije.Domaćin ovogodišnjeg FIS Rollerskog svjetskogprvenstva Hrvatski skijaški savez povjerio jeorganizacijski dio natjecanja Skijaškom klubuOroslavje i Gradu Oroslavju, a kao suorganizatorisvoj obol utrci dale su i općine Stubičke Toplice iBistra, na čijim su prostorima održane utrke udvjema kategorijama. Tako je 30. kolovoza na staziod kamenoloma u Gornjoj Bistri do kružnog tokaispod Krumpirišta u kategoriji "prolog" nastupilopreko stotinjak najboljih svjetskih cestovnih skijaša,a među njima kao najpoznatiji olimpijski pobjednikGiorgio Di Centa, koji je i na ovom svjetskomprvenstvu osvojio zlatnu medalju.Bistra je i ovoga puta, baš kao i za prijašnjih utrkasvjetskog kupa, još jednom bila dobrim domaćinomi suorganizatorom, očišćena je staza, osigurane suprigodne nagrade pobjednicima kao i nazočnostvatrogasnih jedinica za potrebe eventualnihintervencija, dok su lovci u prostorijama streljane ugornjobistranskom kamenolomu dali logističkupotporu svim tehničkim službama utrke.O značaju ovog svjetskog prvenstva za Bistruopćinski načelnik Krešimir Gulić, inače jedan odpočasnih članova organizacijskog odbora, jeistaknuo:- Držim da smo još jednom dobro obavili povjerenenam zadatke i da je logistika za koju smo bilizaduženi funkcionirala besprijekorno, a to seodnosi na sudjelovanje i DVD-a, i lovaca i KUD-a ina čišćenje staze i ostalo. Čitavo svjetsko prvenstvo,a time i njezin bistranski dio, ocijenjeno je pohvalnood strane sviju sudionika. Sve u svemu bio je to jošjedan značajan sportski događaj u Bistri, a na svimanama je, i na općinskim strukturama i na medijima,da ubuduće još više poradimo na povećanjupubliciteta Bistre kroz takve manifestacije.

(ds)

KLET

KLET NA VRHU BREGA, STARA I DRVENA

ZRIHTANA KAK PUCA, NIŠ TU NE FALI

PRI KLETI JE PREŠA MALE RESUŠENA

PAK OD SEGA SKUPA JAKŠE SAD ŠKRIPI.

VERICA GRGAC

KLET





VERICA GRGAC

UDRUGA VINARA, VINOGRADARA...

In vino veritas

23GLAS BISTRE

KLET





VERICA GRGAC

Ukoliko je točna ova poslovica da je u vinuistina to bi značilo da će bistranski vinogradariovogodišnje Martinje dočekati s dobrom istinom.A, da li je to uopće tako i zašto pojasnit će namdipl. ing. agronomije Krešimir Car, kojeg smoupitali za ocjenu ovogodišnje berbe grožđa.

Glas Bistre: Dakle, berba je zgotovljena i grožđe jeprerađeno, a što je s podrumarstvom, odnosnokoje se aktivnosti trenutno odvijaju u našimpodrumima i na osnovu toga kakva su očekivanjao kvaliteti ovogodišnjih vina?

Glas Bistre: Pravu ocjenu uspešnosti bistranskihvinogradara i podrumara dat će nam tek stručnaocjenjivanja njihovih vina. Kada se mogu očekivatiprvi službeni rezultati o kvaliteti ovogodišnjihvina?

K. Car: Ovo je za vinogradare bila dobra godina, biloje puno sunca a izostala je tu a, te je stoga i berbauranila, pa smo ove godine umjesto uobi ajenejesenske imali berbu u drugoj polovici ljeta. No, štetaje što su se mnogi vinogradari previše požurili i što suve po etkom rujna pobrali sve vrste grož a, umjestoda su pobrali samo rane sorte (traminac, sauvignon,chardonnay i dr.) i ono grož e koje je zahvatilagnjilo a. Kasne sorte (graševina, kraljevina, štajerskabelina, frankovka i dr.) trebalo je brati tek sada,po etkom listopada, ime bi grož e postiglo punobolju kvalitetu, što bi u kona nici zna ilo i mnogo boljavina. Sve u svemu po koli ini i po kvaliteti ovogodišnjaberba može se svrstati u red boljih bistranskih berbi.

K. Car: U podrumima mošti se nalaze na vrenju, avrenje, kod onih koji su ranije brali, ve i prestaje, patreba nadolijati ba ve. Vrenja e trebaju i nadalje ostatina ba vama jer je još uvijek u tijeku tiho vrenje, a popotrebi mošt treba i hladiti i zasumporiti. Drugimrije ima, u podrumima se trenutno radi na njegovanjumošta što bi uskoro trebalo rezultirati valitetnimvinima.Temeljem svega re enog, kao i dobrim radom na brizio moštu a potom i o mladom vinu, proizvedena vinatrebala bi biti dobra. Sada se testira mošt, koji je jošuvijek blijed od kvasaca, a po zaustavljanju vrenja do ie do njegovog naglog taloženja i bistrenja, pa emo,

po svemu sude i, za nadolaze e Martinje ve imatiprava vina.

K. Car: Najvjerojatnije e to biti uprili eno kao idosadašnjih godina. Prvo se u ožujku organizirakušanje vina, kao neka vrsta kvalifikacija, a potom setijekom travnja održi i samo ocjenjivanje vina na kojemse obi no ocjenjuje 50-ak najboljih uzoraka. Kako subistranski vinogradari na zadnjem ocjenjivanju vinaostvarili izuzetno dobre rezultate, od ega ak desetzlatnih medalja, za o ekivati je da e i ova godina

čč

ć č đ

đć

č č đč č

č

ćč č

č

č

č

ćć ć

ć ć ć

ć č

č

č čč ć

rezultirati sli nim ili još boljim rezultatima.

K. Car: U tom razdoblju dogodile su se zaista velikepromjene, a ponajviše toga zahvaljuju i osnivanjuvinogradarske udruge, koja je u dosadašnjem raduglavni naglasak stavila upravo na edukaciju. Uvinogradima se je znatno promijenio sortiment,podsa uju se kvalitetne sorte (silvanac, traminac,pinot, shardoney i dr.), a paralelno s tim posadilo se ipuno novih vinograda. Nadalje, znatno jeunaprije ena i sama prerada, nabavljene suhidrauli ne preše, sve više se radi s inox posudamakoje je lakše održavati, podrumi se klimatiziraju.Ukratko napredak je vidljiv u svim segmentimaproizvodnje grož a i vina, a dokaz tome je i injenicada su ove godine svi viškovi kvalitetnog grož aprodani po dobroj cijeni od 4 do 5 kuna po kilogramu,te da je potražnja za bistranskim grož em bila punove a od ponude.Ovaj ugodni razgovor o tijeku berbe i prerade grož a,kao i o iš ekivanju nadolaze eg Martinja, a s njim idobrih mladih vina, priveli smo kraju kratkimobilaskom podruma obitelji Car, gdje smo na kraju, uzdegustaciju njihovih proizvoda, zajedni ki konstatiralikako je u bistranskim podrumima iz dana u dan sveviše kvalitetnih vina, ali smo, nažalost, zajedni kikonstatirali i to da tu kvalitetu još uvijek nije prepoznalabistranska ugostiteljska ponuda. Dobar primjerpromocije bistranskih vina ovogodišnje je darivanjezagreba kog biskupa od strane našeg KUD-a prilikomprimanja u esnika Me unarodne smotre folklorakada se me u ostalim darovima našla i boca Rajnskogrizlinga obitelji Kecerin, šampiona kvalitete za berbu2007. godine, a što su popratili i drugi mediji.(ds)

č

ć

đ

đč

đ čđ

đć

đč ć

č

č

čč đ

đ

Glas Bistre: Kao čovjek od struke kako ukratkorezimirate ukupna događanja u bistranskimvinogradima i podrumima u posljednjih nekolikogodina?

Na slici - Kre imir Carš

LISTOPAD 2007

Situaciju na području veterinarske medicine izdravlja kako domaćih tako i divljih životinja,prate uposlenici Veterinarske stanice Zaprešić. Smagistrom znanosti Tomislavom Šporčićemdogovorili smo suradnju na planu educiranjastanovništva putem napisa u našem listu, a zaovaj broj Glasa Bistra smo razgovarali o bjesnoći,opasnoj zaraznoj bolesti životinja i ljudi.

