Lokalna razvojna strategija u ribarstvu FLAG-a Južni Jadran · 2020. 10. 7. · Općina Slivno 52,77 Blace, Duba, Duboka, Klek, Komarna, Kremena, Lovorje, Lučina, Mihalj, Otok,

1

Lokalna razvojna strategija u ribarstvu FLAG-a Južni Jadran

Ston, kolovoz 2020.

3. izmjena odobrene LRSR

Izrada strategije financirana je sredstvima Europske

unije iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost

FLAG-a Južni Jadran.

KONTAK PODACI KORISNIKA:

FLAG JUŽNI JADRAN

Trg kralja Tomislava 1

20230 STON

ii

SADRŽAJ POPIS KRATICA ..................................................................................................................... v

1. OSOBNA ISKAZNICA FLAG-A ......................................................................................... 1

2. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA FLAG-A ..................................................................... 1

2.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA ............................................................. 1

2.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA ........................................................................... 1

2.1.2 GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE............................................................................... 3

2.1.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA ................................................................... 3

2.1.4 PRIRODNA BAŠTINA FLAG-A ............................................................................... 3

2.1.5 KULTURNO -POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA ........................................ 5

2.1.6 STANJE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU FLAG-A .................................... 6

2.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA .................................................................. 9

2.2.1 OPĆE GOSPODARSKE ZNAČAJKE ..................................................................... 9

2.2.2 RIBARSTVO I AKVAKULTURA (MARIKULTURA) ........................................ 11

2.2.3 TURIZAM ................................................................................................................... 21

2.2.4 POLJOPRIVREDA...................................................................................................... 22

2.2.5 TRŽIŠTE RADA ........................................................................................................ 23

2.3 DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA .................................... 25

2.3.1 BROJ I GUSTOĆA STANOVNIŠTVA ................................................................. 25

2.3.2 PRIRODNO I OPĆE KR ETANJE STANOVNIŠTVA ........................................ 26

2.3.3 DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA ............................................................ 26

2.3.4 OBRAZOVNA STRUKTURA ................................................................................ 27

3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA, UKLJUČUJUĆI SWOT ANALIZU

..................................................................................................................................................... 29

3.1 IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA FLAG-A ..................... 29

3.2 SWOT ANALIZA RIBARSTVA I MARIKULTURE (UZGOJA ŠKOLJAKA I

RIBA) NA PODRUČJU FLAG-a ........................................................................................ 30

4. OPIS CILJEVA LRSR TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA LRSR

UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE OSTVARENJA ILI REZULTATA35

4.1 VIZIJA, CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA FLAG-a .................................................... 35

4.2 CILJEVI, MJERE I TIPOVI OPERACIJA LRSR ZA PODRUČJA FLAG-A

TEMELJENI NA MOGUĆNOSTIMA OPPR 2014 – 2020 .............................................. 40

4.3 OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI FLAG-A ............................................... 51

4.4 INOVATIVAN I INTEGRIRANI KARAKTER STRATEGIJE ....................................... 52

4.5 OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKTA SURADNJE I NAČIN ODABIRA

PROJEKATA SURADNJE ...................................................................................................... 54

4.6 USKLAĐENOST SA NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ................... 54

5. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRSR ................................... 55

iii

5.1 OPIS PARTNE RSTVA ................................................................................................... 55

6. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRSR .................................................................................. 56

7. NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROVEDBE LRSR ............................................. 57

7.1 INDIKATORI ZA MJERENJE UČINKA PROVEDBE LRSR ................................ 59

8. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRSR ........................................................................... 59

8.1 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRSR ........................................................... 60

8.2 FINANCIJSKI KAPACITETI ZA PRVEDBU LRSR ...................................................... 61

8.3 ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA ........................................................... 62

8.4 ISKUSTVO U PROVEDBI PROJEKATA IZVAN MJERE LEADER ............................ 62

9. INDIKATIVNI FINANCIJSKI PLAN ................................................................................... 62

10. DODACI ............................................................................................................................... 64

DODATAK BR. 1: NATURA 2000 NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN ............... 65

DODATAK BR. 2: STRUKTURA GOSPODARSTVA PREMA ZAPOSLENOSTI I

FINANCIJSKIM REZULTATIMA U PRAVNIM OSOBAMA, PREMA NKD, 2010. I 2015.

.................................................................................................................................................. 69

DODATAK BR. 3: ULOV I UZGOJ (PROIZVODNJA) MORSKE RIBE, RAKOVA,

KAMENICA TE OSTALIH MEKUŠACA I ŠKOLJAKŠA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI

JADRAN U RAZDOBLJU 2010.- 2015. ................................................................................. 71

DODATAK BR. 4: BROJ I VRSTE PLOVILA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN,

2013.-2015. ............................................................................................................................... 75

DODATAK BR. 5: BROJ I VRSTE RIBARSKI MREŽA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI

JADRAN. 2010.- 2015. ............................................................................................................ 76

DODATAK BR. 6: POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA NA PODRUČJU FLAG-A

JUŽNI JADRAN U 2015. ........................................................................................................ 77

DODATAK BR. 7: VELIČINA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA NA PODRUČJU

FLAG-A JUŽNI JADRAN U 2015. ......................................................................................... 77

DODATAK BR. 8: RELATIVNA MEĐU POPISNA PROMJENA BROJA STANOVNIKA

PO GRADOVIMA I OPĆINAMA FLAG-A JUŽNI JADRAN I DNŽ U 2001.-2011. GODINE

.................................................................................................................................................. 78

DODATAK BR. 9: UKUPNO PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINA I

GRADOVA NA PODRUČJU FLAG JUŽNI JADRAN I DNŽ U 2001.-2014. GODINE ..... 78

DODATAK BR. 10: SWOT ANALIZA RAZVOJA PODRUČJA FLAG-A JUŽNI JADRAN

.................................................................................................................................................. 79

DODATAK BR. 11: KRITERIJI ODABIRA PROJEKTNI PRIJEDLOGA (ZAHTJEVA ZA

POTPORU) FLAG-A JUŽNI JADRAN .................................................................................. 85

DODATAK BR. 12: TEME, PARTNERI, RAZDOBLJE SURADNJE I KRITERIJ ODABIRA

PROJEKATA SURADNJE FLAG-A JUŽNI JADRAN ......................................................... 85

DODATAK BR. 13: POPIS SUDIONIKA IZRADE LRSR ................................................... 87

DODATAK BR. 14: RIZICI PROVEDBE LRSR FLAG-A JUŽNI JADRAN ...................... 89

DODATAK BR. 15: LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRSR ............................... 91

DODATAK BR. 16: ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA ............................... 92

iv

DODATAK BR. 17: ISKUSTVO U PROVEDBI PROJEKATA IZVAN LEADER PRISTUPA

.................................................................................................................................................. 92

v

POPIS KRATICA

AGRONET Elektronička aplikacija namijenjena za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim

korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi

APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Développement de l'Économie Rurale)

ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela

CLLD eng. Community Led Local Development - Lokalni razvoj vođen lokalnom zajednicom

CMEF eng. Common Monitoring and Evaluation Framework – Okvir za praćenje i vrednovanje

CMES eng. Common Monitoring and Evaluation System – Sustav za praćenje i vrednovanje

DNŽ Dubrovačko-neretvanska županija

DZS Državni zavod za statistiku

DZZP Državni zavod za zaštitu prirode

EFPR Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

EFR Europski fond za ribarstvo

EFRR Europski fond za regionalni razvoj

ESI Europski strukturni i investicijski fondovi

EU Europska unija

EUR euro

FLAG Lokalna akcijska skupina u ribarstvu

GT Bruto tona

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK Hrvatska obrtnička komora

IPARD Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvitak

IPP Integrirana pomorska politika

JLS Jedinica lokalne samouprave

LEADER fran. Liaison Entre Actions de Dévelopment de l’Economie Rurale - Program Europske

unije za razvoj ruralnih područja

LEADER Veza među aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva (Liaison Entre Actions de

LRSR Lokalna razvojna strategija u ribarstvu

MP Ministarstvo poljoprivrede

MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova

MZOIP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

OPR Operativni program za ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014. – 2020.

PG Poljoprivredno gospodarstvo

PP Park prirode

RH Republika Hrvatska

SWOT Snage, slabosti, prilike, prijetnje

TZ Turistička zajednica

UR Uprava ribarstva

ZRP Zajednička ribarstvena politika

ŽRS Županijska razvojna strategija

vi

BLANK PAGE

1

1. OSOBNA ISKAZNICA FLAG-A

Naziv FLAG-a: Lokalna akcijska skupina u ribarstvu „Južni Jadran“

Adresa sjedišta FLAG-a: Trg kralja Tomislava 1, 20230 Ston

Web stranica: www.flagjuznijadran.hr

Kontakti: Tel: 020/312 714

Fax: 020/312 715

E-mail: [email protected]

Datum osnivanja/registracije: 12.02.2016.(prema registru)

OIB: 87161531555

MB: 04503635

Registarski broj udruge: 19002028

RNO: 0374976

IBAN: HR 9323400091110773976

Broj JLS: 11

Uključene jedinice lokalne

samouprave:

Gradovi: Metković i Opuzen

Općine: Dubrovačko primorje, Janjina, Kula

Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Slivno, Ston i

Vela Luka

NUTS-2/3: Jadranska Hrvatska/

Dubrovačko-neretvanska županija

Površina FLAG-a (ARKOD): 791,62 km2

Broj stanovnika (2011.): 36.147

Glavni izvor financiranja: Mjera III/Operativni program za pomorstvo i

ribarstvo 2014.-2020./EFPR (85%), RH(15%)

2. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA FLAG-A

2.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA

2.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA

Područje FLAG-a Južni Jadran (dalje u LRSR: FLAG) pripada najjužnijoj hrvatskoj županiji,

Dubrovačko–neretvanskoj. FLAG se sastoji od dviju osnovnih funkcionalnih i fizionomskih

cjelina:

• uskog uzdužnog obalnog područja s nizom pučinskih i bližih otoka i

• prostora donje Neretve s gravitirajućim priobalnim dijelom.

Obala, otoci i prostor Donje Neretve razlikuju se prema osnovnim prirodnim, gospodarskim i

kulturnim obilježjima. Veći dio područja je primorski, a njegovi dijelovi imaju ista ili vrlo slična

geomorfološka i klimatska obilježja, obilježja bioraznolikosti, gospodarska, socijalna, kulturno-

povijesna. Kopneno područje FLAG-a je na području Neum – Klek razdvojeno državnom

granicom s Bosnom i Hercegovinom, čime je, geoprometno, u nepovoljnijem položaju u odnosu

na sve druge FLAG-ove u Hrvatskoj. Područje FLAG-a velikim dijelom zauzima prostor uz

državnu kopnenu ili morsku granicu.

Akvatorij FLAG-a gotovo je dvostruko veći od kopnenog dijela s obzirom na to da se

gospodarska zona na moru proteže do središnjeg dijela Jadrana. Posebno valja naglasiti da se radi

o akvatoriju s najvećim dubinama mora u Hrvatskoj. Taj akvatorij je vrijedan razvojni resurs i

http://www.flagjuznijadran.hr/

mailto:[email protected]

2

potencijal ne samo za FLAG, Županiju nego i za čitavu Hrvatsku ali ujedno i prostor koji zahtjeva

sustavne i učinkovite mjere javnih politika za zaštitu i održivo korištenje.

Slika 1. Područje FLAG-a Južni Jadran

Legenda = granice FLAG-a

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije

Glavna zemljopisna značajka područja obuhvaćenog FLAG-om je prostorna usitnjenost, raspršenost

te nedovoljna prometna povezanost unutar područja obuhvata.

FLAG obuhvaća područje površine 791,42 km2, a sastoji se od 11 jedinica lokalne samouprave,

9 općina i 2 grada. Na području FLAG-a živi 36.315 stanovnika ili oko 28% ukupnog

stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ). Najgušće naseljena područja FLAG-a su

uz grad Metković, općine Lumbarada i Vela Luka, a najrjeđe naseljena mjesta Mljet, Ston,

Lastovo i Janjina na poluotoku Pelješcu.

Tablica 1. Površina i broj naselja po općinama na područja FLAG-a

JLS Površina (km²) Naselja

Općina Lumbarda 10,77 Lumbarda

Općina Vela Luka 42,86 Vela Luka

Općina Lastovo 52,66 Lastovo, Glavat, Pasadur, Skrivena Luka, Sušac, Uble,

Zaklopatica

Općina Mljet 99,35 Babino Polje, Blato, Goveđari (i Babine kuće, Njivice, Soline,

Pristanište, Velika loza), Korita, Kozarica, Maranovići,

Okuklje, Polače (i Tatinica), Pomena, Prožura, Prožurska luka,

Ropa, Saplunara, Sobra

Općina Ston 169,59 Boljenovići, Brijesta, Broce, Česvinica, Danćanje, Duba

Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija,

Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton

Doli, Žuljana

Općina Janjina 30,16 Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka, Sreser

3

Općina

Dubrovačko

primorje

197,50 Majkovi-Ratac, Slano, Kručica, Banići, Doli, Topolo,

Štedrica, Imotica, Visočani, Smokovljani, Stupa, Ošlje,

Čepikuće, Lisac, Podimoč,Točionik, Trnovica,Mravinca,

Trnova, Majkovi

Grad Opuzen 24,06 Buk Vlaka (Desna obala Male Neretve), Opuzen, Pržinovac

Grad Metković 50,88 Dubravica, Glušci, Metković, Prud, Vid

Općina Kula

Norinska

60,82 Borovci, Desne, Krvavac, Krvavac II, Kula Norinska,

Matijevići, Momići, Nova Sela, Podrujnica

Općina Slivno 52,77 Blace, Duba, Duboka, Klek, Komarna, Kremena, Lovorje,

Lučina, Mihalj, Otok, Podgradina, Pižinovac, Raba, Slivno

Ravno, Trn, Tuštevac, Vlaka (Lijeva obala Male Neretve),

Zavala

FLAG UKUPNO

791,42

Izvor: ARKOD, Ministarstvo poljoprivrede

2.1.2 GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE

Otoci FLAG-a građeni su pretežno od polupropusnog vapnenca i dolomitskog nepropusnog tla.

Jednostavnost geološke i tektonske građe otoka Mljeta čini ga geološki drugačijim od ostalih

jadranskih otoka. Zemlja je na otocima teško obradiva, a poljoprivredne površine zbog čestih

ljetnih suša podložne štetama. Tla najviše proizvodne sposobnosti su antropogena tla (rigosoli)

u većim poljima, tla nastala iz koluvija vapnenca, dolomita i crvenice te antropogena tla terasa.

Takva tla pretvorena su većinom u vinograde, maslinike i nasade agruma. Većina poluotoka

Pelješca pripada krškom području tj. glavninu stijena čine visoko vodopropusni vapnenci. Na

takvim tipovima stijena razvile su se različite vrste zemljišta, uglavnom vapnenačka primorska

tla, poput vapnenačkog primorskog smeđeg tla i crvenice. Za otočno područje FLAG-a

karakteristična je bezvodica i jedan od glavnih problema tog područja. Neretvansko područje

karakteriziraju dva tipa reljefa: zaravnjeni naplavni tereni delte Neretve i brdoviti kraški

vapnenački reljef. Većina je naplavne zaravni močvarna, a ondje gdje je provedena melioracija,

stvorene su plodne poljoprivredne površine s prilično poroznim tlom jer sadrže pijesak i šljunak.

2.1.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

Područje FLAG-a pripada mediteranskom klimatskom području sa suhim, vedrim i vrlo toplim

ljetima te kišovitim i blagim zimama. Tako su otoci FLAG-a najsunčanija područja jadranskog

primorja s više od 2500 sunčanih sati u godini. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, područje

FLAG-a je područje Csa klime (sredozemna klima). Područje FLAG-a ima primorski oborinski

režim za koji su karakteristične veće količine oborina u hladnom dijelu godine. Vjetrovi koji

pušu na području FLAG-a uglavnom su umjerene jačine te rijetko postignu jačinu veću od

6 Bf. Opasni su jedino rijetki udari bure iz Stonskog kanala, tzv. "stončica". Na području

rijeke Neretve godišnje padne od 1100 do 1300 mm padalina, ali uglavnom u jesen (33%) i

zimi (30%); u proljeće padne nešto manje od četvrtine godišnjeg prosjeka, a ljeti je najmanje

padalina (14%).

2.1.4 PRIRODNA BAŠTINA FLAG-A

Reljefna raznolikost, razvedenost obale, morske uvale s klifovima i velika pošumljenost rezultirali

su zakonskom zaštitom značajnih prirodnih vrijednosti otočnog i poluotočnog dijela FLAG-a.

Lastovsko otočje od 2006. godine ima status parka prirode (najmlađi park prirode u RH, proglašen

2006. godine, ukupne kopnene površine 53 km2 i 143 km2 morske površine), dok Nacionalni park

Mljet (najstariji nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen 1960.) obuhvaća površinu od 54 km2,

4

uključujući morski pojas 500 m od obale te, tako, zauzima otprilike trećinu otoka Mljeta. Na

otočnom /poluotočnom dijelu FLAG-a su 24 glavna zaštićena prirodna područja. Pregled naveden

u Dodatku 1.

Na prostoru delte Neretve pet je lokaliteta s ukupnom površinom od 1620 ha, zaštićenih

kategorijama ornitološki rezervat (Pod Gredom, Prud i Orepak) te kategorijom zaštićenog

krajolika (jezero Desne i Modro oko). Među kopnenom faunom prednjače različite vrste ptica.

Dolina Neretve, glavno poljoprivredno područje DNŽ-a, ujedno je vrlo osjetljivo područje zbog

ihtiološko-ornitološkog rezervata u jugoistočnom dijelu delte.

SCI1 područja NATURA 2000 zauzimaju 157.295,01 ha ili 25,01% površine FLAG-a, a SPA

područja2 zauzimaju površinu od 64.552,69 ha ili 10,26% površine. S obzirom da se ove dvije

razine zaštite dijelom preklapaju, ukupna zaštićena površina NATURA 2000 u FLAG-u Južni

Jadran iznosi 162.486,67 ha ili 25,84%. Svim područjima u kategoriji nacionalne zaštite i

područjima NATURA 2000 na prostoru FLAG-a upravlja Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije u smislu

zaštite, održavanja i promicanja te osiguranja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog

korištenja prirodnih dobara na području Županije, odnosno FLAG-a. Parkom prirode koji obuhvaća

Lastovsko otočje upravlja Javna ustanova „Park prirode Lastovsko otočje“ dok Nacionalnim

parkom na otoku Mljetu upravlja Javna ustanova „Nacionalni Park Mljet“, osnivač kojih je Vlada

Republike Hrvatske. Područja i karta NATURA 2000 u FLAG-u, je u Dodatku 1.

Ukupna gospodarska i industrijska nerazvijenost FLAG-a pridonijela je zadržavanju netaknutog

prirodnog krajolika, no pojačan razvoj turizma ugrožava izvorni krajobraz. Međutim, najveći

rizik za očuvanje prirodne baštine su otpadne vode i odlagališta otpada što upućuje na

neadekvatnu komunalnu infrastrukturu. Prijetnje za održanje visoke stope bioraznolikosti su

također i pretjeran lov, neodrživa poljoprivreda, urbanizacija.

Prirodnom baštinom se ne upravlja na dovoljno učinkovit način pa prirodne vrijednosti nisu

dovoljno iskorištene za jačanje lokalnog razvoja (npr. u turizmu).

Općenito, razvoj biljnog pokrova na području FLAG-a uvjetuje ponajprije godišnji raspored

padalina. S obzirom na značajke mediteranske klime, prevladava kserofitna vegetacija. Veliku

vrijednost ima i ljekovito bilje, koje samoniklo raste na otocima (kadulja, metvica, kamilica,

gospina trava, komorač, lavanda, ružmarin).

Od šumskih zajednica dominantne su brzorastuće šumske zajednice alepskog bora te šume

planike i hrasta crnike. Takve visoke šume najzastupljenije su u krajoliku otoka Mljeta (72%

površine, zbog čega je poznat pod nazivom „zeleni otok“). No, na području FLAG-a izražen je i

proces reforestacije, posljedica čega je prevladavanje makije i gariga u krajoliku. Udio je

degradiranih šuma u ukupnoj površini šuma i šumskog zemljišta na području FLAG-a 50- 60%.

Najveća su prijetnja biljnim i šumskim zajednicama požari i suše tijekom ljetnog razdoblja te

turistička izgradnja.

Šumovitost i slaba napučenost otoka omogućila je također razvoj i opstanak brojnih životinjskih

vrsta. Među kopnenom faunom prednjače različite vrste ptica od kojih su mnoge rijetke i

ugrožene. Također, na otocima FLAG-a žive mnogobrojne endemične svojte. Riblji fond

obuhvaća gotovo sve vrste bijele i plave ribe te drugih morskih organizama, od kojih se osobito

ističu lovišta jastoga u akvatoriju Lastova.

1 Engl SCI hrv. POVS – područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, odnosno područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog

stanja drugih divljiv vrsta i njihoovih staništa , kao i prirodnih tipova od intersa za Europsku uniju, DZZP, 2015 2 Engl SPA, hr. POP – područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti, DZZP, 2015

5

Tablica 2. Flora, fauna i šumske zajednice: osnovne razvojne potrebe i problemi

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

• Vegetacija i fauna ugrožena šumskim

požarima, reforestacijom, sušama i

nekontroliranom apartmanizacijom

• Nedovoljna briga i održavanje zaštićenih

prirodnih područja FLAG-a

• Sukob interesa: zaštita prirode i

poljoprivredna proizvodnja

• Nedovoljna svijest stanovništva o čuvanju

prirodne baštine

• Jačanje mjera kontrole usklađivanja izgradnje s

okolišnim ograničenjima prostora

• Poboljšanje u održavanju i gospodarenju

zaštićenih prirodnih područja

• Programi i projekti održivog korištenja

prirodne baštine

• Jačanje svijesti o potrebi zaštite prirode i

potencijalima održivog korištenja prirodne

baštine

• Jačanje mjera zaštite od požara

• Upoznavanje i edukacija stanovništva o

važnosti zaštite prirode i potencijalima

održivog korištenja prirodne baštine

• Poticanje usuglašavanja interesa

poljoprivrednika i potreba zaštite prirode

2.1.5 KULTURNO -POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA

Bogatstvo kulturno-povijesne baštine područja FLAG-a rezultat je burne povijesti, obilježene

grčkom i rimskom kolonizacijom te prepletanjem različitih utjecaja (crkveni redovi, Iliri,

Venecija, Dubrovačka Republika i dr.). Na području FLAG-a nalazi se više od 30% zaštićenih

spomenika kulture na području čitave DNŽ-a. Najviše zaštićenih spomenika ima Dubrovačko

primorje (148), zatim slijede Ston (101), Mljet (55).

Kulturna baština sastoji se od raznovrsnih i izuzetno vrijednih objekata materijalne baštine, od

brojnih arheoloških nalazišta, spomeničkih cjelina, memorijalnih područja i građevina, do

pojedinačnih sakralnih i profanih građevina. Najveći dio je u priobalnom pojasu, ali u

unutrašnjosti ima nekih vrijednih atrakcija poput Napoleonove ceste na poluotoku Pelješcu.

Posebno je važno izdvojiti prostor doline Neretve (nalazi iz doba grčke i rimske antike).

Također, od posebnog je značaja zona sela Vida, za koju se pretpostavlja da je šira lokacija

rimske metropole Narone.

Nematerijalna kulturna baština također otkriva jedinstvenost područja FLAG-a. Mnogobrojne su

i raznovrsne manifestacije vezane za povijesne događaje, tradiciju, lokalne običaje, kao npr.

viteška igra Moreška na otoku Korčuli, lastovski pučki karneval Poklad, stari viteški “ples od

boja” Kumpanija u općinama Blato i Vela Luka te Lumbarajske užance, poskočica linđo u

Dubrovačkom primorju i dr. Na području Neretve. od mnogobrojnih manifestacija valja

spomenuti Maraton lađa, smotru folklora „Na Neretvu misečina pala“ te festival zabavne glazbe

Opuzen „Melodije Hrvatskog juga“, kojima se teži očuvati tradicijske vrijednosti područja.

Zaštita kulturne baštine se ne provodi dovoljno planski niti dovoljno sustavno što upućuje na

nedovoljnu razinu svijesti o njezinim vrijednostima i mogućnostima uključenja u lokalni

razvoj (npr. kroz razvijanje kulturnog turizma).

Za FLAG kulturna baština je izrazito razvojno značajan resurs. Ulaganje u obnovu i restauraciju

te poticanje održivog korištenja kulturne baštine, posebno kroz razvoj novih suvremenih

načina i oblika, kao što su proizvodi i usluge kulturnih i kreativnih industrija može imati

ključnu ulogu u svjetlu svjetskih trendova jačanja razvoja kulturnog turizma te jačanja turizma

s velikom dodanom vrijednošću.

6

Tablica 3. Osnovni razvojni problemi i potrebe u području kulturne baštine


• Nedostatna obnova i očuvanje kulturne

baštine na čitavom području FLAG-a

• Nedovoljna korištenje promidžba kulturno-

povijesne baštine kao temelja razvoja

kulturnog turizma na području FLAG-a

• Nedostatno vrednovanje prostora u svrhu

zaštite prostornih resursa važnih za održivi

razvoj i očuvanje postojeće kvalitete života

• Manjak programa i projekata održivog

korištenja prirodne i kulturne baštine

• Poboljšanje obnove i očuvanja materijalne i

nematerijalne kulturne baštine i izvorne

arhitekture na čitavom području FLAG-a

• Promidžba i razvijanje održivog kulturnog

turizma temeljenog na bogatoj kulturno-

povijesnoj baštini FLAG-a

• Programi i projekti za sustavno vrednovanje

prostora u svrhu zaštite prostornih resursa

važnih za održivi razvoj i očuvanje postojeće

kvalitete života

2.1.6 STANJE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU FLAG-A

2.1.6.1 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Primarna zdravstvena zaštita na otočnom i poluotočnom dijelu FLAG-a zadovoljavajuće je

organizirana u općinama Blato, Vela Luka i Lastovo. Osim otoka Korčule, drugi otoci FLAG- a

nemaju dom zdravlja te postoji velika potreba za otvaranjem ljekarni na cijelom području. Na

području Neretve primarna zdravstvena zaštita najkvalitetnije je organizirana na području grada

Metkovića, a provodi se preko doma zdravlja te ordinacija obiteljske i stomatološke medicine.

Ostale jedinice lokalne samouprave FLAG-a nemaju dom zdravlja osim Vela Luke gdje postoji

Dom zdravlja i "Kalos" – specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju.

Specijalistička zdravstvena zaštita na području FLAG-a se ne pruža, pa se u slučaju težih

slučajeva građani upućuju u Split i Dubrovnik. To je jedan od razloga zbog kojeg je potrebno

dodatno jačati ulaganja u bolju i kvalitetniju prometnu povezanost otoka i općina FLAG-a sa

županijskim središtem Dubrovnikom.

Socijalna skrb na otočnom i poluotočnom dijelu FLAG-a organizirana je na otoku Korčuli u tri

doma za starije i nemoćne. U općini Vela Luka postoji dom za starije i nemoćne. U ostalim

dijelovima FLAG-a takve ustanove ne postoje, iako bi dobna struktura stanovništva to zahtijevala.

Udomljivanje kao oblik brige za stare i nemoćne nije sustavno organizirano i razvijeno. Na

području Neretve socijalna skrb organizirana je u gradu Metkoviću (Dom za starije i nemoćne

osobe i tjelesno ili mentalno oštećene osobe) putem centra socijalne skrbi i u gradu Ploče (privatni

dom za starije i nemoćne). U ostalim dijelovima manjak je institucija socijalne iako bi to dobna

struktura i potrebe stanovništva zahtijevali. Udomljavanje kao oblik brige za stare i nemoćne još

nije sustavno organizirano i razvijeno.

Iako se svi dijelovi FLAG-a odlikuju aktivnim djelovanjem mnogobrojnih kulturnih udruga i

kulturno-umjetničkih društava, nedostatni su ljudski resursi za razvoj kulture te u nekim

slučajevima prostor i oprema (npr. knjižnice, dvorane za pokuse i dr.). Budući da je kulturna

ponuda izvan turističke sezone siromašna, potrebno je jačati ulaganja kako bi postala osnova za

poboljšanje kvalitete života stanovnika i produljenje turističke sezone.

Što se tiče sportskih aktivnosti, uglavnom su amaterskog karaktera i ostvaruju se kroz školska i

amaterska sportska društva. Općenito, na otocima izražen je manjak sportskih sadržaja za mlade,

a većina sportskih aktivnosti zbiva se u ljetnim mjesecima za vrijeme turističke sezone. U općini

Vela Luka djeluje Zajednica sportova unutar koje djeluju pet sportskih klubova. Klubovi

okupljaju veliki broj muške i ženske djece i aktivni su tijekom cijele godine. Na području Neretve

sportsko-rekreacijske dvorane imaju gradovi Metković, Opuzen. Iako je u zadnjih nekoliko godina

izgrađen ili uređen čitav niz igrališta i sportskih terena i dalje je prisutan manjak sportske

infrastrukture koji bi omogućio veće uključivanje stanovnika u sport i rekreaciju, a time i

poboljšanje kvalitete života.

Na području FLAG-a djeluje 575 udruga registriranih za djelovanje u različitim područjima.

7

Najviše udruga registrirano je za područje sporta, kulture, ekologije i gospodarstva. U

otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a najviše ih je u Orebiću i Veloj Luci te u općini Ston.

Najbrojnije su udruge koje se bave sportom i rekreacijom, zatim udruge za kulturu,

gospodarstvo.

Tablica 4. Osnovne razvojne potrebe i problemi u području društvene infrastrukture


• Ovisnost stanovništva o specijalističkoj

zdravstvenoj zaštiti u Dubrovniku i Splitu

• Nedostatak institucija za skrb o starijima i

nemoćnima

• Nedostatak sportskih objekata i sadržaja,

pogotovo na otocima FLAG-a

• Nedovoljna ponuda kulturnih programa i

manjak društvenih aktivnosti, osobito izvan

turističke sezone

• Manjak kvalitetnog kadra u kulturi

• Mnogobrojne udruge, ali nedovoljno

uključene u lokalni razvoj

• Poboljšanje zdravstvenog sustava

povećanjem broja liječničkih timova, broja

ljekarni i stomatoloških ordinacija

• Poboljšanje dostupnosti lokalnog stanovništva bolnicama u Splitu i Dubrovniku

• Osnivanje novih domova za starije i nemoćne

• Ulaganja u sportske sadržaje i promoviranje

zdravog načina života kroz sportske aktivnosti

• Suradnja postojećih kulturnih institucija i

organizacija sa cjelovitu ponudom u turizmu i

izvan turističke sezone

• Jačanje sudjelovanja organizacija civilnog

društva u upravljanju lokalnim razvojem

2.1.6.2 PROMETNA, KOMUNALNA I POSLOVNA INFRASTRUKTURA

U otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a pomorski promet ima najvažniju ulogu u povezivanju

područja FLAG-a, osobito otoka s kopnom. Svi veći otoci povezani su s kopnom trajektnim

linijama, no za efikasan pomorski promet potrebne su brže i češće brodske veze, osobito u

turističkoj sezoni. Općina Vela Luka je kvalitetno povezana brodskim linijama sa Splitom (tri

puta dnevno) i hidroavionskom vezom.

Morske luke zahtijevaju modernizaciju odnosno izgradnju i instalaciju uređaja za sigurnu

plovidbu. Ceste na području FLAG-a potrebno je rekonstruirati jer neke ne ispunjavaju osnovne

tehničke uvjete i otežavaju pristup pojedinim dijelovima područja. To se prvenstveno odnosi na

teško prohodne lokalne ceste na otocima.

Državne i županijske ceste povezuju pojedine dijelove FLAG-a s glavnim cestovnim pravcima

u Hrvatskoj. Na cijelom području FLAG-a potrebne su rekonstrukcije državnih i županijskih, a

osobito lokalnih cesta tj. nerazvrstanih cesta koje su u lošem stanju te organizirano održavanje i

sanacija poljskih putova. Također, prometna povezanost općina javnim prijevozom nije

zadovoljavajuća.

Povezanost otoka s kopnom zračnim linijama svodi se na heliodrome, koji se koriste uglavnom

za hitne potrebe lokalnog stanovništva. Njihov je kapacitet ograničen, a prometovanje uvelike

uvjetovano vremenskim prilikama. Projekt izgradnje novog heliodroma započet je u općini Mljet

na lokaciji Vrh Planjak. Panira se izgradnja zračne luke na otoku Korčuli. Najbliže međunarodne

zračne luke na području FLAG-a su Dubrovnik i Split.

Tablica 5. Prometna infrastruktura: osnovni razvojni problemi i potrebe


• Loše stanje lokalnih cesta, osobito na otocima

FLAG-a

• Nedovoljna prometna povezanost otoka s

kopnom te otoka međusobno

• Zastarjelost i neopremljenost morskih luka i

manjak luka sportskog i nautičkog turizma

• Rekonstrukcija lokalnih cesta i ostalih cesta koje

ne udovoljavaju tehničkim standardima

• Modernizacija, dodatna opremljenost i

povećanje broja heliodroma

• Povećane broja pomorskih veza te uvođenje

brzih brodskih linija

8

• Loša pokrivenost telekomunikacijskom mrežom

na otocima

• Zastarjelost i nedovoljan broj heliodroma na

otocima

• Dogradnja i proširenje kapaciteta postojećih

morskih luka te izgradnja novih

• Poboljšanje sustava telekomunikacija i bolja

pokrivenost otoka telekomunikacijskim

signalom

• Razvoj brzog interneta

Opskrba električnom energijom na području FLAG-a uglavnom zadovoljava osim u nekim

dijelovima na području Neretve zbog zastarjelih instalacija.

U otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a voda za piće zadovoljavajuće je kakvoće (povremeni

slučajevi neispravnosti pitke vode uglavnom su uvjetovani prirodnim sastavom vode i ne

ugrožavaju ljudsko zdravlje). Više od 40% FLAG-a opskrbljuje se vodom preko regionalnog

vodovodnog sustava Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo. Dio područja FLAG-a još uvijek je

ostao nepokriven vodoopskrbnim sustavom. Čest je manjak pitke vode, osobito u ljetnim

mjesecima kada dolazi mnogo turista. Općina Vela Luka međutim nema problem s pitkom

vodom tijekom ljetnih mjeseci jer može koristiti vodu iz regionalnog vodovoda kao i iz

lokalnog vodovoda.

Najveća prijetnja kakvoći mora su kanalizacijski sustavi, koji nisu opremljeni pročistačima

otpadnih voda. U mnogim naseljima postoje izravni ispusti u vodotoke i more. Na otocima

Mljetu i Lastovu te poluotoku Pelješcu kanalizacijski sustav nije izgrađen. Izgradnja

kanalizacijskih sustava na otocima te sanacija i modernizacija komunalne infrastrukture jedan je

od prioritetnih projekata na području FLAG-a s obzirom na to da sadašnje stanje ugrožava

kvalitetu površinskih i podzemnih voda, narušava čistoću mora i izaziva velike gubitke vode. Za

zbrinjavanje otpada je u svim jedinicama lokalne samouprave na otočnom/poluotočnom dijelu

FLAG-a organiziran odvoz i odlaganje bilo na svom ili nekom drugom prostoru. Poteškoće

sa zbrinjavanjem otpada imaju grad Opuzen i općina Slivno. Problemi zbrinjavanja otpada

posebno na na otocima su zahtijevni i kompleksni, a njihovo sporo rješavanje posljedično

utječe i na stvaranje divljih deponija, poglavito građevinskog otpada, ali i komunalnog otpada.

Planom gospodarenja otpada u DNŽ, koji obuhvaća i područje FLAG-a i njegovom

realizacijom Centra za odlaganje otpada, sva divlja odlagališta će se saniratii zatvoriti, a

planirano je i otvaranje reciklažnih dvorišta te centara za prikupljanje i recikliranje otpada.

Područje Neretve posebno ugrožavaju poplave. Zaštitni i melioracijski sustav još uvijek nije

dovršen (pojedini dijelovi nedovoljno su zaštićeni) te su najugroženiji desnoobalni niži dijelovi

Metkovića.

Na otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a od obnovljivih izvora energije koristi se vjetar.

Instalirane su vjetro-elektrane u nekoliko općina, Dubrovačko primorje, Ston (Ponikve). Nema

javno instaliranih kapaciteta za korištenje solarne energije. Energetska učinkovitost do sada se

nije sustavno provodila. U tijeku realizacije su županijski programi i projekti za energetsku

učinkovitost koji će obuhvatiti i područje FLAG-a.

Tablica 6. Komunalna infrastruktura: osnovne razvojne potrebe i problemi


• Nezadovoljavajuće stanje vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava, osobito na otocima FLAG-a (Lastovo, Mljet)

• Nedostatna vodoopskrba u nekim dijelovima FLAG-a

• Nepostojanje sustava za pročišćavanje otpadnih voda

• Nepostojanje kanalizacijskog sustava na

poluotoku Pelješcu i otocima, osim otoka

Korčule

• Proširenje i dogradnja vodoopskrbnog sustava

• Izgradnja kanalizacijskih sustava na otocima

• Ugradnja pročistača otpadnih voda

• Osiguranje dovoljnih količina pitke vode u

turističkoj sezoni

• Realizacija Plana gospodarenja otpada DNŽ

• Rekonstrukcija regulacijskih i zaštitnih

vodnih građevina i učinkovitija zaštita od

poplava u dolini Neretve

9

• Zbrinjavanje otpada nije sustavno i dugoročno

riješeno otpada (odlagališta, divlji deponiji)

• Nezadovoljavajuća zaštita od poplava u dolini

Neretve • Solarna energija se sustavno ne koristi usprkos

izuzetnim pogodnostima, nema sustavnog provođenja programa energetske učinkovitosti

• Poticanje korištenja solarane energije i

provedba energetske učinkovitosti

2.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

2.2.1 OPĆE GOSPODARSKE ZNAČAJKE

U strukturi gospodarstva, najvažnije su djelatnosti: trgovina na veliko i malo, djelatnosti

pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane, prerađivačka industrija, poljoprivreda i

šumarstvo, poslovanje nekretninama i turizam (u općini Vela Luka i zdravstveni turizm kao i

ribarstvo jer je u toj grani zaposleno stotinu ljudi što je značajna brojka za općinu Vela Luka). Na

smanjivanje industrijske proizvodnje posljednjih nekoliko godina najviše su utjecali problemi

poslovanja i gubici brodogradilišta i nekih drugih poduzeća na području FLAG-a. Također,

zbog recesije je i građevinarstvo posljednjih nekoliko godina zabilježilo pad poslovanja, prihoda

i zaposlenosti.