U ljetnim se mjesecima (srpanj i kolovoz) povećao brojoboljelih lisica od bjesnoće. U spomenutom razdobljuzabilježeno je pet (5) slučajeva bijesnih lisica napodručju Općine Bistra koji su dijagnosticirani ipotvrđeni od strane Hrvatskog veterinarskog instituatau Zagrebu. Pošast ne jenjava – evo, posljednji slučajbijesne lisice na području naše općine potvrđen je prijenekoliko dana, točnije 2. listopada.

Bjesnoća (rabijes, lyssa) je smrtonosna bolestsredišnjeg živčanog sustava koju uzrokuje virusrabijesa, rabdovirus iz porodice Lyssavirus. To je bolestprvenstveno životinja, ali se i čovjek može zarazitiugrizom bijesne životinje ili – doduše vrlo rijetko - akozarazni materijal bijesne životinje kao što je slina, dođeu direktan kontakt s očima, sluznicom nosa ili usta iliotvorenim ranama na koži.

Bilo koji sisavac može imati bjesnoću. Najčešće surezervoar virusa bjesnoće šumske životinje - lisice,vukovi, medvjedi, kojoti, rakuni, tvorovi... Maliglodavci kao što su vjeverice, zečevi, štakori, miševi ioposumi, rijetko su zaraženi bjesnoćom.

Bjesnoća je bolest za koju nema specifičnog lijeka.Najvažnija mjera u kontroli i prevenciji bjesnoće jecijepljenje. Po naredbi Ministarstva svi psi stariji od 3mjeseca preventivno se cijepe od bjesnoće u siječnju,veljači ili ožujku svake godine, a poželjno je cijepiti iostale kućne ljubimce i domaće životinje jer i oni moguoboljeti od bjesnoće.

Zaražene životinje je lako prepoznati po njihovom

Kakva je trenutna situacija s bjesnoćom divljihživotinja na području naše općine?

Što je bjesnoća?

Koje životinje mogu biti prijenosnici bolesti?

Kako se bolest liječi?

Kako prepoznati zaraženu životinju?

čudnom, neprirodnom ponašanju. Na primjer,oboljele lisice se ne boje ljudi te zalaze u naseljenamjesta, postaju umiljate i pitome, a iz usne šupljineluče veću količina sline u kojoj se nalazi virus bjesnoće.

Svaku pojavu sumnjive životinje u naselju treba javitilovačkom društvu „Šljuka“ Bistra, predsjednik FranjoNovosel: 098 297 133 ili veterinarskoj straniciZaprešić, Bana Josipa Jelačića 77, telefon: 3310 733.

Nakon ugriza ili kontakta rane ili sluznice sa zaraznimmaterijalom – slinom prvo je potrebno ranu dobroisprati vodom i sapunom. Specifična medicinskazaštita nakon izloženosti bjesnoći zove sepostekspozicijska profilaksa i uključuje pasivnuimunizaciju imunoglobulinom i cijepljenje protivbjesnoće. Prvu dozu cijepiva i imunoglobulin trebaprimiti što je prije moguće i zato je nakon svakogugriza životinje, bilo u gradu ili u prirodi, kao i nakonbilo kakvog kontakta sa životinjom kod koje postojisumnja na bjesnoću potrebno potražiti liječničkupomoć što je prije moguće. U tu svrhu potrebno se jejaviti u Antirabičnu stanicu, Zavod za javno zdravstvoGrada Zagreba, Mirogojska 16, tel.: 01/ 46 96 125

Mr. sci. Tomislav Šporčić, dr. vet. med.

Što učiniti kada opazite živu ili uginulu životinju zakoju sumnjate da je bijesna?

Što učiniti prilikom ugrize životinja koja bi moglabiti bijesna?

OBRT ZA POGREBNE USLUGE, TRGOVINU I

CVJEĆARNICA

"CIKLAMA"vlasnik DARKO FRANJO

KRALJEV VRH

POLJANICA BISTRANSKA

- SLJEMENSKA CESTA 64- CRKVENA BB

TEL MOB:. 01/3352 679, 091/ 891 66 02, 098/ 910 2334

• OVLAŠTENI PRIJEVOZ POKOJNIKA U ZEMLJI IINOZEMSTVU SA SVOM POTREBNOM OPREMOM

• SVE USLUGE VEZANE ZA POGREB,KREMACIJU ILI EKSHUMACIJU

24GLAS BISTRE

AKTUALNO

Bjesnoća u porastu

LISTOPAD 2007

25GLAS BISTRE

BISTRAJNSKI POTEPUHI

Na poziv organizatora, Udruga – BISTRAJNSKIPOTEPUHI nastupili su na tradicionalnoj rujanskojmanifestaciji DANI KAJKAVSKE RIJEČI – ZLATAR 2007.koja je ove godine po 38. put svojim trodnevnimprogramom objedinila niz kulturnih, zabavnih isportskih događanja.

"Dane kajkavske riječi" organiziraju grad Zlatar, Pučkootvoreno učilište dr. J. Žerjavića i Radio Zlatar podpokroviteljstvom Ministarstva kulture RH.

Uz priredbe dječjeg kajkavskog stvaralaštava i Pajdaškosprehajanje, a s ciljem dobrosusjedske suradnje naovogodišnjim danima nastupila su kulturno umjetničkadruštva iz Bedekovčine, Mača, Lobora, Zlatara… , aveć po drugi puta nastupila je Udruga „BistrajnskiPotepuhi“ na Pajdaškom sprehajanju koje je održano29. rujna u subotu na središnjem zlatarskom trgu uz joštridesetak grupa.

Naši Potpuhi su izveli scenski prikaz – igrokaz"KAMENITI SVATI" prema istoimenoj pjesmi jednog odPotepuha – Stjepana Špoljara, objavljenoj u njegovojknjizi "BISTRAJNSKI FALAČEC SREĆE" ( 1. izdanje –1999. godine).Dolaskom na podij, potepuh Darko Slukan, pozdravioje riječima;" Dober večer potepuhi, črni, plavi, debeli i suhi

tamburaši, bezlovaši, zgubidani, penezaši.Dober večer Vam pajdaši."

Da bi nakon toga Stanko Špoljar čitao navedenupjesmu, a ostali potepuhi – svati - u našoj narodnoj

nošnji su mimikom, gestom i pokretompratili pročitano što je mnogobrojnapublika nagradila pljeskom.Nakon službenog dijela publiku je dugo unoć zabavljao Kvartet Gubec, pa smopopevajući i zatancali, a potom u ranimjutarnjim satima krenuli prema Bistriobogaćeni još jednim iskustvom idruženjem.Iako je peteročlani žiri proglasio najbolje,prateći nastupe najmlađih školaraca izBelca do brojnih udruga i KUD - ova,bogato opremljenih konjskih zaprega iforingaša, svi smo bili VELIKA DUŠAZAGORSKA, pa bi dobronamjernik rekaoza svaku družinu - svi su oni skupa i svakisam – te večeri bili PRIMUS INTER PARES –PRVI ME U JEDNAKIMA.

(Verica Grgac)

Ð

"DANI KAJKAVSKE RIJEČI", ZLATAR 2007.

Između dva nastupa – Adam Končić i dio Potepuha

Potepuhi na zlatarskoj pozornici

Potepuhi na zlatarskoj pozornici

LISTOPAD 2007

GOSPODARSTVO

Egzotično voće i povrće od sada i u Donjoj Bistri

26GLAS BISTRE

Nakon što smo se u prošlom broju GlasaBistre pozabavili uzgojem, do sada za ove prostoreneuobičajene biljke, lavande i u ovome ćemo brojunastaviti predstavljanje novina, ovoga puta uzgojaegzotičnog voća i povrća.Butternut (tikvice), kiwano, batat, hokaido imuškatna tikva, žuta i crna mrkva, tamarillo, chilli,jejo, babaco i marakuja samo se neke od čitavogniza novouzgajanih kultura, koje se odnedavnomogu pronaći i na obrađenim poljimadonjobistranske tvrtke Šulog d.o.o., koja je poslovnopovezana s Poljoprivrednom zadrugom braniteljaZlatna gruda, a čiji je brand Exotic King već uvelikopostao poznatim na europskom tržištu. Glavninaproizvodnje zadruge nalazi se u Velikim Zdencimagdje se u malom tropskom raju obrađuje okotridesetak hektara zemljišta, dok proizvodnja u Bistritek poprima šire razmjere, a trenutno je, krajemrujna i početkom listopada, glavnina aktivnosti nabistranskim poljima vezana uz ovogodišnju obilnuberbu tikvica.Na temu nastanka same ideje uzgoja ovog vrsta

bilja, te mogućnostima plasmana navedenihproizvoda nešto više smo saznali od Ivana Šulogasupruga vlasnice i direktorice tvrtke Martine PerešinŠulog, a koji joj je, također, i stalna pripomoć uobavljanju svakodnevnih obaveza.- U današnjem tržišnom svijetu, a temeljempostojećih znanja i iskustava o navedenojproizvodnji, nije se bilo teško opredijeliti za ovaj vidproizvodnje, jer je ista, osobito u našim zagorskimuvjetim, puno isplativija od tradicijskog načinabavljenja zemljom, odnosno uzgoja pšenice,kukuruza, ječma i sličnih kultura u našempodneblju. Ilustracije radi na uzgoju tikvice unormalnim uvjetima godišnje se po jednom hektaruobradive površine može zaraditi oko 20-ak tisućakuna, što je neusporedivo više od zarada postignutihuzgojem bilo kojih drugih kultura – pojasnio jeŠulog.Zanimljivost je, da bez obzira o tome kako se tu radio uzgoju kultura kojima je postojbina porijekladaleka, kao na primjer pepino dinji i rocota papricikoje potječu s dalekih i visokih južnoameričkih Andi