Porast u sektoru turizma i u djelatnostima vezanim za turizam međutim nije mogao posve

kompenzirati smanjivanje industrijske proizvodnje i građevinarstva. O tome govore osnovni

pokazatelji o kretanju broja poduzetnika i zaposlenih te o poslovnim rezultatima.

U razdoblju 2010.-2015. zabilježen je mali porast broja poduzetnika na području FLAG-a, ali

pada broja zaposlenih, uz smanjene ukupnih prihoda i smanjenje gubitka.

Tablica 7. Broj poduzetnika i rezultati poslovanja u 2010. i 2015. godini

(iznosi u tisućama kuna)

Područje

djelatnosti

Broj

poduzetnika

Zaposlenost

Ukupni

prihodi

Dobit/gubitak

razdoblja

2010. 659 3.128 1.265.403.227 -44.918.537

2015. 725 2.867 1.210.605.933 -32.700.340

2010. = 100 110 92 96 72

Izvor: Fina

Prema podacima FINA-e, u razdoblju 2010.-2015., na području FLAG-a najvažnije

djelatnosti, prema ukupnoj zaposlenosti u ukupnom prihodu, su građevinarstvo, trgovina,

prerađivačka industrija i turističke djelatnosti. Struktura gospodarstva prema zaposlenosti i

financijskim rezultatima u pravnim osobama u 2010.-2015. dana je u Dodatku br.2.

Uvid u razvijenost područja FLAG-a daju indikatori ukupne razvijenosti izraženi indeksom

razvijenosti. Na temelju vrijednosti indeksa razvijenosti, koji ovisi o dohotku po stanovniku,

stopi nezaposlenosti, proračunskim prihodima, udjelu obrazovanog stanovništva te kretanju

stanovništva, razvidno je da je čitavo područje FLAG-a znatno ispod razine razvijenosti

Dubrovačko-neretvanske županije. Najslabije razvijena općine na području FLAG-a su Janjina,

Slivno i Kula Norinska, dok su druge jedinice lokalne samouprave blizu hrvatskog prosjeka

razvijenosti, a jedino je općina Lastovo iznad prosjeka.

10

Tablica 8. Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti

prema novom modelu izračuna na lokalnoj razini (razdoblje 2014.-2016.) Vrijednosti osnovnih pokazatelja za JLS

JLS

Razvojna

skupina

JLS/DNŽ

Indeks

razvijenosti

JLS/DNŽ

Prosječni

dohodak po

stanovniku

(kn)

Prosječni

izvorni

prihodi po

stanovniku

(kn)

Prosječna

stopa

nezaposl.

(%)

Opće

kretanje

stanovništva

(2016./2006.)

Indeks

starenja

(2011.)

Stupanj

obrazovanja

(VSS, 20-

65), (2011.)

(%)

Dubrovačko

primorje 6 103,299 33.324,38 3.315,35

8,61 84,07 168,6 17,12

Janjina 3 97,342 20.024,00 5.600,64 17,01 100,92 416,1 33,1

Kula

Norinska 3 96,333 21.317,28 889,74 18,11 90,55 84,7 11,16

Lastovo 7 105,442 29.804,41 2.865,58 16,83 102,24 146,2 24,03

Lumbarda 6 103,722 21.754,39 2.514,04 15,83 105,16 111 21,08

Metković 5 100,996 21.136,99 1.218,56 24,92 102,12 61,7 19,84

Mljet 6 103,822 28.510,64 3.326,74 8,08 102,69 222,9 18,33

Opuzen 5 100,299 20.878,44 1.912,88 23,47 94,62 101,7 20,8

Slivno 3 96,258 14.785,86 1.862,46 30,24 95,19 134,6 19,91

Ston 6 103,011 25.524,30 3.222,39 12,04 95,5 136,9 15,65

Vela Luka 5 101,579 24.918,36 2.160,28 15,47 95,97 155,1 18,23

FLAG 5 101,1 23.816,28 2.626,24 17% 97,18 158,14 19,93%

DNŽ 4 108,6 30.904,76 4.848,62 13,23% 101,07 109,4 26,18%

Izvor: MRRFEU 2019.

* Ponderirani prosjek prema udjelu stanovnika

Na području FLAG-a broj obrta u 2015. bilo je 812. registriranih obrta. Najviše ih je osim u

Metkoviću (319), i u Vela Luci (120), i u Stonu (105). U strukturi po djelatnostima

prevladavaju obrti u uslugama, zatim u poljoprivredi i akvakulturi (marikulturi - školjkarstvu),

Posljednjih nekoliko godina obnavljaju se i tradicijski obrti, premda sporo i sporadično.

Premda se broj zadruga i broj članova povećao u razdoblju od 2010.-2014. neke su suočene s

ozbiljnim problemima u poslovanju i organizaciji. Najviše zadruga je u djelatnosti

poljoprivrede.

Tablica 9. Osnovni razvojni problemi i potrebe u gospodarstvu


• Teško opće gospodarsko i društveno stanje

na otocima

• Niska profitabilnost malog i srednjeg

gospodarstva

• Slabo razvijena prerađivačka industrija

• Niska kvaliteta poslovnog okruženja,

nedovoljno razvijene potporne institucije za

poduzetništvo

• Nizak stupanj ulaganja u nove tehnologije i

inovacije

• Manjak potpore poduzetnicima (potporne

institucije i programi)

• Poticati promjene u poslovanju poduzeća

dodatnom edukacijom, savjetovanjem i

informiranjem poduzetnika, uvođenjem

modernih procesa i ulaganja u razvoj i

stvaranje proizvoda i usluga s većom

dodanom vrijednosti

• Sustavno poboljšavati poslovno okruženje,

razvijati poduzetničku infrastrukturu i

financijske potpore, osobito za malo i

srednje poduzetništvo

• Poboljšati upravljanje poduzetničkim

zonama osobito u privlačenju ulaganja

• Poticati razvoj zelenog poduzetništva

11

• Nizak stupanj motiviranosti, educiranosti

radno sposobnog stanovništva za malo i

srednje privatno poduzetništvo i

samozapošljavanje

2.2.2 RIBARSTVO I AKVAKULTURA (MARIKULTURA)

Područja djelovanja ribara i uzgajivača školjaka i riba

Veći dio ribolovnog mora FLAG-a pripada otvorenom moru s velikim dubinama, a dio

otočnom području. Dio ribolovnog mora je zaštićeni akvatorij u kojem nije moguće ili su

velika ograničenja ribolova, trajna ili periodična, kao ušće Neretve, Malostonski zaljev,

Lastovsko otočje, NP Mljet, ili kanali koji su zatvoreni za kočare od studenog do početka

travnja.

Ribolovne zone ribara s područja FLAG-a su velikoj većini u teritorijalnom moru, a zanemariv

dio je u ZERP-u (G.P.) Ribolovne zone prikazane su na sljedećoj karti i to su:

G podzone-4,5,6,7,8

D podzone-1,2,3,4

C podzone-4,5,6

Slika 2. Ribolovne zone ribara s područja FLAG-a

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede Manji broj ribara, svega oko 1%, (mala plava riba, kočari) radi u širem ribolovnom području pa

čak i do sjevernog Jadrana, istarsko područje

Najveći dio proizvodnje školjaka i ribe je na području Malostonskog zaljeva i Malog mora.

Uzgajališta postoje i na području otoka Mljeta te Brijeste i Janjine na poluotoku Pelješcu.

Sadašnja proizvodnja iznosi oko 30% procijenjenih proizvodnih kapaciteta Malostonskog

zaljeva i Malog mora.

BROJ RIBARA I UZGAJIVAČA RIBA I ŠKOLJAKA

12

Na području FLAG-a 2015. bilo je 152 ribara s povlasticom za gospodarski ribolov, što je

45% ribara u DNŽ i oko 5% u RH. Uzgajivača školjaka bilo bilo je 264, što je 89 %

uzgajivača u DNŽ i 59% u RH. (provjera podataka jer prema lokalnim podacima ima oko 60

uzgajivača školjaka Na području FLAG-a bilo je 3 uzgajivača riba u 2015.

Iako je broj ribara na području FLAG-a svega 5% od broja u RH, oni imaju važnu ulogu u

održavanju i mogućem budućem razvoju djelatnosti ribarstva na ovom području. Posebno

zbog toga što je ribarstvo kao i školjkarstvo ne samo gospodarska djelatnost i bitna sastavnica

identiteta lokalnih zajednica na ovom području, nego i zato što je važan resurs i potencijal za

razvoj turizma i značajan čimbenik u zaštiti okoliša i prirode. A to otvara nove mogućnosti

zapošljavanja, poduzetničke aktivnosti, ulaganja, čime se doprinosi zadržavanju ljudi, posebno

mladih i obrazovanih, a onda i poboljšanju kvalitete življenja te društvene kohezije.

Tablica 10. Broj ribara** i uzgajivača školjaka i riba u 2015.*

Ribari**

Uzgajivači školjaka

Uzgajivači riba

Dubrovačko primorje 6 19 Janjina 8 2 Kula Norinska 4 0 Lastovo 43 0 Lumbarda 13 0 Metković 0 0 Mljet 11 0 1 Opuzen 5 0 Slivno 3 2 Ston 29 51 2 Vela Luka 30 0 Ukupno FLAG JJ 152 74 3 DNŽ 335 88 RH 3295 146

*trenutno stanje

** broj povlastica za gospodarski ribolov

Izvor: Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede RH

Po broju ribara najvažnije su četiri općine Lastovo, Vela Luka, Ston i Mljet, zajedno imaju 74%

od svih ribara na području FLAG-a. Uzgajivači školjaka koncentrirani su u Stonu, koji sam ima

62% od svih uzgajivača na području FLAG-a, a manji broj ih je u općinama Dubrovačkom

primorju i Janjini. Sve tri općine imaju zajedno imaju 98 % od svih uzgajivača na području FLAG-

a.

Gospodarski tip slatkovodnog ribarstva na području FLAG-a Južni Jadran ne postoji budući da

je donji tok rijeke Neretve svo do granice sa susjednom Bosnom i Hercegovinom ribolovno

more. Jedini tip slatkovodnog ribarstva se odnosi na sportski i rekreacijski ribolov i to u minornim

količinama. ULOV RIBA, ŠKOLJAKA, MEKUŠACA, RAKOVA I UZGOJ ŠKOLJKA I RIBA

Tablica 11. Ulov riba, školjaka, mekušaca i rakova 2010.-2015. (u kg)

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

FLAG 1.851.535,00 2.403.306,65 1.317.402,57 1.931.229,81 2.593.126,64 2.480.344,93

DNŽ

2.233.103,69

2.774.985,38

1.691.104,93

2.481.144,75

3.167.654,82

3.017.696,91

RH 49.504.930,08 69.171.326,14 62.277.867,60 74.814.841,81 79.380.776,52 72.827.213,21 Izvor: Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede RH

13

Ulov riba, školjaka, mekušaca i rakova u razdoblju od 2011.- 2015. oscilira između 1,8 milijuna

tona i 2,6 milijuna kg i uglavnom slijedi promjene ulova na razini RH. Udio ulova riba, školjaka,

mekušaca i rakova FLAG-a u 2015. iznosi se oko 82% u ulovu DNŽ i oko 3% u ukupnom ulovu

RH. Po ukupnom ulovu prednjači općina Vela luka na koju u otpada 97% od ukupnog ulova

FLAG-a, zatim slijedi općina Ston i drugi. Ulov po općima na području FLAG- dan je u

Dodatku br.3.

STRUKTURA ULOVA PO VRSTAMA I UDIO U DNŽ I RH

Ulov plave ribe je najvažniji, po količini i vrijednosti, u ribarstvu FLAG-a. U strukturi

ukupnog ulova FLAG-a udio plave ribe kreće se oko 95 %, ostale ribe oko 4%, dok ostatak od

1% otpada na rakova, školjke i mekušce. U ulovu sitne plave ribe glavne vrste su: srdele,

inčuni, lokarda. U ulovu bijele ribe kočama glavne vrste su: oslić, trlja, kozice. U ulovu

mrežama potegačama glavne vrste su gira i bukva, doku su ulovu mrežama stajačicama glavne

vrste: škrpina, jastog i tabinja.

Struktura ulova po glavnim vrstama uglavnom je slična je strukturi na razini RH. Razlika leži u

činjenici što, na razini RH mekušci zauzimaju treće mjesto nakon plave ribe i ostale ribe, dok

kod FLAG-a, treće mjesto, nakon 2013., zauzima ulov školjaka.

U strukturi po vrstama, za ulov plave i ostale ribe prednjači općina Vela Luka, za rakove općina

Lastovo, za mekušce općine Lastovo i Vela Luka, a za školjke općina Ston. Struktura ulova po

vrstama za općine s područja FLAG-a dana je u Dodatku br. 3.

Tablica 12. Struktura ulova riba, školjaka, mekušaca i rakova 2010.-2015. (u kg)

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

FLAG

plava riba 1.748.495,90 2.324.731,00 1.252.828,93 1.859.386,78 2.500.955,36 2.407.006,15

ostala riba 82.368,10 61.655,77 53.034,86 56.868,40 63.265,32 48.398,97

rakovi 10.454,60 9.038,33 2.495,21 3.499,26 2.996,62 2.883,79

školjke 830,00 534,00 2.545,10 4.584,50 17.768,80 15.895,20

mekušci 9.386,40 7.347,55 6.498,47 6.890,87 8.140,54 6.160,82

ukupno 1.851.535,00 2.403.306,65 1.317.402,57 1.931.229,81 2.593.126,64 2.480.344,93

DNŽ

plava riba 1.941.515,20 2.506.940,60 1.415.706,53 2.181.782,93 2.838.227,06 2.706.765,29

ostala riba 215.848,61 196.042,17 215.898,25 222.242,63 229.857,73 198.821,88

rakovi 50.052,08 45.770,69 26.499,31 36.741,76 49.222,83 67.213,30

školjke 1.753,40 939,50 3.035,30 4.666,50 18.428,80 16.232,60

mekušci 23.934,40 25.292,42 29.965,54 35.710,93 31.918,40 28.663,84

ukupno 2.233.103,69 2.774.985,38 1.691.104,93 2.481.144,75 3.167.654,82 3.017.696,91

RH

plava riba 43.917.614,83 63.075.076,00 56.243.628,56 68.113.768,97 72.251.433,07 65.755.808,28

ostala riba 4.038.839,77 4.467.466,83 4.305.979,37 4.238.807,02 3.982.555,80 3.926.375,20

rakovi 541.600,35 483.899,27 444.428,47 671.157,27 757.243,70 871.340,82

školjke 107.109,83 132.389,83 170.128,17 454.567,55 789.141,85 962.452,15

mekušci 899.765,30 1.012.494,21 1.113.703,03 1.336.541,00 1.600.402,10 1.311.236,76

ukupno 49.504.930,08 69.171.326,14 62.277.867,60 74.814.841,81 79.380.776,52 72.827.213,21


DINAMIKA ULOVA PO VRSTAMA I UDIO U DNŽ I RH

U dinamici kretanja ukupnog ulova na svim razinama, ključnu ulogu ima ulov plave ribe

budući da ona ima najveći udio. Tako se i kod FLAG- i DNŽ i RH poklapaju godine

najvećeg ulova plave ribe. A ujedno su to i godine najvećeg ukupnog ulova riba, školjaka,

mekušaca i rakova 2011.-2015. Dinamika ulova po vrstama za općine s područja FLAG-a

prikazana je u Dodatku br. 3.

14

UZGOJ RIBA I ŠKOLJAKA

Uzgoj riba na području FLAG-a počinje 2012. i uz oscilacije dosiže u 2015. blizu 100.000 kg. Od

školjaka se uzgajaju kamenica (1 milijun komada godišnje) i dagnja ( oko 400 t godišnje).

Tablica 13. Struktura uzgoja riba i školjaka 2010.-2015. (u kg)

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupno

FLAG

plava riba 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

ostala riba 0,00 0,00 85.800,00 31.261,00 75.287,00 99.176,00

školjke 0,00 0,00 nema podatka nema podatka nema podatka nema podatka

ukupno 0,00 0,00 85.800,00 31.261,00 75.287,00 99.176,00

DNŽ

plava riba 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

ostala riba 0,00 0,00 133.238,00 31.261,00 83.652,00 177.673,00


ukupno 0,00 0,00 133.238,00 31.261,00 83.652,00 177.673,00

RH

plava riba 527.028,00 2.207.888,00 1.941.365,00 2.989.192,00 2.202.692,00 2.234.569,00

ostala riba 0,00 0,00 4.582.149,00 5.491.013,00 7.296.473,00 9.028.081,00


ukupno 527.028,00 2.207.888,00 6.523.514,00 8.480.205,00 9.499.165,00 11.262.650,00


PLOVILA

Na području FLAG-a ukupan broj plovila se do 2014. zadržavao na broju preko180 plovila da bi

se u 2015. udvostručio, ponajprije zbog udvostručenja broja brodica. Ista promjena dogodila se i

u DNŽ i u RH. Ukupan broj plovila na području FLAG-a čini oko 45% polovila u DNŽ oi oko 6%

plovila u RH.

U strukturi povila na području FLAG-a brojno dominiraju brodice dok su broj brodova,

veličina i snaga, ostali isti u razdoblju 2012.-2015. Na području FLAG najviše plovila imaju

općine Vela Luka i Ston. Broj plovila, veličina i snaga po općinama na području FLAG-a dani su

u Dodatku br. 4.

Tablica 14. Plovila* broj, veličina (GT), snaga (KW)

2012.

2013.

2014.

2015.

Vrste Plovila plovila veličina snaga plovila veličina snaga plovila veličina snaga plovila veličina snaga

FLAG

brodovi 17 1128,65 4800,90 17 1149,16 4845,20 17 1149,16 4845,20 17 1149,16 4845,20

brodice 164 391,57 5254,28 167 387,87 5188,66 171 393,07 5241,36 436 960,58 11260,13

ukupno 181 1520,22 10055,18 184 1537,03 10033,86 188 1542,23 10086,56 453 2109,74 16105,33

DNŽ

brodovi 26 1631,45 7440,46 26 1651,96 7484,76 26 1651,96 7484,76 26 1651,96 7484,76

brodice 384 906,18 15972,12 398 947,32 17516,45 404 962,61 17922,34 1005 2286,80 31514,68

ukupno 410 2537,63 23412,58 424 2599,28 25001,21 430 2614,57 25407,10 1031 3938,76 38999,44

RH

brodovi 651 35194,18 164120,52 657 35671,09 166738,85 658 35710,14 167433,37 653 35813,19 167113,55

brodice 3582 10051,96 166057,08 3735 10420,71 180156,79 3816 10536,21 182022,83 7196 17998,66 262632,34

ukupno 4233 45246,14 330177,60 4392 46091,80 346895,64 4474 46246,35 349456,20 7849 53811,85 429745,89

*uključuje aktivna i neaktivna plovila u određenoj godini


Prosječna starost plovila registrirana za gospodarski ribolov na moru na području FLAG-a, luke

Ston, Vela Luka, Lastovo, Mljet, Sobra, Slano, Ploče, za 180-tak plovila je oko 40-tak godina.

Prosjek godina izgradnje za navedena plovila je 1978. RIBARSKI ALATI

Glavni ribarski alati koji se upotrebljavaju na području FLAG su:

• mali ribarski alati (mreže stajačice, vrše, udičarski alati)

• mreže plivarice za sitnu plavu ribu

• koće

• potezni alati (obalne mreže potegače)

15

Na području FLAG-a promjene u broju i vrstama ribarskih mreža u razdoblju 2010.-2015.

slijede promjene na razini RH. U tom razdoblju smanjuje se broj korištenja svih ovih alata. Pri

tome FLAG bilježi najveće smanjenje uporabe svih alata u donosu na smanjenja u DNŽ i RH.

Tako je udio koća na području FLAG-a u ukupnom broju koča u RH u 2010. iznosio oko 2% dok

se u 2015 smanjio na 0,5%, a udio mreža stajačica pao je s oko 7% na 5%.

Broj i vrste ribarskih mreža po općinama dani su u Dodatku br. 5.

Tablica 15. Broj i vrste ribarskih mreža

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupno FLAG JJ

koće 10 12 14 5 3 3

plivarice 24 17 21 23 23 21

potegače 25 26 20 25 17 12

stajačice 246 238 169 156 153 152

DNŽ

koće 25 30 27 16 14 12

plivarice 47 30 36 41 42 37

potegače 60 76 60 60 51 52

stajačice 540 565 403 376 372 367

RH

koće 633 636 610 600 596 560

plivarice 353 336 307 294 313 290

potegače 313 334 319 294 256 226

stajačice 3669 4125 3692 3034 3014 2933

*broj plovila koja su koristila navedeni alat


POVEZANOST RIBARA I UZGAJIVAČA - ZADRUGE I UDRUGE

Udruživanje i povezanost ribara na području FLAG-a je nedovoljno razvijena. Od aktivnih i

uspješnih ribarskih udruga je ona na Lastovu, Udruga profesionalnih ribara koja ima 20

članova. Od udruga po svojim aktivnostima ističe se i Udruga uzgajivača školjaka iz Stona

koja ima 33 člana. Glavni cilj Udruge je očuvanje i unaprijeđenije školjkarstva u

Malostonskom zaljevu, stvaranje i promicanja poduzetničkog poslovnog ponašanja i djelovanja

kroz male i srednje poduzetničke aktivnosti, radi uspostavljanja uzgojnog kodeksa među svim

sudionicima u uzgoju školjaka u uzgojnom području Malostonskog zaljeva, Malog mora i

Neretvanskog kanala. Jedan od prioritetnih projekata Udruge je registracija i zaštita oznake

izvornosti malostonske kamenice. Udruga provodi niz drugih aktivnosti, otklanjanje problema

u uzgoju školjaka, suradnju sa znanstvenim institucijama radi očuvanja ekosustava Malostonskog

zaljeva, unapređenja proizvodnih tehnika. RIBARSKA INFRASTRUKTURA

Na području FLAG-a ribarska infrastruktura je nerazvijena i nedovoljna za uspješan i učinkovit

razvoj ribarstva. Za sada ribarskih luka nema, u planu realizacije je izgradnja ribarske luke

u Vela Luci. Izvan područja FLAG-a planirana je još jedna ribarska luka u Sustjepanu.

Iskrcajna mjesta, prostorno su oskudna, a prisutno je nerazumijevanje nadležnih lučkih uprava

za ribare, što se ponajprije ogleda u davanju prednosti nautičkom turizmu. Također, pristupne

prometnice nisu u dobrom stanju. Glavna iskrcajna mjesta su Slano, Prapratno, Vela Luka, Ubli.

Inače prema veličini plovila i vrsti alata mali broj ribara s područja FLAG-a mora iskrcavati na

iskrcajnim mjestima već ulov iskrcavaju na privezištu.

Infrastruktura vezana za uzgoj školjaka i riba također je vrlo slabo razvijena. Osim otpremnog

centra za školjke u Stonu nema drugih iako postoje potrebe. Uzgajalište u uvali Bistrina je

suvremeno opremljeno proizvodno-demonstracijskim pogonima i laboratorijima (ali se nitko

ne koristi opremom), ostala uzgajališta se tek posljednjih godina počinju modernizirati kroz

kupovinu strojeva koji olakšavaju proizvodnju.

Investicija javnog sektora u ribarsku infrastrukturu i infrastrukturu uzgajališta školjki i riba

zadnjih godina nije bilo na području Dubrovačko neretvanske županije.

16

Na području FLAG Južni Jadran nalaze se lučice koje nemaju ili im je neodgovarajuća i lučka

infrastruktura za gospodarska plovila namijenjena za ribolov i akvakulturu. Ponajprije radi se o

specijaliziranim dizalicama koje se ugrađuju na obalu, a služe za podizanje i spuštanje plovila.

Korisnici ovih specijaliziranih dizalica bi bili vlasnici gospodarskih plovila za ribolov i

akvakulturu s područja FLAG-a Južni Jadran. Za nabavku i instaliranje ovih dizalica veliki interes

i potrebu iskazali su ribari i školjkari što bi im omogućilo bolje uvjete rada, povećanje

produktivnosti te povećanje prihoda. SKLADIŠTENJE I PRERADA

Na čitavom području FLAG-a nema skladišnih kapaciteta, hladnjača, kao ni kapaciteta za

pakiranje, zamrzavanje riba. Također nema ni kapaciteta za preradu riba i školjka. Postoje

neke inicijative za projekt skladišta i prerade ribe u Vela Luci, u kojoj je nekoć bila prerada

ribe organizirana u tvornici za preradu ribe Jadranka 1892."

Tradicionalni načini konzerviranja ribe, sušenje i soljenje, koristi se uglavnom za preradu za

vlastite potrebe kućanstva. S obzirom na kvalitetu riba i školjaka, posebnost i izvrsnost

proizvoda dobivenih ovim tradicionalnim postupcima, a imajući u vidu razvijenost i stalan rast

turizma, posebno gastro-eno turizma i drugih oblika, ovo je jedan od potencijala koji može

doprinijeti razvoju ribarstva na području FLAG-a. TRŽENJE RIBA I ŠKOLJAKA

Što se tiče suvremenog načina trženja na području FLAG-a Južni Jadran, posebno valja istaknuti

potrebu uvođenja kratkih lanaca prodaje kroz postavljanje novih montažnih ribarnica i

modernizaciju postojećih ribarnica. Za nove montažne suvremeno opremljene ribarnice izvrstan

je primjer ribarnica u Stonu, koja je otvorena 2016. na inicijativu FLAG-a Južni Jadran i koja

uspješno posluje. Radi se o dobrom primjeru kratkog lanca prodaje koji je potrebno širiti i dalje

unapređivati imajući u vidu velike prednosti i koristi koje od njega imaju ribari i školjkari. S

obzirom da prednosti i koristi ovakve prodaje, kao i pogodnosti da postoji gotovi prototip

(projektna dokumentacija, izvođači, iskustvo u poslovanju i dr.), ovakav tip ribarnice potrebno je

postaviti u drugim mjestima na području FLAG-a JJ. Što se tiče izravne prodaje dio školjaka se

proda i kroz turističke obilaske i degustacije. Dio prodaje odvija na tržnici i na samim

uzgajalištima školjaka i iskrcajnim mjestima. Jedan od suvremenih oblika trgovanja, e-trgovina

nije još zastupljena. SPORTSKI I REKREACIJSKI RIBOLOV

Sportski i rekreacijski ribolov na području FLAG-a važan je kako za održavanje i poboljšanje

kvalitete života lokalnog stanovništva, očuvanje društvenih običaja i identiteta lokalnih zajednica

tako i za očuvanje i zaštitu prirodne baštine. Posebno je značajna njegova uloga i potencijal za

podizanje kvalitete i inovacija u turizmu, uključivanje lokalnog stanovništva, naročito mladih.

Tablica 16. Sportski i rekreacijski ribolov* Broj dozvola za sportski i rekreacijski ribolov

2012. 2013. 2014. 2015.

sportski rekreacijski sportski rekreacijski sportski rekreacijski sportski rekreacijski

Ukupno FLAG JJ 687 37 630 114 532 131 451 239

DNŽ 4353 409 4051 373 3347 463 3008 655

RH 40714 40422 38516 44268 37222 48081 36117 56194

*Precizan podatak za određene općine/gradove i županiju nije dostupan, jer dozvole nisu vezane za ribolovno područje, a mogu

biti izdane i u Zagrebu i putem Internet trgovine. Navedeni broj dozvola za općine/gradove i županiju uključuje samo dozvole

izdane od strane distributera sa sjedištem u toj jedinici. Izvor: Uprava za ribarstvo, Ministarstvo poljoprivrede RH

Precizni podaci o sportskom i rekreacijskom ribolovu nisu dostupni, jer dozvole nisu vezane za

ribolovno područje, a mogu biti izdane i u Zagrebu i putem internet trgovine. Stoga za

17

indikativan uvid mogu poslužiti podaci o broju dozvola za općine/gradove i županiju koji

uključuju samo dozvole izdane od strane distributera sa sjedištem u toj jedinici.

Prema tako dobivenim podacima vidljiva je i na području FLAG-a kao i u DNŽ i čitavoj

Hrvatskoj izrazita promjena da se smanjuje sportski ribolov, a povećava rekreacijski ribolov. Na

području FLAG-a najviše sportskih dozvola je u gradu Metkoviću i Vela luci a slijedi ih

Lumbarda i Ston. Dozvole za rekreacijski ribolov ima samo Vela Luka.

SURADNJA RIBARSTVA I AKVAKULTURE SA ZNANSTVENIM ISTRAŽIVAČKIM I TEHNOLOŠKIM INSTITUCIJAMA

Na području FLAG-a nedostaje sustavno povezivanje i suradnja ribara, uzgajivača školjaka i

riba sa znanstvenim istraživačkim i tehnološkim institucijama radi poboljšanja njihovog

poslovanja boljim korištenjem razvojnih resursa i potencijala te podizanja konkurentnosti.

Tek sporadično i pojedinačno pojedini ribari i uzgajivači koriste usluge, informacije, znanje i

tehnološka rješenja i dr. od znanstvenih, stručnih i istraživačkih institucija kao što su Dubrovačko

sveučilište, Institut za oceanografiju u Splitu, Agronomski fakultet u Zagrebu, Savjetodavne

službe u poljoprivredi.

Nakon zaustavljanja projekta MARIBIC (Poslovno-inovacijski centar za marikulturu na Bistrini)

koji je trebao biti pokretač i osnova za sustavno povezivanje uzgajivača školjaka i riba sa

znanstvenim istraživačkim i tehnološkim istraživanjima i primjenom, pokrenut je novi sličan

projekt, osnivanje Centra kompetencije za marikulturu. Također, postoji inicijativa općina,

Županije i Sveučilišta u Dubrovniku za osnivanje društva Ostrea Edulis, koje bi nastavilo i

dalje razvijalo aktivnosti MARIBIC-a, povezivanje znanosti i ribarstva i marikulture, provedbu

primijenjenih istraživanja i zajednički rad na razvoju novih tehnologija i proizvoda. Značajni

znanstveno-istraživački i tehnološko-tehnički projekti koji su u zadnjih par godina bili provedeni

na području koje obuhvaća ili čini područje FLAG-a odnose se na istraživanje prof.dr. Ivana

Katavića vezano za utjecaj predatora na školjkarstvo u Malostonskom zaljevu.

POVEZANOST RIBARSTVA/AKVAKULTURE S TURIZMOM I DRUGIM DJELATNOSTIMA (ZAŠTITA OKOLIŠA, OBRAZOVANJE I DR.)

TURIZAM

Dosadašnje važnije aktivnosti koje povezuju ribarstvo i školjkarstvo s turizmom;

• manifestacije za promociju školjka u Stonu koja se odvija u ožujku na dan Sv. Josipa

(19. ožujka) pod nazivom Dani kamenica i u Dubrovniku također Dani kamenica i

Dubrovačka trpeza

• druge promotivne aktivnosti povezan na području Dubrovnika, DNŽ i Hrvatske

odnose se na individualnu organizaciju školjkara

• vidljivost i brendiranje posebnosti školjaka i kvalitete riba s područja FLAG-a Zbog

smanjene količine ulova i kratkog a uspješnog prodajnog lanca nema realne potrebe

za brendiranjem ribe. FLAG Južni Jadran je kroz svoj ugovor iz Pripremne potpore

upravo u procesu izrade Marketinške studije za malostonsku kamenicu. Udruga

stonski školjkari također radi na promociji i marketingu kamenice.

Na većem dijelu područja FLAG-a turizam je razvijen i ima dinamičan rast te stoga predstavlja

i dobru priliku i potencijal koji može doprinijeti razvoju ribarstva i uzgoju školjaka i riba.

Posebno se to odnosi na stalan rast posebnih oblika turizma kao što je kulturni turizam

(upoznavanje identiteta, života i kulture ribarskih zajednica), participativno- iskustveni turizam

(sudjelovanje u ribolovu i izlovu školjaka, upoznavanje s tradicionalnim ribarskim tehnikama

i dr.), sportski i edukacijski turizam i dr. Dosadašnje aktivnosti na povezivanju ribarstva i

akvakulture (marikulture) s turizmom uglavnom su bile inicijative pojedinaca i uglavnom na

realizirane na stereotipan način.

Nema cjelovitog programa uključivanja ribarstva i marikulture u turizam i stvaranje nove i

18

inovativne turističke ponude i proizvoda. Inicijative dolaze uglavnom od turizma, a ne od ljudi

angažiranih u ribarstvu i akvakulturi (marikulturi). Nedovoljno se koristi dobra praksa iz drugih

ribarstvenih područja u zemlji i inozemstvu u povezivanju ribarstva i marikulture s turizmom,

inoviranju turističke ponude i kreiranju novih djelatnosti u ribarstvu ili povezanim s ribarstvom i

akvakulturom (marikulturom).

Na području djelovanja FLAG-a Južni Jadran redovito se održavaju brojne manifestacije vezane

uz ribarstvo i školjkarstvo. Manifestacije obuhvaćaju pripremu lokalnih specijaliteta, te ponudu

proizvoda ribarstva i akvakulture, a održavaju se uglavnom tijekom turističke sezone uz veliku

posjećenost domaćih i inozemnih posjetitelja. Neke od najpoznatijih manifestacija ovog FLAG

područja su: brudetijada, buzarijada, dani Malostonske kamenice, ribarske večeri i dr. Ove

manifestacije imaju važan utjecaj na promociju ribarskih i školjkarskih proizvoda, povećanje

prodaje i proizvodnje kao velik doprinos uspješnijoj valorizaciji bogate ribarske i maritimne

tradicije područja FLAG-a Južni Jadran. Manifestacije, koje su tradicionalne, doprinose

održavanju i jačanju društvene i gospodarske povezanosti lokalnih zajednica, osnaživanju

zajedništva i partnerstva u upravljanju lokalnim razvojem na području FLAG-a Južni Jadran.

S obzirom da je neophodno stalno razvijati, poboljšavati i inovirati sadržaje, program i kvalitetu

usluga na ovim manifestacijama, nužna su ulaganja u odgovarajuću ugostiteljsku i drugu opremu

(specijalne posude zapremnine par stotina litara, veliki roštilji, stolovi i stolice, šatori, kontejneri

za skladištenje navedene opreme i sl.), potrošni materijal, promidžbene aktivnosti, programe,

brendiranje i dr.

ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE

Na području FLAG-a provode se brojni programi zaštite okoliša i prirode, posebno morskog

okoliša, ekosustava. Također, niz je udruga civilnog društva koje uspješno provode različite

aktivnosti i projekte u koje je uključeno lokalno stanovništvo, naročito mladi naraštaji a

posebno se ističe Udruga Mala Sirena koja je i član FLAG-a sa svojim dosadašnjim

aktivnostima: čišćenje podmorja i praćenje stanja mora, uspostavljanje nultog stanja livada

posidonije i praćenje ekosustava u vodenom stupcu, edukacija djece u osnovnim školama o

važnosti Posidonije u suradnji sa DNŽ, edukacija ribara o vrstama riba i sisavaca koje love, te

novim vrstama koje su se pojavile uslijed klimatskim promjena, prikazivanje filmova i diskursi

sa problematikom prekomjernog izlovljavanja i onečišćenja.

Nedovoljna je uključenost ribarstva i marikulture u aktivnosti i programe zašite okoliša i

prirode. Suradnja ribara i uzgajivača s udrugama za zaštitu okoliša i prirode je sporadična i

nepovezana. Nedovoljno je i informiranje edukacija ribara i uzgajivača važnosti zaštite okoliša i

prirode.

Premda se na području Dubrovačko-neretvanske županije, tj. FLAG-a Južni Jadran, nalaze brojni

zaštićeni dijelovi prirode (Nacionalni park Mljet, Park Prirode Lastovsko otočje, posebni rezervat

u moru Malostonski zaljev, te posebni rezervat močvarnog područja u Metkoviću i delti rijeke

Neretve), još uvijek nema odgovarajuće opreme, kao što su višenamjenska plovila, za

pravovremene i učinkovite intervencije uklanjanja i sprječavanja onečišćenja mora, zaštite

morskog okoliša, zdravlja ljudi i gospodarske uporabe mora.

Stoga su za područje FLAG-a Južni Jadran potrebna višenamjenska plovila za intervencije

otklanjanja i sprečavanja zagađenja mora izlijevanjem nafte i naftnih prerađevina, zauljenom

vodom, krutim otpadom, sanitarnim vodama te za uklanjanje izgubljenih ili odbačenih ribolovnih

alata na morskom dnu (mreže, vrše, konopi..) koji ne samo da zagađuje okoliš otpuštajući otpadne

tvari (olovni spojevi, mikroplastika i slično) već i trajno narušava prirodni izgled staništa

onemogućujući morskim organizmima normalan razvoj. Više namjenska plovila važna su i za

intervencije u slučaju požara na moru (na plovilu) i obali, a korisna su znanstvene svrhe i terensku

nastavu (znanstvenika i studenata s Odjela za marikulturu Sveučilišta u Dubrovniku i sa drugih

sveučilišta) te za druge aktivnosti (na pr. uzorkovanje i analiza morske vode i dr.).

19

Potreba za nabavu ovih višenamjenskih plovila prepoznata je od strane dionika u ribarstvu i

školjkarstvu a interes i podršku za realizaciju projekta iskazali su i potencijalni nositelji projekta,

JLS i njihova javno pravna tijela (komunalna i vatrogasna društva).

PLANOVI RAZVOJA RIBARSTVA I UZGOJ ŠKOLJAKA I RIBA

Razvojne planove/programe imaju udruge ribara i uzgajivača školjaka (Udruga profesionalnih

ribara na Lastovu i Udruga uzgajivača školjaka iz Stona).

Za razvoj ribarstva i uzgoja školjka i riba važne su i mjere koje bi trebale imati lokalne

razvojne strategije općina na području FLAG-a. Budući da se u većini općina izrađuju lokalne

razvojne strategije (općine Ston, Slivno, Mljet, Vela Luka, Kula Norinska izrađuju svoje

strategije razvoja do 2020.), za očekivati je da će se razvoju ribarstva i akvakulture

(marikulture) i njihovom povezivanju s drugim djelatnostima dati potrebna važnost i potpora.

I na razini DNŽ, u županijskoj razvojnoj strategiji su utvrđene aktivnosti za razvoja ribarstva i

marikulture, mjera 1.2.2. Unapređenje poljoprivredne djelatnosti, ribarstva i marikulture To

je dobar programski okvir i osnova da se povežu pojedinačni programi i planovi te da se postigne

interakcija s razvojem drugih sektora u gospodarstvu, zaštiti okoliša i prirode i društvenim

djelatnostima.

Za razvoj ribarstva i akvakulture (marikulture) važni su i prostorni planovi DNŽ i općina u

kojima se osiguravaju uvjeti za razvoj ribarske i marikulturne infrastrukture (npr ribarske luke,

iskrcajna mjesta i dr.), pogoni za skladištenje i preradu, uzgoj školjaka i riba (morsko područje)

i dr

Tablica 17. Razvojni problemi i potrebe u ribarstvu i marikulturi


• Otežan prometni pristup glavnim

domaćim i vanjskim tržištima (prometna

izoliranost DNŽ od ostale Hrvatske)

• Slaba međuotočna prometna i poslovna

povezanost

• Manjak kvalificirane radne snage,

nedostatak međugeneracijskog

obnavljanja u ribarstvu i školjkarstvu,

nedostatak interesa mladih, kvalificiranih

i poduzetnih osoba

• Manjak učinkovitog poslovnog

povezivanja i suradnje između ribara i

između uzgajivača školjaka

• Nedovoljna suradnja između znanosti i

sektora te nedostatak korištenja

primijenjenih znanstvenih i istraživanja i

rezultata u proizvodnji

• Nedovoljno razvijeni i skupi kanali

distribucije

• Slaba diversifikacija, nizak stupanj

finalizacije i promocije lokalnih

proizvoda.

• Nedovoljan broj proizvoda dodane

vrijednosti

• Nedostatak robnih marki i brendiranja

• Poboljšati prometnu i poslovnu

povezanost između svih dijelova

FLAG-a

• Provoditi programe za privlačenje

mladih ljudi za bavljenje ribarstvom i

marikulturom

• Osnažiti promoviranje i jačanje

obrazovanja, stjecanje novih znanja i

vještina ribara i uzgajivača riba i školjki

• Pokrenuti i provoditi programe uporabe

i primjene znanja, tehnologija i

inovacija u proizvodnji plasmanu

ribarstva i školjkarstva

• Poticati preradu i obradu osnovnih

proizvoda ribarstva i marikulture

• Povećati ulaganja u učinkovitije procese

i preradu proizvoda ribarstva i

školjkarstva

• Obnoviti i osuvremeniti infrastrukturu

za ribarstvo i školjkarstvo i druge

potrebne infrastrukture

• Jačati poslovno povezivanje i suradnju

u ribarstvu i školjkarstvu

• Provesti zaštitu, brendiranje i suvremeni

marketing proizvoda ribarstva i

marikulture

20

• Nerazvijenost infrastrukture vezane uz

trženje (manjak ribarnica, prodajnih

mjesta i dr.)

• Manjak uvođenja i korištenja suvremenih

načina prodaje (e- trgovina i dr.)

• Manjak odgovarajuće infrastrukture,

(nedostatak ribarskih luka, iskrcajnih

mjesta otpremnih centara, pristaništa,

hladnjača i dr.)

• Neadekvatna flota plovila

• Manjak prerade i proizvodnje ribljih

prerađevina

• Nedostatak inovativnosti i poduzetništva

• Nedovoljno iskorištena tradicija ribarskih

i školjkarskih mjesta za razvoj

specifičnih oblika turizma (kulturni,

sportski, gastro/eno i dr.)

• Gubitak tradicionalnih vještina i znanja u

ribarstvu i uzgoju školjaka

• Ilegalna proizvodnja i prodaja u

školjkarstvu i ribarstvu

• Gubitak identiteta ribarskih i školjkarskih

zajednica

• Nedovoljna lokalna suradnja između

različitih gospodarskih dionika koji

predstavljaju različite interesne skupine u

obalnim/otočnim zajednicama

• Manjak višenamjenskih plovila za

pravovremene i učinkovite intervencije

uklanjanja i sprječavanja onečišćenja

mora (izlijevanjem nafte, zauljenom

vodom, krutim otpadom, sanitarnim

vodama, izgubljeni ili odbačenih

ribolovni alati i dr.) na morskom dnu

• Manjak specijaliziranih dizalica u

lučicama za gospodarska plovila

namijenjena za ribolov i akvakulturu

• Nedostatno obnavljanje i moderniziranje

ugostiteljske i druge opremu, ulaganje u

kvalitetni potrošni materijal, nedovoljna

ulaganja u promidžbene aktivnosti,

programe, brendiranje i dr., koja su

neophodna za razvoj i podizanje kvalitete

i privlačnosti manifestacija

• Manjak suvremeno opremljenih

ribarnica, novih i obnovljenih postojećih,

za izravnu prodaju riba i školjaka

• Poboljšati pristup tržištu (nova i

drugačija tržišta, e-trgovina, ciljani

kupci, i dr.)

• Poticati ulaganja u diverzifikaciju

aktivnosti/ djelatnosti

• Jačati sustavno uključivanje i

integralno povezivanje ribarstva i

marikulture u razvoj turizma

• Podupirati razvoj turističke

infrastrukture i usluga povezanih s

ribarstvom i marikulturom

• Provoditi programe jačanja suradnja

između različitih gospodarskih dionika

koji predstavljaju različite interesne

skupine u obalnim/otočnim zajednicama

• Jačati i razvijati aktivnosti zaštite

okoliša i očuvanja prirodne i kulturne

razvojne resursne osnove

• Jačati i razvijati aktivnosti očuvanja,

održavanja i njegovanja tradicije

življenja i kulture ribarskih zajednica

• Nabava nekoliko višenamjenskih

plovila (2 -3 s obzirom na obuhvat i

razvedenost akvatorija FLAG-a ) za

intervencije otklanjanja i sprečavanja

zagađenja mora i korištenje za druge

aktivnosti, gašenje požara na moru te

za znanstvena istraživanja i terensku

nastavu studenta i dr.

• Nabava i instaliranje više

specijaliziranih dizalica (5 do 6) u

lučicama za gospodarska plovila

namijenjena za ribolov i akvakulturi

• Nabava suvremene ugostiteljske i

druge opreme, kvalitetnog potrošnog

materijala, povećanje ulaganja u

moderne promidžbene aktivnosti,

programe, brendiranje i dr.

• Izgradnja i postavljanje više (7 do 8)

suvremenih montažnih ribarnica i

modernizacija postojećih

21

2.2.3 TURIZAM

Turizam je najvažnija gospodarska grana područja FLAG-a. Njegova važnost proizlazi iz

utjecaja na poslovanje subjekata u nizu drugih sektora poput građevinarstva, prometa

nekretninama, usluge prijevoza, poljoprivrede, ribarstva i marikulture. Znatan porast investicija

u turizmu u proteklom razdoblju pratio je porast fizičkog obujma turističkog prometa. U strukturi

smještajnih kapaciteta, privatne sobe i apartmani još uvijek su dominantan oblik ponude kako

na području FLAG-a tako i u DNŽ-u. Od ostalih smještaja zastupljeni su hoteli i kampovi.

Prema broju turističkih noćenja u otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a prednjače općine

Lumbarda i Dubrovačko primorje, a najmanje noćenja ostvaruje općina Lastovo.

Tablica 18. Turizam (dolasci i noćenja) na području FLAG-a u 2011. i 2015.

2011. 2015.

Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja

Dubrovačko primorje

19.927

129.644

30.501

161.279

Vela Luka 19.052 113.978 25.545 139.537

Lumbarda 15.872 118.744 15.561 113.204

Ston 22.388 99.030 23.956 106.191

Mljet 14.728 69.501 19.780 92.281

Janjina 3.895 34.160 5.333 44.484

Lastovo 5.952 37.961 6.270 41.560

Metković 4.910 10.783 4.729 8.965

Opuzen 53 160 z z

Kula Norinska 580 580 z z

Slivno 11.928 72.615 16.055 103.590

FLAG 119.285 687.156 147.730 811.091 Izvor: DZS

Postoji velika razlika u razvijenosti između obalnog dijela i unutrašnjosti otoka odnosno poluotoka

Pelješca. To je vidljivo i po drugim pokazateljima, po broju i kvaliteti smještajnih kapaciteta, broju

i vrsti ponude turističkih sadržaja i usluga.

U unutrašnjosti otoka odnosno poluotoka Pelješca nedostaju smještajni kapaciteti, osobito oni

visoke kvalitete. Nedostatna je turistička i sportska infrastruktura, nema dovoljno organizirane i

povezane ponude za selektivne oblike turizma kao što su gastro i eno turizam, „out door“ sportovi,

kulturni turizam, korištenje tradicijskih obrta i dr. Glavni kapaciteti turističke infrastrukture

koncentrirani su oko vodećih turističkih središta koja su smještena uz more. Ipak zadnjih godina

većina jedinica lokalne samouprave započela je s izgradnjom biciklističkih, pješačkih i planinarskih

staza, vidikovaca i drugih dodatnih sadržaja smještenih u unutrašnjosti otoka i poluotoka Pelješca.

Uz to neke od njih imaju i planove razvoja turističke infrastrukture. Ono što nedostaje je zajednički

pristup u planiranju i izgradnji turističke infrastrukture, povezivanje pojedinih područja i stvaranje

zajedničkih proizvoda i usluga koji odgovaraju suvremenoj turističkoj potražnji.

Premda se u zadnjih nekoliko godina povećava ponuda raznih proizvoda zasnovanih na lokalnim

resursima ribarstva, marikulture, poljoprivredne proizvodnje i tradicionalnim načinima prerade, još

uvijek je ta ponuda daleko od toga da zadovolji mogućnosti na području FLAG-a, koje pruža

turizam (broj i zanimanje turista) ali i potencijali za proizvodnju.

U nekim područjima FLAG-a , prvenstveno u dijelu unutrašnjosti poluotoka Pelješca postoji niz

proizvođača koji imaju kvalitetno opremljene prostore i usluge za izravnu prezentaciju i prodaju

vina (kušaone, prodavaonice, konobe i sl.), školjaka a ponegdje i maslinovog ulja. Također, takvih

je proizvođača manje i na otocima. Zadnjih godina njihov broj raste i poboljšava se kvaliteta usluga

kao i postojeće poslovanje. Još uvijek nedostatno je povezivanje ovih proizvođača i njihovih

aktivnosti (brendiranje, razvoj klastera) i uključivanja u stvaranje cjelovite turističke ponude na

području FLAG-a.

22

Nautički turizam važan je potencijal u ukupnoj turističkoj ponudi FLAG-a, ali i čitavog DNŽ-a.

Iako je to jedan na najbrže rastućih segmenata ukupnog turizma, izostala su odgovarajuća ulaganja

u nautičku infrastrukturu. Prema podacima DZS-a na području FLAG-a postoji jedna marina, na

području općine Dubrovačko primorje.

Tablica 19. Osnovni razvojni problemi i potrebe turizma


• Niska profitabilnost turističkog sektora

• Slabo razvijen turizam u pojedinim

dijelovima FLAG-a (unutrašnjost otoka i

poluotoka Pelješca)

• Kratka turistička sezona i nepostojanje

sadržaja koji bi omogućili produljivanje

sezone, koncentracija turističke djelatnosti u

ograničenom prostoru i vremenu i velik

pritisak na okoliš

• Nedovoljno diversificirana turistička

ponuda, nedovoljno razvijeni oblici

selektivnog turizma, nedovoljno razvijen

nautički turizam, ruralni turizam

• Nedostatna ponuda visoko kvalitetnih

objekata u turističkim naseljima

• Nedostatak obrazovane radne snage koja

ima razvijene vještine za pružanje usluge

visoke kvalitete

• Nedostatan razvoj turističke destinacije,

klastera u turizmu

• Provesti Strategiju razvoja turizma DNŽ

2012.-2020.

• Privlačiti investicije usmjerene na podizanje

kvalitete u turizmu i na stvaranje veće

dodane vrijednosti

• Izraditi i provoditi cjelovite programe za

produljenje turističke sezone

• Razvijati ruralni turizam, nautički turizam,

selektivne oblike turizma

• Povećati ulaganja u turističku infrastrukturu

• Promovirati održiv razvoj turizma u skladu

sa zaštitom okoliša (podržavati akcije za

zaštitu okoliša, jačanje ekološke svijesti

lokalnog stanovništva i turista)

• Poticati kontinuirano obrazovanje i

usavršavanje zaposlenih u turizmu

• Razvoj turizma temeljiti na turističkoj

destinaciji, turističkom klasteru

2.2.4 POLJOPRIVREDA

Za razvoj poljoprivrede i proizvodnju mediteranskih kultura postoje dobri klimatski i pedološki

uvjeti na čitavom području FLAG-a. Zbog prirodnih uvjeta postoje razlike između

otočnog/poluotočnog dijela i doline Neretve. Ukupna raspoloživa površina poljoprivrednog

zemljišta na području FLAG-a iznosi 3.769 hektara dok u sedam općina otočnog i poluotočnog

dijela, iznosi 1.378 hektara ili svega 19% od onoga u DNŽ. No, relativno mala površina

poljoprivrednih površina, usitnjenost parcela te specifičan geografski oblik smanjuju mogućnosti

za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Prema podacima APPRRR-a iz 2015. godine

poljoprivredna kućanstva koriste tek oko 1/4 ukupne raspoložive površine zemljišta.

Područje FLAG-a ima relativno brojnu populaciju uključenu u poljoprivrednu proizvodnju,

međutim samo je 6% nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađe od 40 godina a čak oko

60% starije od 60 godina. Ukupno je registrirano 1380 poljoprivrednih gospodarstava, od

čega su čak 3.822 obiteljska gospodarstva, koja imaju 3.861 članova. Poljoprivredna

gospodarstva po općinama FLAG-a u 2015. dana je u Dodatku br.6.

Poljoprivredni posjedi na otocima vrlo su usitnjeni, čak je oko 75 % poljoprivredne površine u

okviru gospodarstava s manje od 3 hektara (Lastovo s 93%, Lumbarda 85%, Mljet 83%), a

samo Metković, Ston i Dubrovačko primorje imaju oko 30% površine u gospodarstvima s

više od 25 hektara. Veličina poljoprivrednih površine po općinama FLAG-a u 2015. dana je u

Dodatku br.7.

Prema karakteru poljoprivredne proizvodnje na otočnom/poluotočnom području FLAG-a ključni

su vinogradarstvo, maslinarstvo te akvakultura (marikultura), a voćarstvo i stočarstvo slabo su

razvijeni. U vinogradarstvu ovo područje FLAG-a ima zamjetno mjesto u Hrvatskoj. Osobito se

ističe vinogorje Pelješca, s najvećom površinom pod vinogradima i najvećim ukupnim brojem

23

trsova u DNŽ-u. Posljednjih desetak godina na Pelješcu se razvio niz uspješnih vinara koji su

izrazito kvalitetnim vinima uspjeli osvojiti mnoga stručna priznanja i izgraditi odličnu reputaciju

među ugostiteljima i trgovcima vinom. Vino autohtone sorte plavac mali s vinogradarskog

položaja Dingača i drugih ubraja se u najpoznatija hrvatska vina. To je ujedno prvo hrvatsko

vino kojem su zaštićeni način proizvodnje i podrijetlo.

Razvoj visoko kvalitetnog vinarstva započeo je i na otoku Korčuli, a temelji se na uzgoju

autohtonih sorata grk i pošip čije vino kao prvo bijelo hrvatsko vino je zaštićeno i proglašeno

vrhunskim još 1967. godine.

Maslinarstvo je također izrazito važno u poljoprivredi FLAG-a. Vela Luka i Ston (uz Blato)

istaknuti su predstavnici maslinarstva u DNŽ-u, koja daje blizu 28% ukupne proizvodnje

maslina i maslinova ulja u Hrvatskoj. Rodnih stabala ima više od 80%, no samo se kod

četvrtine primjenjuje suvremena tehnologija.

Tablica 20. Razvojni problemi i potrebe u poljoprivredi


• Nedostatak cjelovitog plana razvoja

poljoprivrede

• Neriješeni imovinsko-pravni odnosi (neažurne

zemljišno-vlasničke knjige)

• Usitnjenost poljoprivrednih posjeda i

nepovezanost malih poljoprivrednih

proizvođača

• Nedovoljna iskorištenost poljoprivrednih

površina

• Nedovoljno razvijena ekološka proizvodnja

hrane i nedovoljni poticaji i educiranost

proizvođača

• Nedovoljna povezanost i organiziranost malih

poljoprivrednih proizvođača

• Niska obrazovna razina poljoprivrednika

(osim u vinarstvu)

• Nedovoljna povezanost poljoprivrednih i

proizvođača s turizmom

• Manjak ulaganja u nove proizvode i nove

tehnologije

• Slabe poduzetničke inicijative u poljoprivredi,

nedovoljno razvijene nepoljoprivredne

djelatnosti

• Neadekvatna poljoprivredno-ribarska

infrastruktura

• Izraditi i provoditi plan poticanja razvoja

poljoprivrede (uključivo upravljanje

poljoprivrednim zemljištem) i prerade

• Intenzivirati sređivanje imovinsko-pravnih

odnosa kod poljoprivrednog zemljišta

• Osigurati potporu razvoju malih

poljoprivrednih gospodarstava

• Osigurati potporu ulaganjima u znanje,

tehnologiju, inovaciju proizvodnje i prerade

• Poticati udruživanja malih proizvođača radi

intenzivnijeg i učinkovitijeg ulaganja u

proizvodnju, korištenja znanja i tehnologije i

uspješnijeg plasmana

• Poticati organiziranje mjesta za trženje,

lokalnih tržnica i sustava kratkih lanaca

opskrbe

• Poticati sustavno predstavljanje i promoviranje

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,

osobito autohtonih

• Izraditi i provoditi programe stalne izobrazbe

poljoprivrednika, predstavljanja naprednih i

održivih tehnologija

• Razvijati proizvodnju hrane temeljenu na

domaćim, autohtonim, ekološki proizvedenim

sirovinama i povezivat je s turizmom

• Podržavati razvoj nepoljoprivredne djelatnosti

kroz povezivanje s razvojem turizma

• Oživljavanje i očuvanje tradicijskih vrijednosti

sela i poljoprivrede (arhitekture, zanata,

običaja)

2.2.5 TRŽIŠTE RADA

Za čitavo područje FLAG-a zajedničko obilježje je strukturna nezaposlenost, nerazmjer između

ponude radne snage, potreba gospodarstva i profila radne snage koje «proizvode» obrazovne

institucije a koji su potrebni za razvoj ključnih djelatnosti. Uz to lokalno tržište rada

karakterizira sezonska zaposlenost.

24

Tablica 21. Zaposlenost i stopa nezaposlenosti na području FLAG-a na kraju 2015.

Naziv općine Zaposlenost Udio

% Nezaposlenost

Udio

% Stopa %

nezaposlenosti

Dubrovačko Primorje 311 0,8 103 1,2 24,9

Janjina 101 0,3 32 0,4 24,1

Kula Norinska 77 0,2 227 2,5 74,7

Lastovo 214 0,5 75 0,8 26,0

Lumbarda 154 0,4 103 1,2 40,1

Metković 3.803 9,7 1.945 21,7 33,8

Mljet 260 0,7 55 0,6 17,5

Opuzen 750 1,9 305 3,4 28,9

Slivno 91 0,2 193 2,2 68,0

Ston 486 1,2 140 1,6 22,4

Vela Luka 1.118 2,9 299 3,3 21,1

Ukupno DNŽ 39.120 100,0 8.943 100,0 18,6 Izvor: HZZ, HZMO, 2016.

Među nezaposlenim osobama, više je od pola žena. Najbrojniju skupinu nezaposlenih čine

osobe sa stručnom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike. Prema

dobnim skupinama najviše je nezaposlenih u dobi od 40 do 50 godina i mladih između 18 i 25

godina. Poseban problem je nezaposlenost mladih i manjak poduzetničkog duha ali

odgovarajuće cjelovite i djelotvorne potpore za razvoj poduzetništva. Osobito se to tiče razvoja

nepoljoprivrednih djelatnosti za koje na čitavom području FLAG-a postoje dobri resursi,

prirodni i kulturno-povijesni te veliki potencijali, ima li se u vidu rast i razvoj selektivnih oblika

turizma.

Tablica 22. Radno sposobno stanovništvo na području FLAG-a u 2011.

Grad/općina

Muškarci

m %

Žene

ž % Radno sposobno

stanovništvo

(15-64 godine)

Ukupno % (u

ukupnom

stanovništvu)

Dubrovačko

primorje

1 060

48,8

1.110

51,2

1.271

58,6

Janjina 266 48,3 235 51,7 307 55,7

Kula Norinska 854 48,9 394 51,1 1.140 65,2

Lastovo 404 51,0 388 49,0 514 64,9

Lumbarda 616 50,8 597 49,2 797 65,7

Metković 8.302 49,5 8.486 50,5 11.075 66,0

Mljet 541 49,7 547 50,3 660 60,7

Opuzen 1.609 49,4 1.645 50,6 2.160 66,4

Slivno 980 49,0 1.019 51,0 1.251 62,6

Ston 1.188 49,4 1.219 50,6 1.435 61,7

Vela Luka 1.968 47,6 2.169 52,4 2.642 63,9

DNŽ 59.631 48,6 61.947 51,4 80.804 65,9 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj

aktivnosti, starosti i spolu, Državni zavod za statistiku, Zagreb.

Na području FLAG-a manjak je programa obrazovanja prilagodljivih potrebama gospodarstva,

programa cjeloživotnog učenja, programa povećanja zapošljivosti. Probleme dodatno

pogoršava odljev mladih obrazovanih kadrova. Nedostatni su poticaji za povećanje

„zapošljivosti“ i za jačanje poduzetničkog duha, osobito kod mlade populacije.

25

Tablica 23. Tržište rada: razvojni problemi i potrebe


• Nedostatak radne snage u pojedinim

zanimanjima (posebice stručne, kvalificirane radne snage)

• Strukturna nezaposlenost, nerazmjer između

ponude i potražnje za radnom snagom

• Nedostatno usklađivanje srednjoškolskih

programa s potrebama lokalnog gospodarstva

• Provoditi i razvijati programe aktivne politike

zapošljavanja (poticanje zapošljavanja

određenih profila ciljano usmjeravati prema

specifičnostima i potrebama razvoja FLAG-a,

podizanje kompetencija i kvalitete radne

snage, prekvalifikacije i dokvalifikacija)

posebno za mlade

• Osnažiti aktivnosti za usklađivanje

srednjoškolskih programa s potrebama

lokalnog gospodarstva suradnjom s ključnim

poduzetnicima

2.3 DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

2.3.1 BROJ I GUSTOĆA STANOVNIŠTVA

Popis stanovništva RH iz 2011. godine pokazuje da na području FLAG-a živi 33.977 stanovnika

što je oko 22% ukupnog stanovništva DNŽ-a.

Tablica 24. Broj stanovnika na području FLAG-a 2001. i 2011.

Izvor: DZS, 2015.

Oscilacije broja stanovnika u pojedinim međupopisnim razdobljima u općinama i gradovima

FLAG-a uvjetovane su pak dominantno preseljavanjima stanovništva (migracijama) ili pojavom

tzv. fiktivnog stanovništva u popisima 2001. i 2011. (ono koje je registrirano i prijavljeno,

ali stvarno ili fizički ne prebiva u mjestu popisa, a pojavilo se u popisima stanovništva i zbog

manjeg PDV-a, neplaćanja poreza na nekretnine i slično).

Smanjenje ukupnog stanovništva karakterizira gotovo čitav županijski prostor. Ukupna je

Ime Broj

stanovnika

2001.

Udio u

ukupnom

broju DNŽ-a

2001.

Broj

stanovnika

2011.

Udio u

ukupnom broju DNŽ-a

(2011.)

Promjena 2011./2001.

(u %)


2.216 1,8% 2.170

1,7% -2,1%

Janjina 593 0,48% 551 0,5% -7,1%

Kula Norinska 1.926 1,6% 1.748 1,5% -9,2%

Lastovo 835 0,7% 792 0,7% -5,1%

Lumbarda 1.221 1,00 1.213 1,0% -0,7%

Metković 15.384 12,5 16.788 13,4% 9,1%

Mljet 1.111 0,9% 1.088 0,9% -2.1%

Opuzen 3.242 2,6% 3.254 2,5% 0,4%

Slivno 2.078 1,7% 1.999 1,7% -3,8%

Ston 2.605 2,1% 2.407 2,1% -7,6%

Vela Luka 4.380 3,6% 4.137 3,4% -5,5%

UKUPNO FLAG 35,591 36.147

Ukupno DNŽ 122.870 100% 122.568 100% -0,2%

26

županijska depopulacija samo -0,2% ili ukupno za samo 302 stanovnika. Uzme li se u obzir

fiktivno stanovništvo, ukupna depopulacija bila bi i veća.

Najveća depopulacija u desetogodišnjem razdoblju zabilježena je na otocima i poluotoku

Pelješcu u sjeveroistočnom dijelu Županije (općine Pojezerje, Zažablje, Grad Ploče). Relativna

među popisna promjena broja stanovnika po gradovima i općinama FLAG-a dana je u Dodatku

br.8. Usprkos maloj ukupnoj apsolutnoj i relativnoj županijskoj depopulaciji vrlo je izražena

polarizacija cijelog procesa u prostoru izrazito je negativni faktor budućeg prostornog,

regionalnog, gospodarskog, društvenog i svakog drugog razvoja, osobito stoga što su intenzivnom

depopulacijom zahvaćeni svi otočni prostori, cijeli poluotok Pelješac. Općenito gledano, u

Županiji je izražena depopulacija i “starenje” otoka i ruralnih dijelova, uz koncentraciju

stanovništva u gradovima i u priobalnom području.

2.3.2 PRIRODNO I OPĆE KR ETANJE STANOVNIŠTVA

Stope sastavnica prirodnog kretanja stanovništva male su i ispod demografskih donjih granica za

potrebnu reprodukciju stanovništva, osobito rodnosti i prirodnog rasta, ali upravo njihova

stagnacija u promatranom razdoblju potvrđuje zaustavljanje intenzivnih negativnih trendova

započetih prije 2001. godine. Premda je prošlo već gotovo 15 godina od zaustavljanja

negativnih trendova započetih 1991. godine, do revitalizacije nije došlo jer su izostale aktivne

mjere populacijske politike i odgovarajuće mjere drugih javnih politika. Ukupno prirodno

kretanje stanovništva općina i gradova na području FLAG i DNŽ u 2001. –2014. godine dano je

u Dodatku br.9.

Vrlo je znakovito malo i jedva primjetno smanjenje prirodnog pada stanovništva otočnih i

poluotočnih općina, pa čak općina u zaleđu, ali u neposrednoj blizini sekundarnog županijskog

centra Metkovića. Radi se o promjeni trenda koja potvrđuje da je otočni hrvatski prostor velik

potencijal i prostor kvalitetnog življenja u klimatskom i fizičko-geografskom smislu. Takav

trend potvrđuje još uvijek biostabilnu populaciju, relativnu postojanost fertilnog kontingenta

stanovništva i vrlo izvjesnu imigraciju u Županiju. Može se zaključiti kako je demografski

potencijal županijske populacije još uvijek postojan za postavljanje populacijske politike.

2.3.3 DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

Na području FLAG-a kao i u čitavoj DNŽ-u prisutan je trend starenja stanovništva što se

poklapa s trendom na nacionalnoj razini. Stanovništvo na području DNŽ-a stari brže nego

stanovništvo na nacionalnoj razini. Indeks starenja ukupne populacije potvrđuje intenzivan

proces starenja uzrokovan prirodnim padom i iseljavanjem prvenstveno mladog stanovništva.

Starenje populacije vrlo je izraženo na otocima (Lastovo i Mljet) i osobito u poluotočnim

općinama u kojima je proces starenja došao do razine kad revitalizacija općinskim

stanovništvom nije moguća. Najmlađe su teritorijalne jedinice one s pozitivnim migracijskim

saldom (Metković i Župa dubrovačka). Prosječna je starost stanovnika u općinama veća nego u

gradovima, a prosječna starost na otocima veća nego u ostalom dijelu Županije.

Udio mlađeg stanovništva (0-24 godine) u ukupnom se desetogodišnjem razdoblju smanjio u

gotovo u svim jedinicama lokalne samouprave u DNŽ-u i to više nego u RH. Udio mlađeg

stanovništva najveći je u gradovima i razvijenijim općinama, a najmanji u nerazvijenijim

općinama i na otocima. Mlađe stanovništvo najbrojnije je u Gradu Dubrovniku, Metkoviću,

Opuzenu i Pločama, a najmanje je zastupljeno na Mljetu i u Janjini te u Trpnju. Staro

stanovništvo (iznad 75 godina) najzastupljenije je na otocima i u manjim, slabije razvijenim

općinama. Takav raspored stanovništva dodatno naglašava regionalne razlike u DNŽ.

27

Tablica 25. Kontingenti stanovništva gradova i općina na području FLAG-a po velikim

dobnim skupinama 2011. (relativni udjeli) Grad/općina 0-14 godina Radno

sposobno

stanovništvo

(15-64 godine)

65 i više

godina

Ukupno Prosječna

starost

Indeks

starosti

Koeficijent

starosti

Dubrovačko

primorje 15,16% 58,57% 26,27% 100% 45,2 168,6 32,6

Janjina 8,17% 55,72% 36,12% 100% 53,2 416,1 46,8

Kula Norinska 17,68% 65,22% 17,11% 100% 40,1 84,7 216

Lastovo 13,13% 64,90% 21,97% 100% 44,4 146,2 28,8

Lumbarda 15,75% 65,70% 18,55% 100% 41,6 111,0 25,7

Metković 20,82% 65,97% 13,21% 100% 37,2 61,7 17,7

Mljet 11,12% 60,66% 28,22% 100% 47,5 222,9 34,8

Opuzen 17,15% 66,38% 16,47% 100% 40,9 101,7 23,4

Slivno 15,11% 62,58% 22,31% 100% 43.6 134,6 29,2

Ston 15,45% 61,70% 22,85% 100% 43.6 136,9 28,5

Vela Luka 14,45% 63,86% 21,68% 100% 44.6 155,1 30,4

DNŽ 16,25% 65,93% 17,82% 100% 41,3 109,4 24,4

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine. Stanovništvo prema starosti i spolu po gradovima i općinama.

Državni zavod za statistiku, Zagreb.

2.3.4 OBRAZOVNA STRUKTURA

Obrazovna struktura pokazuje da na području FLAG-a prevladava stanovništvo sa srednjom

stručnom spremom. Prema spolnoj strukturi, žene imaju nižu obrazovnu razinu i manji udio u

ukupnoj radno aktivnoj populaciji. Izrazito je visok postotak stanovništva bez završene osnovne

škole ili samo s osnovnom školom. Među lokalnim jedinicama postoje izrazite razlike u pogledu

obrazovanosti. Najslabiju razinu obrazovanosti bilježe pojedine otočke jedinice te jedinice u

neretvanskoj dolini. S druge strane, najbolju obrazovnu strukturu bilježe Grad Dubrovnik i neke

manje jedinice, poput Trpnja i Korčule. Zanimljivo je da neke veće lokalne jedinice, poput

Metkovića, bilježe ispodprosječne udjele visokoobrazovanih osoba.

Tablica 26. Obrazovna struktura u području FLAG-a prema Popisu stanovništva u

2011. Udio st. bez škole ili s

osnovnom školom u st.

starijem od 15 godina

Udio obrazovanog st. u

st. starijem od 15

godina (srednja škola i

više)

Udio više i visoko

obrazovanog st. u st.

starijem od 15 godina

Dubrovačko primorje 24,33% 62,13% 13,54%

Janjina 29,19% 49,89% 20,92%

Kula Norinska 25,10% 65,59% 9,31%

Lastovo 26,48% 55,82% 17,70%

Lumbarda 19,09% 65,79% 15,13%

Metković 20,54% 63,59% 15,87%

Mljet 31,79% 55,26% 12,95%

Opuzen 19,91% 62,65% 17,44%

Slivno 24,43% 59,64% 15,93%

Ston 28,15% 59,73% 12,13%

Vela Luka 24,71% 61,66% 13,63%

Izvor: DZS, 2015.

Prema indeksu obrazovanosti u pozitivnom smislu izdvajaju se osim Grada Dubrovnika i

Grada Korčule i općine Lumbarda i Smokvica i time potvrđuju da je otok Korčula, uz

Dubrovnik, stvarno i formalno najobrazovaniji županijski prostor. Dubrovačko primorje, Kula

28

Norinska uz Zažablje, očekivano i sukladno ostalim demografskim strukturama jesu jedinice

lokalne samouprave s najmanjim indeksom obrazovanosti. Tablica 27. Indeks obrazovanosti gradova i općina na području FLAG-a 2011. godine

izražen u postocima

Ime grada ili općine <OI IO

Metković 9,6 88,0

Opuzen 11,7 60,5

Dubrovačko primorje 20,5 26,9

Janjina 10,9 79,0

Kula Norinska 18,0 23,7

Lastovo 9,3 33,2

Lumbarda 4,3 24,7

Mljet 11,7 49,0

Slivno 11,3 35,4

Ston 14,9 35,9

Vela Luka 8,6 82,0

DNŽ 8,1 128,4

Izvor: Demografski razvoj Dubrovačko-neretvanske županije, Stjepan Šterc, 2016.

Tablica 28. Osnovni razvojni problemi i potrebe


• Starenje ukupne populacije, a s tim povezan i

pad rodnosti u budućnosti

• Izražena depopulacija i 'starenje' otoka i

ruralnih dijelova

• Koncentracija stanovništva u gradovima i u

priobalnom području

• Iseljavanja iz Županije nakon 2010.

relativno intenzivnije nego u ostaloj

Hrvatskoj

• Nedovoljna ulaganja u obrazovni sustav i

obrazovanje stanovništva kao glavne

pokretače razvoja

• Neaktivnost stanovništva, vrlo nepovoljan

odnos ukupno neaktivnog stanovništva

prema broju zaposlenih

• Demografske revitalizacije nema, nema

aktivnih mjera populacijske politike po oba

revitalizacijska modela, sa županijskom i

useljeničkom populacijom

• Demografska problematika u Županiji,

posebno otoka i poluotoka Pelješca nije

dovoljno u fokusu društvenog i javnog

interesa i u planovima i programima

gospodarskog, društvenog, prostornog,

regionalnog i lokalnog razvoja, a

nedovoljno je prisutna u mjerama socijalne

i obiteljske politike

• Pitanje demografske revitalizacije, posebno

na otocima i poluotoku Pelješcu i njezino

razumijevanje postaviti u fokus političkog,

društvenog i javnog interesa Županije i

donijeti cjelovite mjere za njezinu provedbu

• Demografsku revitalizaciju početi provoditi

kroz klasičnu stimulativnu populacijsku

politiku povećanja rodnosti domicilne

populacije

• Mlade obrazovane ljude s obiteljima

stimulirati da dođu raditi i živjeti na otoke i

u druga demografski ugrožena područja

pogodnostima stanovanja, poticanjem

razvoja poduzetništva i samozapošljavanja

te drugim mjerama

• Omogućiti dostizanje što višeg stupnja

školovanja na otocima i osigurati kvalitetne

prometne veze s kopnom za potrebe učenika

i studenata

• Poboljšati prometnu, gospodarsku i kulturnu

povezanost otoka s kopnom odgovarajućim

mjerama i osigurati kvalitetu i dostupnost

zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i

socijalnih usluga

• Povećati ulaganja u obrazovni sustav i

obrazovanje stanovništva kao glavne

pokretače društveno-ekonomskog razvoja

29

3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA, UKLJUČUJUĆI SWOT ANALIZU

3.1 IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA FLAG-A

U prikazu gospodarskih i društvenih obilježja razvoja te posebno ribarstva i marikulture na

području FLAG-a, u prethodnom poglavlju identificirane su i pomno obrazložene razvojne

potrebe i razvojne mogućnosti. Isto tako i u sljedećem poglavlju, u prikazu SWOT analize. To je

rezultat razmatranja i rasprava članova FLAG-a i drugih dionika na radionicama i konzultacijama

tijekom izrade LRSR-a. Temeljem toga mogu se kao glavni razvojni potencijali područja

FLAG-a, ponajprije za razvoj ribarstva i marikulture, izdvojiti:

• prirodni uvjeti i resursi, očuvana priroda i okoliš

• tradicija, održivost, sposobnosti i prilike za razvoj ribarstva i marikulture

• razvijenost turizma, rastući interes i potražnje za novim sadržajima i oblicima turizma

• društveni kapital lokalnih zajednica, aktivnosti civilnog društva, očuvanje i njegovanje

identiteta, kulturna baština

• djelovanje FLAG-a i drugih udruga te suradnja s ostalim nositeljima razvoja.