Berba tikvica

LISTOPAD 2007

27GLAS BISTRE

GOSPODARSTVO

ili jejo dinja iz Azije, da su se sve te biljke kod nadobro udomaćile i da izuzetno dobro uspijevaju, ašto je u svakoj proizvodnji najvažnije ne postojenikakvi problemi s njihovim plasmanom, već je,naprotiv, gotovo nemoguće zadovljiti potrebetržišta.- U Europi je egzotično voće jako popularno, apolako to postaje i kod nas. Sve učestalije je njegovokorištenje u caterinzima i prilikom ukrašavanjaraznih jela, od tikvica se proizvode krem juhe dok jebatat (slatki krumpir) dobar za dijabetičare anjegovo se lišće koristi za čajeve i brašno, a znatna jei primjena u proizvodnji voda i jogurta s raznimvoćnim okusima. Kao posljedica toga naši proizvodiizvoze se u Veliku Britaniju, Nizozemsku, Francusku iRusiju, a njihove potrebe za navedenimproizvodima, odnosno njihova tržišta, su tako velikeda ih ne bi mogla zadovoljiti niti cijela Hrvatska kadabi se bavila isključivo njihovim uzgojem – naglašavaŠulog.Uzgajivači egzotičnog voća i povrća očekuju kako ćei domaća industrija prepoznati potencijal oveproizvodnje, a kao pripomoć u popularizaciji svojihproizvoda uskoro namjeravaju izdati i kuharicu sa150-ak recepata kako bi naše potrošče upoznali smogućnostima i načinima primjene njihovihproizvoda, a osim toga uskoro će uslijediti i

proizvodnja hrvatskog viskija od kiwana, temarmelada, džemova i želea.Po riječima Šuloga zadrugari ozbiljno razmišljaju i odaljnjem širenju proizvodne palete u koju svrhu je sObalom Bjelokosti već dogovorena pokusnaproizvodnja cassava i tamarilla, za čiji uzgoj takođeročekuju dobre rezultate.

Privodeći razgovor kraju, nakon saznanja o velikojpotražnji egzotičnih proizvoda kao i mogućnostimasolidne zarade, raspitali smo se i o zahtijevnostinavedene proizvodnje.

- Najveći problem uglavnom je u činjenici da većinatih poslova iziskuje podosta ručnog rada, a radnikeje često teško pronaći. Ali, sigurni plasmanproizvoda kao i konačna dobra isplativost poslatrebali bi biti motivirajući faktor u bavljenju ovimposlom – zaključio je Šulog.A, za kraj iz tvrtke Šulog d.o.o. prenosimo poziv,svima koje je ovaj članak naveo na razmišljanje opokretanju nekog od vida ove proizvodnje, da sekod njih mogu svakodnevno informirati i to naadresi tvrtke u Donjoj Bistri, Krapinska 12 ili kodnjihove osobe zadužene za kontakte MarinePersoglio na telefon 099 3312 584.

(Darko Slukan)

Tikvice

Tikvice spremne za izvoz

LISTOPAD 2007

GOSPODARSTVO

Priznata svjetska kvaliteta dolazi iz Gornje Bistre

28GLAS BISTRE

Početkom šezdesetih godina iz ničega, na livadi uGornjoj Bistri je nastala proizvodna tvrtka koja je preživjelasva turbulentna društvena i industrijska kretanja kojih, nanašim prostorima pogotovo, nikada nije nedostajalo.

Tvrtka o kojoj je riječ bila je skoro pola stoljeća okosnicarazvoja cijelog bistranskog kraja, a danas je izrasla u jednogod vodećih proizvođača proizvoda centrifugalnog i drugihvrsta lijeva teških i obojenih metala na ovom područjuEurope. Prepoznali ste, ovo je priča o Strojaru.

Osnovna djelatnost tvrtke od početka je ista. Umeđuvremenu mnoga i poznatija i jača poduzeća ugasila suse i prestala s radom, a relativno mali „Strojar“ je opstao,stariji bi rekli : „Strojar“ je tu navek.

Svoju dugovječnost „Strojar“ zahvaljuje uspješnom spojudemografskih i tehnoloških razloga. Jednostavno rečeno,„Strojarova“ opstojnost bazira se na kontinuiranodominantnom, visokom udjelu domaćeg stanovništva usvim strukturama tvrtke, uskoj specijalizaciji proizvodnje ipraćenju svih svjetskih tehničko-tehnoloških trendova.Spomenuli smo, osnovna djelatnost „Strojara“ i danas jeista kao i pred skoro pedeset godina, ali se danas odvija uzprimjenu suvremenih svjetskih normi koja omogućuje izraduproizvoda certificiranih od strane svih relevantnih svjetskihstandarda kvalitete.

Tehnološki razvoj koji neminovno prati svaku industriju„Strojar“ prati svakodnevno. Glavnina proizvodnje tvrtke donedavno su bili prizvodi s grubom strojnom obradom dok jenešto finalnih proizvoda proizvođeno u kooperaciji. No,prema planovima uprave, a na bazi razvoja tržišta i ukomunikaciji s partnerima, ovo stanje se mijenja i „Strojar“već danas ulazi u investicije čiji je cilj osigurati proizvodnjuna bazi većeg stupnja tehnologije obrade, odnosno bližefinalizaciji proizvoda, za što je upravo postavljennovokupljeni stroj. Ova činjenica kao i podatak da jenabavkom spektrometra bitno osuvremenjen pristupcertifikaciji, jamstvo je i dodatnog prinosa na cijenu gotovogproizvoda. Za očekivati je da će se u budućnosti taj dio moćidjelomično iskazati i u povećanju osobnih dohodaka

zaposlenih.

No, i one već spomenute veće tvrtke – kojih danas više nema– imale su iste ili veće mogućnosti u tehnološkomusavršavanju, pa ipak im to nije bila garancija opstojnosti. Itu dolazimo do srži, do ljudskih potencijala. Kroz povijestrazvoja „Strojara“ neprekidno se kao nit poveznica provlačičinjenica da je „Strojar“ ponikao i uvijek bio važan čimbeniksvih društvenih, ekonomskih i razvojnih kretanja ubistranskom kraju. Utjecaj interesa domaćeg stanovništvakoje je kroz skoro pola stoljeća listom činilo – a i danas čini -ljudski resurs poduzeća u bitnome je pomogao i opstojnostitvrtke kao cjeline. Ukupan broj ljudi koji su u nekom periodusvog života u ostvarivanju svojih svakodnevnih potreba biliizravno povezani s rezultatima poslovanja „Strojara“,zasigurno se približava polovici ukupnog broja stanovništvaovog kraja. Zato je uloga bistranskog čovjeka, bivšeg kao isvih današnjih radnika „Strojara“ , nezaobilazna i zato je ipolitika zapošljavanja uvijek bila, a i danas je, okrenutaprvenstveno prema domaćem čovjeku.

Na naše pitanje „Što danas znači raditi u „Strojaru“?predsjednik uprave tvrtke Mladen Čretnik odgovara:

Danas raditi u „Strojaru“ prvenstveno znači imati zajamčenosobni dohodak i sva primanja koja po zakonu pripadaju(putni troškovi, uskrsnica, božićnica, nagrade ...). Netoosobni dohodak je u zadnjih 5 godina porastao za otprilike60-70%, a u ovoj godini je planirano daljnje povećanje od10%. Garancija proizvodnje i plasmana proizvoda„Strojara“ daje sigurnost prihoda na dulji rok, a činjenica dasmo u brdsko-planinaskom području znači da poslodaacprilikom isplate plaće plaća sav porez koji se radniku pogodišnjoj poreznoj prijavi vraća. I to koriste svi naši radnicipri čemu se ne moraju dodatno opterećivati ispunjavanjemobrazaca, jer to za njih odrađuju stručne službe tvrtke. Što setiče iznosa prosječnog OD plan za ovu godinu predvidio je450 eura i to se ispunjava. Za slijedeću godinu planiramo500 eura. S druge strane, razlika koja bode oči je razlikaovog OD prema prosječnom OD na nivou države, nomorate uzeti u obzir da to nije prosjek naše grupacije. Kadase usporedi prosjek grupacije, „Strojar“ je prošle godine bionegdje oko trećeg ili četvrtog mjestu u grupaciji.

Plasman „Strojara“ usko je vezan za izvozno tršište i glavninaposlovanja odvija u zakonitostima koja određuju svjetskitrendovi. Naime, osnovne sirovine strojarevih proizvodaspadaju u grupu tzv. strateških sirovina ( bakar, kositar,nikal) i podložne su istim turbulencijama kao i mnogopoznatija i češće spominjana nafta. Od utjecaja svjetskihtržišnih kretanja - koji su neminovnost i koji se jednakomanifestiraju u Kini, Argentini ili bilo gdje drugdje na svijetu- ne štiti vas baš ništa osim vlastite pameti, sposobnosti isnalažljivosti. U takovim uvjetima „Strojar“ danas imaosiguranu punu zaposlenost kapaciteta na sadašnjoj razini

Duboka povezanost s lokanom zajednicom

Planovi i ostvarenja

LISTOPAD 2007

29GLAS BISTRE

za godinu dana unaprijed. To je vrijedno postignuće igarancija relativno bezbrižnog rada i sigurnih prihoda,pogotovo uzme li se u obzir dispeziranost strojarevih kupaca– kojih je u svakom momentu 50 do 60 – raspršenih napodručju od Makedonije do Njemačke.

Tim je više realan plan Uprave kojim daljni razvoj bazirajuna investicijama u tehnologiju i kvalitetu proizvoda,odnosno pomak proizvodnje od grube obrade premakonačnoj finalizaciji proizvoda. U „Strojaru“ planirajuuskoro nabaviti još nekoliko centrifuga i zaposliti dodatanbroj ljudi. Opravdanje za to daje i tržište jer „Strojar“ oko 60% proizvodnje izvozi na tržište zapadne Europe u Njemačku,Austriju i Italiju dok su od država bivše Jugoslavijenajzastupljenije Bosna i Hercegovina, Crna Gora te neštomalo Srbija. Dostignut visok stupanj izvoznih poslova uukupnoj strukturi proizvodnja omogućuje „Strojaru“tehnološki razvoj, povećanje fizičkog opsega poslovanja inovo zapošljavanje.

“Strojar“ je jedna od tvrtki u kojoj od ulaska u EU dostaočekuju. Iako se na tome tržištu „Strojar“ već dokazao i imaveć osiguranu poziciju i neupitnu kvalitetu proizvodapriznatu od strane svjetski poznatih standarda i postojećihpartnera, ulazak Hrvatske u EU „Strojaru“ će izravno koristitiu vidu povećanja kurentnosti na tržištu. Danas je proizvod„Strojara“ opterećen plaćanjem PDV-a, a postoje i troškovicarinjenja, špedicje itd. Sve to nestati će ulaskom RH u EU.Iskustva slične tvrtke iz Slovenije pokazuju da je ulaskomSlovenije u EU iznos tih fiksnih troškova u ukupnimtroškovima smanjen do 10% . Taj iznos postaje slobodan zaprelijevanje u osobne dohotke, investicije ili nešto drugo.Pored toga, ulazak u EU „Strojaru“ znači i olakšani pristupfondovima koji su sada na razini društveno-političkihzajednica. Tek je ove godine pokrenut program EU kojiomogućava i dio bespovratnih sredstava i povoljne kreditegospodarstvu. Opet iskustvo tvrtke iz Slovenije: tvrtka jedobila 2 milijuna eura kredita na grace period 3 godine irokom otplate 15 godina i kamatu na razini eskontne stopeEuropske banke za obnovu i razvoj koja iznosi oko 3,2 % +0,2 % manipulativnih troškova. Danas su kod nasnajpovoljniji krediti HBOR na nivou 4,5% za poticanjeizvoznih programa ili 8,5 do 9,5 % na obrtna sredstva.Komentar je suvišan, zar ne?

Tijekom cjelokupnog postojanja “Strojar“ je bio aktivanprema društveno-političkoj zajednici, a tako je i danas.Naravno, tijekom vremena modaliteti te suradnje su seovisno o okolnostima mijenjali. Stariji čitatelji još se sjećajudoprinosa tvrtke u izgradnji prvog bistranskog vodovoda,sufinanciranja vatrogastva i sportskog društva, izradeugibališta za autobus napravljenog na „Strojarevom“zemljištu, davanja zemljišta za parkiralište Svjetskog kupa istrojareve uloge u razvoju svih drugih – danas takouobičajenih – elemenata kvalitete života. Čak i kada taj

Strojar u Europskoj uniji

Duboka i trajna povezanost sa životnom sredinom

utjecaj nije toliko očit, on nepobitno postoji i potencira gatehničko-tehnološki razvoj same tvrtke. Da previše neduljimo kao primjer navedimo samo kako je uvođenje novihpeći u „Strojar“ zasigurno bitno ubrzalo dolazakdalekovoda u Gornju Bistru ...

Suradnja je danas drugačije postavljena nego štoje to bilokroz povijest. U ovome trenutku odnos nije toliko izravan isvoj doprinos „Strojar“ daje kroz poreznu politiku i krozudovoljavanje društvenim normama koje moraju bitiispunjenje želite li raditi na ovom području. No,makroekonomski gledano novac koji dolazi u „Strojar“gotovo u 95% potiče sa drugih obračunskih područja,odnosno izvan područja zagrebačke županije. Uračuna li setome izvoz koji je na razini 60% - a govorimo o godišnjemprilivu cca 1,5 milijuna eura kvalitetnog, svježeg novca izdrugih država - vidi se da „Strojar“ uvelike doprinosi kvalitetifinancirijskih tokova u Bistri.

GOSPODARSTVO

LISTOPAD 2007

No nije sve ni u novcu. U travnju ove godine zaposleni u„Strojaru“ su odlučili u cijelosti pokloniti materijal, znanje iizradu postolja i novog križa za župnu crkvu Sv. NikoleBiskupa. U suradnji s konzervatorima i župnikomTomislavom Novoselom posao je uspješno priveden kraju,križ je izliven od kvalitetnog materijala koji će trajatistoljećima, već je na tornju i bdije nad bistranskim krajem.Pored svih onih spomenutih u povelji uloženoj u „jabuku“križa omogućili su to: Franjo, Ivan, Robert i Zoran Bajzec -Verica Banožić - Milan Bogdan - Boris, Nenad i ZlatkoBorovec - Zdravko Cigula – Božena i Mladen Čretnik –Ivica

ermek – Drago i Ivan Eršek – Darko i Zdravko Grgec –Maja, Josip i Krešimir Jedvaj – Jasna Kramarić – DragutinKrižanić – Vlado i Zdravko Kukec – Zdenko Kušec – EmilKrajna – Željko Lešnjak – Boris Lukanić – Barica Minković –Nedeljko Matić – Josip Maček – Ivica Novosel – Dragutin iLjiljana Pustajec – Vladimir Pucko – Pavalić Željko – DavorPelko – Ružica Puzjak – Josip Strugar – Darko, Dragutin iIvica Šimunić – Štefica Škrlin – Ana Šimek – Mijo Šimunić -Milan Škreblin - Milan Škrlin – Zvonko Škrlin Batina –Zdenko Švec – Mirjana Zrinjski – Drago, Marko, Stjepan iZdravko Žiljak.(db)