Prirodni uvjeti i resursi, očuvana priroda i okoliš na području FLAG-a su snažni potencijali za

razvoj ribarstva i marikulture kao i za razvoj poljoprivrede, turizma, zelenog poduzetništva i

drugih nepoljoprivrednih djelatnosti, za korištenje obnovljivih izvora energije te za poboljšanje

kvalitete življenja i njegovanje identiteta lokalnih zajednica i čitavog prostora ovog FLAG-a.

Od prirodnih uvjeta za ribarstvo i uzgoj školjaka i riba ističu se: povoljni okolišni uvjeti,

čistoća mora, kvaliteta prirodnih uvjeta za uzgoja školjaka (Prirodni rezervat osigurava zaštitu

dobrih prirodnih uvjeta za školjkarstvo), raznolikost flore i faune u obalnim područjima

uključujući mnoge endemske vrste, utvrđena ekološka mreža Natura 2000. kojom se omogućava

očuvanje staništa koji doprinose obnovi ribljih stokova. Uz to tu su i poljoprivredne površine

velike prirodne vrijednosti, autohtone sorte biljaka i životinja, jedinstvena i očuvana prirodna

baštinu, izrazite krajobrazne vrijednosti prostora, dobra kakvoća mora i zraka. Prirodni uvjeti

pružaju i značajne mogućnosti za korištenje energije iz obnovljivih izvora, ponajprije energije

sunca. Ovaj se potencijal nedovoljno koristi u poljoprivrednim gospodarstvima, kao i u turizmu.

Tradicija, održivost, sposobnosti i prilike za razvoj ribarstva i marikulture

U potencijal za razvoj ribarstva i marikulture nesumnjivo pripada duga i bogata tradicija

bavljenja ribolovom i uzgojem školjaka. Čini ga bogato iskustvo, znanje i vještine ribara i

uzgajivača školjaka koje se prenosi iz generacije u generaciju, zatim sposobnost za usvajanje i

korištenje suvremenih tehnologija i tehnika. Jednako važna je sposobnost za opstanak, za

održivost poslovanja usprkos brojnim teškoćama i ograničenjima te nedovoljnoj potpori i

zaštiti posebno u ribarstvu iako ono zadnjih godina bilježi stagnaciju i pad. Osim ljudskih

resursa, potencijal za razvoj ribarstva leži u većem korištenju gospodarskog pojasa koji u

blizini FLAG-a spada u ribom najbogatija područja na Jadranu. Naime, do sada ga ribari u

ulovu koriste svega 1%. U uzgoju školjaka potencijali su u povećanju proizvodnje, budući se u

Malostonskom zaljevu sada koristi svega 30 % mogućeg kapaciteta, te korištenje posebnosti,

jedinstvenosti i kvalitete plosnate kamenice (koja se u Europi još jedino uzgaja na području

FLAG-a) da se putem brendiranja stvori veća dodana vrijednost. Za uzgoj riba, potencijali su

izvrsni prirodni uvjeti i uspješni razvoj i rast ove djelatnosti u drugim dijelovima Hrvatske.

Izgradnja suvremene infrastrukture za ribarstvo i marikulturu, u koju se godinama nije gotovo ništa

ulagalo, također je potencijal razvoja. Važan potencijal je edukacija ribara i uzgajivača školjaka i

primjena znanstvenih tehnoloških dostignuća modrene opreme u ribarstvu i marikulturi. Važnost

ovog potencijala je u tome što daje doprinos konkurentskim prednostima (stvorenim), za

razliku od prirodnih uvjeta i resursa koji pripadaju u komparativne prednosti (stečene). Uz to

treba dodati i korištenje suvremenih tehnologija i načina prodaje (na pr. e-trgovina, brendiranje,

ekološka proizvodnja i dr.)

30

Razvijenost turizma na području FLAG-a i rastući interes i potražnja za novim sadržajima i

oblicima turizama je važan potencijal s višestrukim učincima za razvoj ribarstva i marikulture.

Također, turizam je važan i za razvoj djelatnosti povezanih s ribarstvom i marikulturom

posebno onih inovativnih, koje onda doprinose diversifikaciji ribarskog sektora. Turizam na

području FLAG-a je najvažniji gospodarski sektor koji bilježi uglavnom stalan rast zadnjih

godina, poboljšanje i proširenje turističke ponude, povećanje kvalitete usluga te mijenjanje

strukture turista i potražnje. Premda veći dio područja FLAG–a pripada u razvijenija turistička

područja u RH, i premda je to područje u neposrednoj blizini Dubrovnika, svjetske turističke

destinacije, mogućnosti turizma za razvoj ribarstva i marikulture ne koriste se dovoljno i na

pravi način. Posebno se to tiče mogućnosti koje pruža interes i rastuća potražnja za novim

turističkim oblicima i sadržajima, a koji su vezani za ribarstvo i marikulturu kao što su

specifični oblici turizma, participativno-iskustveni turizam (uključivanje i sudjelovanje turista u

pojedinim aktivnostima i poslovima u ribarstvu i marikulturi), kulturni turizam (upoznavane

sadašnjeg i prošlog načina života, kulture, običaja lokalnih zajednica kroz interpretaciju a ne

samo prezentaciju), sportski, edukacijski i ekološki turizam, gastro-eno turizam i dr. A to je

prilika i poticaj da se doprinese diversifikaciji u sektoru ribarstva, poboljšanju marketinga

plasmana i trženja proizvoda, stjecanju dodatnih prihoda, povećanju kvalitete proizvoda i

boljem povezivanju i suradnji između ribara i između školjkara. Uz taj potencijal idu i dosadašnje

inicijative i stečena iskustva, doduše sporadična i pojedinačna, nekih ribara i uzgajivača

školjaka u povezivanju s novim oblicima turizma. Radi se o tome da se kroz sustavno

uključivanje i integralno povezivanje ribarstva i školjkarstva u razvoj turizma iskoristi taj

potencijal i doprinese ukupnom razvoju područja FLAG-a.

Društveni kapital lokalnih zajednica, aktivnosti udruga civilnog društva, spremnost pojedinca i

lokalnih zajednica da doprinesu očuvanju morskog okoliša, jedinstvene prirodne baštine i

krajobraznih vrijednosti prostora, predstavlja također važan potencijal za razvoj kako ribarstva

i marikulture tako za ukupni razvoja čitavog područja FLAG-a. Uz to tu je i briga i aktivnosti na

očuvanju i njegovanju identiteta, briga za kulturnu baštinu osobito nematerijalnu, osjećaj

teritorijalne pripadnosti. Također, potencijal je njegovanje i održavanje vrijednih kulturnih

manifestacija i sportskih aktivnosti kao i podizanje svijesti lokalnog stanovništva za očuvanje i

održivo korištenje prirodne baštine. Važnost ovog potencijala je u tome što održava i potiče

povezanost, zajedništvo i solidarnost članova lokalnih zajednica te olakšava izgradnju društvene

infrastrukture

Djelovanje FLAG-a, planovi i programi za buduće aktivnosti i projekte, prikupljanje i usvajanje

znanja i vještina za pripremu i realizaciju razvojnih projekata, edukacija i usavršavanje članova,

upoznavanje i korištenje dobre prakse, te suradnja i umrežavanje s drugim nositeljima razvoja,

javnim, privatnim i civilnim sektorom na području FLAG-a te suradnja s drugima u Hrvatskoj

i EU, predstavlja potencijal za doprinos uspješnom i održivom razvoju ribarstva i marikulture i

time ujedno i doprinos ukupnom razvoju ovog područja. Važnost ovog potencijala je u tome

što omogućuje upravljanje razvojem na načelima održivog razvoja, društvene kohezije,

pametnog razvoja i drugim načelima LEADER-a i CLLD-a. A u provedbi, uspješno i učinkovito

identificiranje, pripremanje, provedbu projekata i vrednovanje njihovih rezultata i razvojnih

učinaka.

3.2 SWOT ANALIZA RIBARSTVA I MARIKULTURE (UZGOJA ŠKOLJAKA I RIBA) NA

PODRUČJU FLAG-a

Snage i slabosti te prilike i prijetnje za razvoj ribarstva, riboprerađivaštva i marikulture i

ukupnog razvoja područja FLAG-a (SWOT analiza) raspravili su i usuglasili sudionici, članovi

FLAG-a i drugi dionici, na radionicama koje su održane u Stonu i Vela Luci te putem konzultacija

31

tijekom izrade LRSR. U sljedećoj tablici prikazani su rezultati SWOT analize za razvoj ribarstva

i marikulture, dok su rezultati SWOT analize ukupnog razvoja FLAG-a, gospodarskog i

društvenog, prikazani u Dodatku br. 10.

Tablica 29. SWOT analiza razvoja ribarstva i akvakulture (marikulture) na području

FLAG-a

SNAGE SLABOSTI

• Općenito za školjkarstvo i ribarstvo

• Povoljni okolišni uvjeti

• Raznolikost flore i faune u obalnim

područjima, uključujući mnoge endemske

vrste

• Utvrđena ekološka mreža Natura 2000

omogućava očuvanje staništa koji

doprinose obnovi ribljih stokova

• Visoka kvaliteta proizvoda ribarstva i

školjkarstva zbog povoljnih okolišnih

uvjeta kvalitete mora i raznolikosti

morskih staništa

• Razvijen turistički sektor s potencijalnim

povećanjem tržišne potražnje - povećana

potražnja za ribom i školjkama generirana

turizmom, hrana, sport, kultura,tradicija

• Iskustvo u pružanju turističkih usluga

• Ribarstvo i školjkarstvo važna su

sastavnica identiteta lokalnih zajednica i

čitavog područja FLAG-a

• Prepoznata potreba i značaj

višenamjenskih plovila od strane dionika u

ribarstvu i školjkarstvu i iskazna podrška

potencijalnih nositelja projekta JLS i

njihovih javno pravnih tijela (komunalna i

vatrogasna društva)

• Iskazana potreba od strane ribara i

školjkara za nabavku specijaliziranih

dizalica za gospodarska plovila za ribolov i

akvakulturu u više lučica

• Iskazana potreba lokalnih organizatora i

dionika ribarskih i školjkarskih

manifestacija za ulaganja u razvoj

manifestacija, u opremu, promidžbu,

brendiranje i dr,

• Iskazana potreba od strane ribara i

školjkara za postavljanje montažnih i

obnavljanje postojećih ribarnica

• Općenito za školjkarstvo i ribarstvo

• Otežan prometni pristup glavnim

domaćim i vanjskim tržištima (prometna

izoliranost DNŽ od ostale Hrvatske)

• Slaba međuotočna prometna i poslovna

povezanost

• Manjak kvalificirane radne snage,

nedostatak međugeneracijskog obnavljanja

u ribarstvu i školjkarstvu, nedostatak

interesa mladih, kvalificiranih i poduzetnih

osoba

• Manjak učinkovitog poslovnog

povezivanja i suradnje između ribara i

između uzgajivača školjaka

• Nedovoljna suradnja između znanosti i

sektora te nedostatak korištenja

primijenjenih znanstvenih i istraživanja i

rezultata u proizvodnji

• Nedovoljno razvijeni i skupi kanali

distribucije

• Slaba diversifikacija, nizak stupanj

finalizacije i promocije lokalnih proizvoda.

• Nedovoljna lokalna suradnja između

različitih gospodarskih dionika koji

predstavljaju različite interesne skupine u

obalnim/otočnim zajednicama

• Nedovoljan broj proizvoda dodane

vrijednosti


• Nerazvijenost infrastrukture vezane uz

trženje (manjak ribarnica, prodajnih mjesta

i dr.)

• Manjak inovativnosti i poduzetništva

• Nedovoljno iskorištena tradicija ribarskih i

školjkarskih mjesta za razvoj specifičnih

oblika turizma (kulturni, sportski,

gastro/eno i dr.)

• Gubitak tradicionalnih vještina i znanja u

ribarstvu i uzgoju školjaka

• Ilegalna proizvodnja i prodaja u

školjkarstvu i ribarstvu

• Gubitak identiteta ribarskih i školjkarskih

zajednica

32

Školjkarstvo

• Povoljni prirodni uvjeti, čistoća mora-

kvaliteta prirodnih uvjeta za uzgoj

školjaka

• Prirodni rezervat – zaštita dobrih

prirodnih uvjeta za školjkarstvo

• Tradicija uzgoja školjaka (kamenica)

• Iskustvo, dobro poznavanje i vještina

u uzgoju/ proizvodnji školjaka

• Povoljni prirodni uvjeti, čistoća mora-

kvaliteta prirodnih uvjeta za uzgoja

školjaka

• Prirodni ciklus uzgoja/proizvodnje

školjaka

• Prepoznatljivost kvalitete, posebnosti i

jedinstvenosti proizvoda (plosnata

kamenica)

• Nema konkurencije na lokalnom i

domaćem tržištu

• Blizina Dubrovnika, svjetske turističke

destinacije i razvijene turističke

destinacije DNŽ-a

• Prilagodljivost, opstojnost djelatnosti

uzgoja/proizvodne školjaka

• Izrada marketinške studije za

Malostonsku kamenicu

• Sposobnost opskrbljivanja tržišta

ujednačenom količinom i kvalitetom

proizvoda

• Manjak višenamjenskih plovila za

pravovremene i učinkovite intervencije

uklanjanja i sprječavanja onečišćenja mora

(izlijevanjem nafte, zauljenom vodom,

krutim otpadom, sanitarnim vodama,

izgubljenim ili odbačenim ribolovnim

alatima i dr.) na morskom dnu

• Manjak specijaliziranih dizalica u lučicama

za gospodarska plovila namijenjena za

ribolov i akvakulturu

• Manjak suvremene ugostiteljske i druge

opreme, te ulaganja u promidžbene

aktivnosti, programe, brendiranje i dr. za

unapređivanje kvalitete i atraktivnosti

ribarskih i školjkarskih manifestacija

• Manjak kratkih lanaca prodaje, nedostatak

suvremeno opremljenih malih ribarnica i

neulaganja u modernizaciju postojećih

Školjkarstvo

• Problemi s koncesijama u

Malostonskom zaljevu zbog

komplikacija oko nadležnosti- Vlada

RH /Županija

• Smanjenje prirodne populacije

(kamenica, dagnja) nepostojanje

mrjestilišta za školjkaše i osiguravanja

mlađa

• Ugroženost uzgoja školjaka od

predatora (orade) protiv kojih nije

moguća učinkovita zaštita zbog

ograničenja ribolova u prirodnom

rezervatu

• Mala proizvodnja školjaka, nedovoljna

za plasman na nova tržišta

• Manjak odgovarajuće obalne

infrastrukture, nedostatak otpremnih

centara, pristaništa

• Neadekvatna flota plovila za uzgoj

školjkara

• Manjak odgovarajućeg suvremenog

purifikacijskog centra

• Neiskorištenost rastućih potencijala

lokalnog /regionalnog tržišta za plasman

školjaka

• Dubrovnika svjetske turističke

destinacije

• Manjak ulaganja u tehnološka

unapređenja uzgoja/proizvodnje i u

plasman školjaka

33

Ribarstvo

• Snažna tradicija ribarstva

• Raspoloživa radna snaga sa znanjima i

iskustvima u preradi ribe (Vela Luka)

• Znanja, vještine, iskustvo, dobro

poznavanje tehnika i vještina u

ribarstvu

• Dio ribara s obzirom na veličinu

plovila i vrste alata ulov iskrcavaju na

privezištima

• Prilagodljivost i opstojnost poslovanja

jednog dijela ribara otežanim uvjetima

• Razvijen turizam na području FLAG-a

i porast potražnje posebno specifičnih

oblika turizma (participativno-

iskustveni turizam, gastro-eno

turizam, kulturni i sportski turizam i

dr.)

• Nedovoljna povezanost i suradnja

školjkara

• Neorganizirano tržište; većinom je

lokalno, direktna prodaja na

uzgajalištima ili restoranima, samo mali

dio se dalje distribuira

• Izostanak diversifikacija proizvoda -

proširenje palete proizvoda marikulture

razvitkom novih proizvoda od

postojećih vrsta iz uzgoja ili uvođenjem

novih vrsta u uzgoj

• Neadekvatno odlaganje otpada

stvorenog u proizvodnom procesu

• Pretjerana gradnja na obalnom području

koja utječe na ekosustave

• Izostanak investicija u infrastrukturu

uzgajališta školjki i riba zadnjih godina

na području DNŽ

Ribarstvo

• Ograničenja ili nemogućnost ribolova

zbog zaštite prirode (Prirodni rezervat

Malostonski zaljev; područja NATURA

2000 na prostoru Lastova, NP Mljet,

zatvoreni kanali za koćare i dr.)

• Štete od predatora ( dupini, tune) i

neadekvatne naknade

• Ribari rade uglavnom u teritorijalnom

moru, zanemariv dio u ZERP-u

• Nedostatna modernizacija ribarske flote

• Nema ribarskih luka, skladišta,

hladnjača, pogona za pakiranje i dr.

• Manjak iskrcajnih mjesta, sadašnja su

prostorno oskudna i imaju slabe

pristupne prometnice

• Nerazumijevanje nadležnih lučkih

uprava za ribare, davanje prednosti

nautičkom turizmu

• Nedostatak prodajnih mjesta (ribarnica)

• Manjak u uvođenja i korištenja

suvremenih načina prodaje ( e- trgovina

i dr.) • Nedostatna ulaganja u tehnološka

unapređenja

• Manjak prerade i proizvodne ribljih

prerađevina

• Slaba ili nepostojeća diversifikacija u

ribarstvu

• Nedovoljna potpora i ulaganja u

ribarsku flotu i opremu

34

• Nedovoljna povezanost ribarstva s

turizmom i drugim djelatnostima

(obrazovanje, zaštita prirode, kultura i

dr.)

PRILIKE PRIJETNJE

• Dostupnost i korištenje EU fondova za

razvoj ribarstva i školjkarstva

• Suradnja sa znanstvenim i

istraživačkim institucijama u RH i EU

radi unapređenja ribarstva i

uzgoja/proizvodnje školjaka i

stvaranja dodane vrijednosti

• Mogućnosti daljnjeg razvoja kroz

provedbu Integriranog upravljanja

obalnim područjem

• Provedba Strategije upravljanja

morskim okolišem i obalnim

područjem

• Mogućnosti koje pruža EUSAIR-a

(EU

• Strategija za jadransko-jonsku regiju).

za znanstvenu suradnju u ribarstvu i za

ribolovne resurse, kao i održivo

upravljanje ribarstvom i razvoj

zajedničkih standarda i praksi)

• Povezivanje i suradnja s drugim

sektorima čiji rast utječe na razvoj

školjkarstva i ribarstva (turizam,

zaštita okoliša, ruralni razvoj,

proizvodnja autohtonih prehrambenih

proizvoda i dr.)

• Stalni rast i podizanje kvalitete

turizma u Dubrovniku i na području

DNŽ-a; razvoj turizma i porast

potražnje za autohtonim i kvalitetnim

gastro-eno proizvodima, povećanje

interesa za tradiciju, običaje i život

lokalnih ribarskih zajednica (kulturni,

obrazovni turizam i dr.)

• Mogućnost brendiranja proizvoda

podrijetlom iz zaštićenih područja i

Natura 2000 područja

• Promocija visoke nutritivne vrijednosti

ribe i školjkaša iz uzgoja

• Povećanje potražnje za ribom i

školjkama na domaćem inozemnim

tržištima

• Rast potencijalnih tržišta za proizvode

s većom dodanom vrijednosti

• Otežavajući pristup nacionalnom i

izvoznim tržištima školjaka i riba, zbog

nerješavanje slabe i neodgovarajuće

prometne povezanosti DNŽ s ostalim

dijelovima Hrvatske

• Smanjenje ribolovnih resursa u

Jadranskom moru.

• Konkurencija za morski prostor i

korištenje obalnog pojasa (nautički

turizam, sportske luke i lučice, pritisci

turističke potrošnje)

• Nemogućnost obnova koncesija za

korištenje pomorskog dobra

• Potencijalno povećani troškovi i

ograničenja u uzgoju zbog područja

Natura 2000.

• Rastući troškovi poslovanja (naročito

goriva) i ostali ulazni troškovi u

kombinaciji s niskom cijenom prve

prodaje proizvoda ribarstva

• Nered u organizaciji tržišta ribom,

nelojalna konkurencija na tržištu

• Konkurencija od proizvođača s nižim

troškovima proizvodnje (europskih i

međunarodnih)

• Negativni demografski trendovi:

odlazak mladih i iseljavanje, gubitak

radne snage u školjkarstvu i ribarstvu,

odljev visokoobrazovanog stanovništva

• Ograničena kupovna moć domaćih

potrošača

• Povećanje prometa na Jadranu i rizik od

onečišćenja

• Povećana mogućnost uvođenja štetnih

vodenih organizama i patogena (HAOP)

u Jadran putem balastnih voda zbog

internacionalnog prometa brodova koje

mogu značajno doprinijeti promjenama

u domaćoj populaciji morske biote te

ozbiljno ugroziti bioraznolikost i na

lokalnoj i na (sub)regionalnoj razini

• Zakonska regulativa vezano za

mrjestilišta u Malom Stonu

35

4. OPIS CILJEVA LRSR TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA LRSR

UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE OSTVARENJA ILI REZULTATA

4.1 VIZIJA, CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA FLAG-a

Vizija razvoja FLAG-a zasniva se na rezultatima osnovne analize, SWOT analize, razvojnih

trendova u užem i širem okruženju te idejama o budućnosti područja. Polazište za izradu

vizije je ribarstveno područje FLAG-a sa svojim prednostima i slabostima, potencijalima i

problemima, jedinstvenostima i nedostacima. Značajke područja predstavljaju polazne točke za

osmišljavanje dugoročne razvojne vizije. Područje prvenstveno karakterizira nekoliko osnovnih

elemenata: mediteranska klima, dobar geostrateški položaj prema jugu Europe, otoci, poznate

turističke destinacije, tradicija ribarstva i akvakulture, gastronomska tradicija zasnovana na

mediteranskoj prehrani – područje prepoznatljivih gastronomskih proizvoda (vino, maslinovo

ulje, voće i povrće, školjke), jedinstveno područje s velikim prostorima zaštićene visoko

vrijedne prirodne baštine (NATURA 2000/Park prirode Lastovsko otočje, Nacionalni park

Mljet), očuvan okoliš, visoko vrijedna pomorska kulturno-povijesna baština, prepoznatljiva

tradicijska gradnja i način života, razvijen društveni život lokalnih zajednica s tradicijom

očuvanja nematerijalne baštine.

Uloga lokalne razvojne strategije u ribarstvu, čija su načela osnova za osmišljavanje razvojne

vizije, je prvenstveno očuvati i razviti socijalni kapital s razvojem partnerstva između javnog,

privatnog i civilnog sektora te uspostaviti mrežu potpornih institucija u svrhu njihova sinergijskog

djelovanja s ciljem postizanja razvoja područja FLAG-a; jačati gospodarske mogućnosti

područja s naglaskom na razvoj ribarstva i akvakulture i svih drugih djelatnosti koje omogućuju

održiv razvoj ovog ribarstvenog područja; razvoj poduzetničkog razmišljanja i kulture te pomoć

razvoju poduzetništva, posebno razvoja malog ribarstva i akvakulture te malog poduzetništva i

obrtništva. Ključna uloga strategije je osigurati kvalitetu života stanovnika a time i njihovu

opstojnost na ovom vrijednom prostoru.

Vizija područja FLAG-a koja je osmišljena temeljem analize stanja, SWOT analize i razvojnih

smjernica je:

Područje razvijenog i diversificiranog gospodarstva čiji razvoj je zasnovan na očuvanju i

• Provedba master plana turizma DNŽ i

županijskih i općinskih razvojnih

programa

• Povećanje svijesti o okolišu i

održivosti prirodnih resursa

• Mogućnost financiranja nabave

višenamjenskih plovila iz sredstava

fondova EU

• Mogućnost financiranja nabave

specijaliziranih dizalica iz sredstava

fondova EU

• Mogućnost financiranja razvoja

ribarskih i školjkarskih manifestacija

iz sredstava fondova EU

• Dostupnost i korištenje EU fondova za

unapređenje trženja, postavljanje

novih i modernizaciju postojećih

ribarnica.

• Onečišćenje okoliša-mora, neuređena

kanalizacija i odvodnja u

prekograničnim područjima (Neum)

• Neprovođenje propisanih mjera zaštitite

okoliša u području uzgoja i proizvodnje

školjaka

• Neregulirana sidrišta na prostoru

uzgoja/proizvodnje školjaka

• Učestalost prirodnih katastrofa i

nepovoljnih vremenskih prilika

• Klimatske promjene i njihov utjecaj na

morski okoliš

36

održivom korištenju razvojnih resursa te međunarodnoj prepoznatljivosti ribarstva i

akvakulture temeljenoj na tradiciji i baštini.

Mjerama (aktivnostima) s pripadajućim operacijama (projektima) za postizanje vizije,

doprinijeti će se postizanju slijedećih općih ciljeva FLAG-a:

• Promicanje identiteta, kreativnost, inovacije, poduzetništva i partnerstva između javnog,

civilnog i privatnog sektora u cilju jačanja prepoznatljivosti i identiteta područja

• Podizanje gospodarske konkurentnosti te poticanje razvoja novih proizvoda, usluga i

tehnologija te potporne infrastrukture u ribarstvenom području

• Kvalitetan razvoj i potpora stjecanju specijalističkih znanja i vještina za razvoj svih

aktivnosti u području FLAG-a (s naglaskom na poticanje zaštite okoliša, primjene

načela održivog razvoja te razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva)

• Očuvanje i održivo korištenje vrijedne biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih

područja/NATURA 2000, te pomorske kulturno-povijesne i tradicijske baštine

Općim ciljevima želi se postići:

o Održivi razvoj ribarstva i akvakulture i s njima povezanim gospodarskim aktivnostima i

drugih sektora poput turizma, s naglaskom na zaštitu okoliša i jačanje biološke

raznolikosti

o Očuvanje identiteta i tradicije ribarstva i akvakulture te pomorske kulturno-povijesne

baštine

o Razvoj komplementarnih djelatnosti u ribarstvu i akvakulturi te diverzifikacija

ekonomskih aktivnosti

o Poticanje zapošljavanja i razvoj/očuvanje radnih mjesta u ribarstvu i akvakulturi te s

njima povezanim djelatnostima animacijom lokalnih razvojnih dionika i ukupnog

stanovništva

Uz navedeno, pri planiranju strateških/specifičnih ciljeva, lokalno razvojno partnerstvo i šira

zajednica vodili su se osmišljavanjem kako, u okviru mogućnosti OPPR za provedbu LRSR,

postići:

− najbolje moguće korištenje razvojnih potencijala svih razvojnih resursa (lokalni,

unutarnji, potencijali) na načelima održivog razvoja (koji uključuju ljudske resurse,

prirodnu i kulturnu baštinu, prostorne resurse, klimatske uvjete, gospodarske resurse i

tradicijska znanja i vještine te lokalne i regionalne institucije i organizacije koje su

potpora razvoju);

− maksimizaciju uključivanja ciljnih skupina iz osjetljivih slojeva društva, koji su manje

aktivni i vidljivi u društvenom razvoju zajednice, a posebno u gospodarstvu; posebno

onih koji imaju velika znanja, vještine i inovativne razvojne ideje te spremnost na

suradnju, u svrhu prevladavanja isključenosti, rodne i generacijske nejednakosti;

− stvaranje novih radnih mjesta u svrhu zaustavljanja depopulacije i migracije mladih, ali

i društveno-ekonomski razvoj i povećanje kvalitete života na području;

− razvoj međusektorske i projektne suradnje i parterske integracije kako različitih

sektorskih razvojnih dionika tako i različitih razvojnih dionika unutar jednog razvojnog

gospodarskog sektora a u svrhu razvoja novih usluga i proizvoda te razmjene znanja i

vještina.

U osmišljavanju strateških/specifičnih razvojnih ciljeva lokalno partnerstvo vodilo se

maksimiziranjem doprinosa aktivnosti provedbe LRSR usklađenim s prioritetima Zajedničke

ribarstvene politike EU (ZRP) za programsko razdoblje 2014.-2020.:

1. Poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju

utemeljenog ribarstva

2. Poticanje okolišno održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne i na znanju

utemeljene akvakulture

37

3. Poticanje provedbe ZRP-a

4. Povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije

5. Poticanje trženja i prerade

6. Poticanje provedbe Integrirane pomorske politike

a kojima se doprinosi ostvarenju 4 razvojna cilja ZRP-a:

1. Promicanje konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno odgovornog

ribarstva i akvakulture/marikulture

2. Poticanje provedbe Zajedničke ribarstvene politike (ZRP)

3. Promicanje uravnoteženog i uključivog teritorijalnog razvoja ribarstvenih područja i

akvakulturnih/marikulture područja u akvakulturi

4. Poticanje razvoja i provedbe Integrirane pomorske politike (IPP) Unije

Ujedno, strateški/specifični ciljevi LRSR usmjereni su maksimiziranju doprinosa ciljevima

provedbe lokalnih razvojnih strategija za ribarstvo OPPR:

− Jačanje uravnoteženog ekonomskog razvoja priobalnih i otočnih zajednica ovisnih o

ribarstvu, jačanje njihovog potencijala davanjem više vrijednosti aktivnostima vezanim

uz ribarstvo te diversifikacijom u druge vezane sektore, povećavajući time mogućnosti

prihoda i zapošljavanja.

− Podrška razvoju male infrastrukture.

− Omogućavanje kolektivnog i strateškog razmišljanja u ribarskim zajednicama kako bi

same oblikovale svoju ekonomsku budućnost.

− Povećanje razine sudjelovanja sektora ribarstva i akvakulture kroz promociju aktivnog

sudjelovanja ribara u upravljanju i donošenju odluka u strateškom planiranju lokalnog

razvoja.

− Integracija i optimizacija sudjelovanja sektora ribarstva u lokalnom razvoju s ciljem

maksimalizacije sinergije i smanjenja mogućih sukoba interesa u ribarstvenim

područjima.

− Promicanje socijalne kohezije u obalnim i otočnim zajednicama.

− Jačanje svijesti o zaštiti okoliša i prirode te očuvanju bioraznolikosti u ribarskim

zajednicama kako bi se uključile u zaštitu resursa u svrhu povećanja otpornosti i

smanjenja ranjivosti.

− Pružanje smjernica i jačanje kapaciteta za provedbu CLLD pristupa.

− Uspostava odgovarajućih mehanizama za maksimalizaciju komplementarnosti i sinergija

s drugim EU fondovima.

− Pružanje platforme za razmjenu najboljih praksi i iskustava u okviru EUSAIR-a i

prekogranične suradnje

Odnosno maksimiziranju doprinosa ciljevima provedbe detaljnije definiranim u OPPR

a) dodavanje vrijednosti, stvaranje radnih mjesta, privlačenje mladih ljudi i promicanje

inovacija u svim fazama opskrbnog lanca proizvoda ribarstva i akvakulture;

b) poticanje diversifikacije unutar ili izvan gospodarskog ribolova, cjeloživotnog učenja i

stvaranja radnih mjesta u ribarstvenim područjima;

c) jačanje i iskorištavanje prednosti koje se odnose na okoliš u ribarstvenim područjima,

uključujući i operacije za ublažavanje učinaka klimatskih promjena

d) promicanje društvene dobrobiti i kulturne baštine u ribarstvenim područjima, uključujući

ribarstvenu, akvakulturnu i pomorsku kulturnu baštinu;

e) jačanje uloge ribarstvenih zajednica u lokalnom razvoju i upravljanju lokalnim

ribarstvenim resursima te pomorskim aktivnostima.

U planiranju aktivnosti za postizanje razvojne vizije a time i provedbu LRSR te kreiranje

razvojnih ciljeva FLAG Južni jadran vodio se i općim načelima LEADER-a odnosno CLLD-a za

razdoblje 2014.-2020. prvenstveno usmjerenom na inovacije i postizanje planiranih rezultata koji

donose trajne i vidljive promjene. Načela kojima se u pripremi i planiranju provedbe lokalnog

razvoja vođenog lokalnom zajednicom vodi FLAG su:

38

− Razvoj utemeljen na definiranim značajkama, potrebama i mogućnostima lokalnog

područja

− Strategija je u potpunosti izrađena prema stvarno iskazanim potrebama lokalnih razvojnih

dionika implementacijom pristupa odozdo prema gore

− Tijekom izrade LRSR posebna pažnja je posvećena jačanju javno-privatnog partnerstva

odnosno integraciji FLAG-a kao nositelja razvoja lokalnog područja, te razvoju i

definiranju inovativnog, integriranog i multisektorskog pristupa lokalnom razvoju,

umrežavanju i suradnji te

− Načinu programiranja isporuke projekata putem odabira od strane lokalnog razvojnog

partnerstva u smislu implementacije decentraliziranog pristupa lokalnom razvoju

Opći ciljevi (prioritetne smjernice) LRSR odnosno sažeti (SMART) opći cilj LRSR:

Do kraja 2023. ribarstveno područje FLAG-a Južni Jadran imati će unaprijeđen i prepoznat

sustav ribolova i akvakulture s učinkovitim procesima i postupcima koji će omogućiti: otvaranje

novih i zadržavanje minimalno 11 radnih mjesta, najmanje 50 osoba steći će nova znanja i

vještine, provedbu najmanje 14 inicijativa za poboljšanje konkurentnosti i razvoja dodane

vrijednosti u ribarstvu i akvakulturi.

ostvaruju se putem specifičnih ciljeva odnosno strateških razvojnih ciljeva FLAG-a Južni

Jadran do 2020-te (odnosno. do 2023.) godine:

1. Povećanje konkurentnosti ribarstvenog područja

2. Stvaranje dodane vrijednosti ribarskim i proizvodima akvakulture/marikulture

3. Revitalizacija i razvoj turizma ribarstvenog područja

4. Diverzifikacija iz i unutar ribarstva i akvakulture/marikulture

Vodeći se svim navedenim smjernicama, FLAG Južni Jadran, metodom „odozdo prema gore“,

definirao je prioritetne mjere i aktivnosti koji su doveli do definiranja strateških (specifičnih)

ciljeva, shematski sažeto prikazano na sljedećoj tablici:

Tablica 30. Prioritetne mjere Strateški/specifični razvojni ciljevi FLAG-a 2014.-2020.

Prioritetne Mjere (grupa aktivnosti) u

programskom razdoblju 2014.-2020.

Strateški/specifični razvojni ciljevi FLAG-a u

programskom razdoblju 2014.2020.

1.1 Jačanje zaštite prirodnih resursa kao

preduvjeta održivog razvoja

ribarstvenog područja

1. Stvaranje preduvjeta za jačanje

konkurentnosti ribarstvenog područja

2.1 Jačanje mikro i malog poduzetništva u

ribarstvu i akvakulturi

2. Jačanje održivosti gospodarskih subjekata

u ribarstvu i akvakulturi ribarstvenog

područja FLAG-a 2.2 Diverzfikacija/diferencijacija tržišta (nova i

drugačija tržišta, ciljani kupci)

3.1 Potpora razvoju male turističke

infrastrukture i usluga povezanih s

ribarstvom i akvakulturom

3. Revitalizacija i razvoj turizma ribarstvenog

područja

4.1 Ulaganja u diverzifikaciju

aktivnosti/djelatnosti

4. Diverzifikacija iz i unutar ribarstva i

akvakulture

5. Potpora radu FLAG-a

5.1 Vođenje provedbe LRSR, rad i jačanje kapaciteta FLAG-a

39

U svrhu postizanja općih i specifičnih ciljeva provedbe lokalnog razvoja vođenog lokalnom

zajednicom u provedbi LRSR FLAG Južni Jadran posebna pažnja posvetiti će se poticanju projekata

nositelja u kategoriji zajedničkog korisnika te projekata koji imaju zajednički interes i inovativne

značajke za razvoj ukupnog ribarstvenog područja FLAG-a. Operacije odnosno projekti koji

ispunjavaju najmanje dva navedena kriterija, zajednički korisnik te zajednički interes ili sva

tri navedena kriterija, ovisno o mjeri, poticati će se dodjelom najviše razine javne potpore.

Operacije odnosno projekti koji ne ispunjavaju kriterije zajedničkog korisnika i zajedničkog

interesa, a nedvojbeno imaju inovativne značajke poticati će se najvišom razinom potpore pod

uvjetom da ne sadrže operacije okviru mjera predviđenih u Glavi V . poglavljima I., II. i IV . Uredbe

(EU) br. 508/2014, osim operacija u okviru mjera iz članaka 33., 34., 41. stavak 2., 43., 55., 56., 57.,

66. i 67. iste Uredbe, pod uvjetom da postoji jasno obrazloženje za njihovo upravljanje na lokalnoj

razini.

Zajedničkim korisnikom u smislu provedbe LRSR smatraju se udruženja u ribarstvu3/organizacije

ribara4, organizacije civilnog društva izvan sektora ribarstva ili poduzeće/trgovačko društvo/

organizacija u većinskom javnom vlasništvu a koje/a nije javnopravno tijelo.