Ð

30GLAS BISTRE

PORTRET

Željko Grgec – sudačkom zastavicom po svijetu

Ljetno vrijeme obično znači i zatišje u nogometnimdogađanjima. Vrijeme je natjecateljske stanke,vrijeme kada već pomalo u zaborav padaju netomostvareni sportski rezultati, ali i vrijeme priprema zanadolazeću sezonu. I, dok klubovi započinju s novimciklusima treninga, dok im uprave, bilo oneprvoligaške ili nižih rangova, razmišljaju o prijelaznimrokovima i igračkim pojačanjima, dio nogometnihzanesenjaka u prikrajku svake svoje pripreme provodiu tišini i gotovo nezamijećeni. I oni su nogometnizanesenjaci, i oni u svojim nogama nanižu bezbrojnekilometre, odlaze na različite pripreme i provjere. I,iako rade samozatajno i bez previše pompe i dalekood oka javnosti bez njih, ipak, ne bi bilo nogometa, tenajvažnije sporedne stvari na svijetu.Da, to su naši nogometni suci, ljudi u crnom, dijeliteljisportske pravde, a jedan od njih, jedan od našihnajboljih nogometnih sudaca svakako je i našsumještanin Željko Grgec iz Gornje Bistre, ili kako toobično prilikom TV prijenosa utakmice samo piše – izBistre. Sama činjenica da Grgec spada u red našihnajboljih sudaca i da ima status i međunarodnog sucabila je povodom ovog našeg razgovora s njime, kojismo započeli njegovom „osobnom iskaznicom“.Ž. Grgec: Rođen sam 1966. godine, a u suđenju samod 1990. godine kada polažem sudački ispit izapočinjem svoju sudačku karijeru. Imao sam sreće štotih godina, raspadom bivše države, u Hrvatskoj nije

bilo previše sudaca pa sam uspio relativno brzonapredovati. Tako u sezoni 2000/01. postajemprvoligaški sudac, a samo godinu dana kasnijepostajem i međunarodnim sucem, tj. sucem s FIFAznakom, što znači da sudim na međunarodnimutakmicama reprezentacija i klubova. Moj sadašnjistatus u Hrvatskoj nogometnoj ligi je pomoćni sudac Bliste, dok su na A listi glavni suci, i kao takav sudim kup,prvenstvene i prijateljske utakmice, dok sam u Europisudio utakmice kvalifikacija za prvenstvo Europe, teutakmice lige prvaka, UEFA i Intertoto kupa.Glas Bistre: Odakle želja za postati nogometnimsucem i zašto baš pomoćnim a ne glavnim sucem?Ž. Grgec: I ja sam kao i brojni drugi kao klinaczapočeo s igranjem nogometa, ali sam zbog spletanesretnih okolnosti, uslijed bolesti koja nije imala vezes bavljenjem nogometom, rano morao prekinuti sigranjem. No, to nije značilo i kraj ljubavi spramnogometa, odnosno nastavljam se i nadalje bavitinjime, ali kroz organizacijske poslove. Sudjelujem uradu malonogometnog kluba Gorbi čiji sam jednovrijeme i tajnik, potom se uključujem u rad NK Bistre,Nogometnog saveza Zaprešić, pa ponovno u NKBistru. Taj stalni boravak u nogometnom okruženjurezultirao je i mojom odlukom o polaganju sudačkogispita, odnosno sa željom za sticanjem jednog novognogometnog iskustva.A, što se tiče odluke da budem pomoćni, a ne glavni

U sjedi tu Međunarodne nogometne federacije (FIFA) s predsjednikom Seppom Blatteromš

LISTOPAD 2007

31GLAS BISTRE

PORTRET

sudac do nje je došlo spletom okolnosti. Naime, usezoni 1999/00. kao glavni sudac sudio samdrugoligaške utakmice i tada mi se ukazala prilika zaulaskom u prvu ligu, ali kao pomoćnog suca. I, takosam odlučio ne čekati priliku za ulazak u prvu liga kaoglavni sudac već ući odmah na poziciji pomoćnika, štomi se s današnje perspektive čini dobrom odlukom,budući da sam već za dvije godine dospio i nameđunarodnu listu na kojoj sam sada već punih šestgodina.Glas Bistre: Koje su najveće blagodati sudačkogživota?Ž. Grgec: Sasvim sigurno to su brojna putovanja. Jasam kroz ovih šest godina moje međunarodnesudačke karijere do sada odradio već 40međunarodnih utakmica, a to znači da sam posjetiogotovo isto toliko europskih gradova, koje sasvimsigurno nikada ne bih vidio da se ne bavim suđenjem.Čak sam u tri navrata sudio u Ateni, bio sam u Pragu,Beču, Istanbulu, Tel Avivu, Budimpešti, te u egzotičnomKazahstanu i Azerbajdžanu. Dakako, i u brojnimmanjim mjestima i državama, a iz svake od njihpamtim lijepe turističke doživljaje.Glas Bistre: Koje utakmice posebno pamtite bilo zbogvažnosti i jačine ogleda ili iz nekih drugih razloga?Ž. Grgec: Iza mene je već puno jakih utakmica. Unašem prvenstvu u više navrata sudio sam derbijeDinamo – Hajduk, finale kupa sudio sam četiri puta adva puta superkup. 2005. godine zajedno s EdomTrivkovićem, Alojzije Šuprahom i Željkom Novoselomsudio sam i finale mađarskog kupa, a odreprezentativnih utakmica od jačih utakmica sudiosam susret kvalifikacija za prvenstvo Europe izmeđuGrčke i Španjolske, a posebno pamtim i prijateljskuutakmicu između Mađarske i Japana kada sam seimao priliku upoznati s legendarnim Brazilcem Zicom,koji je tada vodio reprezentaciju Japana.Od zanimljivih utakmica u sjećanju mi je ostao susretIzraela i Cipra koji se je zbog sigurnosne situacijeodigrao u talijanskom Palermu i koji je kao utakmicuvisokog rizika pratila čitava vojska osiguranja shelikopterima u zraku i sa snajperistima na stadionu iokolici. Srećom utakmica je protekla u najboljem redu.Glas Bistre: Do sada smo čuli samo lijepe zgode izsudačkog života, a ima li i problema? Koji su tonajnediscipliraniji treneri i igrači i koja je nadnica za tenelijepe zgode, odnosno isplati li se danas bitinogometni sudac?Ž. Grgec: Ako kažem da u karijeri nisam sudjelovao uprekinutoj utakmici znači da i nije bilo previšeproblema niti s igračima, niti s trenerima. I jedni i drugiuglavnom znaju granice do kojih mogu ići, a ako ibude kakvih problema to je uglavnom uslijed žara igre

i tada obično po završetku utakmice obično uslijedesportske isprike. No, kada je riječ o ponašanju treneraonda moram naglasiti kako su na primjer ČiroBlažević i uro Bago treneri koji su u svakoj prilici bili iostali gospoda na igralištu i to bez obzira na krajnjirezultat koji su ostvarile njihove ekipe. Isto to moramnaglasiti i za igrače Tomića, Kranjčara i Eduarda kodkojih se je odmah u početku vidjelo da će postati velikiigrači, ali isti tako da će, što se je i dogodilo, izrasti ukorektne sportaše.A, što se tiče isplativosti suđenja nitko od nas sudacanije profesionalac i ne živi od suđenja, već smo svi uradnim odnosima. Sudačke takse nisu male ali trebauzeti u obzir i sve ono što moramo ulagati u sebe, našepripreme, opremu, odjeća i drugo. No, već sam prijenaglasio kako su najveća blagodat suđenja brojnaputovanja i na njima sklopljena brojna prijateljstva istečena velika iskustva. Jednom riječju suđenjem samspojio ugodno s korisnim.Glas Bistre: I za kraj nekoliko riječi o daljnjimplanovima, kao i poruka mladima kako postati dobarnogometni sudac.Ž. Grgec: Sukladno postojećim propozicijama još petgodina mogu biti međunarodni sudac, a to znači isudac naše prve i druge lige, te, ukoliko će me zdravljeposlužit, nadam se da ću još tih pet godina provesti usuđenju. A, nakon suđenja želja mi je i nadalje ostati utom sudačkom svijetu i to kao sudački instruktor ikontrolor na utakmicama.Na pitanje kako postati sudac odgovor je lagan. Mojaporuka mladima je da se posvete suđenju, ali čisteglave i bez razmišljanja o zaradama i sudačkimtaksama. Uz puno edukacije i redovitih treninga sve jeostvarivo. Današnje sudačke norme su zahtjevne, alise mogu ispuniti, a uspjeh ovisi isključivo o odricanju iupornosti. Već sada u Bistri ima nekolicina mlađihsudaca koji su perspektivni, u prvom redu Tirić iŠimrak, a da li će uspjeti ili ne ovisi isključivo o njimasamima.Bio je to naš poznati nogometni sudac Željko Grgec,sudac koji je ime Bistre kroz najave nogometnihutakmica pronio kroz 40 europskih gradova i krozgotovo sva hrvatska nogometna središta. I dok smo mijoš sređivali dojmove iz ove bogate sportske karijereGrgec je već na pomoćnom igralištu nizao novebezbrojne krugove pripremajući se za nadolazećusezonu.A, za kraj što drugo reći nego mu poželjeti još mnogosuđenja i mnogo novih posjeta europskimmetropolama.