Operacija odnosno projekt ima Zajednički interes ako ju provodi Zajednički korisnik i ako je u

kolektivnom interesu članova Zajedničkog korisnika te opće javnosti. Takva operacija treba

obuhvaćati više od zbroja pojedinačnih interesa članova Zajedničkog korisnika. Zajednički interes

kojim se podrazumijeva doprinos interesu opće javnosti, ujedno se dokazuje putem ostvarivanja

doprinosa barem jednoj razvojnoj potrebi FLAG područja definiranim odobrenom LRSR.

Operacija odnosno projekt, ima inovativne značajke na razini ribarstvenog područja FLAG-a,

odnosno ukoliko operacija/projekt rezultira uvođenjem novih aktivnosti ili novog proizvoda ili nove

usluge na FLAG području.

Operacija ima inovativne značajke na lokalnoj razini, odnosno ukoliko operacija rezultira

uvođenjem nove aktivnosti ili novog proizvoda ili nove/inovativne metode ili usluge na lokalnoj

razini (ribarstveno područje FLAG-a).

Ako projekt odnosno operacije ne ispunjava gore navedene uvjete primjene kriterija, a u svrhu

doprinosa realizaciji ciljeva LRSR, ista će se poticati osnovnom razinom potpore od 50% uz dodatak

dozvoljene visine javne potpore iz Priloga I Uredbe (EU) 508/20145.

U skladu sa člankom 95. stavkom 2. točkom a) Uredbe (EU) br. 508/2014, intenzitet potpore za

operacije odnosno projekte kojima je korisnik javnopravno tijelo ili poduzeće kojem je povjereno

obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa iz članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije, ako je potpora odobrena za obavljanje takvih usluga, iznosi 100% ukupnih

prihvatljivih troškova, a sukladno Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o uvjetima, kriterijima, načinu odabira,

financiranja i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu (NN 27/19). (dalje: Pravilnik o

provedbi LRSR)

Sve operacije u okviru provedbe lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom moraju

omogućavati javni pristup svojim rezultatima, a posebno one koje ostvaruju višu razinu potpore od

osnovne propisane Uredbom (EU) br. 508/2014.

3 Udruženja u ribarstvu - organizacije subjekata u ribarstvu koje su priznate/osnovane po posebnim propisima odnosno

okupljaju članice koje obavljaju djelatnost na području ribarstva (npr. ribarske zadruge, udruge, zaklade, fondacije,

klasteri, organizacije proizvođača, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju subjekte u ribarstvu – cehovi,

grupacije i slično); 4 Organizacija ribara - organizacija/udruženje ribara priznatih sukladno posebnim propisima (ribarska zadruga,

organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača i međugranska organizacija) ili strukovno udruženje/ceh

u okviru javnopravnog tijela utemeljenog zakonom koji okuplja ribare; 5 Sukladno gore navedenom Pravilniku i odredbama Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog Parlamenta i Vijeća od 15.

svibnja 2014.o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo…

40

4.2 CILJEVI, MJERE I TIPOVI OPERACIJA LRSR ZA PODRUČJA FLAG-A TEMELJENI NA

MOGUĆNOSTIMA OPPR 2014 – 2020

Tablica 31. Strateški cilj 1 – mjere i tipovi operacija

Strateški cilj 1 Stvaranje preduvjeta za jačanje konkurentnosti ribarstvenog

područja

Obrazloženje cilja

Svrha prvog cilja LRSR FLAG-a Južni Jadran je osiguranje preduvjeta za oodrživ gospodarski

razvoj odnosno ekonomsko jačanje poduzetnika u ribarstvu i akvakulturi. Prirodni uvjeti i

resursi, očuvana priroda i okoliš na području FLAG-a su snažni potencijali za razvoj ribarstva

i marikulture te za poboljšanje kvalitete življenja i njegovanje identiteta lokalnih zajednica i

održiv razvoj čitavog prostora FLAG-a. Od prirodnih uvjeta za ribarstvo i uzgoj školjaka i

riba posebno se ističe čistoća mora, kvaliteta prirodnih uvjeta za uzgoj školjaka (Prirodni

rezervat, parkovi zaštićene prirode), raznolikost flore i faune u obalnim područjima

uključujući mnoge endemske vrste te utvrđena ekološka mreža Natura 2000. Upravo ove,

osnovne razvojne preduvjete, treba očuvati kako bi se doprinijelo jačanju konkuretnosti

proizvoda ribarstva i akvakulture a sukladno jasno iskazanim razvojnim potrebama FLAG

područja navednih u osnovnoj i SWOT analizi.

Indikativni indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators) na

razini strateškog 1 LRSR (sukladno pokazateljima rezultata za Prioritet Unije I, Specifičan

cilj OPPR 1.)

4.1 Stvorena radna mjesta

(novozaposleni)

4.2 Sačuvana radna mjesta 4.3 Stvorena poduzeća

2 2 0

Izvor informacija Izvješća UT i FLAG-a Južni Jadran

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) prema mogućnostima

OPPR 2014.-2020.

Prioritetna Mjera 1.1 Jačanje zaštite prirodnih resursa kao preduvjeta održivog

razvoja ribarstvenog područja

Obrazloženje Mjere

Namjena ove mjere je pružiti razvidnu potporu zaštiti najvažnijeg razvojnog resursa

ribarstvenog područja FLAG-a, mora i priobalja. Mjerom će se omogućiti nabava

odgovarajuće opreme poput višenamjenskih plovila za monitoring te pravovremene i

učinkovite intervencije uklanjanja i sprječavanja onečišćenja mora, zaštite morskog okoliša,

zdravlja ljudi i gospodarske uporabe mora. Višenamjenska plovila važna su za intervencije u

slučaju onečiščenja mora a ujedno predstavljaju osnovni alat za praćenje stanja kakvoće mora

kao i jačanje svijesti, posebno mladih, o potrebi očuvanja ovog najznačajnijeg gospodarskog

razvojnog resursa. Također, na FLAG području nalaze se lučice koje nemaju odgovarajuću

infrastrukturu koja bi na adekvatan način omogućila održavanje gospodarskih plovila kao

najvažnijeg alata u daljnjem razvoju lokalnog ribastva i akvakulture. Intervencija u okviru ove

mjere odnositi će se na nabavu i instaliranje specijalnih dizalica koje bi omogućile pravilno

održavanje gospodarskih plovila bez opasnosti za onečišćenje mora i priobalja. Intervencije u

okviru ove mjere uz jačanje zaštite okoliša i očuvanja razvojnog resursa ujedno omogućuju

bolje uvjete rada, povećanje produktivnosti i prihoda, te, općenito, povećanje konkuretnosti

cijelog ribarstvenog područja FLAG-a Južni Jadran.

Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti)

FLAG Južni Jadran, DUNEA – Razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije i druge

potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i

organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima

projekata

41

Predviđene aktivnosti unutar Mjere

Aktivnosti predviđene u okviru ove Mjere odnose se na nabavu i/ili opremanje višenamjenskih

brodova te adaptaciju i/ili gradnju i/ili opremanje lokacija specijaliziranih fiksnih dizalica i/ili

nabavu mobilnih dizalica za vađenje brodova gospodarske namjene ribarstva i akvakulture te

lokalnog stanovništva. Uz navedeno, aktivnosti projekata moraju biti usmjerene i na eko-akcije

čišćenja mora i priobalja te jačanje svijesti javnosti o potrebi zaštite okoliša, posebno mora i

priobalja te promicanje istog. Aktivnosti unutar ove mjere mogu uključiti i znanstveno-stručne

aktivnosti monitoring, edukacije, radionice za različite ciljne skupine i dr. Promidžbene

aktivnosti. Detaljne prihvatljive aktivnosti biti će navedene u FLAG natječaju.

Ciljani korisnici

Javnopravna tijela ili poduzeće/trgovačko društvo ili organizacija u većinskom javnom

vlasništvu a koje/a nije javnopravno tijelo ili poduzeće kojem je povjereno obavljanje usluga

od općeg gospodarskog interesa iz članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske

unije, sukladno Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o uvjetima, kriterijima, načinu odabira, financiranja

i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu (NN 27/19). Ciljani korisnici mogu biti i

iz gospodarskog sektora ribarstva6 sukaldno Čl. 2, točki f) Pravilnika za provedbu LRSR, u

kategoriji mikro, malih i srednjih poduzetnika.

Detaljni uvjeti koje moraju zadovoljiti ciljani korisnici biti će definirani FLAG natječajem.

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljivi su oni projekti koji jasno doprinose ostvarenju cilja LRSR. Prihvatljivi projekti

odnosno njihovi troškovi odnose se na prihvatljive aktivnosti sukladno FLAG natječaju,

izuuzev onih koje uključuju troškove sukladne Članku 11. Uredbe (EU) 508/2014. Sukladno

Uredbi (EU) 508/2014 prihvatljivi su projekti koji uključuju nabavu plovila ako se isti ne

odnosi na povećanje ribolovnog napora već isključivo u svrhu zaštite ribljeg fonda odnosno

jasne povezanosti doprinosa održivom razvoju ribarstva i akvakulture. Ulaganja u

specijalizirane dizalice za brodove prihvatljiva su isključivo ako se ne provode na operativnoj

ili manipulativnoj obali te ako se ne odnose na aktivnosti koje su obuhvaćene Čl. 43 Uredbe

(EU) 508/2014. Opis kriterija prihvatljivosti je indikativan, isti će se detaljno definirati u

FLAG natječaju.

Intenzitet potpore

100% prihvatljivih troškova:

− sukladno Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o provedbi LRSR;

− ako projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema sva 3 kriterija uvećanja: zajednički

korisnik, zajednički interes i inovativne značajke na lokalnoj razini ako se operacija

provodi sukladno Čl. 8 stavku 5. Pravilnika o provedbi LRSR;

− ako projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema 2 kriterija uvećanja: zajednički

korisnik i zajednički interes, sukaldno Čl. 8. Stavku 3. Pravilnika o provedbi LRSR.

85% što čini: 50% prihvatljivih troškova, uz primjenu uvećanja od 35%, sukladno Prilogu I

Uredbe (EU) 508/2014 za operacije koje se provode na otocima Mljet i Lastovo a koje ne

provodi nositelj sukladan Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o provedbi LRSR.

50% ukupnih prihvatljivih troškova ako projekt ne ostvaruje navedena tri uvjeta za uvećanje

intenziteta potpore te ako se operacije ne provode ne otocima Mljet i Lastovo te ako projekt ne


Intenzitet potpore sukladan je Čl. 8. Pravilnika o uvjetima, kriterijima, načinu odabira,

financiranja i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu (NN 27/19).

Detaljna razrada primjene intenziteta potpore biti će definirana FLAG natječajem.

6 „Gospodarski sektor ribarstva“ – gospodarska interesna skupina ribarstva koja obuhvaća pravne ili fizičke osobe koje

su vlasnici ili ovlaštenici važeće povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova, ovlaštenici povlastice za uzgoj morske

ribe i drugih morskih organizama i/ili povlastice za akvakulturu, subjekti u poslovanju s hranom sukladno posebnom

propisu koji su korisnici odobrenih ili registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla za žive

školjkaše i /ili proizvode ribarstva te ribarske zadruge, udruge, klasteri i ostali oblici udruživanja iz područja ribarstva.

42

Mjerljivi pokazatelji ostvarenja (isporuke, outputi) mjere do 2023.

Odobreni projekti na FLAG razini i razini

Upravljačkog tijela

Br. 9

Završeni i isplaćeni projekti Br. 9

Odobreni i financijski podržani partnerski

projekti

Br. 1

Mjerljivi pokazatelji očekivanih rezultata mjere do 2023.

Pokazatelj rezultata Mjerna jedinica Ciljana vrijednost

Stvorena radna mjesta (novozaposleni) Br. 1

Sačuvana radna mjesta Br. 1

Stvorena poduzeća Br. 0

Krajnji korisnici podržane infrastrukture –

poduzetnici u ribarstvu i akvakulturi

Br. 200

Krajnji korisnici educirani o očuvanju prirodnih

razvojnih resursa, mora i priobalja

Br. 200

Monitoring i zaštita razvojnih resursa – broj

provedenih aktivnosti

Br. 30

Korisnici koji su uveli ili poboljšali sustav

održivog upravljanja okolišem

Br. 5


Strateški cilj 2 Jačanje održivosti gospodarskih subjekata u ribarstvu i

akvakulturi ribarstvenog područja FLAG-a

Obrazloženje cilja

Postoji opći konsenzus da mnogo toga treba učiniti kako bi se osigurala održivost

gospodarskih subjekata u ribarstvu i akvakulturi ribarstvenog područja FLAG-a Južni Jadran.

No kao bi se isto postiglo, razvidno iz analize stanja te identifikacije razvojnih potreba i

mogućnosti, tradicionalno, razvoj ribarstva i akvakulture počiva na mikro i malim

gospodarskim subjektima. Analizom je utvrđeno kako postojeći gospodarski subjekti u

ribarstvu i akvakulturi nisu konkuretni radi slabe opremljenosti. Intervencija u okviru ovog

cilja odnosno ulaganje u novu opremu smanjiti će njihove troškove te omogućiti veće prihode,

odnosno učiniti će ove tradicionalne gospodarske subjekte održivim. Održivost mikro i malih

gospodarstvenika u ribarstvu i akvakulturi može se osigurati i novim radnim metodama i

tehnologijama, smanjenjem dužine lanca nabave, posebno razvojem lokalnog tržišta, odnosno

ditribucije na lokalnoj i regionalnoj razini. Kratke lance prodaje potrebno je razviti kroz

obnovu postojećih te razvoj novih ribarnica. FLAG Južni Jadran već ima iskustva u razvoju

lokalnih prodajnih lanaca. Intervencijama u okviru ovog cilja, FLAG će nastaviti podržavati

lokalnu distrubuciju ribe, prema jasno iskazanim potrebama definiranim u osnovnoj i SWOT

analizi.



cilj OPPR 1.)


(novozaposleni)


3 2 2



OPPR 2014.-2020.

43

Prioritetna Mjera 2.1 Jačanje mikro i malog poduzetništva u ribarstvu i

akvakulturi

Obrazloženje Mjere

Analizom stanja i identifikacijom problema i potreba FLAG-područja utvrđeno je da

postojeća poduzeća u sektoru ribarstva, akvakulture i povezanih aktivnosti nisu u potpunosti

konkurentna zbog zastarjele opreme i alata te neadekvatne Upravo je zbog toga potrebno

provesti aktivnosti ulaganja koja će doprinijeti razvoju sektora ribarstva, akvakulture i

povezanih aktivnosti. Ostvarenjem ovog cilja doprinijet će se zadržavanju postojećih i

otvaranju novih radnih mjesta, spriječit će se depopulacija i starenje stanovništva, ujednačiti

razina razvoja u svim jedinicama lokalne samouprave i ovo područje učiniti konkurentnim u

odnosu na druga razvijenija područja, a nositeljima projekata će se učiniti dostupnijim

tehnologije koje će omogućiti daljnji razvoj i početna ulaganja u stvaranje novih

visokokvalitetnih proizvoda.


FLAG Južni Jadran, DUNEA i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu,

privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama

odnosno korisnicima – nositeljima projekata.


Prihvatljive su sve aktivnosti kojima se doprinosi povećanju konkurentnosti, mikro, malih I

srednjih poduzetnika u sektoru ribarstva i akvakulture te povezanih aktivnosti pod uvjetom da

ulaganje ne povećava ribolovni kapacitet plovila ili da kupljena oprema ne povećava

sposobnost plovila za pronalaženje ribe odnosno da ulaganje nije povezano s redovitim ili

preventivnim održavanjem bilo kojeg dijela opreme koje je potrebno za održavanje uređaja u

radnom stanju. Prihvatljive aktivnosti odnose se i na poboljšanje sigurnosnih, radnih,

zdravstvenih i higijenskih uvjeta mikro i malih gopodarstvenika u sektoru ribarstva i

akvakulture i povezanih aktivnosti pod uvjetom da ulaganja nadilaze zahtjeve predviđene

pravom Unije i nacionalnim pravom.7 Promidžbene aktivnosti. Detaljne prihvatljive aktivnosti

biti će navedene u FLAG natječaju.

Ciljani korisnici

Ciljani korisnici su iz gospodarskog sektora ribarstva8 sukladno Čl. 2, točki f) Pravilnika za

provedbu LRSR, u kategoriji mikro, malih i srednjih poduzetnika. Ciljani korisnici moraju

imati sjedište/prebivalište ili biti registriran ili imati podružnicu ili izdvojen proizvodni pogon

ili biti nositelji koncesijskog odobrenja za gospodarsko korištenje pomorskog dobra u svrhu

obavljanja djelatnosti akvakulture unutar ribarstvenog područja FLAG-a Južni Jadran. Detaljni

uvjeti koje moraju zadovoljiti ciljani korisnici biti će definirani FLAG natječajem.




izuzev onih koje uključuju troškove sukladne Članku 11. Uredbe (EU) 508/2014. Opis

kriterija je indikativan, isti će se detaljno definirati u FLAG natječaju.

Intenzitet potpore

100% prihvatljivih troškova ako projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema sva 3 kriterija

uvećanja: zajednički korisnik, zajednički interes i inovativne značajke na lokalnoj razini.


7 Delegirana Uredba komisije (EU) 2015/531 od 24. studenoga 2014.






44

Uredbe (EU) 508/2014 za operacije koje se provode na otocima Mljet i Lastovo.


intenziteta potpore te ako se operacije ne provode ne otocima Mljet i Lastovo.




Naziv pokazatelja ostvarenja Mjerna jedinica Ciljana vrijednost



Br. 5






Inovativne metode ribolova ili akvakulture Br. 3



Br. 5

Prioritetna Mjera 2.2 Diverzfikacija/diferencijacija tržišta (nova i drugačija

tržišta, ciljani kupci)

Obrazloženje Mjere

Što se tiče suvremenog načina trženja na području FLAG-a Južni Jadran, posebno valja

istaknuti potrebu uvođenja kratkih lanaca prodaje kroz postavljanje novih montažnih ribarnica

i modernizaciju postojećih ribarnica. Za nove, montažne, suvremeno opremljene ribarnice,

izvrstan je primjer ribarnica u Stonu, koja je otvorena 2016. na inicijativu FLAG-a Južni

Jadran i koja uspješno posluje. Radi se o dobrom primjeru kratkog lanca prodaje koji je

potrebno širiti i dalje unapređivati imajući u vidu velike prednosti i koristi koje od njega imaju

ribari i školjkari. S obzirom da prednosti i koristi ovakve prodaje, kao i pogodnosti da postoji

gotovi prototip (projektna dokumentacija, izvođači, iskustvo u poslovanju i dr.), ovakav tip

ribarnice potrebno je postaviti u drugim mjestima na području FLAG-a JJ. Što se tiče izravne

prodaje dio školjaka se proda i kroz turističke obilaske i degustacije. Dio prodaje odvija na

tržnici i na samim uzgajalištima školjaka i iskrcajnim mjestima. Jedan od suvremenih oblika

trgovanja, e-trgovina nije još zastupljena.





Predviđene aktivnosti unutar Mjere Prihvatljive su aktivnosti građenja i/ili opremanja objekata u svrhu maloprodaje ribe i školjaka

te ostalih proizvoda ribarstva i akvakulture. Prihvatljive su aktivnosti i nabava i/ili opremanje

montažnih objekata u svrhu maloprodaje ribe i školjaka te ostalih proizvoda ribarstva i

akvakulture. Promidžbene aktivnosti. Detaljne prihvatljive aktivnosti biti će navedene u FLAG

natječaju.

Ciljani korisnici


vlasništvu a koje/a nije javnopravno tijelo ili udruženja u ribarstvu ili privatno poduzeće

(trgovačko društvo) ili obrt u sektoru ribarstva i akvakulture. Detaljni uvjeti koje moraju

zadovoljiti ciljani korisnici biti će definirani FLAG natječajem



45




Intenzitet potpore

100% prihvatljivih troškova sukladno Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o provedbi LRSR ili ako

projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema sva 3 kriterija uvećanja: zajednički korisnik,

zajednički interes i inovativne značajke na lokalnoj razini.













Br. 7



projekti

Br. 1





Obnovljena infrastruktura na ribarstvenom

području

m2 100



Br. 7

Nove tehnologije koje doprinose povećanju

kvalitete proizvoda ribarstva i akvakulture

Br. 14

Broj krajnih korisnika nove ili obnovljene

infrastrukture (gospodarstvenika iz sektora

ribarstva i akvakulture koji trže svoje

proizvode)

Br. 21


Strateški cilj 3. Revitalizacija i razvoj turizma ribarstvenog područja

Obrazloženje cilja

Područje FLAG-a Južni Jadran ima dugu turističku tradiciju te predstavlja jednu od

najpoznatijih turističkih destinacija Hrvatske, no taj turizam i s njime povezane djelatnosti

koncentrirane su u nekoliko najpoznatijih naselja, dok druga pokazuju znakove depopulacije i

zahtijevaju ulaganja koja su usmjerena prvenstveno zadržavanju mlađe populacije. Svrha ovog

cilja je potpora povezivanju sektora ribarstva i akvakulture s turizmom ali i lokalnim

zajednicama koje polako napuštaju ove tradicionalne djelatnosti i ne koriste mogućnosti da ih

inoviraju i povežu s drugim rastućim sektorima. Lokalne manifestacije jedan su od najboljih

načina promocije sektora ribarstva i akvakulture a područje FLAG-a Južni Jadran poznato je

upravo po tradicionalnim ali i sve brojnijim novim manifestacijama. Svrha interevencija unutar

46

ovog cilja je podržati i jačati postojeće lokalne manifestacije te razviti nove, a u cilju održivog

gospodarskog razvoja ribarstva i akvakulture. Svrha intervencija unutar ovog cilja je i jačati

potporu lokalne potrošnje lokalnih proizvoda ribarstva i akvakulture. Ovaj cilj je usmjeren na

povećanje prihoda ribarstvenog područja kao jedinstvene cjeline interakcijom sa sektorom

turizma.



cilj OPPR 1.)


(novozaposleni)


2 2 1



OPPR 2014.-2020.

Prioritetna Mjera 3.1 Potpora razvoju male turističke infrastrukture i usluga

povezanih s ribarstvom i akvakulturom

Obrazloženje Mjere

Ribarstveno područje FLAG-a jedna je od najpoznatijih turističkih destinacija u Hrvatskoj s

velikim razvojnim potencijalom održivog turizma zasnovanog na iznimnoj prirodnoj i

kulturnoj baštini i tradiciji. Radi očuvanja i razvoja ribarstva i akvakulture, definirana je

potreba jačanja njihove sinergije s turizmom. Iako takve inicijative postoje, one su još uvijek,

izdvojeni, pojedinačni primjeri koji uključuju čarter aktivnosti, zajedničko korištenje luka,

korištenje lokalnih ribarskih i akvakulturnih proizvoda i usluga u lokalnom ugostiteljstvu i

trgovini, u korištenju tradicijske baštine, znanja i vještina i sl. Cjelokupan opseg tih

potencijalnih sinergija prepoznat u ribarstvenom području kao jedan od važnih elemenata

njegove prepoznatljivosti i privlačnosti posjetiteljima. Važan je i razvoj suradnje različitih

dionika i razvoj sustava upravljanja posjetiteljima u ovom visoko vrijednom prirodnom ali i

zaštićenom prostoru, kao bi se smanjio i izbjegnuo sukob između turizma, interesa poduzetnika

u ribarstvu i akvakulturi i zaštite okoliša, posebno prirode. Opravdanje za provedbu ove mjere

na lokalnoj razini zasniva se na činjenici da se razvoj male turističke infrastrukture i usluga

povezanih s ribarstvom i akvakulturom, odvija isključivo na području FLAG-a Južni Jadran,

te je i provedba ove mjere usredotočena na lokalne nositelje razvoja i druge dionike. Također,

ova Mjera će podržati brojne manifestacije vezane uz ribarstvo i školjkarstvo. Manifestacije

obuhvaćaju pripremu lokalnih specijaliteta, te ponudu proizvoda ribarstva i školjaka, a

održavaju se uglavnom tijekom turističke sezone uz veliku posjećenost domaćih i inozemnih

posjetitelja. Neke od najpoznatijih manifestacija ovog FLAG područja su: brudetijada,

buzarijada, dani Malostonske kamenice, ribarske večeri i dr. Ove manifestacije imaju važan

utjecaj na promociju ribarskih i školjkarskih proizvoda, povećanje prodaje i proizvodnje kao

velik doprinos uspješnijoj valorizaciji bogate ribarske i maritimne tradicije područja FLAG-a

Južni Jadran. Manifestacije, koje su tradicionalne, doprinose održavanju i jačanju društvene i

gospodarske povezanosti lokalnih zajednica, osnaživanju zajedništva i partnerstva u

upravljanju lokalnim razvojem na području FLAG-a Južni Jadran. Potreba za intervencijama

u okviru ove Mjere jasno je definirana osnovnom i SWOT analizom.






Inicijative i aktivnosti koje će biti podržane putem ove Mjere trebaju biti usmjerene prema

povećanju razvojnog doprinosa turizma ribarstvu i akvakulturi a time i lokalnom gospodarstvu

čitavog ribolovnog područja. Naglasak aktivnosti unutar ove Mjere je na poboljšanju usluga

47

i objekata kojima se ribolov i akvakultura povezuje s turizmom, uključujući signalizaciju,

informiranje, poboljšanje pristupa i upravljanja posjetiteljima (posebno u područjima

potencijalnih sukoba interesa u provedbi aktivnosti korisnika područja npr. ribara i posjetitelja

morskog okoliša) i dr. Podržati će se inicijative stvaranja zajedničkih projekata te uređenja

prostora za turiste i lokalne proizvođače/prerađivače u ribarstvu/akvakulturi, projekti uređenja

i izgradnje male turističke infrastrukture povezane s ribarstvom i akvakulturom. Ova Mjera

neće podržavati gradnju/uređenje javnih prostora opće namjene koji mogu biti financirani iz

drugih ESI fondova ili gradnje koja je uvjetovana zakonskom regulativom. Prihvatljive

aktivnosti obuhvaćaju i inicijative očuvanja i revitalizacije pomorske (ribolovne i

akvakulturne) kulturne/tradicijske baštine, gastronomije i sl. Prihvatljive aktivnosti u okviru

Mjere obuhvaćaju i organizaciju i provedbu manifestacija vezanih uz promociju ribarstva i

akvakulture te njihove tradicije na području FLAG-a. S obzirom da je neophodno stalno

razvijati, poboljšavati i inovirati sadržaje, program i kvalitetu usluga na ovim

manifestacijama, nužna su ulaganja u odgovarajuću opremu, potrošni materijal, promidžbene

aktivnosti, programe, brendiranje i dr.

Ciljani korisnici


vlasništvu a koje/a nije javnopravno tijelo ili poduzeće kojem je povjereno obavljanje usluga

od općeg gospodarskog interesa iz članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske

unije, sukladno Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o uvjetima, kriterijima, načinu odabira, financiranja

i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu (NN 27/19). Gospodarski sektor ribarstva9

sukaldno Čl. 2, točki f) Pravilnika za provedbu LRSR, u kategoriji mikro, malih i srednjih

poduzetnika.Ciljani korisnici mogu biti i organizacije civilnog društva izvan sektora ribarstva.







Intenzitet potpore

100% prihvatljivih troškova:

− sukladno Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o provedbi LRSR;

− ako projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema sva 3 kriterija uvećanja: zajednički

korisnik, zajednički interes i inovativne značajke na lokalnoj razini ako se operacija

provodi sukladno Čl. 8 stavku 5. Pravilnika o provedbi LRSR;

− ako projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema 2 kriterija uvećanja: zajednički

korisnik i zajednički interes, sukaldno Čl. 8. Stavku 3. Pravilnika o provedbi LRSR.









Detaljna razrada primjene intenziteta potpore biti će definirana FLAG natječajem.






48

Mjerljivi pokazatelji ostvarenja (isporuke, outputi)mjere do 2023.




Br. 13



projekti

Br. 2





Prostori izgrađeni i/ili opremljeni (svi) m2 20

Izgrađeni i/ili opremljeni prostori u privatnom

vlasništvu

Br. 1

Posjetitelji podržane turističke infrastrukture Br. 200

Poduzetnici u ribarstvu i akvakulturi čiji se

proizvodi promoviraju putem podržanih

manifestacija

Br. 20

Posjetitelji podržanih manifestacija promocije

lokalnog ribarstva i akvakulture

Br. 200

Promovirani proizvodi ribarstva i akvakulture Br. 20

Tiskani, video ili informacijsko-komunikacijski

materijali kojima se promoviraju proizvodi

ribarstva i akvakulture

Br. 32

Posjetitelji manifestacija Br. 200


Strateški cilj 4 Diverzifikacija iz i unutar ribarstva i akvakulture

Obrazloženje cilja

Ovaj cilj će pružiti potporu ribarima i proizvođačima u akvakulturi koji žele diversificirati

svoje aktivnosti, pod uvjetom da se ne povećava obim proizvodnje odnosno ulova. Svrha ovog

cilja je pružiti potporu novim oblicima proizvodnje, nabavi nove opreme te stjecanju

potrebitih znanja i vještina kako bi ribari i dionici akvakulturne proizvodnje mogli u svoje

dosadašnje poslovanje uključiti i razvijati dodatne djelatnosti osim osnovnih. Ovaj cilj nije

usmjeren prema napuštanju ribarstva i akvakulture već potiče diverzifikaciju izvora prihoda.



cilj OPPR 1.)


(novozaposleni)


1 1 1



OPPR 2014.-2020.

Prioritetna Mjera 4.1 Ulaganja u diverzifikaciju aktivnosti/djelatnosti

Obrazloženje Mjere

Ribarstvo i akvakultura u ribarstvenom području FLAG-a Južni Jadran zasnivaju se na

tradicionalnim uzgojima i vrstama, te proizvodima i uslugama. No ovo područje ima dveće

razvojne mogućnosti, odnosno pruža veliku resursnu osnovu za diverzifikaciju aktivnosti i

49

stjecanja prihoda. Ovom Mjerom potaknuti će se financiranje inicijativa diverzifikacije

posebno radi činjenice opadanja ekonomske snage tradicionalnog ribarstva i akvakulture i sve

manjeg broja ljudi koji se bave ovim djelatnostima. Opravdanje za provedbu ove Mjere na

lokalnoj razini temelji se na potrebama lokalnih proizvođača u ribarstvu i akvakulturi da

poboljšaju i unaprijede svoje poslovanje i povećaju sigurnost i stabilnost svojih prihoda. I da

ujedno koriste nove mogućnosti koje pruža potražnja za novim proizvodima i uslugama.


FLAG Južni Jadran, javna ustanova DUNEA i druge potporne organizacije i ustanove u

javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu

ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata.


Ova mjera će osigurati financijsku potporu ribarima i proizvođačima u akvakulturi te s njima

povezanim poduzetnicima u realizaciji projekata alternativnih proizvoda i usluga i

neribolovnih i neakvakulurnih aktivnosti. Promidžbene aktivnosti. Ova Mjera nije

namijenjena poticanju obustave ribolovne ili akvakulturne aktivnosti. Također, inicijative iz

ove Mjere ne smiju dovesti do izmještanja poduzetnika i proizvodnje/prerade izvan

ribarstvenog područja FLAG-a Južni Jadran.

Ciljani korisnici

Ciljani korisnici su iz gospodarskog sektora ribarstva sukaldno Čl. 2, točki f) Pravilnika za

provedbu LRSR, u kategoriji mikro, malih i srednjih poduzetnika.

Ciljani korisnici mogu biti i poduzetnici izvan gospodarskog sektora ribarstva no isključivo

kao partneri u provedbi projekta čiji je nositelj/korisnik iz gospodarskog sektora ribarstva.

Ciljani korisnici moraju imati sjedište/prebivalište ili biti registriran ili imati podružnicu ili

izdvojen proizvodni pogon ili biti nositelji koncesijskog odobrenja za gospodarsko korištenje

pomorskog dobra u svrhu obavljanja djelatnosti akvakulture unutar ribarstvenog područja






izuuzev onih koje uključuju troškove sukladne Članku 11. Uredbe (EU) 508/2014. Opis


Intenzitet potpore

100% prihvatljivih troškova ako projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema sva 3 kriterija

uvećanja: zajednički korisnik, zajednički interes i inovativne značajke na lokalnoj razini.


Uredbe (EU) 508/2014 za operacije koje se provode na otocima Mljet i Lastovo.


intenziteta potpore te ako se operacije ne provode ne otocima Mljet i Lastovo.



Mjerljivi pokazatelji ostvarenja (isporuke, outputi)mjere do 2023.




Br. 1






50

Stvorena poduzeća Br. 1


Strateški cilj 5. Potpora radu FLAG-a

Obrazloženje cilja

Uloga FLAG-a Južni Jadran ključna je za provedbu LRSR kroz kreiranje i jačanje partnerstva

javnog i privatnog sektora koji zajedno osmišljavaju i ostvaruju projekte koji vode poboljšanju

života u lokalnim zajednicama u čitavom ribarstvenom području. No kako bi se to ostvarilo,

FLAG treba potporu za svoje aktivnosti, za jačanje svojih kapaciteta za provedbu LRSR-a.

FLAG-a je jedan od važnih aktivatora u lokalnom zajednicama koji animira, potiče i uključuje

širok krug razvojnih dionika te tako doprinosi jačanju kohezije ribarstvene zajednice,

stvarajući poticajno okruženje za kvalitetan i održiv socio-ekonomski razvoj.



cilj OPPR 1.)

4.1 Stvorena radna

mjesta (novozaposleni)


2 1 N/A



OPPR 2014.-2020.

Prioritetna Mjera 5.1 Vođenje provedbe LRSR, rad i jačanje kapaciteta FLAG-a

Obrazloženje Mjere

Za vođenje LRSR rad i jačanje kapaciteta FLAG-a Južni Jadran potrebno je osigurati

sredstava za troškove rada, osoblja, za osposobljavanje, edukaciju i usavršavanje, za publicitet

i vidljivost djelovanja, za suradnju i umrežavanje s drugim FLAG-ovima i razvojnim

organizacijama, za potporu potencijalnim korisnicima u razvoju operacija i pripremi

zahtjeva za potporu, za sudjelovanje u upravljanju lokalnim razvojem. Aktivnosti FLAG-a

omogućuju poticanje daljnjeg socio-ekonomskog razvoja područja, a njihovim povezivanjem

s gospodarskim sektorom stvara se jaka multisektorska razvojna platforma.


FLAG Južni Jadran


Aktivnosti provedbe lokalne razvojne strategije u ribarstvu koji provodi lokalna zajednica

putem rada članova i ureda FLAG-a temeljem Članka 63. Uredbe (EU) 508/2014 i Pravilnika

za provedbu LRSR u Okviru OPPR 2014.-2020.

Ciljani korisnik

FLAG Južni Jadran



Inicijative/projekti kojima je pružena potpora Br. 44

Financijski podržani projekti Br. 44

Organizirane animacijske aktivnosti Br. 24




51


Pravne i fizičke osobe kojima je pružena

potpora

Br. 44

Pravne i fizičke osobe uključene u

financijski podržane projekte

Br. 44

Sudionici u animacijskim aktivnostima Br. 100

4.3 OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI FLAG-A

Metodologija odabira projekata na razini FLAG-a temeljem provedbe 8. načela CLLD pristupa

lokalnom razvoju vođenom lokalnom zajednicom (decentralizirani pristup provedbe lokalnog

razvoja) detaljno se definira internim procedurama organizacije koje odobrava Upravni odbor

FLAG-a, a sukladno važećem Pravilniku o uvjetima, kriterijima, načinu odabira, financiranja i

provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu te važećim Smjernicama za provedbu lokalnih

razvojnih strategija u ribarstvu10. U ovom poglavlju okvirno je opisan postupak odabira projekata

koji se, sažeto, sastoji od sljedećih aktivnosti:

Priprema i objava FLAG Natječaja

FLAG administratori (stručna služba odnosno ured FLAG-a uz ev. potporu vanjskih suradnika,

prema potrebi) pripremaju dokumentaciju koja minimalno sadrži: predmet, svrhu i iznos

raspoloživih sredstava FLAG Natječaja; uvjete prihvatljivosti nositelja projekta i dokumentaciju;

uvjete prihvatljivosti projekta i dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti troškova i dokumentaciju;

kriterije odabira projekata i dokumentaciju za ocjenu usklađenosti projekta s kriterijima; prag

prolaznosti; prihvatljive i neprihvatljive troškove; detaljni postupak odabira projekata; visinu i

intenzitet potpore (s jasno definiranim uvećanjima); način, uvjete i rokove prijave projekta; rokove

i uvjete za podnošenje prigovora te popis priloga i obrazaca. Dokumentacija natječaja sadržavati će

i druge dokumente poput vodiča za korisnike i sl. Nakon odobrenja ukupne natječajne

dokumentacije od strane nadležnog tijela FLAG-a, FLAG Natječaj, s pripadajućim obrascima,

prilozima, vodičima i ostalom dokumentacijom, objavljuje se na mrežnoj stranici FLAG-a. Poziv se

objavljuje i na funkcionalnim i operativnim mrežnim stranicama svih članova FLAG-a te se javnost

izvješćuje preko tiskanih i drugih medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Detaljna provedba biti će

propisana samim natječajem, dok će, u prije i u vrijeme njegova trajanja, FLAG provoditi

animacijske aktivnosti kako bi korisnike što kvalitetnije pripremio za prijave.

Podnošenje, zaprimanje i stvaranje prijavnog dosjea projekta te administrativna kontrola;

ocjenjivanje i odabir projekata

Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese FLAG-a. Način podnošenja prijave

projekata jasno će biti naznačen u FLAG Natječaju. Otvaranje prijava projekata pristiglih na FLAG

natječaj provodi se sukladno navedenim Smjernicama. Nakon zaprimanja prijava provodi se

administrativna kontrola koja, ujedno, predstavlja i 1. fazu u postupku odabira projekata za provedbu

LRSR. Tijekom ove faze, LAG može zatražiti i nadopunu dokumentacije dostavljene od strane

nositelja projekata koji su se prijavili na natječaj. Cilj 1. faze je provjera: potpunosti prijave,

prihvatljivosti nositelja projekta te osnovnih uvjeta prihvatljivosti projekta. Nakon administrativne

provjere, započinje 2. faza koja predstavlja kvalitativno ocjenjivanje prijava od strane

Ocjenjivačkog odbora kojeg imenuje Upravni odbor FLAG-a, a koja se provodi sukladno

definiranim internim procedurama FLAG-a i kriterijima odabira definiranim LRSR. Rezultat ovih

analiza je rang lista projekata s pratećom dokumentacijom koja se upućuje na odlučivanje Upravnom

odboru FLAG-a. Upravni odbor, zatim, provodi procjenu projektnih prijedloga prema izvješću i

privremenoj rang listi te provjere sukladnosti s kriterijima za vrednovanje i odabir projekata. Na

odluke Upravnog odbora, nositelji projekata imaju mogućnost prigovora tijelu FLAG-a nadležnom

10Napomena: Prilikom donošenja prve izmjene LRSR na snazi je Pravilnik (NN 27/19) i Smjernice od travnja 2019.

52

za prigovore. Odluke tijela FLAG-a nadležnog za prigovore moraju biti jasne i konačne i ne mogu

ni na koji način biti promijenjene od strane Upravnog odbora FLAG-a. U slučaju da je prigovor

prihvaćen, prijava projekta se vraća u administrativnu obradu.

Pravne i fizičke osobe koje sudjeluju u procedurama donošenja odluka o odabiru projekata na FLAG

razini ne smiju biti u sukobu interesa s prijaviteljima. Procedure provedbe postupaka utvrđivanja i

izbjegavanja sukoba interesa prilikom donošenja odluka o odabiru projekata na FLAG razini,

provode se sukladno gore navedenom Pravilniku i Smjernicama.

Popis projekata koji su odabrani od strane FLAG-a biti će objavljen na mrežnoj stranici FLAG-a

nakon utvrđivanja rang liste odabranih projekata. Objava uključuje najmanje sljedeće podatke: naziv

nositelja projekta, naziv projekta i njegov kratak opis, intenzitet potpore i iznos potpore.

Nakon završetka natječaja i postupka odabira projekata na razini FLAG-a, sva postupovna

dokumentacija i odluke o odabiru dostavljaju se Upravljačkom tijelu na konačno odobrenje. Lista

potvrđenih i odobrenih projekata od strane Upravljačkog tijela objavljuje se na mrežnim stranicama


Nakon završetka procesa odabira projekata na FLAG razini, FLAG dostavlja UT Izvještaj o

provedenom postupku odabira, Odluke i kompletan dosje predmeta svakog korisnika. Na temelju

dostavljene dokumentacije UT donosi Odluku o dodjeli sredstava. FLAG će po završetku postupka

i donošenja konačnih Odluka o dodjeli sredstava na svojim mrežnim stranicama informirati širu

javnost o rezultatima odabira.

Odobreni projekti podložni su postupcima redovne kontrole (Posjet operaciji i Kontrola na terenu)

sukladno procedurama opisanim u općim i internim aktima FLAG-a te procedurama navedenim u

važećem Pravilniku o uvjetima, kriterijima, načinu odabira, financiranja i provedbe lokalnih

razvojnih strategija u ribarstvu te važećim Smjernicama za provedbu lokalnih razvojnih strategija u

ribarstvu u trenutku provedbe istih.

4.4 INOVATIVAN I INTEGRIRANI KARAKTER STRATEGIJE

LRSR FLAG-a Južni Jadran izrađena je primjenom načela LEADER/CLLD-a,putem provedbe

metodologije odozdo prema gore i strukturirana je na način međusobne sukladnosti svakog od

ciljeva, pripadajućih mjera (aktivnosti). Sama primjena multisektorskog pristupa programiranju

strateškog razvoja bila je inovacija u ribarstvenom području. Ujedno, LRSR je posvećena

maksimizaciji doprinosa horizontalnim, međusektorskim ciljevima – poticanju inovacija s

posebnim naglaskom na očuvanje okoliša te prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih

promjena (održivi razvoj) te promicanju ravnopravnosti muškaraca i žena i zabrani diskriminacije

odnosno omogućavanju jednakih mogućnosti svim skupinama društva. Horizontalni,

međusektorski, ciljevi ugrađeni su u cijelu LRSR i putem kriterija za odabir projekata te

sustava indikatora. Integrirani i višesektorski razvoj područja FLAG-a postiže se kombinacijom

aktivnosti (mjera i projekata za njihovu realizaciju) kojima se planira provoditi LRS, a koje imaju

pozitivan korelacijski odnos. Posebna integracija je vidljiva u poticanju odnosno maksimizaciji

programiranja prema potpori projektima suradnje, dok će u aktivnostima provedbe cijelo vrijeme

biti isticani doprinosi horizontalnim ciljevima i načelima LEDAER/CLLD programa u okviru

provedbe OPPR 2014.-2020.

Poticanje inovacija

FLAG Južni Jadran , svojim svakodnevnim radom i donošenjem odluka o kreiranju i provedbi

LRSR putem multisektorskog partnerstva predstavlja već inovativan pristup u razvoju ribarstvenog

područja. U okviru provedbe LRSR FLAG će posebno vrednovati projekte koji imaju inovativne

značajke na lokalnoj razini, odnosno na razini FLAG područja, putem dodjele većeg broja bodova

odnosno više razine potpore. Operacija odnosno projekt, ima inovativne značajke na razini

ribarstvenog područja FLAG-a, odnosno ukoliko operacija/projekt rezultira uvođenjem novih

aktivnosti ili novog proizvoda ili nove usluge na FLAG području.

53

Održivi razvoj

Održivi razvoj, obuhvaća tri stupa socijalne, ekonomske i ekološke održivosti. Prvenstveno,

ulaganje u nove tehnologije, posebno u ribarstvu i akvakulturi, ali i diverzificiranim

djelatnostima, omogućiti će lakšu prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena unutar

ruralnog prostora kroz smanjenje emisije štetnih tvari. Kroz razvojne mehanizme prijenosa znanja

i informacija poticati će se provedba projekata koji doprinose smanjenju štetnog utjecaja

proizvodnje na klimatske promjene i dodatno educirati stanovništvo o potrebi ublažavanja

klimatskih promjena i utjecaju proizvodnje na klimatske promjene. Zeleni rast i održiva upotreba

resursa – najvažnije su promjene za sljedeće programsko razdoblje. Ribarstveno područje

FLAG-a Južni Jadran obuhvaća vrijedna područja zaštićene prirode gdje je provedbom LRSR

potrebno stvoriti suživot gospodarskog razvoja i biološke raznolikosti. Sve aktivnosti koje će

se sufinancirati moraju biti u skladu sa zahtjevima navedenim u nacionalnim i EU propisima o

okolišu, dok će se u aktivnostima edukacije i animacije od strane FLAG-a budući nositelji

projekata informirati o provedbi sustava „zelene nabave“. Također, svi korisnici će morati

dokazati kako njihov projekt neće imati štetan utjecaj na okoliš, da potvrde kako je on

ekološki neutralan i/ili predstave kako će projekt pozitivno doprinijeti održivom razvoju.

Također će se provjeravati i provedba odgovarajućih aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena.

FLAG će, tijekom provedbe LRSR, pratiti ispunjavanje načela održivog razvoja na razini

projekta kroz izvješća o praćenju, kao i kroz kontrolu provedbe projekta na lokaciji te

naknadnim vrednovanjem doprinosa na ciljeve horizontalnih načela. Važno je istaknuti kako će

se prilikom osmišljavanja i implementacije projekata implementirati sve adekvatne smjernice

Uredbe o uspostavi okvira za djelovanje RH u zaštiti morskog okoliša (NN 136/11) kojom je

u nacionalno zakonodavstvo uvedena Okvirna direktiva o morskoj strategiji (ODMS) koja

uključuje obvezu poduzimanja potrebnih mjera za postizanje ili održavanje dobrog stanja morskog

okoliša (DSO) te predstavlja zakonodavni okvir koji povezuje razne politike i potiče uključivanje

pitanja okoliša u druge politike te pruža opći okvir za usklađivanje mjera koje se trebaju

poduzeti, odnosno omogućuje upotpunjavanje postojećih s mjerama na temelju drugih zakona i

međunarodnih sporazuma, primjenjujući pritom „ekosustavni pristup upravljanja“ kao strateški

pristup integriranom upravljanju morskim okolišem koji na uravnotežen način potiče očuvanje

i iskorištavanje prirodnih resursa. Nadalje, Vlada RH je donijela Uredbu o izradi i provedbi

Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem kojom se dugoročno određuju i

usmjeravaju ciljevi upravljanja morskim okolišem i morskim područjem na načelima održivog

razvitka i integralnog upravljanja obalnim područjem u skladu s ukupnim gospodarskim,

društvenim, socijalnim i kulturnim razvitkom. Navedenim smjernicama usmjerena je cjelokupna

provedba LRSR, ciljevi i mjere kreirani su tako da se smanji negativan utjecaj na okoliš kako

ribarstva i akvakulture, tako i svih drugih aktivnosti. Kriteriji za ocjenjivanje projekata usmjereni

su na maksimiziranje poticanja ekoloških aktivnosti i smanjenje onečišćenja mora te očuvanje

njegove raznolikosti, na što su direktno usmjerene aktivnosti planirane realizacijom cilja 3,

Mjere 3.2. Provedbom LRSR poticati će se projekti podizanja gospodarske konkurentnosti

kojima će se poticati ulaganja koja su okolišno prihvatljiva i održiva, imaju pozitivan utjecaj

na okoliš i uvode tehnologije i procese koji omogućuju opće poboljšanje okoliša te biološke

raznolikosti. Svi projekti će morati objasniti svoj pristup održivosti okoliša. Praćenje specifičnih

pokazatelja održivosti okoliša (poduzeća / organizacije usvajanja ili poboljšanje sustava

upravljanja okolišem) su uključene u pokazatelje mjera.

Promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena i zabrana diskriminacije (članak 7. Uredbe

(EU) 1303/2013) – Jednake mogućnosti

Jedan od ciljeva Europskog fonda za ribarstvo je promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena u

razvoju ribarstva i akvakulture te u ribarstvenim područjima. Tijekom izrade LRSR i formiranja

partnerstva FLAG je posebnu pažnju posvetio upravo uključivanju žena te predstavnika iz

54

drugih osjetljivih društvenih skupina. FLAG će tijekom cijelog razdoblja provedbe LRSR

pratiti rodnu ravnotežu kako u lokalnom partnerstvu tako i u strukturi nositelja projekata

koje će podržati. Trenutno FLAG ima 49 članova od kojih je 11 žena. Kriteriji odabira

projekata odnose se i na primjenu načela jednakih mogućnosti to će pomoći u osiguranju primjene

ovog načela. Također, od svih nositelja će se, prilikom izvješćivanja, tražiti rodna podjela

sudionika/korisnika ali i uključivanje mladih, tamo gdje će to biti primjenjivo. Važno je istaknuti

kako je u sve pokazatelje provedbe LRSR ugrađen i pokazatelj usvajanja ili poboljšanja sustava

jednakosti/jednakih mogućnosti.

4.5 OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKTA SURADNJE I NAČIN ODABIRA PROJEKATA SURADNJE

Suradnja između FLAG-ova i drugih razvojnih dionika ribarstvenih područja uključuje razmjenu

dostignuća, iskustava i znanja. Aktivnosti suradnje unutar okvira Uredbe (EU) 508/2014 Članak

64, odn. 1303/2013 Članak 35. te podrazumijevaju prijenos znanja i iskustava, primjera dobre

prakse, diseminaciju inovativnosti i razvoj temeljen na iskustvu. Dva su opća oblika suradnje

u kojima će djelovati FLAG Južni Jadran, to su prvenstveno daljnji razvoj sustava

institucionalnog umrežavanja putem mreža razvoja ribarstvenih područja na EU (FARNET) i

nacionalnoj razini u okviru provedbe aktivnosti III b (sudjelovanje u radu Nacionalne mreže

FLAG-ova koja će se osnovati u okviru provedbe OPPR, te u radu drugih mreža za razvoj

LEADER/CLLD programa) te poseban oblik – projektna suradnja koja podrazumijeva razvoj

zajedničkih projekata FLAG-ova i njihovih razvojnih dionika. Projektna suradnja, koja će se

provoditi u okviru Mjere 5.2 LRSR obuhvatiti će 2 tipa suradnje: međuregionalna suradnja koja

obilježava suradnju između različitih ruralnih područja unutar država članica ili između FLAG-

ova, i također je otvorena za druga javno-privatna partnerstva koja provode strategije lokalnog

razvoja koji predvodi zajednica unutar Republike Hrvatske te transnacionalna suradnja koja

obuhvaća gore navedene dionike izvan granica RH ili Unije (suradnja između FLAG-ova i

javno-privatnih partnerstva iz najmanje 2 države članice ili tzv. trećih država koje prate sličan

pristup lokalnom razvoju). FLAG, putem suradnje provoditi će aktivnosti umrežavanja sa

drugim FLAG-ovima i njihovim lokalnim razvojnim dionicima na području RH i EU na

temama vezanim uz jačanje kapaciteta dionika u revitalizaciji tradicijske baštine te stvaranju

dodane vrijednosti i povećanje dohodka iz ribarstva i akvakulture razvojem uspostave kratkih

lanaca nabave s naglaskom na inovativne pristupe promociji i marketingu, zatim jačanje

diverzificiranih djelatnosti s posebnim naglaskom na razvoj selektivnih oblika turizma

temeljenog na tradicijskim vrijednostima područja u prostorima ekološke mreže NATURA 2000

te jačanje kapaciteta lokalnih razvojnih dionika u području razmjene znanja i vještina u primjeni

inovacija u ribarstvu i akvakulturi.

Kada FLAG izrazi interes za uključivanjem u projekte suradnje na definirane teme, pristupiti će

odlučivanju o projektnim partnerima koji su mu geografski i tematski sukladni. FLAG planira

provedbu 2 projekta suradnje – prvi na nacionalnoj, drugi na međunarodnoj razini, s kojima već

ima uspostavljene kontakte. Odluku o ulasku u projekt suradnje, kroz detaljno elaboriranje i

prikazivanje rezultata implementacije, moraju podržati članovi Skupštine. Upravni odbor će

direktno sudjelovati u pripremi projekta suradnje, osiguravajući kvalitetni obuhvat i visoku

razinu kvalitete predmetnog projekta. Prilikom ulaska u projekte suradnje, FLAG Južni Jadran

potpisati će Sporazum o suradnji sa odabranim FLAG-om, u kojemu se jasno navode zadaci,

prava i obaveze svakog od partnera. Okvirne teme suradnje, mogući partneri i razdoblje

suradnje prikazani su u Dodatku 12. Trenutno nije poznat provedbeni okvir odabira i provedbe

projekata suradnje od strane Upravljačkog tijela, kao niti njihovo financiranje. Stoga su kriteriji

navedeni u Dodatku 12. indikativni, kao i planirana financijska alokacija navedena poglavlju 4.2.

4.6 USKLAĐENOST SA NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

LRSR je prvenstveno usklađena s ciljevima te prioritetima OPPR (a time i ciljevima Zajedničke

ribarstvene politike RH i EU). Ova strategija je namijenjena djelovanju u sklopu

55

sveobuhvatnog okvira kao odgovor na hijerarhijsku vezu između strategije Europa 2020 za

pametan, održiv i uključiv rast, reformirane ZRP-e, Strategije EU za Jadransko-jonsku

regiju (EUSAIR), Strategije EU za Dunavsku regiju (EUSDR, Stup „Zaštita okoliša“).

Nadređeni strateški razvojni dokument županijske razine kojemu direktno doprinosi LRSR

FLAG-a Južni Jadran je Županijska razvojna strategija Dubrovačko-neretvanske županije

2016. – 2020. Doprinos LRS mjeri se putem indikatora isporuka (outputa) na razini mjera

kojima se kumulativno mjeri ostvarenje rezultata postizanja strateških ciljeva (indikatori rezultata).

Tablica 36. Shema usklađenosti LRSR s relevantnim nadređenim dokumentima RH

Strategija razvoja poduzetništva u RH

2013.-2020.

C1 Poboljšanje ekonomske uspješnosti

C3 Promocija poduzetništva C4 Poboljšanje poduzetničkih vještina

C5 Poboljšano poslovno okruženje

Strategija razvoja turizma RH do 2020. C2 Novo zapošljavanje

C3 Investicije

C4 Povećanje turističke potrošnje

Strategija borbe protiv siromaštva i

socijalne isključenosti 2014.-2020.

C1 Osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv

siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje

nejednakosti u društvu

C2 Osiguravanje uvjeta za sprječavanje nastanka novih

kategorija siromašnih kao i smanjenja broja siromašnih i

socijalno isključenih osoba

Županijska razvojna strategija

Dubrovačko-neretvanske županije

2016.-2020,

C1 Povećati konkurentnost i uspostaviti održivi gospodarski

rast i razvoj

M1.2.2. Unapređenje poljoprivredne djelatnosti, ribarstva i

marikulture

5. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRSR

Pripremne konzultacije i sastanci izradu LRSR odvijali su se tijekom 2016. godine: od 25.

kolovoza 2016. do 26. listopada 2016. Ukupno je bilo više od 30 konzultacija (podrazumijeva

telefonske razgovore, e-mail i druge kontakte)i 4 sastanaka i radionica. Pripremni sastanci i

konzultacije održani su na 2 lokacije, Ston i Vela Luka. U tim pripremama i izradi LRSR-a bilo

je uključeno i sudjelovalo ukupno 97 (na prve 3 radionice).

Tablica 37. Pregled radionica izrade LRSR-a

Radionice - teme i opis rada Broj sudionika Mjesto Datum

1. Važnost LRS, pristup, sadržaj i način izrade

Utvrđivanje razvojnih problema i potencijala

i SWOT analiza

Ston:21

Vela Luka:18

Ston

Vela Luka

25.9. 2016.

19.9. 2016.

2. Utvrđivanje nacrta ciljeva prioriteta i mjera

Razrada mjera sukladno PRR-u

Vela Luka:18,

Ston:13

Vela Luka

Ston

19.9. 2016.

3. Razrada mjera, aktivnosti, razmatranje

potencijalnih projekta

Vela Luka:12,

Ston:15

Vela Luka

Ston

10.10.2016.

4. Usuglašavanje nacrta LRSR 25 putem

interneta

10.- 20.10. 2016.

5. Rasprava i prihvaćanje nacrta LRSR 35 Ston 26.10.2016.

6. Rasprava i prihvaćanje prve izmjene LRSR 29 Ston 04.09.2019. Izvor: FLAG Južni Jadran

U svim fazama pripreme i izrade LRSR-a, sudjelovali su predstavnici različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomski ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije. U izradi LRSR-a udio žena bio je prosječno 20%, a mladih prosječno 29%.

5.1 OPIS PARTNE RSTVA

56

Struktura i sastav partnerstva udruge FLAG Južni Jadran detaljno je naveden u Dodatku 13.

Tablica 38. Struktura i sastav partnerstva FLAG-a Južni Jadran

Struktura

partnerstva

FLAG-a

Južni Jadran,

lipanj 2019.,

49 članova

Rodna struktura

predstavnika

(fizičke osobe)

Interesne skupine članova FLAG-a

Žene Muškarci Javna Privatna

Javni sektor Civilni sektor Gospodarski

sektor

13 4 32

11 38 27% 8% 65%

22% 78% 27% 73%

Broj članova partnerstva iz gospodarskog sektora ribarstva11 32

Udio članova partnerstva iz gospodarskog sektora ribarstva (%) 65%

6. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRSR

Akcijski plan prikazuje hodogram planiranog tijeka implementacije mjera (aktivnosti) za

postizanje očekivanih rezultata strateških ciljeva LRSR u programskom razdoblju 2014.-2020.

(koji se realizira do 2023.) Akcijski plan ujedno sadrži i planirani broj projekata u navedenom

programskom razdoblju, za čije se prikupljanje planiraju otvoriti javni pozivi (natječaji) FLAG-a

za provedbu LRSR (sukladno Bazi prikupljenih projektnih ideja).

Tablica 39. Akcijski plan FLAG-a Južni Jadran 2014.-2020.

SC/M 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.

Ukupno

min.

projekata

SC1 0 0 9 0 0 0 9

M1.1 0 0 9 0 0 0 9

SC2 0 7 5 0 0 0 12

M2.1 0 0 5 0 0 0 5

M2.2 0 7 0 0 0 0 7

SC3 0 0 13 0 0 0 13

M3.1 0 0 13 0 0 0 13

SC4 0 0 1 0 0 0 1

M4.1 0 0 1 0 0 0 1

SC5 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A

M5.1 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A

Izvor: FLAG Južni Jadran

11 Pravne ili fizičke osobe koje su vlasnici ili ovlaštenici važeće povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova, ovlaštenici povlastice za uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama i/ili povlastice za akvakulturu, subjekti u poslovanju s hranom sukladno posebnom propisu koji su korisnici odobrenih ili registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla za žive školjkaše i/ili proizvode ribarstva te ribarske zadruge, udruge, klasteri i ostali oblici udruživanja iz područja ribarstva.Izvor: FLAG Južni Jadran

57

7. NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROVEDBE LRSR

Praćenje provedbe LRSR FLAG-a Južni Jadran obuhvaća stalno praćenje, mjerenje učinaka

provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti.

Praćenje i vrednovanje LRSR sastavni je dio redovnih aktivnosti FLAG-a. Statut FLAG-a te

interni pravilnici o radu FLAG-a, definirali su zadaće tijela FLAG-a, koje, između ostalog,

obuhvaćaju zadaće praćenja, izvješćivanja i vrednovanja učinkovitosti rada FLAG-a odnosno,

provedbe strategije koja je dala smjernice i okvir za rad FLAG-a u narednom razdoblju.

Zadaće su raspoređene između Upravnog i Nadzornog odbora, Skupštine te operativnih tijela,

odnosno, stručne službe (ureda) FLAG-a Južni Jadran. Za provedbu praćenja LRSR i njezino

vrednovanje, FLAG mora: uspostaviti bazu projektnih prijedloga za realizaciju aktivnosti

LRSR, koja u sebi sadrži bazu podataka za praćenje sustava svih indikatora mjerenja provedbe

tipova operacija, mjera i postizanja ciljeva (odnosno očekivanih rezultata), zatim pripremu i

analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvantitativnih, odnosno, narativnih i financijskih),

te implementirati sustav edukacije za provedbu unutarnjeg i vanjskog vrednovanja (ex ante

evaluacija). FLAG će uspostaviti elektronički sustav praćenja i vrednovanja putem sučelja

prilagođenog za provedbu LEADER/CLLD projekata. LRSR je predmet redovitog praćenja,

minimalno na godišnjoj razini, kako bi se procijenio napredak u provedbi te identificirale sve

potencijalne razlike između planiranih i provedenih aktivnosti, zatim provelo praćenje

financijskih pokazatelja implementacije LRSR, provelo praćenje usklađenosti sa zakonskim

okvirom te nadređenim strateškim dokumentima, kao i praćenje postizanja strateških ciljeva.

Redovito praćenje će se provoditi putem:

a) pripreme i usvajanja redovitih godišnjih izvješća o provedbi LRSR i postizanja ciljeva,

temeljem definiranih pokazatelja isporuka i rezultata, formiranih za praćenje ciljeva,

odnosno mjera/aktivnosti (na razini promatranja ukupne LRSR, zbrojeno, svih godišnjih

akcijskih planova u vremenskom tijeku provedbe projekta);

b) izrade i usvajanja redovitih godišnjih izvješća institucija/organizacija/ustanova/

gospodarskog sektora s područja FLAG-a a koje prate promjene u okviru svojih redovnih

djelatnosti (HGK, HOK i dr.);

c) pripremu i donošenje redovitog izvješća o radu ureda FLAG-a i provedbi LRSR,

temeljem godišnjeg akcijskog plana implementacije LRSR (a što uključuje i donošenje

akcijskog plana za slijedeće jednogodišnje razdoblje);

d) pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi pojedinačnih projekata za realizaciju

mjera utvrđenih LRSR, na području FLAG-a (izvješća korisnika – nositelja

projekata/partnera koje je odobrio FLAG i temeljem toga, Upravljačko tijelo).

Praćenje i vrednovanje aktivnosti rada lokalnog razvojnog partnerstva i provedbe LRSR potrebno

je izvoditi na godišnjoj razini i to u svrhu: procjene prikladnosti odabiranih prioritetnih

mjera/aktivnosti i projekata, napretka u ostvarivanju ciljeva odnosno očekivanih rezultata; zatim

ključnih pokazatelja isporuka i uspješnosti te izvješćivanja u smislu praćenja i vrednovanja

provedbe akcijskog plana i ukupne LRSR; primjerenosti, učinkovitosti, transparentnosti

implementacije LRSR i aktivnosti FLAG-ate kako bi se ocijenila uloga i doprinos pojedinih

upravnih i operativnih tijela FLAG-a, njihova rada i prikladnosti određenih načina njihova

uključivanja u rad na provedbi LRSR (procedure, usklađenost sa zakonskim okvirom, sredstva

i dr.). Ukoliko Upravni odbor ili Skupština, temeljem dostavljenog izvješća o provedbi LRSR

utvrdi kako je došlo do promjene u okolnostima planirane provedbe, donosi odluku o reviziji

LRS i prilagodbi promijenjenim uvjetima.

Vrednovanje LRSR podrazumijeva primjenu mehanizama unutarnje i vanjske (vanjski

stručnjak) kontrole provedbe i upravljanja LRSR, a kako bi se utvrdila razina njezine uspješnosti.

Sam proces vrednovanja podrazumijevanja provjeru zadanih prijelomnih točki definiranih u

ovom poglavlju s ciljem izrade izvješća o kvaliteti planiranog dokumenta i njegovoj provedbi

ili izradi prijedloga za njezinu reviziju. Ciljevi vrednovanja LRSR su: unapređenje sustava

upravljanja LRSR; identifikacija novih mogućnosti financiranja razvojnih projekata kroz LRSR;

58

usklađivanje s nacionalnom politikom i Operativnim programom za pomorstvo i ribarstvo

Republike Hrvatske, u slučaju promjena u evaluacijskim razdobljima te priprema za novo

programsko razdoblje, od 2020-te. Vrednovanje provedbe LRSR provodi se na dvije razine:

1) Unutarnje(interno) vrednovanje provodi FLAG na razini svake godine kroz pripremu

godišnjeg akcijskog plana i sastavljanja izvješća o radu. Ovim postupkom prati se uspješnost

provedbe LRSR kroz identificirane indikatore „odozdo prema gore“ te se daje osvrt na sam

proces provedbe s aspekta FLAG-a kao decentraliziranog provedbeno- upravljačkog tijela.

2) Vanjsko vrednovanje vodi neovisni stručnjak, minimalno dva puta tijekom provedbe LRSR

(2018., 2023.), koristeći metode:

− Analize dokumenta LRSR– koja se provodi kako bi se utvrdila njegova usklađenost s

nacionalnim programima i nacionalnom politikom ruralnog razvoja (koja je promjenjiva).

Prilikom analize potrebno je provesti i analizu stanja područja FLAG-a kojom se utvrđuju

potrebne promjene u odnosu na početnu LRSR, a čime se utvrđuju polazišta revizije

definiranih postavljenih ciljeva, mjera ili tipova operacija.

− Analize godišnjih izvješća o provedbi LRSR – provodi se kako bi se utvrdio doprinos

planiranim indikatorima na razini ciljeva, mjera i tipova operacija, razmotrili izneseni

stavovi i zapažanja o postupcima provedbe te identificirani izazovi u provedbi. U

analizi je potrebno provesti konzultaciju i s nadležnim provedbenim tijelima (min.

Upravljačko tijelo za provedbu OPPR RH)

− Usmene konzultacije – nužno je provesti intervjue sa stručnom službom (ured) FLAG- a

kao bi se istražili stavovi o uspostavljenim procedurama upravljanja dokumentom te

analiziraju povratne informacije o provedbi LRSR na razini svake godine. Intervjue je

potrebno provesti i s lokalnim dionicima, predstavnicima javne i privatne interesne

skupine s naglaskom na gospodarske subjekte u ribarstvu i akvakulturi, kako bi se

prikupile informacije širokog kruga dionika o dojmu koji ostavlja LRSR, aktivnostima

FLAG-a te njihovom mišljenju o mogućnim poboljšanjima koji se provode revizijom

dokumenta. Svi članovi lokalnog partnerstva također predstavljaju ciljanu skupinu od

koje je potrebno prikupiti informacije o njihovom viđenju LRSR i njezine uspješnosti.

Dodatnu analitičku metodu vrednovanja predstavlja pisano anketno istraživanje među

lokalnim dionicima kako bi se utvrdila potreba za daljnjim financiranjem, područjima

financiranja te osjećajem doprinosa kvaliteti života na ribarstvenom području koje

obuhvaća FLAG (ovo istraživanje se može provesti i elektroničkim putem).

− Izrade preporuka temeljem prikupljenih ulaznih podataka. Vanjski stručnjak mora izraditi

izvješće o vrednovanju koje će sadržavati: prikaz korištene analitičke metode, opis ciljne

skupine, analizu prikupljanih podataka, izvješće o postignuću zadanih indikatora na

razini godine i za razdoblje vrednovanja, preporuke o potrebi revizije strategije i

daljnjeg rada na provedbi te analizu ljudskih kapaciteta koji upravljaju provedbom

LRSR.

Godišnja izvješća o radu i nalazi vanjskog vrednovanja javno su dostupni na web stranicama

stručne službe FLAG-a i članova partnerstva. Na tematskoj sjednici partnerstva potrebno je

analizirati izvješće vanjskog vrednovanja te postupiti prema preporukama za unaprjeđenje

provedbe LRSR. Dobro je provesti i posebne informativno - animacijske radionice za dionike

FLAG-a - ciljne skupine LRSR kako bi se prezentirali nalazi provedenog procesa budući je isti

u međuovisnosti s njihovim sudjelovanjem u provedbi LRSR. Za provedbu vrednovanja

strategije potrebno je planirati slijedeće resurse.

Tablica 40. Resursi za provedbu vrednovanja LRSR

Vrednovanje Unutarnje (FLAG) Vanjsko

59

Nositelj aktivnosti Stručna služba (ured) FLAG-a

priprema godišnji akcijski plan i

godišnje izvješće za prezentaciju /

odlučivanje Upravnom odboru i

Skupštini

Vanjski stručnjak

Vrijeme provedbe Jednom godišnje 2018./2019. (međuevaluacijsko

razdoblje); 2023./2024. (završno

vrednovanje ukupne LRSR)

Vrsta troška Alokacija resursa ureda FLAG-a na

pripremi akcijskog plana i izvješća

o provedbi; organizacijski troškovi

sastanka UO/Skupštine FLAG-a,

administrativni troškovi

Troškovi vanjskog stručnjaka,

organizacijski troškovi informativno-

animacijske radionice za širok krug

razvojnih dionika i lokalnog

razvojnog partnerstva (Skupština

FLAG-a), medijski troškovi

informiranja

Procijenjeni trošak do 25.000,00 kuna do 60.000,00 kuna

7.1 INDIKATORI ZA MJERENJE UČINKA PROVEDBE LRSR

Detaljni pokazatelji očekivanih rezultata i isporuka navedeni su na razini ciljeva i mjera u

poglavlju 4.2.

8. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRSR

Provedba LRSR može se pratiti kroz nekoliko grupa ključnih aktivnosti u kojima svako tijelo

FLAG-a ima svoju ulogu, a to su:

− Priprema i objava FLAG Natječaja – obuhvaća aktivnosti pripreme i objave natječaja, a

prema dinamici danoj u indikativnom akcijskom planu za svaku godinu i u skladu

s dinamikom raspisivanja natječaja, održavanje radionica za potencijale prijavitelje

koje za cilj imaju upoznati korisnike sa uvjetima natječaja te procedurama ocjene i

odabira operacija;

− Odabir i ocjena operacija – podrazumijeva administrativnu i kvalitativnu kontrolu

pristiglih projektnih prijedloga u skladu sa odredbama FLAG Natječaja i internih

procedura odobrenih od strane UO, odabir prijedloga od strane Ocjenjivačkog odbora

koji provjerava doprinos LRSR i LEADER/CLLD načelima, izradu Rang liste te

upućivanje projektnog prijedloga na kontrolu Upravljačkom tijelu koje donosi Odluku o

dodjeli sredstava.

− Provedba operacija – se odnosi na provedbu operacija od strane korisnika kojima je izdana

Odluka o sufinanciranju od strane UT i kontrola provedbe operacija na terenu (posjeta

operaciji) od strane FLAG-a, suradnju s korisnicima kako bi im se olakšala provedba,

izvještavanje i, ako je primjenjivo, obveze u vezi kontrole u ranijoj fazi i prijave nastalih

promjena;

− Animacijske aktivnosti – odnose se na motiviranje i animiranje lokalne zajednice za

uključivanje u aktivnosti FLAG-a, ispitivanje stavova o razvojnim prioritetima FLAG- a

te prikupljanje ideja i prijedloga za daljnje funkcioniranje FLAG-a, poticanje na

suradnju u radu FLAG-a;

− Aktivnosti suradnje – uključuju pripremu i provedbu projekata međuteritorijalne i

transnacionalne suradnje u tematskim područjima definiranim LRSR u okviru

financijskih mogućnosti FLAG-a u slučaju nemogućnosti financiranja istih putem OPPR

RH.

Horizontalni elementi koji su ključni za uspješnu provedbu svakog radnog paketa su

administracija i praćenje i evaluacija. Administracija se odnosi na osiguravanje dovoljnog

ljudskog kapaciteta za provedbu strategije sukladno definiranim provedbenim okvirom i

60

procedurama te upravljanje projektnim ciklusom projekata koji su predviđeni za financiranje kroz

LRSR. Određeni ljudski kapaciteti nužni su i za provođenje interne i vanjske evaluacije

(vrednovanja) provedbe LRSR sukladno postavljenim procedurama u cilju praćenja učinkovitosti

i svrsishodnosti LRSR. Rizici provedbe LRSR s mjerama ublažavanja navedeni su u Dodatku 14.

8.1 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRSR

Popis članova i članica organizacijskih tijela FLAG-a prema njihovoj pripadnosti različitim

interesnim skupinama i opisom stručnosti članova ureda (stručne službe) FLAG-a nalazi se u

Dodatku 15.

Organizacijska struktura FLAG-a trenutno je sukladna potrebnim kapacitetima provedbe

potrebnih grupa aktivnosti za implementaciju LRSR no važno je napomenuti kako će se

stručna služba (ured) FLAG-a morati povećati za još minimalno 2 osobe, no nakon odobrenja za

inicijative za provedbu LRSR. Trenutni kapaciteti dovoljni su za osiguravanje provedbe

pripreme LRSR kao i pripreme za daljnju implementaciju. Odgovornosti i zadaće pojedinog

tijela FLAG-a sukladno definiranim grupama aktivnosti za provedbu LRSR prikazani su u

sljedećoj tablici.

Tablica 41. Odgovornosti i zadaće pojedinog tijela FLAG-a

Radni paket Odgovorno tijelo Područje odgovornosti

Priprema i objava

FLAG natječaja

Stručna služba

(ured) FLAG-a

Priprema prijedloga teksta natječaja sa pratećim

prilozima i obrascima, priprema internih procedura

za postupak odabira i ocjenjivanja operacija sa

kontrolnim obrascima, listama i izvještajima.