(ds)

Ð

(Napomena: članak je priređen u kolovozu)

LISTOPAD 2007

32GLAS BISTRE

DRUŠTVENA PREVENCIJA

Zaprešićka policija sve prisutnija u društvenom životu Bistre

Nekako gotovo usporedo s dolaskompolicajca u zajednici Dragana Grgića uBistru, intenzivirane su veze i suradnjaPolicijske postaje Zaprešić i općine Bistra.

Tako u mjesecu rujnu bilježimo dva značajnadogađaja, a suradnja – može se reći uinternacionalnom obliku - nastavljena je itijekom listopada.

Prvo od spomenutih zajedničkih događanjabilježimo 24. rujna u Kulturnom centru"Bistra" kada su u organizaciji Policijskeuprave Zagrebačke, Općine Bistra i Osnovneškole Bistra održane dvije kazališnepredstave na tematiku opasnosti odraznovrsnih oblika ovisnosti s posebnimnaglaskom na ovisnost od opojnih droga. Upredstavama su glumili glumci HNK, a upriličene suprvenstveno za osnovnoškolce, polaznike sedmih iosmih razreda, no i za njihove roditelje. Nažalost,izostala je osjetnija nazočnost roditeljske populacije.

Drugi vid suradnje Bistre i policije očitovao se uproslavi Dana policije, koju su djelatnici Policijskepostaje Zaprešić za sebe i svoje uzvanike upriličili 25.rujna u prostorijama DVD-a "Bistra".

Na koncu, 1.10.2007. je u KC "Bistra" održanopredavanje na temu "Komunalna kriminalističkaprevencija" koje su - uz simultano prevođenje nahrvatski jezik - održali gosti iz delegacije Policijskogprezidija grada Mainza koji su boravili u posjeti PUZagrebačkoj od 26.9.-1.10.2007. godine.Na čelu delegacije je bio predsjednik Policijskog

prezidija G. Karl-Heinz Weber i njegovi suradnici g.Helmut Irmen (voditelj Ureda predsjednika), g. RolfGaebler (načelnik Operativno-komunikacijskogcentra) i g. Antun Bačić (policijski službenik po linijimaloljetničkog kriminaliteta). Ovaj posjet predstavljanastavak suradnje koji se temelji na potpisanoj Izjavio zajedničkoj suradnji između Policijske upravezagrebačke i Policijskog prezidija Mainza. Za svakunarednu godinu suradnja se određuju Provedbenimplanom. Tako je za ovu godinu dogovoren jedanposjet zagrebačke delegacije Policijskom prezidijumainza koji je realiziran od 13. do 18. lipnja iuzvratni posjet koji je ovom prilikom relaiziran.Tijekom ovog stručnog posjeta obrađene su tememenadžmenta i ciljanog rukovođenja te suradnjaizmeđu policije i lokalne zajednice.

Prvu temu pripremile su i prezentiralen jemačke ko lege . Drugu temuzajedničkim su snagama pripremile iprezentirale kolege iz PU zagrebačke igosti iz Mainza u Kulturnom centru Bistra unazočnosti gostiju iz Njemačke ipredstavnika okolnih policijskih uprava ičelnika lokalnih zajednica. U kasnijimsmo razgovorima s njemačkim kolegamadoznali kako si bili ugodno izneđanipostignutom suradnjom koja postojiizmeđu policije i lokalne zajedniceposebice na području Policijske postajeZaprešić. Ova će se suradnja svakakonastaviti, a cilj je učiniti policiju bliskom ipristupačnom građanima.

(db i ds)

Delegacija policijskog Prezidija grada Mainza

S predstave "Droga"

LISTOPAD 2007

33GLAS BISTRE

GOST KOMENTATOR

Nikad nisam bio u Bistri – sramota, doista.Boravio sam npr. po desetak puta u Barceloni,Londonu ili New Yorku, a Bistru sam uvijek mimoilazio,ne s namjerom. To je zaista splet neobičnih okolnosti.Jednostavno, tu, kažu mi svi, u vašem lijepom mjestunikog nisam poznavao, dakle nisam imao razlogaposjećivati nekog koga ne poznajem, ali od sada ćebiti drugačije – iz više razloga.

Naime, s Bistrom se, onako posredno, vrlo čestosusrećem. Dođem na parkiralište podno Sljemena zavrijeme Svjetskog kupa u skijanju. Kadono, tamo su sve ''domaći dečki'' –susretljivi, veseli, upućuju me gdje dasmjestim vozilo, zaista domaći dečki, kaoda ih već godinama poznajem. Tomprilikom Bistrani će se s pravom pohvalitida su oni poklonili zemlju za ogromnoparkiralište Svjetskog kupa. Na drugimskijalištima u Europi (Schladming npr.) toje najveći problem. Susretnem djevojke,sudionice Svjetskog kupa, trenere,servisere iz drugih zemalja. Puni su hvaleza besprijekornu ukupnu organizaciju.Svi spominju Sljeme i Zagreb, a nitko odnjih ni ne zna da su tereni i žičare napodručju općine Bistra. I ''živa sila'' –također, ljudi koji vam gore pomažu da sene izgubite opet su iz Bistre.

I neka drva su posjekli da bi staza bila štoprostranija.Uvijek se kad dođem na Sljeme sjetimWengena od prije dvadesetak godina kada je tamopobjeđivao pokojni Rok Petrović. Jednom čovjeku,vlasniku terena gdje je poznata staza za spustgodinama su nudili po 25 000 švicarskih franaka zasvako stablo. Naime, 2 ogromna hrasta uvijek susmetala, ispred ciljne ravnine za spust, mnogo je biloteških padova zbog tih stabala. Jedne godine pet danasam lješkario u hotelu u Wengenu jer je bilanezaustavljiva oluja, pa je natjecanje na kraju iotkazano. Te godine jaki vjetar srušio je oba stabla, ašvicarski seljak s retoromanskom zatucanošću ostao jepraznih džepova… A Bistranjci su besplatno sami rušilisvoja drva.

Svako ljeto sam gore na cilju u roller-skiju, Svjetski kupi Svjetsko prvenstvo. Dečki iz Oroslavja me uvijekupozoravaju – pazi, sad si na području općine Bistra.Zadnji put opet se zeznem. Pitam djevojke u narodnimnošnjama, jesu li to šestinske nošnje. Skoro su seuvrijedile – ''Pa mi smo Bistranjke''! Jedino što samdobro učinio dogodilo se lani. Spustio sam se zasuprugom iz VIP salona za zlatnom akreditacijom doljekod vas u dom gdje su pjevali i svirali ''Gazde''. Bilonam je super. Tamo sam doznao da imate dobrehrvače, nogometaše, da spremate još neke akcijedruštveno-sportskog karaktera.

Doći ću svakako. Kod vas se osjećam ''ko doma'' iakojoš kod vas nisam bio.

Boris Mutić

Boris Mutić, doajen hrvatskog sportskog novinarstva

LISTOPAD 2007

34GLAS BISTRE

Toranj

VJERSKI ŽIVOT

Pr i l ikom bo i nogo s v j e t l j a v a n j a t o r n j aprimje ene su potpuno trulenosive grede križa tornja,jabuke i velikog dijela drvenekonstrukcije, te uništenibakreni pokrov. Kod skidanjakriža i jabuke prona ene su 3pisane povelje od pergamene.Prva je prijepis iz 1631. god.,druga datirana 18. rujnom1859. Pisane su na Latinskom,a druga je potpisana odtadašnjeg župnika s «JacobusCzerovezky». Tre a je iz 1939.,na hrvatskom jeziku, kada jebila djelomi na obnova koju je«vršio Ivan Minkovi uzpripomo glavnika IvanaKecerina, pod vodstvombistranskog župnika Sre kaIvasovi a.» Župnik Ivasovi moli itaoca koji e prona iovu povelju da se pomoli «za nedostojnog slugubožijega»! Uz povelje su prona eni kovani nov i i,najstariji iz 1685. na kojem je lik i ime austijskog cara,ugarskog i hrvatskog kralja Leopolda. To je onaj istiLeopold koji je 1671. dao pogubiti Petra Zrinskog iFrana Krstu Frankopana. Sva sre a, mi danas u našojBistri imamo svoje Zrinske (ili Zrinjske kako se ve piše)pa iako e povjesni ari re i da su ova dvojica biliposljednji od svojih slavnih rodova, o ito slavno imeZrinski još uvijek postoji. Po rije ima našeg župnika vl .Tomislava Novosela na našoj generaciji ostaje dasastavimo i svoju povelju kojoj emo priložiti i znakovesvoga vremena, imenima obnovitelja, ali i našihsadašnjih crkvenih i državnih poglavara. Zadnjinov i i su iz Kraljevine Jugoslavije, pa nam preostajeda ih dopunimo nov i ima iz NDH, titove Jugoslavije ina kraju, ali s najve im veseljem, primjercima novcanaše samostalne hrvatske.Obnova tornja je zapo ela s blagdanom sv. Petra iPavla apostola 29. 6. 2007. i traje. Uz suglasnostzagreba ke nadbiskupije i dozvolom konzervatorskogzavoda iz Zagreba do sada je izvo a radova gosp.Slavko Kova i ek pod stru nim nadzorom inžinjeraTrpimira Mari a izveo ove radove: kompletnu izmjenudrvenih dijelova konstrukcije, izradom remenata kojidaju oblik tornju, impregnacijom drvene oplate tepostavljanjem novog bakrenog pokrova. Po prvi put je,na za to prije predvi enom mjestu, postavljen toranjskisat koji otkucava vrijeme. Sat se elektronski porihtavaiz središnjeg europskog centra u Frankfurtu. Po

ž ć

ć

đ

ć

čć

ć

ćć ć č ć ć

đ č ć

ćć

ć č ćč

č č

ć

č ćč ćć

č

čđ č

č ć čć

đ

rije ima vl . Tomislava Novosela pred nama je krozdvije godine obilježavanje 800 godina od prvogpisanog spomena naše župe i sva obnova teži tomjubileju.U slijede em broju emo obaviti širi razgovor s našimžupnikom i prikazati e nam i financijsku konstrukcijusvih radova i uop e o dosad u injenom u protekle trigodine od kad je došao u župu.

(Domagoj Sironić)

č č

ć ćć

ć č

S ceremonije posvećenja povelja i tornja

Nakrivljeni kri na tornju prije obnovež

LISTOPAD 2007

35GLAS BISTRE

KULTURA-BAŠTINA-IDENTITET

Leta 1838. skrbni plebanuš Bistrajnski MatoBelloberg , po preporuki vrhovnega pastira, biškupazagreba kega Jurja Haulika, odlu il je da se v sakefare pu ka škola ima osnovati, poslal je molbenice segospode bistrajnske i susedem z okolnoh mest.

Po te prošne dali su:- grof novodvorski Dragutin Festeti grunt za školskestajne i još e poleg tega za dobru ral pustoseline, pakjoš vu gotovem 277 forinti srebra.- vlastelin grada Bistre, grof Wilhelm Orsich 30 forintisrebra- vlastelinka Dolne Bistre i Mirovnika grofica JulianaOrsich 100 forinti srebra- vlastelinka grada Jakovle Ana Parauch 277 forintisrebra- vlastelinka grada Lužnice baronesa Rauch 80 forintisrebra- vlastelin Jankomirski Dragutin Jelacich 120 forinti

č čč

ćč

Škola naša Bistrajnska

Povijest ideje organiziranog školstva u Bistri stara je nešto manje od dva stoljeća.Kako je to počelo piše Verica Grgac.

srebra.Bistrajnski puk je pomogel v delu. S temi penezi, se vusemu 924 forinti srebra, prenapisani plebanuš jekupuval potrebite i potem predal svemu naslednikuAntonu Glasichu ki je stopram 1843. leta školskestajne zgotovil i od dobrovolnih prineskov 922 forintesrebra potrošil. Tak zgotovlena škola pet let je praznastala, ve je krov po el premakati, a i pod je napolsprhel.

Gda su to nazaj vred dopelali, postavlen je prvinavu itel Petar Šiminkovi doma i muž, ali za kratkicajt jerbo je kotarski sudec postavil novega, JurjaVešligaja. Ve prve dva leta školanja, okolo stotinadece pohajala je školu, nav ili se itati i pisati i malera una, a takaj navuk krš anski i cirkvene popevke teresu pod službu božju v cirkve popevali. I tak je, lete zaletem, hasen od škole se vekša bila.(vg)

ć č

č ć ć

ćč č

č ć

– –

Stara škola

LISTOPAD 2007

36GLAS BISTRE

Ode blago iz škrinja


Da je nekim ljudima već prije vi e od trideset godina bilo jasno da baštinu najbolje uvamo sami, dokaz je i tekst izrevije Studio od 19.07.1975. koji nam je na raspolaganje stavio Zdravko Škender. Tekst donosimo u cijelosti bezikakvih ispravaka, dok smo radi duljine izvornog teksta neke ilustracije umanjili.

š č

Uz 10. među-narodnu smo-tru folklora:»Studijevi«reporteri uselu Bistra

pokraj Zagre-ba na samomizvoru narod-

ne baštine

Pred 300 godina starimzdanjem Oršićevih u GornjojBistri skupili su se članovifolklorne grupe: Petar Poljak,Stjepan Prša, Mladen Poljak,Zvonko Žiljak, Milan Poljak,Dragutin Prša, Kata Lukanić,Štefica Lukanić, BoženaJumić, Milica Gulić, NevenkaRogina, Mi l ica Brezec,Dragica Lukanić, LjiljanaŽiljak, Nada Grgurić, DarinkaLukanić, Vesna Lukanić iMirjana Jedvaj.

...u njihovo selo dolazili su neki ljudi u po-trazi za starinama. Seljani su prodavali testvari gotovo u bescjenje. Tako je mnogovrijednih predmeta otišlo u nepovrat...

LISTOPAD 2007

37GLAS BISTRE

Deseta međunarodnu smotra folklora(20. do 27. srpnja) okupit će i ovegodine mnogo izvornih folklornihgrupa. U Zagreb dolazi sedamdeset ipet folklornih skupina iz Jugoslavije idvadesetak inozemnih grupa izEvrope, Azije i Amerike. Skupit će setako na jednom mjestu folklorneskupine s tri kontinenta, bogateraznovrsnim i različitim kulturno-povijesnim tradicijama.

Među 42 folklorne grupe koje dolazeiz SR Hrvatske na Međunarodnusmotru folklora doći će ove godineprvi put i skupina iz sela Bistrapokraj Zagreba. Četrdesetak seljanaiz Poljanice, Oborova, Novaka,Bukovja, Donje i Gornje Bistrepripremili su gotovo polusatniprogram sastavljen od najIepšlhpjesama, plesova i običaja od kojihmnogi sežu duboko u prošlost ovogkraja Hrvatskog zagorja. Posjetilismo sela Bistre da bismo upoznalisudionike ovogodišnje smotre nasamom izvoru.

Plavi autobusi zagrebačkog gradskog prijevozane voze do krajnje stanice u Gornjoj Bistri ni 45minuta. A ne bi ni trebalo toliko putovati da jesagrađena cesta preko Zagrebačke gore koju uovim zagorskim krajevima svi očekuju svelikim nestrpljenjem. A ovako putuje sezaobilaznim putem oko Zagrebačke gore,onom starom cestom za popularno Izletište uStubičkim Toplicama.

Sunce se upeklo. Prava srpanjska omara. Uzcestu samo moderne obiteljske kuće. Mnogejoš nisu ni „ožbukane«, što je znak da susagrađene tek nedavno. A pod brežuljcima, svetamo do obronaka Zagrebačke gore —načičkale se vikendice i zidane klijeti. Jedino sekokoši i oni poznati, »stari“ zagorski puranišepure prostranim kućnim dvorištima.

- Došli ste baš u nezgodno vrijeme – kaže namPoljak iz Poljanice koji je upravo sjeo zatraktor. Inače, aktivni je član folklorne grupe.— Vrijeme je žetve i radova u vinogradu, a dojučer su padale kiše. Ljudi su po cijeli dan napoljima . . .

No, ipak, prevladala je ona poznatagostoljubivost zagorskog seljaka. Vitalni Petar,kome nitko ne bi dao pedeset godina, donio jeodmah čisti gunj iz kuće i posjeo nas na klupicuu ugodnoj hladovini velikog oraha. Dakako, nastolu se našla i litrenjača s vinom, a iz kuhinje jezamirisala gibanica od sira, kolač koji se u ovimkrajevima od davnina pravi po istom receptu.