Objavljuje natječaj i dokumentaciju na mrežnim

stranicama FLAG-a i vrši edukaciju potencijalnih

korisnika

Upravni odbor Odobrava tekst FLAG Natječaja sa prilozima i

obrascima, interne procedure za ocjenu i odabir

operacija i imenuje članove Ocjenjivačkog odbora

Odabir i

ocjenjivanje

operacija

Stručna služba

(ured) FLAG-a

Zaprimanje, evidentiranje Zahtjeva za potporu,

provedba administrativne kontrole i edukacija

članova OO, sazivanje sjednice OO i priprema

materijala za sjednicu, priprema i izdavanje

Odluka, Zahtjeva za D/O/I, izvještavanje i

komunikacija s korisnicima i Upravljačkim tijelom

Ocjenjivački

odbor

Ocjenjivanje operacija sukladno internim

procedurama, provjera usklađenosti operacija s

kriterijima prihvatljivosti i odabira, utvrđivanje

prihvatljivosti troškova i iznosa, intenziteta i

iznosa javne potpore te broja bodova po projektu

sukladno odredbama FLAG Natječaja i

dostavljenoj dokumentaciji od strane korisnika

Upravni odbor Odabir projekata na FLAG razini

Tijelo za

prigovore

Donošenje odluke o prigovorima na odluke

Upravnog odbora u sustavu odabira projekata na

FLAG razini

Upravljačko

tijelo

Provjera postupka odabira operacija i donošenje

Odluka o dodjeli sredstava

61

Provedba

odobrenih

projekata

Stručna služba

(ured) FLAG-a

Provođenje kontrole na terenu u obliku posjeta

operaciji, zaprimanje i administrativna kontrola

Zahtjeva za isplatu, podnošenje Zahtjeva za isplatu

UT u ime korisnika

Korisnici Provedba operacija, izvještavanje, priprema

Zahtjeva za isplatu i prateće dokumentacije

Animacijske

aktivnosti

Stručna služba

(ured) FLAG-a

Organizacija tematskih radionica i informativnih

dana FLAG-a, konzultacije s lokalnim

stanovništvom, organizacija tematskih

konferencija, specijalizirane edukacije za

djelatnike FLAG-a kako bi podigli svoje kapacitete

i prenijeli znanja i iskustva na lokalnu zajednicu,

promoviranje suradnje

Aktivnosti suradnje

(u slučaju

mogućnosti

provedbe)

Stručna služba

(ured) FLAG-a

Priprema projekata suradnje, upućivanje na

odobrenje Upravnom odboru, provedba projekata

suradnje, umrežavanje FLAG-a sa strukovnim

organizacijama, lokalnim i regionalnim tijelima te

drugim FLAG-ovima

Upravni odbor i

Skupština

Odobravanje projekata suradnje

Administracija Stručna služba

(ured) FLAG-a

Priprema Provedbenog plana LRSR i godišnjeg

Akcijskog plana provedbe LRSR, priprema

izvješća o radu FLAG-a, priprema plana rada

FLAG-a za naredno razdoblje, komunikacija s

UT, koordinacija lokalnog partnerstva

Upravni odbor Donošenje prijedloga godišnjeg akcijskog plana

provedbe LRSR te godišnjeg izvješća o radu i

plana rada udruge

Skupština Odobrenje godišnjeg akcijskog plana provedbe

LRSR te godišnjeg izvješća o radu i plana rada

udruge

UT Monitoring rada FLAG-a sukladno regulativi

Praćenje i

vrednovanje

provedbe LRSR

Stručna služba

(ured) FLAG-a

Izrada godišnjeg izvješća o provedbi LRSR prema

zadanim parametrima (godišnje)

Upravni odbor Donošenje godišnjeg izvješća o provedbi LRSR

Skupština Odobrenje godišnjeg izvješća o provedbi LRSR

Vanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRSR

temeljem zadanih parametara vrednovanja te

izrada preporuka za daljnju provedbu

8.2 FINANCIJSKI KAPACITETI ZA PRVEDBU LRSR

Financijski kapaciteti za FLAG-a Južni Jadran za provedbu LRSR temelje se korištenju sredstava

koja su na raspolaganju iz Mjere III OPPR RH 2014-2020, odnosno za provedbu podmjere III

b (provedba lokalne strategije razvoja koji predvodi zajednica) i III d (tekući troškovi i

animacija), dok je provedba podmjere III c (aktivnosti suradnje) još uvijek upitna radi spoznaja

o izostanku financiranja iz sredstava EFPR. Predfinanciranje aktivnosti vezanih uz provedbu

62

podmjera III d i III c iz kojih samo partnerstvo (FLAG) ima na raspolaganju za povrat iz javnih

sredstava, a prema postojećim informacijama UT, iznosi 550.000 EUR. Dio sredstava

predfinanciranja planira se koristiti iz članarine (samofinanciranje) članova partnerstva, a koja

je trenutno na razini 40.000,00 kn/godišnje (ukupno svih članova). Osim članarina, FLAG planira

koristiti i sustav međufinanciranja NZRCD, ako će biti moguće, te kredit ZEF-a (u iznosu od

cca 100.000,00 kn/godišnje)ili kredit komercijalne banke. Struktura predfinanciranja aktivnosti

zasniva se samo na izvoru iz jednog fonda (EFPR/OPPR) kojeg je Republika Hrvatska definirala

za provedbu mjere LEADER/CLLD putem OPPR do 2020-te godine. Dodatni troškovi provedbe

LRSR odnose se na provedbu projekata koji će biti sufinancirani putem provedbe podmjere III b

(ciljana vrijednost definirana simulacijom UTMP je 1.650.000 EUR) točnije, na iznos javne

potpore za dodjelu projektima lokalnih razvojnih dionika čije je projekte odabrao FLAG.

Proračun troškova za provedbu LRS rađen je metodom odozdo prema gore, odnosno, projiciran

je prema iskazanim potrebama korisnika tijekom programiranja LRSR (baza projektnih ideja,

javne konzultacije). Tijekom programiranja potrebnih alokacija prema tipovima operacija FLAG

se vodio i visinom dozvoljenog intenziteta potpore definiranom Člankom 95. Uredbe (EU)

508/2014. Stoga se financijska potreba realizacije LRSR treba promatrati i kroz vlastita sredstva

(učešće) korisnika podmjere. Važno je napomenuti kako FLAG neće prihvaćati aplikacije koje

su u svojoj ukupnoj vrijednosti projekta veće od 100.000 EUR-a. FLAG može sufinancirati

aktivnosti planirane ovom LRS putem drugih izvora financiranja, ali iste mora pratiti odvojeno

od indikatora planiranih za praćenje provedbe unutar OPPR 2014-2020, jer je ovaj, temeljem

uputa UTMP u potpunosti usmjeren isključivo na jedan izvor sufinanciranja.

8.3 ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA Prikaz iskustva u provedbi LEADER pristupa dan je u Dodatku br.16.

8.4 ISKUSTVO U PROVEDBI PROJEKATA IZVAN MJERE LEADER

Prikaz iskustva u provedbi izvan mjere LEADER dan je u Dodatku br.17.

9. INDIKATIVNI FINANCIJSKI PLAN

Tablica 42. Financijski plan FLAG-a Južni Jadran 2014.-2020. u EUR-ima*

Plan

2017.

Plan

2018.

Plan

2019.

Plan

2020.

Plan

2021.

Plan

2022.

Plan

2023.

Prihodi po potpori koja se

traži u LRSR 29.188 98.765 798.527 672.925 63.976 63.976 63.976

Prihodi od članarina i članskih

doprinosa 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000

Prihodi iz drugih izvora (potpora

JL(R)S, zaklade…) 6.000 4.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000

Ukupno prihodi od članarina i

članskih doprinosa i iz drugih

izvora

11.000 9.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000

PRIHODI UKUPNO 40.188 107.765 808.527 682.925 73.976 73.976 73.976

Rashodi za provedbu LRSR-a 0 0 734.551 608.949 0 0 0

Rashodi za tekuće troškove i

troškove vođenja LRSR-a 29.188 98.765 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976

Rashodi za razvoj

partnerstva na području

FLAG-a

11.000 9.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000

RASHODI UKUPNO 40.188 107.765 808.527 682.925 73.976 73.976 73.976

63

RAZLIKA - VIŠAK/

MANJAK 0 0 0 0 0 0 0

* 1 EUR = 7,4195


Tablica 43. Troškovi za funkcioniranje FLAG-a Južni Jadran – EFPR potpora

u EUR-ima* Troškovi rada 80.000

Troškovi osoblja 218.000

Troškovi osposobljavanja 42.000

Troškovi povezani s odnosima s javnošću 6.000

Financijski troškovi 20.000

Troškovi povezani s praćenjem i evaluacijom LRSR 18.000

Troškovi nastali s ciljem razmjene informacija i promicanja LRSR 18.000

Troškovi pružanja potpore potencijalnim korisnicima u razvoju operacija i

pripremi Zahtjeva za potporu

45.833

Ukupno 447.833

* 1 EUR = 7,4195


Tablica 44. Broj projekata, iznosi javne potpore po mjerama i udio u ukupnoj alokaciji

Mjera Broj projekata

Iznos javne

potpore u

EUR-ima*

Udio u

ukupnoj

alokaciji (u %)

CILJ 1. 9 501.295,97 27

MJERA 1.1. 9 501.295,97 27

CILJ 2. 12 475.214,03 27

MJERA 2.1. 5 138.264,03 8

MJERA 2.2. 7 336.950 19

CILJ 3. 13 311.383 17

MJERA 3.1. 13 311.383 17

CILJ 4. 1 55.605,00 4

MJERA 4.1. 1 55.605,00 4

UKUPNO 35 1.343.500 75

Cilj 5 447.833 25

MJERA 5.1. 447.833 25

UKUPNO 1.791.333 100

* 1 EUR = 7,4195


64

Tablica 45. Financijska alokacija po godinama u EUR-ima*

2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. UKUPNO

CILJ 1. 0 0 0 501.295,97 0 0 0 501.295,97

MJERA 1.1. 0 0 0 501.295,97 0 0 0 501.295,97

CILJ 2. 0 0 336.950 138.264,03 0 0 0 475.214,03

MJERA 2.1. 0 0 0 138.264,03 0 0 0 138.264,03

MJERA 2.2. 0 0 336.950 0 0 0 0 336.950

CILJ 3. 0 0 0 311.383 0 0 0 311.383

MJERA 3.1. 0 0 0 311.383 0 0 0 311.383

CILJ 4. 0 0 0 55.605,00 0 0 0 55.605,00

MJERA 4.1. 0 0 0 55.605,00 0 0 0 55.605,00

UKUPNO 0 0 336.950 1.006.548 0 0 0 1.343.500

CILJ 5. 29.188 98.765 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976 447.833

MJERA 5.1. 29.188 98.765 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976 447.833

SVEUKUPNO 29.188 98.765 400.926 1.070.524 63.976 63.976 63.976 1.791.333

* 1 EUR = 7,4195


10. DODACI

65

DODATAK BR. 1: NATURA 2000 NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN

Pregled NATURA 2000 (Ekološka mreža) područja na teritoriju FLAG-a Južni Jadran, Dubrovačko-neretvanska županija (Izvor: HAOP-DZZP, 2016.)

SITE ime SITE kod SITE tip link za podatke

Biokovo i Rilić HR1000030

SPA

http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000030

Srednjedalmatinski otoci i Pelješac HR1000036 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000036

SZ dio NP Mljet HR1000037 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000037

Lastovsko otočje HR1000038 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000038

Delta Neretve HR1000031 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000031

Viški akvatorij HR3000469

SCI


JI dio Pelješca HR2001364 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001364

Delta Neretve HR5000031 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR5000031

Park prirode Lastovsko otočje HR5000038 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR5000038

Lastovski i Mljetski kanal HR3000426 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000426

I dio Korčule HR2001367 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001367

Čoćina jama HR2000019 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000019

Movrica špilja HR2000091 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000091

Ostaševica špilja HR2000092 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000092

Polušpilja kod Sobre HR2000104 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000104

Gorska jama HR2000141 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000141

Velika špilja HR2000180 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000180

Lokva u Prljevićima HR2000555 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000555

Blatina kod Blata HR2000944 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000944

Gornji Majkovi - lokve HR2000947 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000947











































66

Slano - oleandri HR2000950 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000950

Krotuša HR2000951 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000951

Blatina kraj Prožure HR2001008 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001008

Blatina kraj Sobre (Mljet) HR2001009 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001009

Matica-Vrgoračko polje HR2001046 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001046

Jama Kornjatuša HR2001204 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001204

Slatina kod Kozarice na Mljetu HR2001277 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001277

Otoci Badija; Planjak; Kamenjak;

Bisače; Gojak; M. Sestrica;

Majsan; M. i V. Stupa; Lučnjak te hrid

Baretica

HR2001420 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001420

Jama za Rasokama HR2001451 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001451

Vilenska peć HR2001452 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001452

Jama u Zadubravici HR2001454 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001454

Vitkovača jama HR2001458 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001458

Pasja jama HR2001460 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001460

Kukova peć HR2001461 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001461

Golubinka kod Handrake HR2001474 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001474

Ljubičica kod Handrake HR2001475 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001475

Dubrovačko promorje - Doli HR2001490 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001490

Jama za Sv. Spasom HR2001499 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001499

Šćedro - podmorje HR3000119 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000119

Otok Proizd i Privala na Korčuli HR3000152 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000152

Stonski kanal HR3000163 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000163

Uvala Slano HR3000165 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000165

Solana Ston HR3000167 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000167
















































67

Jama Stračinćica HR3000376 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000376

Badija i otoci oko Korčule HR4000007 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000007

Saplunara HR4000010 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000010

Otok Korčula - od uvale Poplat do

Vrhovnjaka HR3000153 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000153

Pavja luka HR3000156 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000156

Rt Rukavac - Rt Marčuleti HR3000162 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000162

Sjeverna obala od rta Pusta u uvali Sobra

do rta Stoba kod uvale

Okuklje s otocima i akvatorijem

HR3000166 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000166

Jama Zaglavica HR3000381 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000381

Akvatorij J od uvale Pržina i S od uvale

Bilin žal uz poluotok Ražnjić HR3000431 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000431

Elafiti HR4000028 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000028

Nacionalni park Mljet HR5000037 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR5000037

Obalna linija od luke Gonoturska do rta

Vratnički HR3000172 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000172

Malostonski zaljev HR4000015 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000015

Naziv FLAG-a

Površina

FLAG-a

(ha)*

Površina

SCI u

FLAG-u

(ha)

Udio SCI u

FLAG-u (%)

Površina

SPA u

FLAG-u

(ha)

Udio SPA u

FLAG-u

(%)

Ukupna površina

N2K u FLAG-u

(ha)*

Ukupni udio

N2K u

FLAG-u

(%)*

Južni Jadran 628.902,92 157.295,01 25,01% 64.552,69 10,26% 162.486,67 25,84%

SCI (=POVS) - Područja od značaja za Zajednicu

POVS - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove

SPA (=POP) - Područje posebne zaštite POP - Područja očuvanja značajna za ptice

* dio SCI i SPA područja se površinama preklapaju

* u površinu uračunat i morski teritorij



























67

69

DODATAK BR. 2: STRUKTURA GOSPODARSTVA PREMA ZAPOSLENOSTI I FINANCIJSKIM REZULTATIMA U PRAVNIM OSOBAMA, PREMA NKD, 2010. I 2015.

2010. 2015.

Br.

Poduzetnika

Zaposlenost Ukupni

prihodi Neto dobit

Br. Poduzetnika

Zaposlenost Ukupni prihodi Neto dobit

Djelatnost

Broj 000 Kn 000 Kn Broj 000 Kn 000 Kn

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I

RIBARSTVO 41 85 26.614.984 -269.296 44 99 42.611.034 591.421

RIBARSTVO* 19 48 14.157.572 -8.197 16 46 15.549.969 -582.187

RUDARSTVO I VAĐENJE 6 30 3.787.080 -8.563.499 5 9 13.263.130 8.247.021

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 74 460 165.425.557 -7.305.435 75 498 120.225.406 -33.517.113

OPSKRBA ELEKTRIČNOM

ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I

KLIMATIZACIJA

OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE

OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE

OTPADOM TE DJELATNOSTI

SANACIJE OKOLIŠA

9

197

52.652.219

-4.638.318

16

182

64.364.591

1.431.761

GRAĐEVINARSTVO 99 868 269.861.240 400.303 102 606 200.241.653 8.242.780

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;

POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I

MOTOCIKALA

179

700

485.822.854

-8.200.652

176

671

533.593.231

-4.625.086

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 37 147 99.994.206 1.859.557 34 110 48.548.468 734.648

DJELATNOSTI PRUŽANJA

SMJEŠTAJA TE PRIPREME I

USLUŽIVANJA HRANE

65

327

84.138.545

-4.609.941

91

362

101.764.929

-9.200.846

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 12 24 1.515.151 -257.174 14 23 3.486.887 -189.357

FINANCIJSKE DJELATNOSTI I

DJELATNOSTI OSIGURANJA

POSLOVANJE NEKRETNINAMA 35 20 10.902.867 -8.456.688 38 5 2.202.536 -9.242.140

STRUČNE, ZNANSTVENE I

TEHNIČKE DJELATNOSTI 35 109 25.377.929 -4.815.252 46 107 20.052.607 1.449.264

ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE

USLUŽNE DJELATNOSTI 22 33 8.339.184 -63.315 31 54 22.729.727 1.653.496

70

JAVNA UPRAVA I OBRANA;

OBVEZNO SOCIJALNO

OSIGURANJE

OBRAZOVANJE 5 23 3.475.475 183.618 6 38 9.583.470 477.455

DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE

ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 6 31 7.204.254 408.317 6 23 4.161.370 801.679

UMJETNOST, ZABAVA I

REKREACIJA

11

12

2.277.386

-634.214

13

17

4.766.526

884.940

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 4 14 3.856.724 51.649 12 17 3.460.399 141.924

UKUPNO SVE DJELATNOSTI 659 3.128 1.265.403.227 -44.918.537 725 2.867 1.210.605.933 -32.700.340

Izvor: Fina

71

DODATAK BR. 3: ULOV I UZGOJ (PROIZVODNJA) MORSKE RIBE, RAKOVA, KAMENICA TE OSTALIH MEKUŠACA I ŠKOLJAKŠA NA

PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN U RAZDOBLJU 2010.- 2015.

(2010.-2012.)

2010. 2011. 2012.

ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom) ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom) ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom)


plava riba 2.018,30 0,00 0 504,00 0,00 0 421,58 0,00 0

ostala

riba

4.193,20 0,00 0 2.474,55 0,00 0 1.137,95 0,00 0

rakovi 0,00 0,00 0 2,30 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 nema podatka 123.715

mekušci 139,70 0,00 0 287,70 0,00 0 175,40 0,00 0

ukupno 6.351,20 0,00 0 3.268,55 0,00 0 1.734,93 0,00 123.715

Janjina

plava riba 88,10 0,00 0 49,90 0,00 0 30,00 0,00 0

ostala

riba

204,70 0,00 0 272,45 0,00 0 461,70 0,00 0

rakovi 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke 289,00 0,00 0 207,00 0,00 0 573,10 nema podatka 1.100

mekušci 20,90 0,00 0 72,30 0,00 0 131,70 0,00 0

ukupno 602,70 0,00 0 601,65 0,00 0 1.196,50 0,00 1.100

Lastovo

plava riba 1.223,00 0,00 0 367,50 0,00 0 3.152,50 0,00 0

ostala riba

24.071,70 0,00 0 17.820,17 0,00 0 10.394,11 0,00 0

rakovi 9.403,10 0,00 0 7.614,03 0,00 0 1.940,41 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 6.482,00 0,00 0 4.239,20 0,00 0 2.770,90 0,00 0

ukupno 41.179,80 0,00 0 30.040,90 0,00 0 18.257,92 0,00 0

Lumbarda

plava riba 2.234,00 0,00 0 1.286,00 0,00 0 2.154,00 0,00 0

ostala

riba

13.966,30 0,00 0 16.686,00 0,00 0 10.291,80 0,00 0

rakovi 410,50 0,00 0 381,00 0,00 0 77,00 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 464,70 0,00 0 323,50 0,00 0 603,50 0,00 0

ukupno 17.075,50 0,00 0 18.676,50 0,00 0 13.126,30 0,00 0

Metković

plava riba 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

ostala riba

0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 51.300,00 206.000

rakovi 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

ukupno 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 51.300,00 206.000

Mljet

plava riba 452,10 0,00 0 386,50 0,00 0 285,00 0,00 0

ostala riba

3.502,70 0,00 0 3.006,00 0,00 0 2.527,30 34.500,00 80.500

rakovi 193,00 0,00 0 131,50 0,00 0 143,50 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 143,00 0,00 0 136,00 0,00 0 414,40 0,00 0

ukupno 4.290,80 0,00 0 3.660,00 0,00 0 3.370,20 34.500,00 80.500

Opuzen

plava riba 1.530,00 0,00 0 1.621,00 0,00 0 3.675,00 0,00 0

ostala

riba

470,00 0,00 0 2.502,00 0,00 0 1.115,00 0,00 0

rakovi 0,00 0,00 0 22,00 0,00 0 19,00 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0,00 0 142,00 0,00 0 50,00 0,00 0

ukupno 2.000,00 0,00 0 4.287,00 0,00 0 4.859,00 0,00 0

Slivno

plava riba 295,00 0,00 0 316,00 0,00 0 226,00 0,00 0

ostala

riba

7.274,00 0,00 0 4.967,20 0,00 0 4.105,00 0,00 0

rakovi 5,00 0,00 0 73,00 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

72

mekušci 431,00 0,00 0 257,00 0,00 0 253,00 0,00 0

ukupno 8.005,00 0,00 0 5.613,20 0,00 0 4.584,00 0,00 0

Ston

plava riba 7.872,40 0,00 0 6.983,80 0,00 0 8.741,35 0,00 0

ostala riba 3.596,90 0,00 0 4.491,05 0,00 0 4.971,45 0,00 0

rakovi 122,70 0,00 0 109,20 0,00 0 98,10 0,00 0

školjke 541,00 0,00 0 327,00 0,00 0 1.972,00 nema podatka 784.391

mekušci 958,70 0,00 0 1.054,10 0,00 0 855,77 0,00 0

ukupno 13.091,70 0,00 0 12.965,15 0,00 0 16.638,67 0,00 784.391

Vela Luka

plava riba 1.732.783,00 0,00 0 2.313.216,30 0,00 0 1.234.143,50 0,00 0

ostala riba 25.088,60 0,00 0 9.436,35 0,00 0 18.030,55 0,00 0

rakovi 320,30 0,00 0 705,30 0,00 0 217,20 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 746,40 0,00 0 835,75 0,00 0 1.243,80 0,00 0

ukupno 1.758.938,30 0,00 0 2.324.193,70 0,00 0 1.253.635,05 0,00 0

Ukupno FLAG JJ

plava riba 1.748.495,90 0,00 0 2.324.731,00 0,00 0 1.252.828,93 0,00 0

ostala riba 82.368,10 0,00 0 61.655,77 0,00 0 53.034,86 85.800,00 286.500

rakovi 10.454,60 0,00 0 9.038,33 0,00 0 2.495,21 0,00 0

školjke 830,00 0,00 0 534,00 0,00 0 2.545,10 nema podatka 909.206

mekušci 9.386,40 0,00 0 7.347,55 0,00 0 6.498,47 0,00 0

ukupno 1.851.535,00 0,00 0 2.403.306,65 0,00 0 1.317.402,57 85.800,00 1.195.706,00

DNŽ

plava riba 1.941.515,20 0,00 0 2.506.940,60 0,00 0 1.415.706,53 0,00 0

ostala riba 215.848,61 0,00 0 196.042,17 0,00 0 215.898,25 133.238,00 451.500

rakovi 50.052,08 0,00 0 45.770,69 0,00 0 26.499,31 0,00 0

školjke 1.753,40 0,00 0 939,50 0,00 0 3.035,30 nema podatka 910.706

mekušci 23.934,40 0,00 0 25.292,42 0,00 0 29.965,54 0,00 0

ukupno 2.233.103,69 0,00 0 2.774.985,38 0,00 0 1.691.104,93 133.238,00 1.362.206

RH

plava riba 43.917.614,83 527.028,00 13.623 63.075.076,00 2.207.888,00 36.287 56.243.628,56 1.941.365,00 32.615

ostala riba 4.038.839,77 0,00 0 4.467.466,83 0,00 0 4.305.979,37 4.582.149,00 14.481.058

rakovi 541.600,35 0,00 0 483.899,27 0,00 0 444.428,47 0,00 0

školjke 107.109,83 0,00 0 132.389,83 0,00 0 170.128,17 nema podatka 2.797.677

mekušci 899.765,30 0,00 0 1.012.494,21 0,00 0 1.113.703,03 0,00 0

ukupno 49.504.930,08 527.028,00 13.623 69.171.326,14 2.207.888,00 36.287 62.277.867,60 6.523.514,00 17.311.350

(2013.-2015)

2013. 2014. 2015.

uzgoj (kg) uzgoj (kom) ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom) ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom)


plava riba 0,00 0 1.868,50 0,00 0 1.219,65 0,00 0

ostala riba 0,00 0 321,35 0,00 0 803,35 0,00 0

rakovi 0,00 0 0,00 0,00 0 0,60 0,00 0

školjke nema podatka 201.940 8,00 nema podatka 160.225 6,00 nema podatka 273.308

mekušci 0,00 0 358,30 0,00 0 227,40 0,00 0

ukupno 0,00 201.940 2.556,15 0,00 160.225 2.257,00 0,00 273.308

Janjina

plava riba 0,00 0 599,00 0,00 0 562,50 0,00 0

ostala riba 0,00 0 982,80 0,00 0 1.240,90 0,00 0

rakovi 0,00 0 24,00 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke nema podatka 10.840 2.838,00 nema podatka 3.870 1.651,20 nema podatka 112.280

mekušci 0,00 0 148,00 0,00 0 92,00 0,00 0

ukupno 0,00 10.840 4.591,80 0,00 3.870 3.546,60 0,00 112.280

Lastovo

plava riba 0,00 0 1.548,90 0,00 0 522,80 0,00 0

ostala riba 0,00 0 9.480,37 0,00 0 8.736,47 0,00 0

rakovi 0,00 0 2.076,87 0,00 0 1.801,34 0,00 0

školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

73

mekušci 0,00 0 2.471,99 0,00 0 2.645,67 0,00 0

ukupno 0,00 0 15.578,13 0,00 0 13.706,28 0,00 0

Lumbarda

plava riba 0,00 0 5.377,00 0,00 0 3.952,00 0,00 0

ostala riba 0,00 0 25.308,30 0,00 0 18.804,50 0,00 0

rakovi 0,00 0 171,00 0,00 0 377,50 0,00 0

školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0 855,00 0,00 0 685,50 0,00 0

ukupno 0,00 0 31.711,30 0,00 0 23.819,50 0,00 0

Metković

plava riba 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

ostala riba 0,00 0 0,00 40.600,00 151.500 0,00 56.100,00 200.000

rakovi 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

ukupno 0,00 0 0,00 40.600,00 151.500 0,00 56.100,00 200.000

Mljet

plava riba 0,00 0 581,00 0,00 0 641,80 0,00 0

ostala riba 31.261,00 120.750 4.599,50 30.377,00 151.250 2.998,80 39.085,00 176.250

rakovi 0,00 0 253,00 0,00 0 263,85 0,00 0

školjke nema podatka 50.000 0,00 nema podatka 40.000 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0 538,80 0,00 0 358,60 0,00 0

ukupno 31.261,00 170.750 5.972,30 30.377,00 191.250 4.263,05 39.085,00 176.250

Opuzen

plava riba 0,00 0 3.048,80 0,00 0 3.581,50 0,00 0

ostala riba 0,00 0 278,82 0,00 0 387,00 0,00 0

rakovi 0,00 0 18,00 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

ukupno 0,00 0 3.345,62 0,00 0 3.968,50 0,00 0

Slivno

plava riba 0,00 0 0,00 0,00 0 476,00 0,00 0

ostala riba 0,00 0 8.306,00 0,00 0 4.420,00 0,00 0

rakovi 0,00 0 184,00 0,00 0 231,00 0,00 0

školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 nema podatka 48.444

mekušci 0,00 0 630,50 0,00 0 99,00 0,00 0

ukupno 0,00 0 9.120,50 0,00 0 5.226,00 0,00 48.444

Ston

plava riba 0,00 0 9.588,36 0,00 0 16.294,90 0,00 0

ostala riba 0,00 0 3.819,38 4.310,00 12.860 3.606,85 3.991,00 13.859

rakovi 0,00 0 69,80 0,00 0 31,50 0,00 0

školjke nema podatka 2.189.836 14.922,80 nema podatka 382.208 14.238,00 nema podatka 631.500

mekušci 0,00 0 2.075,35 0,00 0 1.502,05 0,00 0

ukupno 0,00 2.189.836 30.475,69 4.310,00 395.068 35.673,30 3.991,00 645.359

Vela Luka

plava riba 0,00 0 2.478.343,80 0,00 0 2.379.755,00 0,00 0

ostala riba 0,00 0 10.168,80 0,00 0 7.401,10 0,00 0

rakovi 0,00 0 199,95 0,00 0 178,00 0,00 0

školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0 1.062,60 0,00 0 550,60 0,00 0

ukupno 0,00 0 2.489.775,15 0,00 0 2.387.884,70 0,00 0

Ukupno FLAG JJ

plava riba 0,00 0 2.500.955,36 0,00 0 2.407.006,15 0,00 0

ostala riba 31.261,00 120.750 63.265,32 75.287,00 315.610 48.398,97 99.176,00 390.109

rakovi 0,00 0 2.996,62 0,00 0 2.883,79 0,00 0

školjke nema podatka 2.452.616 17.768,80 nema podatka 586.303 15.895,20 nema podatka 1.065.532

mekušci 0,00 0 8.140,54 0,00 0 6.160,82 0,00 0

ukupno 31.261,00 2.573.366,00 2.593.126,64 75.287,00 901.913,00 2.480.344,93 99.176,00 1.455.641,00

DNŽ plava riba 0,00 0 2.838.227,06 0,00 0 2.706.765,29 0,00 0

ostala riba 31.261,00 120.750 229.857,73 83.652,00 342.490 198.821,88 177.673,00 669.765

74

rakovi 0,00 0 49.222,83 0,00 0 67.213,30 0,00 0

školjke nema podatka 2.460.387 18.428,80 nema podatka 589.738 16.232,60 nema podatka 1.074.332

mekušci 0,00 0 31.918,40 0,00 0 28.663,84 0,00 0

ukupno 31.261,00 2.581.137 3.167.654,82 83.652,00 932.228 3.017.696,91 177.673,00 1.744.097

RH

plava riba 2.989.192,00 47.785 72.251.433,07 2.202.692,00 31.989 65.755.808,28 2.234.569,00 31.500

ostala riba 5.491.013,00 16.570.959 3.982.555,80 7.296.473,00 19.828.450 3.926.375,20 9.028.081,00 23.922.771

rakovi 0,00 0 757.243,70 0,00 0 871.340,82 0,00 0

školjke nema podatka 3.700.508 789.141,85 nema podatka 3.701.475 962.452,15 nema podatka 10.269.695

mekušci 0,00 0 1.600.402,10 0,00 0 1.311.236,76 0,00 0

ukupno 8.480.205,00 20.319.252 79.380.776,52 9.499.165,00 23.561.914 72.827.213,21 11.262.650,00 34.223.966

75

DODATAK BR. 4: BROJ I VRSTE PLOVILA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN, 2013.-2015.

Plovila prema vrstama

2013. 2014. 2015.

plovila veličina

GT snaga KW plovila veličina

GT snaga KW plovila veličina

GT snaga KW

Dubrovačko

primorje

brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 11 17,00 294,90 12 18,00 321,40 22 42,28 742,07 ukupno 11 17,00 294,90 12 18,00 321,40 22 42,28 742,07

Janjina brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 4 4,42 53,28 4 4,42 53,28 7 7,59 63,60 ukupno 4 4,42 53,28 4 4,42 53,28 7 7,59 63,60

Lastovo brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 38 91,61 1194,61 38 91,61 1194,61 54 122,30 1737,26 ukupno 38 91,61 1194,61 38 91,61 1194,61 54 122,30 1737,26

Lumbarda brodovi 1 27,64 147,00 1 27,64 147,00 1 27,64 147,00 brodice 16 44,13 971,11 16 44,13 971,11 34 102,55 1787,12 ukupno 17 71,77 1118,11 17 71,77 1118,11 35 130,19 1934,12

Metković brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 1 1,98 6,60 ukupno 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 1 1,98 6,60

Mljet brodovi 1 12,35 106,60 1 12,35 106,60 1 12,35 106,60 brodice 20 54,55 768,51 20 54,55 768,51 37 88,28 1087,02 ukupno 21 66,90 875,11 21 66,90 875,11 38 100,63 1193,62

Opuzen brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 ukupno 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00

Slivno brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 7 35,62 280,56 7 35,62 280,56 14 44,19 360,34 ukupno 7 35,62 280,56 7 35,62 280,56 14 44,19 360,34

Ston brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 41 72,77 994,58 42 73,77 997,88 58 112,38 1582,30 ukupno 41 72,77 994,58 42 73,77 997,88 58 112,38 1582,30

Vela Luka brodovi 15 1109,17 4591,60 15 1109,17 4591,60 15 1109,17 4591,60 brodice 30 67,77 631,11 32 70,97 654,01 209 439,03 3893,82 ukupno 45 1176,94 5222,71 47 1180,14 5245,61 224 1548,20 8485,42

Ukupno

FLAG JJ

brodovi 17 1149,16 4845,20 17 1149,16 4845,20 17 1149,16 4845,20 brodice 167 387,87 5188,66 171 393,07 5241,36 436 960,58 11260,13 ukupno 184 1537,03 10033,86 188 1542,23 10086,56 453 2109,74 16105,33

DNŽ brodovi 26 1651,96 7484,76 26 1651,96 7484,76 26 1651,96 7484,76 brodice 398 947,32 17516,45 404 962,61 17922,34 1005 2286,80 31514,68 ukupno 424 2599,28 25001,21 430 2614,57 25407,10 1031 3938,76 38999,44

RH brodovi 657 35671,09 166738,85 658 35710,14 167433,37 653 35813,19 167113,55 brodice 3735 10420,71 180156,79 3816 10536,21 182022,83 7196 17998,66 262632,34 ukupno 4392 46091,80 346895,64 4474 46246,35 349456,20 7849 53811,85 429745,89

*uključuje aktivna i neaktivna plovila u određenoj godini

76

DODATAK BR. 5: BROJ I VRSTE RIBARSKI MREŽA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN. 2010.- 2015.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.


koće 0 0 0 0 0 0

plivarice 1 1 1 0 1 0

potegače 3 4 2 3 3 1

stajačice 4 7 6 3 5 5

Janjina

koće 0 0 1 0 0 0



stajačice 8 13 10 5 5 6

Lastovo

koće 1 1 1 0 0 0



stajačice 103 82 59 58 47 50

Lumbarda

koće 2 2 1 1 1 1



stajačice 31 19 11 13 12 12

Metković

koće 0 0 0 0 0 0




Mljet

koće 0 0 0 0 0 0



stajačice 20 20 19 13 17 14

Opuzen

koće 1 2 4 1 0 0




Slivno

koće 2 3 3 2 1 1




Ston

koće 0 0 0 0 0 0



stajačice 43 63 37 36 39 37

Vela Luka

koće 4 4 4 1 1 1

plivarice 14 13 16 15 15 14


stajačice 32 25 23 24 24 24

Ukupno FLAG JJ

koće 10 12 14 5 3 3

plivarice 24 17 21 23 23 21

potegače 25 26 20 25 17 12

stajačice 246 238 169 156 153 152

DNŽ

koće 25 30 27 16 14 12

plivarice 47 30 36 41 42 37

potegače 60 76 60 60 51 52

77

stajačice 540 565 403 376 372 367

RH

koće 633 636 610 600 596 560 plivarice 353 336 307 294 313 290 potegače 313 334 319 294 256 226 stajačice 3669 4125 3692 3034 3014 2933

*broj plovila koja su koristila navedeni alat

DODATAK BR. 6: POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN U 2015.

JLS FLAG-a Ukupno broj

OPG-a

Ukupno broj

članova OPG-a

Ostali org.

oblici

Općina Lumbarda 93 103 1

Općina Vela Luka 416 329 6

Općina Lastovo 102 93 5

Općina Mljet 103 70 2

Općina Ston 326 297 8

Općina Trpanj 65 53 1

Općina Dubrovačko

primorje 182 119 0

Metković 1.136 1.204 16

Opuzen 795 904 21

Kula Norinska 291 249 4

Slivno 352 401 15

UKUPNO FLAG 3822 3861 79

Izvor: APPRRR 2015.

DODATAK BR. 7: VELIČINA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN U 2015.

JLS FLAG-a Manje od 3 ha 3-20 ha Veće od 20 ha

Općina Dubrovačko primorje 30,6% 26,8% 42,6%

Općina Ston 54,2% 21,9% 24,8%

Općina Janjina 80,7% 19,3% 0,0%

Općina Lastovo 93,2% 6,8% 0,0%

Općina Lumbarda 85,3% 14,7% 0,0%

Općina Mljet 83,1% 16,9% 0,0%

Općina Vela Luka 86,3% 13,7% 0,0%

Metković 47,5% 22,3% 30,1%

Opuzen 78,0% 19,9% 2,1%

Kula Norinska 84,6% 15,4% 0,0%

Slivno 70,0% 22,9% 7,1%

Izvor: APPRRR, 2015.

78

DODATAK BR. 8: RELATIVNA MEĐU POPISNA PROMJENA BROJA STANOVNIKA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA FLAG-

A JUŽNI JADRAN I DNŽ U 2001.-2011. GODINE


DODATAK BR. 9: UKUPNO PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINA I GRADOVA NA PODRUČJU FLAG JUŽNI

JADRAN I DNŽ U 2001.-2014. GODINE


79

DODATAK BR. 10: SWOT ANALIZA RAZVOJA PODRUČJA FLAG-A JUŽNI JADRAN

SNAGE SLABOSTI Op će zem ljop isne znača jk e po d ručja

• Dobra razvedenost obale

• Dobri potencijali za obnovljive izvore energije

(sunce, vjetar)

Op će zem ljop isne znača jk e po d ručja

• Nepovoljan geografski oblik FLAG-a – fizička

odijeljenost pojedinih dijelova FLAG-a (otoci)

• Nedovoljna i loša prometna povezanost područja

FLAG-a s ostatkom zemlje i unutar područja (malo

direktnih linija s Dubrovnikom)

• Otežan prometni pristup glavnim domaćim i

vanjskim tržištima (prometna izoliranost DNŽ od

ostale Hrvatske)

• Slaba međuotočna povezanost

Priro d na i k ultur na b a ština

• Povoljna klimatska obilježja

• Bogata prirodna baština (nacionalni park, 2 parka

prirode, 1 regionalni park

• Očuvana priroda, krajobrazi

• Dobra kakvoća mora i kakvoća zraka

• Brojna i raznovrsna, bogata i atraktivna kulturna

baština (materijalna i nematerijalna baština

• Bogata prirodna baština, bioraznolikost, bogatstvo

vode

• Izrazite krajobrazne vrijednosti prostora

• Brojna i raznovrsna, bogata i atraktivna kulturna

baština (materijalna i nematerijalna baština,

kulturno-povijesna baština)

• Povoljni okolišni uvjeti.

• Raznolikost flore i faune u obalnim područjima,

uključujući mnoge endemske vrste.