- Kod nas je sada lakše kupiti odijelo negodobiti staru bistransku nošnju - rekao nam jePetar Poljak kad smo ga zamolili da odjenesvoju nošnju kako bismo ga slikali. Odveo nasje zatim do velikog peradarnika iza kuće pokrajkojeg je parkiran »fićo«. Petar danas uzgaja ukoope¬raciji oko 3500 pilića i njegovo

U nezgodno vrijeme

domaćinstvo slovi kao jedno od uzornijih uPoljanici.

Neda Cvijanović, učiteljica u osnovnoj Školi uPoljanici pravi je za¬ljubljenik starihbistranjskih običaja i pjesama. Iako je rodom izLike, Ne¬da se potpuno stopila s ovim krajem iljudima, Najprije nas je povela do KatarineRogina, osamdesetogodišnje starice koja jejedina u ovom kraju sačuvala starinski mlin kojii danas melje.

— Ljudi sada rijetko dolaze u moj mlin — pričaKatarina Rogina. — Ni¬tko više neće peći kruhkod kuće kad je kupovni i bolji i jefitniji. I jara¬dije kupim kruh u dućanu, a brašno iz mlinadajem kokošima i pajcekima za hranu.

Starica nam je pokazala i ženski „lajbek“ jedinošto joj je ostalo od nošnje koju je nekad šivala.A napravila je takvih bogato izvezenih prslukapreko stotinu, po čemu je bila poznata u svomkraju.

Da je žetva u punom jeku najbo¬lje se vidi udvorištu Mare Mikić, 71-godišnje starice okojoj su nam pričali da izrađuje malebistranjske nošnje kao suvenire. Njezin zet iunuk dovezli su upravo vršalicu, pa su se sviskupili da nešto pomognu. I u ovoj su kućimoderni poljopri¬vredni strojevi smijenili starinačin obrađivanja. Tome se prilagodila i Marapa je od starih nošnji počela izrađivati suvenire.To su obično lut¬ke odjevene u bistranjskunarodnu nošnju, a Mara ih prodaje po 300di¬nara komad. Takvih suvenira nikad nemadovoljno. A mnoge su lutke s bistranjskomnošnjom otputovale u Ameriku i Australiju kaopokloni ro¬đacima. Mari je sada ponestalosta¬rih nošnji, tako da svi koji žele takavsuvenir moraju sami i donijeti ma¬terijal.

- Naši vam ljudi nisu više izrazitipoljoprivrednici - kaže nam Vinko Poljak,predsjednik mjesne zajednice Bistra iorganizator folklorne grupe.- Kod kuće su ostali samo stariji. Mlađi su iliodselili ili su zaposleni u Zagrebu, apoljoprivredom se bave tek koliko njma treba.No, u ovoj folklornoj grupi našli su se opet svizajedno i vjerujem da će to biti početak našihdalnjih planova. Želimo naime osnovatikulturno-umjetničko društvo i mali povijesnimuzej našeg kraja.

Pričaju nam seljani da su sve do¬nedavno unjihova sela dolazili neki ljudi u potrazi zaraznim starinskim predmetima i nošnjama.Seljani su otvarali svoje škrinje s tavana iprodavali te stvari gotovo u bescjenje, Mnogovrijednih starina otišlo je ta¬ko u nepovrat.Najbolje se to vidi sada kad se svi spremaju zanastup na Smotri folklora u Zagrebu. Jer,mnogo toga treba ponovno sašiti, a predstoji imi velika potraga po ta¬vanima svojih suseljana.Kako bi se dobro opremili za smotru Općinskaskupština Zaprešića im je pomogla i novčano.Ulaganje će se i isplatiti.

Predstavnike Bistre vidjet ćemo u mimohoduna svečanom otvorenju kada će u zastavu snjihovim imenom biti uperene TV-kamere.

Marijan DraganićSnimio: Mladen Šurjak

Kod učiteljice

Suveniri

Prošlost u muzej!


LISTOPAD 2007

38GLAS BISTRE

BISTRA U SRCU

BISTRA U SRCU

KAD PREJDEM NA BRIJEG'DE MI JE BISTRA KAK NA DLANU PROSTRTASRCE MI ZATITRA KO HILJADU NITI.

PAK ... NIKAKAVA ŠVABIJA NI DALEKA AMERIKA,KAJ PUNIJU Z NOVCI NAŠE ŽEPE,NEMREJU TU MOJU BISTRU ZAMENITI.

I ... KAJ ĆE MENI NOVCIAK' Z NJIMI NEMREMSVOJE GLADNE SRCE NAHRANITI?

MOŽDA NEKOMU TO V GLAVU NEJDEDA ZA DOBRU PLAĆU NEBI BISTRU OSTAVIL,AL' POGLEJ MALE TU LEPOTU OKO SEBE,I BUŠ VIDEL DA ZA NIŠ NA SVETUTO NEBI NAPRAVIL..

NENA PRHISTAL

Postavljanje javne rasvjete, 1964(ustupio: Krešimir Jedvaj)Folkorna skupna, 1962 ( ustupila: Bisreka Tkalčević)

Muzikaši iz Bistre pred dvorcem, 1963 (ustupio: Zvonko Kranjčić)

Bana Josipa Jelačića 59, 10290 Zaprešić

Tel.: 01/ 33 10 693

1.800 Kn9.500 Kn

24.200 Kn

3.200 Kn250 ccm 50 ccm

125 ccm50 ccm

6.900 Kn50 ccm

originalJINLUN

Naslov pjesme koju možete pročitati biti će stalan nazivrubrike u kojoj ćemo nastojati objavljivati nove radovena ih mještana, kao i povijesne dokumente koji se tičubistranskog kraja.

Naravno, svi izvorni dokumenti (fotografije, crte i,slike, rukopisi i slično) ostati će njihovim vlasnicima -mi ćemo ih presnimiti, objaviti i arhivirati za nekubuduću, stručnu obradu.

š

ž

LISTOPAD 2007

AUTOŠKOLA

MANDIC

Ilica 259, 10000 Zagrebtel.: 01/ 3701 398

www.autoskola-mandic.hr

prodaja:-zavjesa-dekora-karniša

salon zavjesa


Tel.: 01/ 33 10 693


Tel.: 01/ 33 10 693

MOTO SPEKTAR d.o.o.Pavla Lončara 97, 10290 Zaprešić

tel.: 3319 330, fax: 3319331www.motospektar.hr

VELEPRODAJA I MALOPRODAJA

MOTOCIKALA

MINI MOTO

SKUTERA

QUADOVA

OPREMA

MAZIVA

R. DIJELOVI

1.800 Kn1.800 Kn9.500 Kn9.500 Kn

24.200 Kn24.200 Kn

3.200 Kn3.200 Kn250 ccm250 ccm 50 ccm50 ccm

125 ccm125 ccm50 ccm50 ccm

6.900 Kn6.900 Kn50 ccm50 ccm

originalJINLUNoriginalJINLUN

* veliki izbor buketa, aranžmana, lončanica, keramike

i vijenaca

* izrada po narudžbi uz dostavu na željeno mjesto

* uređenje i održavanje zelenih površina i parkova

te prodaja ukrasnog bilja

CVJEĆARNA

"VESNA"

Telefon: 01 / 33 12 607

PO

GREBNE USLUGE

"Brekalo"

SVE NA JEDNOM MJESTU OD 0-24 h

Kontakt osoba:Špiro, 091 3314 625

013391

300

PČOO

RAŽNJENJEIŠĆENJEDŠTOPAVANJEDRŽAVANJE

- SLIVNIKA- ŠAHTOVA- SEPTIČKIH JAMA- TANKOVA- SEPARATORA- MASTOLOVACA- PROČIŠĆIVAČA- SANITARNE OPREME

IZNAJMLJIVANJE iODRŽAVANJESANITARNIHSISTEMA

IZNAJMLJIVANJE iODRŽAVANJESANITARNIHSISTEMA

N-mobilnih wc kabina-komunalnih i specijalnihkontejnera

AJAMN-mobilnih wc kabina-komunalnih i specijalnihkontejnera

AJAM O-komunalnog-građevinskogi tehnološkog otpada

DVOZO-komunalnog-građevinskogi tehnološkog otpada

DVOZ

Slijedeći broj Glasa Bistre izlazi pred Božić

Documents

GLAS BISTRE - Općina Bistra – Općina Bistra