• Utvrđena Natura 2000 morska područja kao dio

procesa uspostave ekološke mreže Natura 2000

koja omogućava očuvanje staništa koji doprinose

obnovi ribljih stokova

Priro d na i k ultur na b a ština

• Ugrožena prirodna baština (kanalizacija,odvodnja,

odlagališta otpada, poplave)

• Sukob interesa: zaštita prirode i poljoprivredna

proizvodnja

• Nedovoljno vrednovanje pojedinih zaštićenih

područja, krajobraza i nedostatak planova

upravljanja za pojedina zaštićena područja

• Manjak programa i projekta održivog korištenja

prirodne i kulturne baštine

• Neodgovarajuće zbrinjavanje otpada i divlja

odlagališta u nekim dijelovima FLAG-a

• Zapuštene protupožarne staze

• Nedovoljna zaštita i obnova kulturne baštine

• Gradnja u zaštićenim područjima - širenje

“apartmanskih naselja“ i narušavanje graditeljske i

urbanističke baštine

Prometna i komunalna infrastruktura, energetika

• Pokrivenost čitavog područja mrežom cesta i

putova

• Vodoopskrbom pokriveno gotovo cijelo područje

FLAG-a

• Kvalitetnom elektroopskrbom pokriveno cijelo

područje FLAG-a osim nekih dijelova

• Postojanje resursa za korištenje obnovljivih izvora

energije i proizvodnju električne energije iz

alternativnih izvora (voda, sunce, vjetar)

Prometna i komunalna infrastruktura, energetika

• Nedovoljno održavana prometna infrastruktura (loše

stanje nerazvrstanih cesta)

• Loša pokrivenost telekomunikacijskom mrežom na

otocima (mala brzina interneta)

• Nezadovoljavajuće stanje vodoopskrbnog sustava;

korištenje azbestnih cijevi u javnom vodovodu

Neretva – Pelješac - Korčula – Lastovo (nedovoljno

razvijen sustav vodovoda

• Sezonska opterećenja zbog povećane potrošnje u

turističkoj sezoni

• Nepostojanje kanalizacijskog sustava na poluotoku

Pelješcu i otocima (Lastovo, Mljet, Dubrovačko

primorje), u dolini Neretve , osim otoka Korčule i

neizgrađeni sustavi odvodnje i sustava za

pročišćavanje otpadnih voda

• Veliki troškovi prijevoza otpada do odlagališta zbog

prostornog disperziteta i naselja s malim brojem

stanovnika, naročito s otoka i teritorijalne

prekinutost od ostatka RH otežan prijevoz otpada na

graničnim prijelazima

80

Gospodarstvo Općenito

• Dobri resursi za poljoprivredu, osobito voćarstvo,

vinogradarstvo, maslinarstvo

• Razvijeno vinogradarstvo, pčelarstvo,

maslinarstvo, voćarstvo, vrhunski proizvodi

vinarstva, školjkarstva,

• Mali prerađivački pogoni (uljare, vinarije)

• Dobri resursi za “zeleno poduzetništvo“

• Razvijen turizam, Korčula (i druga središta), u

obalnom dijelu FLAG-a pojedinačni vrhunski

turistički kapaciteti (Grad Korčula, Slano, Vela

Luka)

• Tradicija brodogradnje manjih brodova

• Izgrađene poslovne zone u nekim područjima


povećanjem tržišne potražnje - povećana potražnja

za ribom i školjkama generirana turizmom, hrana,

sport, kultura,-tradicija

O p ć e n i t o z a š ko l j ka r s t v o i ri b a r s t v o

• Povoljni okolišni uvjeti

• Raznolikost flore i faune u obalnim područjima,

uključujući mnoge endemske vrste

• Utvrđena ekološka mreža Natura 2000

omogućava očuvanje staništa koji doprinose

obnovi ribljih stokova

• Visoka kvaliteta proizvoda ribarstva i

školjkarstva zbog povoljnih okolišnih uvjeta

kvalitete mora i raznolikosti morskih staništa


povećanjem tržišne potražnje - povećana

potražnja za ribom i školjkama generirana

turizmom, hrana, sport, kultura,-tradicija

• Iskustvo u pružanju turističkih usluga

• Ribarstvo i školjkarstvo važna su sastavnica

identiteta lokalnih zajednica i čitavog područja

FLAG-a

Gospodarstvo Općenito

• Usitnjenost i raštrkanost zemljišnih posjeda i

neriješeni imovinsko-pravni odnosi

• Nedovoljna potpora razvoju malih poljoprivrednih

gospodarstava

• Nedovoljna ulaganja u znanje, tehnologiju,

inovaciju proizvodnje i prerade

• Nedovoljno razvijena ekološka poljoprivredna

proizvodnja

• Manjak sustavnog predstavljanja i promoviranja

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, osobito

autohtonih

• Nedovoljna organiziranost i povezanost proizvođača

u poljoprivredi i umreženost poljoprivrednih

proizvođača s turizmom

• Nedostatan razvoj „zelenog poduzetništva“

• Nedovoljno razvijen ruralni turizam u naseljima u

unutrašnjosti otoka i poluotoka Pelješca (sportski,

kulturni, zdravstveni i dr.)

• Manjak sustavnog korištenja turizam za razvoj

nepoljoprivrednih djelatnosti

• Manjak turističke infrastrukture osobito u

unutrašnjosti otoka i poluotoka Pelješca

• Slabi razvoj obrtništva

• Nedostatak poduzetničke inicijative i

nemotiviranost radno sposobnog stanovništva

Općenito za školjkarstvo i ribarstvo

• Otežan prometni pristup glavnim domaćim i

vanjskim tržištima (prometna izoliranost DNŽ od

ostale Hrvatske)

• Slaba međuotočna prometna i poslovna povezanost

• Manjak kvalificirane radne snage, nedostatak

međugeneracijskog obnavljanja u ribarstvu i

školjkarstvu, nedostatak interesa mladih,

kvalificiranih i poduzetnih osoba

• Manjak učinkovitog poslovnog povezivanja i

suradnje između ribara i između uzgajivača

školjaka

• Nedovoljna suradnja između znanosti i sektora te

nedostatak korištenja primijenjenih znanstvenih i

istraživanja i rezultata u proizvodnji

• Nedovoljno razvijeni i skupi kanali distribucije

• Slaba diversifikacija, nizak stupanj finalizacije i

promocije lokalnih proizvoda.

• Nedovoljna lokalna suradnja između različitih

gospodarskih dionika koji predstavljaju različite

interesne skupine u obalnim/otočnim zajednicama

• Nedovoljan broj proizvoda dodane vrijednosti


• Nerazvijenost infrastrukture vezane uz trženje

(manjak ribarnica, prodajnih mjesta i dr.)

• Manjak inovativnosti i poduzetništva

• Nedovoljno iskorištena tradicija ribarskih i

školjkarskih mjesta za razvoj specifičnih oblika

turizma (kulturni, sportske, gastro/eno i drt.)

• Gubitak tradicionalnih vještina i znanja u ribarstvu

i uzgoju školjaka

81

• Ilegalna proizvodnja i prodaja u školjkarstvu i

ribarstvu

• Gubitak identiteta ribarskih i školjkarskih zajednica

Š ko lja rstv o

• Povoljni prirodni uvjeti, čistoća mora- kvaliteta

• prirodnih uvjeta za uzgoja školjaka

• Prirodni rezervat – zaštita dobrih prirodnih uvjeta

za školjkarstvo

• Tradicija uzgoja školjaka (kamenica)

• Iskustvo, dobro poznavanje i vještine u uzgoju/

proizvodnji školjaka

• Povoljni prirodni uvjeti, čistoća mora- kvaliteta

prirodnih uvjeta za uzgoja školjaka

• Prirodni ciklus uzgoja/proizvodnje školjaka

• Prepoznatljivost kvalitete, posebnosti i

jedinstvenosti proizvoda (europska plosnata

kamenica)

• Nema konkurencije na lokalnom i domaćem

tržištu

• Blizina Dubrovnika, svjetske turističke

destinacije i razvijene turističke destinacije DNŽ

• Prilagodljivost, opstojnost djelatnosti

uzgoja/proizvodne školjaka

• Izrada marketinške studije za Malostonsku

kamenicu

• Sposobnost opskrbljivanja tržišta ujednačenom

količinom i kvalitetom proizvoda Ribarstvo

• Snažna tradicija ribarstva

• Raspoloživa radna snaga sa znanjima i iskustvima

u preradi ribe (Vela Luka)

• Znanja, vještine, iskustvo, dobro poznavanje

tehnika i vještina u ribarstvu

• Dio ribara s obzirom na veličinu plovila i vrste

alata ulov iskrcavaju na privezištima

• Prilagodljivost i opstojnost poslovanja jednog

dijela ribara otežanim uvjetima

• Razvijen turizam na području FLAG-a i porast

potražnje posebno specifičnih oblika turizma

(participativno-iskustveni turizam, gastro-eno

turizam, kulturni i sportski turizam i dr.)

Š ko lj ka rstv o

• Problemi s koncesijama u Malostonskom zaljevu

zbog komplikacija oko nadležnosti- Vlada/Županija

• Smanjenje prirodne populacije (kamenica, dagnja)

nepostojanje mrjestilišta za školjkaše i osiguravanja

mlađa

• Ugroženost uzgoja školjaka od predatora (orade)

protiv kojih nije moguća učinkovita zaštita zbog

ograničenja ribolova u prirodnom rezervatu

• Mala proizvodnja školjaka, nedovoljna za plasman

na nova tržišta

• Manjak odgovarajuće obalne infrastrukture,

nedostatak otpremnih centara, pristaništa

• Neadekvatna flota plovila za uzgoj školjkara

• Manjak odgovarajućeg suvremenog

purifikacijskog centra

• Neiskorištenost rastućih potencijala lokalnog

/regionalnog tržišta za plasman školjaka -

Dubrovnika svjetske turističke destinacije

• Manjak ulaganja u tehnološka unapređenja

uzgoja/proizvodnje i u plasman školjaka

• Nedovoljna povezanost i suradnja školjkara

• Neorganizirano tržište; većinom je lokalno,

direktna prodaja na uzgajalištima ili restoranima,

samo mali dio se dalje distribuira

• Izostanak diversifikacija proizvoda - proširenje

palete proizvoda akvakulture razvitkom novih

proizvoda od postojećih vrsta iz uzgoja ili

uvođenjem novih vrsta u uzgoj

• Neadekvatno odlaganje otpada stvorenog u

proizvodnom procesu

• Pretjerana gradnja na obalnom području koja utječe

na ekosustave

• Izostanak investicija u infrastrukturu uzgajališta

školjki i riba zadnjih godina na području DNŽ

Ribarstvo

• Ograničenja ili nemogućnost za ribolova zbog

zaštite prirode (Prirodni rezervat Malostonski

zaljev; područja NATURA 2000 na prostoru

Lastova, NP Mljet, zatvoreni kanali za koćare i dr.)

• Štete od predatora ( dupini, tune) i neadekvatne

naknade

• Ribari rade uglavnom u teritorijalnom moru,

zanemariv dio u ZERP-u

• Nedostatna modernizacija ribarske flote

• Nema ribarskih luka, skladišta, hladnjača, pogona

za pakiranje i dr.

• Manjak iskrcajnih mjesta, sadašnja su prostorno

oskudna i imaju slabe pristupne prometnice

• Nerazumijevanje nadležnih lučkih uprava za ribare,

davanje prednosti nautičkom turizmu

• Nedostatak prodajnih mjesta (ribarnica)

• Manjak u uvođenja i korištenja suvremenih načina

prodaje ( e- trgovina i dr.)

82

• Nedostatna ulaganja u tehnološka unapređenja

• Manjak prerade i proizvodne ribljih prerađevina

• Slaba ili nepostojeća diversifikacija u ribarstvu

• Nedovoljna potpora i ulaganja u ribarsku flotu i

opremu

• Nedovoljna povezanost ribarstva s turizmom i

drugim djelatnostima (obrazovanje, zaštita prirode,

kultura i dr.)

Tržiš te ra d ne snag e

• Stručnjaci s poznavanjem vještina za proizvodnju

autohtonih proizvoda, za marikulturu

(školjkarstvo - Dubrovačko primorje, Ston; uzgoj

ribe)

• Stručnjaci za poljoprivredu, turistički djelatnici,

stočari (Dubrovačko primorje, Lastovo) pčelari,

ugostitelji

Tržiš te ra d ne snag e

• Nedostatak radne snage u poljoprivrednim i

turističkim zanimanjima (posebice stručne,

kvalificirane radne snage za visoko kvalitetne

proizvode i usluge)

• Nezainteresiranost srednjoškolske populacije za

obrazovanje za tražena zanimanja

• Nedovoljno stipendiranje deficitarnih zanimanja isl.

• Strukturna nezaposlenost, nerazmjer između ponude

i potražnje za radnom snagom

• Nedostatak međugeneracijskog obnavljanja u

ribolovu i školjkarstvu nedostatak interesa mladih,

kvalificiranih i poduzetnih osoba za rad u ribarskoj

industriji.

• Nezaposlenost, sezonska zaposlenost i ograničena

alternativa zapošljavanja koja posebno pogađa

obalne, ruralne i otočke zajednice što rezultira

starenjem i depopulacijom zajednica.

Stanovništvo

• Dobri pojedinačni primjeri mladih obitelji koje

ostaju živjeti i raditi na području FLAG-a i

poduzetnika u malim sredinama

• Proaktivni mladi visokoobrazovani ljudi

umirovljeni stručnjaci koji doprinose razvoju

većeg dijela područja FLAG-a

Stanovništvo

• Depopulacija čitavog područja FLAG-a

• Starenje stanovništva,

• Mali prirodni prirast

• Nedovoljna obrazovanost i educiranost ukupnog

stanovništva

Kvaliteta življenja

• Tradicija dobrog obrazovanja - kvaliteta

nastavnika i provedbe obrazovnih programa

• Dobra mreža objekata osnovnih škola

• Mnogobrojni i raznovrsni kulturni

programi/događaji

• Visoka kvaliteta dijela kulturnih programa,

međunarodna prepoznatljivost

• Nedostatak sportske dvorane i prostora za

vježbanje na otvorenom (Ston, Mljet)

• Očuvanost i njegovanje lokalne nematerijalne

kulturne baštine (folklor, proslave i priredbe i dr.)

• Angažirano sudjelovanje pojedinih organizacija

civilnog u javnom životu

• Uspješan rad nekih organizacija civilnog društva

Kvaliteta življenja

• Manjak vrtića u nekim područjima FLAG-a (Mljet)

• Nedovoljna opremljenost i moderniziranost škola

• Manjak srednjih škola uzrokuje velike dnevne

migracije mladih i opterećenost srednjih škola u

Korčuli i Blatu; potreba srednje škole na Pelješcu za

učenike s Mljeta

• Nedostatak dodatnih programa obrazovanja za

mlade (glazbeni odgoj i dr.) i programa vezanih za

posebnosti razvoja područja FLAG-a

• Nedovoljna suradnja obrazovnih institucija s

gospodarskim subjektima

• Nedostatna sportsko-rekreacijska infrastruktura,

programi i sadržaji

• Manjak program za unapređenje uvjeta i kvalitete

rada u zdravstvenim djelatnostima; nedovoljno

održavanje zdravstvene infrastrukture, nedostatak

specijalističkog kadra

• Otežano djelovanje hitne medicinske pomoći

• Nedovoljno poboljšanje uvjeta života ljudi s

posebnim potrebama, umirovljenika (manjak

domova i sl.)

83

• Potencijali u kulturi nedovoljno su vrednovani i

iskorišteni za razvoj FLAG-a

• Nedovoljna uključenost organizacija civilnoga

društva u upravljanje razvojem (većina udruga

neaktivne)

PRILIKE PRIJETNJE • Mogućnosti financiranja razvojnih projekata iz

fondova EU-a, državnih, županijskih i drugih

programa

• Porast potražnje za selektivnim oblicima turizma

(gastro-enološki, kulturni, sportski, zdravstveni i

dr.) i elitnim turizmom

• Porast potražnje za ekološkim poljoprivrednim

proizvodima i za autohtonim i brendiranim

proizvodima

• Suradnja sa znanstvenim i istraživačkim

institucijama u RH i EU radi unapređenja

poduzetništva, proizvodnje, usluga, posebno

ribarstva i uzgoja/proizvodnje školjaka i stvaranja

dodane vrijednosti

• Tehnološka unapređenja u uzgoju /proizvodnji

školjaka putem financiranja iz EU fondova i

drugih izvora

• Mogućnosti daljnjeg razvoja kroz provedbu

Integriranog upravljanja obalnim područjem.

• Provedba Strategije upravljanja morskim okolišem

i obalnim područjem

• Povezivanje i suradnja s drugim sektorima čiji rast

utječe na razvoj školjkarstva i ribarstva (turizam,

zaštita okoliša, ruralni razvoj proizvodna

autohtonih prehrambenih proizvoda i dr.)

• Stalni rast i podizanje kvalitete turizma u

Dubrovniku i na području DNŽ-a – razvoj turizma

i porast potražnje autohtone i kvalitetne gastro-eno

ponude, povećanje interesa za tradiciju, običaje i

život lokalnih zajednica (ribarska sela)

• Mogućnost brendiranja proizvoda podrijetlom iz

zaštićenih područja i Natura 2000 područja

• Promocija visoke nutritivne vrijednosti ribe i

školjkaša iz uzgoja.

• Povećanje potražnje za ribom i školjkama na

domaćem inozemnim tržištima

• Potencijalna tržišta za proizvode s većom

dodanom vrijednosti

• Provedba master plana turizma DNŽ i drugih

županijskih razvojnih programa

• Povećanje svijesti o okolišu i održivosti prirodnih

resursa

• Jačanje suradnje, koordinacije i razmjene

informacija između tijela uključenih u

koordinaciju usluga na moru, na nacionalnoj i

transnacionalnoj razini

• Neodgovarajuća provedba nacionalne politike

ruralnog i otočnog razvoja

• Elementarne nepogode (požar, potresi) i ekološke

katastrofe (nesreće velikih tankera, smeće iz

susjednih država i dr.)

• “Betoniziranje“ obale i apartmanizacija

• Prostorno planiranje bez sudjelovanja lokalne

zajednice

• Jačanje sive ekonomije

• Korupcija na svim razinama društva

• Spora i neučinkovita uprava

• Međunarodni krizni događaji (migrantska kriza, dr.)

• Povećanje prometa na Jadranu i rizik od onečišćenja.

• Učestalost prirodnih katastrofa i nepovoljnih

vremenskih prilika

• Klimatske promjene i njihov utjecaj na morski

okoliš.

• Otežavajući pristup nacionalnom i izvoznim

tržištima školjaka i riba, zbog slabe i

neodgovarajuće prometne povezanosti DNŽ s

ostalim dijelovima Hrvatske

• Smanjenje ribolovnih resursa u Jadranskom moru.

• Konkurencija za morski prostor i korištenje

obalnog pojasa (nautički turizam, sportske luke i

lučice, pritiske za izgradnju zbog turističke

potrošnje)

• Nemogućnost obnove koncesije za korištenje

pomorskog dobra

• Potencijalno povećani troškovi i ograničenja u

uzgoju zbog područja Natura 2000.

• Rastući troškovi poslovanja (naročito goriva) i

ostali ulazni troškovi u kombinaciji s niskom

cijenom prve prodaje proizvoda ribarstva.

• Nered u organizaciji tržišta ribom

• Konkurencija od proizvođača s nižim troškovima

proizvodnje (europskih i međunarodnih).

• Negativni demografski trendovi: odlazak mladih i

iseljavanje, gubitak radne snage u školjkarstvu i

ribarstvu, rizik od starenja stanovništva, iseljavanja

aktivne radne snage, nedostatak interesa mladih,

poduzetnih i kvalificiranih ljudi za rad u

ribarskoj industriji, odljev visokoobrazovanog

stanovništva,

• Gubitak identiteta ribarskih i školjkarskih zajednica

• Ograničena kupovna moć domaćih potrošača

• Povećana mogućnost uvođenja štetnih vodenih

organizama i patogena (HAOP) u Jadran putem

balastnih voda zbog internacionalnog prijevoza

roba u Europu: neadekvatno obrađene balastne

84

vode koje se ispuštaju u Jadran mogu značajno

doprinijeti promjenama u domaćoj populaciji

morske biote te ozbiljno ugroziti bioraznolikost i

na lokalnoj i na (sub)regionalnoj razini

• Nedostatak zajedničkih baza podataka s obzirom na različite aspekte morskog okoliša

• Nedostatak financijskih sredstava za provedbu

Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu

stanja Jadranskog mora kao sastavnog dijela

Strategije upravljanja morskim okolišem i

obalnim područjem

• Zakonska regulativa vezano za mrjestilišta u Malom

Stonu (pojasniti u čemu je prijetnja vezano za

zakonsku regulativu)

• Onečišćenje okoliša – mora, neuređena kanalizacija

i odvodnja (precizirati od kuda dolazi, lokalno,

susjeda BiH)

• Dalje povećanje populacije predatora (orada) što

može dovesti do kraha proizvodnje školjaka (što je

tu prijetnja, ono što se tiče samog područja FLAG-

a, što je „izvana“

• Neprovođenje propisanih mjera zaštitite okoliša u

području uzgoja i proizvodnje školjaka

• Ilegalna proizvodnja i prodaja u školjkarstvu

i ribarstvu

85

DODATAK BR. 11: KRITERIJI ODABIRA PROJEKTNI PRIJEDLOGA (ZAHTJEVA ZA POTPORU) FLAG-a JUŽNI JADRAN

Kriteriji su navedeni u poglavlju 4.2 LRSR. Isti će biti detaljno definirani FLAG natječajem.

DODATAK BR. 12: TEME, PARTNERI, RAZDOBLJE SURADNJE I KRITERIJ ODABIRA PROJEKATA SURADNJE FLAG-A

JUŽNI JADRAN

Teme

FLAG planira suradnju u području ribarstva, akvakulture (marikulturi) i upravljanju razvojem

udruge.

U području ribarstva suradnja će se ponajprije usredotočiti na teme koje bitne za:

• praćenje i primjenu novih tehnologija i inovacija

• korištenje i istraživačkih, znanstvenih, stručnih i poslovnih, rezultata u poslovanju

• jačanje stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja

• poticanje i razvoj udruživanja i poslovne suradnje

• poboljšanja trženja

• sudjelovanje u praćenju i donošenju regulative

• uključivanju u razvoj lokalnih zajednica.

U području akvakulture (marikulture) pored tema koje su navedene za ribarstvo, pod posebnog

interesa uzgajivača školjaka je:

• stjecanje novih znanja i upoznavanja s novim tehnologijama kroz suradnju s europskim

proizvođačima kamenice (Ostreae edulis)

• upoznavanje i primjena posebnosti u tehnološkim rješenjima koja olakšavaju

proizvodnju te način procesuiranja i trženja kamenica ciljem ispitivanja tržišnih

mogućnosti na europskom tržištu.

Za rad i razvoj FLAG su planira se suradnja na temama kao što su: upravljanje projektima,

upravljanje FLAG-om, jačanje kapaciteta FLAG-a (ljudskih resursi, prikupljanje financijskih

sredstava za projekte, razvoj partnerstva, promocija FLAG-a i dr.)

Partneri suradnje

Partneri suradnje su FLAG-ovi i udruženja u EU i u Hrvatskoj čije je djelovanje i razvoj

blizak razvojnim potrebama i posebnostima FLAG-a Južni Jadran. Potencijalni partner su:

znanstvene institucije: Sveučilište u Dubrovniku, CEKOM, Savjetodavna služba Ministarstva

poljoprivrede – ispostava Ston, Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Oceanografski

institut u Dubrovniku, FLAG-ovi sa područja Jadranske Hrvatske, FLAG-ovi iz EU i FARNET.

Razdoblje

Suradnja se planira i razdoblju od 2016. do 2020.

Kriteriji za odabir tema i partnera:

Pri odabiru tema i partnera za suradnju primjenjuju se slijedeća načela:

• teme relevantne za ruralni razvoj ribarstva i akvakulture na području FLAG-a

• teme za koje postoje stručne i izvedbene sposobnosti članova, članova, zaposlenika i

suradnika FLAG-a

• teme koje potiču i omogućuju stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti, primjenu

novih tehnologija u ribarstvu i akvakulturi na području FLAG-a

• teme s kojima se angažirano bave drugi FLAG-ovi i druge organizacije u ribarstvu i

akvakulturi ruralnog razvoja

86

• teme za koje postoji obostran interes, spremnost i dogovor partnera za suradnju.

87

DODATAK BR. 13: POPIS SUDIONIKA IZRADE LRSR

Ime i Prezime Naziv

organizacije/institucije

koju predstavlja - člana

FLAG-a

Dob Spol Sektor

<29 29-

50

>50

Ž

M

Javni

Civilni

Privatni

1. MATO OBERAN VODITELJ FLAGA X X X

2. BORIS FRANUŠIĆ PONTA LUKE d.o.o. X X X

3. IVICA GLAVOR ŠKOLJKARSTVO

ĐIDO X X X

4. MARO FRANUŠIĆ RIBOLOV MERI X X X

5. DUBRAVKO DRAŽETA OBRT ZA MORSKI

RIBOLOV DEA X X X

6. VEDRAN KUNICA DRUGA STONSKI

ŠKOLJKARI X X X

7. TANJA STANIĆ

EKOLOŠKA

UDRUGA MALA

SIRENA

X

X

X

8. MARIELA ČAKELIĆ

EKOLOŠKA

UDRUGA MALA

SIRENA

X

X

X

9. SANJA JEIĆ

MAGDALENIĆ

EKOLOŠKA

UDRUGA MALA

SIRENA

X

X

X

10. NIKOLINA TALAJIĆ GRAD METKOVIĆ X X X

11. DRAŽEN ČOVIĆ OPĆINA SLIVNO X X X 12. NIKOLA

KALAFATOVIĆ OBRTNIČKA

KOMORA DNŽ X X X

13. VERONIKA KRALJ

DUBROVAČKO

NERETVANSKA

ŽUPANIJA

X

X

X

14. FRANICA MILOŠ DUNEA X X X

15. BARBARA

MIROŠEVIĆ

OPĆINA VELA

LUKA X X X

16. RANKO SURJAN OBRT RANKO X X X

17. NIKŠA PETKOVIĆ OPĆINA VELA

LUKA X X X

18. LEO KATIĆ OPĆINA LASTOVO X X X

19. MARIN BARČOT OBRT BARČOT-

TONKO BARČOT X X X

20. IGOR KRŠINIĆ OPĆINA

LUMBARDA X X X

21. BORIS ANDREIS OPĆINA VELA LUKA

X X X

22. OREB NIKICA POSLOVNI SUBJEKT X X X

23. FRANO MILINA R.OBRT BUTARA X X X

24. IVO PECOTIĆ R.O. ANTE X X X

25. MARKO PECOTIĆ R.O. MIDD X X X

26. TOMISLAV IVČEVIĆ UDRUGA

LASTOVSKI RIBARI X X X

27. TONKO GUGIĆ NAČELNIK OPĆINE

VELA LUKA X X X

28. IVO KOLA

OPĆINA

DUBROVAČKO

PRIMORJE

X

X

X

88

29. MARO BILIĆ MORSKI RIBOLOV

BROCE X X X

30. DRAGAN MEDAN LAG 5 X X X

31. MAJA FICOVIĆ SAVJETODAVNA

SLUŽBA X X X

32. LJUBOMIR FRANUŠIĆ RIBOLOV

MAESTRAL X X X

33. MATO FRANUŠIĆ OBRT MF ŠKOLJKA X X X

34. MARIJA ROGLIĆ LAG 5 X X X

35. STIJEPO MEMUNIĆ POSLOVNI SUBJEKT X X X

36. ANTUN SIBILJAN POSLOVNI SUBJEKT X X X

37. NIKŠA MATKOVIĆ UZGOJ ŠKOLJAKA

MATKOVIĆ X X X

38. ANTUN PAVLOVIĆ

OBRT ZA UZGOJ

ŠKOLJKE

KAMENICA

X

X

X

39. PERICA MILJEVIĆ POSLOVNI SUBJEKT X X X

40. ANTE FRANUŠIĆ

RIBOLOV I

ŠKOLJKARSTVO

TONĆI

X

X

X

41. MARIO RADIBRATOVIĆ

MARIKULTURA

"MARIO" X X X

42. MARIJO POLIĆ IRMO X X X

43. TOMISLAV BOŽOVIĆ POSLOVNI SUBJEKT X X X

44. ANDRO MEKIŠIĆ OBRT SIPA X X X

45. RENATA MOZARA DUNEA X X X

<29

29%

29-

50 42&

>50

29%

Ž M Javni

38%

Civilni

13%

Privatni

49%

Sudjelovanje dionika u izradi LRS (20

%)

(80

%)

%

%

%

%

%

2%

2% 4%

7%

89

DODATAK BR. 14: RIZICI PROVEDBE LRSR FLAG-A JUŽNI JADRAN

Glavni rizici sagledivi temeljem dosadašnjeg rada FFLAG-a Južni Jadran i izrade LRSR-a su sljedeći:

Rizik Razina rizika Mjere ublažavanja rizika

Nedovoljno usavršavanje zaposlenika i suradnika FLAG-

a i nedostatno stjecanje novih znanja i vještina planiranja

i upravljanja razvojnim projektima.

Niska Sustavna provedba stalnog usavršavanja zaposlenika i

suradnika FLAG-a, korištenje učinkovito korištenje svih

vanjskih resursa (LmH, županijskih i državnih te

inozemnih) stalna podraška UO FLAG-a za jačanje

kapaciteta FLAG-a.

Potpora UO i članova za jačanje kapaciteta FLAG-a.

Ograničenja i nemogućnost angažiranja novih suradnika,

posebno onih zainteresiranih, motiviranih i spremnih za

rad na projektima ruralnog razvoja i rad s lokalnim

zajednicama.

Niska Nastavak sustavnog animiranja i privlačenja novih

suradnika kroz volonterske, povremene i projektne

angažmane.

Osiguravanje dobrih radnih uvjeta i suradničke atmosfere.

Osiguravanje financijskih uvjeta FLAG-a za privlačenje

novih suradnika.

Nedovoljna upućenost i manjak vještina članova lokalnog

partnerstva za sustavno praćenje i bavljenje razvojnim

potrebama na području FLAG-a.

Srednja Organiziranje i provedba edukacije i treninga,

sudjelovanje na skupovima i konferencijama, sudjelovanje

u stručnim sastancima na županijskoj, državnoj i

međunarodnoj razini, razmjena iskustava s drugim FLAG-

ovima.

Sukob interesa u radu FLAG-a i donošenju odluka. Srednja Uspostava internog sustava za izbjegavanje sukoba

interesa, sa jasnim i transparentnim pravilima i uputama.

Uspostava procedura i postupaka za upravljanje

konfliktnim situacijama i izbjegavanje sukoba interesa.

Osiguranje potpune transparentnosti svih aktivnosti i svih

postupaka donošenja odluka.

90

Ograničavanja inoviranja aktivnosti FLAG-am novih

inicijativa i inovativnih projekata ruralnog i lokalnog

razvoja, koje pokreću suradnici FLAG-a.

Srednja Planiranje novih inicijativa i inovativnih projekata,

informiranja i uključivanja lokalnog partnerstva, sustavna

stimulacija podrška od UO FLAG-a.

Preuzimanje dodatnih odgovornosti bez osiguravanja

potrebnih financijskih sredstava.

Srednja Dobar financijski monitoring i potpora svih članova

FLAG-a. Razvoj sustava volontiranja.

Promjena smjernica u javnim politikama Vlade RH

posebno vezanih uz provedbu Programa ruralnog

razvoja i djelovanje udruga.

Visoka Stalno educiranje i informiranje članova ureda FLAG-a

o odlukama nadležnih tijela za provedbu programa OPR.

Suradnja s LEDAER mrežom Hrvatske, HGK i drugim

udruženjima.

Nedostatak sredstava za predfinanciranje aktivnosti

FLAG-a i korisnika podmjere 19.2 i Programa ruralnog

razvoja RH 2014.-2020.

Visoka Aktivnostima za jačanje rada FLAG-a i njegovu promociju

kao i pojačane aktivnosti vezane uz osiguravanje

financijskih sredstava financijskih institucija i organizacija.

91

DODATAK BR. 15: LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRSR

Na kojim poslovima

rade VODITELJ, zadužen je za financijsko i organizacijsko vođenje udruge te

koordinaciju, ugovaranje, prijavu i nadzor svih projekata FLAG-a. Vodi

administrativne i tehničke poslove FLAG-a u skladu sa

zakonom, općim aktima i drugim propisima, organizira, brine o izvršavanju i

nadzire obavljanje poslova ostalih djelatnika, poduzima mjere za osiguravanje

učinkovitosti u radu, brine o urednom i pravilnom korištenju imovine i

sredstava za rad, organizira, obavlja i nadzire poslove u svezi pripremanja

sjednica Upravnog odbora i Skupštine, brine o zakonitom radu FLAG-a,

izrađuje nacrte i prijedloge općih i pojedinačnih akata, prati propise vezane za

rad FLAG-a, obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i općim

aktima FLAG-a, brine o provedbi lokalne razvojne strategije u ribarstvu za

područje na kojemu Udruga djeluje, obavlja i druge poslove vezane po nalogu

predsjednika FLAG-a i Upravnog odbora.

Administrator/ stručni suradnik – obavlja administrativno tehničke i

uredske poslove FLAG-a, obavlja protokolarne poslove za potrebe

Predsjednika, Upravnog odbora i Voditelja FLAG-a, vodi podsjetnik,

organizira sastanke i prijem sastanaka za potrebe Predsjednika, Upravnog

odbora i Voditelja FLAG-a. Zadužena je za prijavu i provedbu LEADER

projekata FLAG-a. Obavlja poslove prijema, distribucije, opreme i arhiviranja

pošte, poslovi se odnose i na elektroničku poštu, obavlja poslove nabave

artikala za reprezentaciju, uredskog materijala, potrošnog materijala za

održavanje, sitnog inventara, surađuje s tijelima drugih institucija, vodi

odgovarajuće evidencije i registre, obavlja i druge poslove po nalogu

Predsjednika, Upravnog odbora i Voditelja FLAG-a. Volonteri – surađuju sa voditeljem i drugim zaposlenicima FLAG-a u

izvršenju svakodnevnih obaveza ureda, vođenja poslova udruge te provedbe

projekta na kojem volontiraju. Sudjeluju u pripremi, organizaciji

radionica/događanja/prezentacija/studijskih putovanja. Animiraju članove

FLAG-a i buduće potencijalne članove FLAG-a o radu udruge.

Na koliko su projekata

surađivali Sudjelovali su na provedbi projekta iz Pripremne potpore. Voditelj FLAG-a je

ujedno i predsjednik ceha ribara HOK RH.

Koje su edukacije i

usavršavanja prošli Upravljanje projektnim ciklusom – PCM „Project Cycle Managment“

Provedba projekta financiranih iz EU Fondova Izvor: FLAG Južni jadran

92

DODATAK BR. 16: ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA

2016. godina

Sudjelovanje u radionicama :

1. 25.08. Prva radionica za izradu LRSR(Ston)

2. 19.09. Druga radionica za izradu LRSR(Vela Luka i Ston)

3. 10.10. Treća radionica za izradu LRSR (Vela Luka i Ston)

4. 26.10. Usvajanje LRSR (Ston)

Sudjelovanje na stručnim sastancima:

1. Zagreb 28.09., „Jačanje sposobnosti hrvatskih lokalnih inicijativa u ribarstvu za

izradu kvalitetnih lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu” u organizaciji Uprave

ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, u suradnji sa Jedinicom za podršku

FARNET mreže ribarstvenih područja Europske unije

2. Biograd na moru, 27.05-28.05., International Fishing Expo

3. Zagreb, 17.06., Sastanak sa zastupnicom Europskog Parlamenta Ružom Tomašić

na temu analize stanja i načina rada LAG-ova i FLAG-ova

Studijska putovanja: Studijsko putovanje Istra/Italija/Slovenija

Sudjelovanje u treninzima: Praktični treninzi o Provedbi projekata financiranih iz EU

Fonodva i PCM u organizaciji RRA DUNEA d.o.o.

Upoznavanje i predstavljanje FLAG-a na terenu: organiziranje radionice i sastanci na

mjesečnoj osnovi u JLS koje su članovi FLAG-a za njihove stanovnike

Organiziranje radionica: radionice su organizirane za potrebe izrade Marketinške studije i

LRSR

Suradnja s medijima (radio TV , tiskani mediji, društvene mreže i dr.) Suradnja s lokalnim

medijima, (radio, tv, i tiskani mediji) koji su pratili rad FLAG-a, a posebno provedbu

pilot projketa i izradu LRSR

Priprema i provedba pilot projekta izgradnje mini ribarnice u Stonu – prva ribarnica

montažnog tipa koja je smještena u samom središtu Stona budući da članovi FLAG-a do

sada nisu imali prikladno mjesto za prodaju proizvoda ribarstva i služi kao pilot projekt i

u drugim ruralnim sredinama

Projekti školjkara u okviru IPARD-a: Nekoliko članova FLAG-a je korisitlo sredstva iz

IPARD programa Izvor: FLAG Južni Jadran

DODATAK BR. 17: ISKUSTVO U PROVEDBI PROJEKATA IZVAN LEADER PRISTUPA

2016. godina

Sudjelovanje u radionicama

Sudjelovanje na stručnim sastancima

1. Pag, 13.10.-15.10, Susreti ribara Hrvatske obrtničke komore

Sudjelovanje u projektima općina i DNŽ Izvor: FLAG Južni Jadran

Documents

Lokalna razvojna strategija u ribarstvu FLAG-a Južni Jadran · 2020. 10. 7. · Općina Slivno 52,77 Blace, Duba, Duboka, Klek, Komarna, Kremena, Lovorje, Lučina, Mihalj, Otok,