1
Lokalna razvojna strategija u ribarstvu FLAG-a Južni Jadran
Ston, kolovoz 2020.
3. izmjena odobrene LRSR
Izrada strategije financirana je sredstvima Europske
unije iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost
FLAG-a Južni Jadran.
KONTAK PODACI KORISNIKA:
FLAG JUŽNI JADRAN
Trg kralja Tomislava 1
20230 STON
ii
SADRŽAJ POPIS KRATICA ..................................................................................................................... v
1. OSOBNA ISKAZNICA FLAG-A ......................................................................................... 1
2. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA FLAG-A ..................................................................... 1
2.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA ............................................................. 1
2.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA ........................................................................... 1
2.1.2 GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE............................................................................... 3
2.1.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA ................................................................... 3
2.1.4 PRIRODNA BAŠTINA FLAG-A ............................................................................... 3
2.1.5 KULTURNO -POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA ........................................ 5
2.1.6 STANJE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU FLAG-A .................................... 6
2.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA .................................................................. 9
2.2.1 OPĆE GOSPODARSKE ZNAČAJKE ..................................................................... 9
2.2.2 RIBARSTVO I AKVAKULTURA (MARIKULTURA) ........................................ 11
2.2.3 TURIZAM ................................................................................................................... 21
2.2.4 POLJOPRIVREDA...................................................................................................... 22
2.2.5 TRŽIŠTE RADA ........................................................................................................ 23
2.3 DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA .................................... 25
2.3.1 BROJ I GUSTOĆA STANOVNIŠTVA ................................................................. 25
2.3.2 PRIRODNO I OPĆE KR ETANJE STANOVNIŠTVA ........................................ 26
2.3.3 DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA ............................................................ 26
2.3.4 OBRAZOVNA STRUKTURA ................................................................................ 27
3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA, UKLJUČUJUĆI SWOT ANALIZU
..................................................................................................................................................... 29
3.1 IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA FLAG-A ..................... 29
3.2 SWOT ANALIZA RIBARSTVA I MARIKULTURE (UZGOJA ŠKOLJAKA I
RIBA) NA PODRUČJU FLAG-a ........................................................................................ 30
4. OPIS CILJEVA LRSR TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA LRSR
UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE OSTVARENJA ILI REZULTATA35
4.1 VIZIJA, CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA FLAG-a .................................................... 35
4.2 CILJEVI, MJERE I TIPOVI OPERACIJA LRSR ZA PODRUČJA FLAG-A
TEMELJENI NA MOGUĆNOSTIMA OPPR 2014 – 2020 .............................................. 40
4.3 OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI FLAG-A ............................................... 51
4.4 INOVATIVAN I INTEGRIRANI KARAKTER STRATEGIJE ....................................... 52
4.5 OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKTA SURADNJE I NAČIN ODABIRA
PROJEKATA SURADNJE ...................................................................................................... 54
4.6 USKLAĐENOST SA NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ................... 54
5. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRSR ................................... 55
iii
5.1 OPIS PARTNE RSTVA ................................................................................................... 55
6. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRSR .................................................................................. 56
7. NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROVEDBE LRSR ............................................. 57
7.1 INDIKATORI ZA MJERENJE UČINKA PROVEDBE LRSR ................................ 59
8. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRSR ........................................................................... 59
8.1 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRSR ........................................................... 60
8.2 FINANCIJSKI KAPACITETI ZA PRVEDBU LRSR ...................................................... 61
8.3 ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA ........................................................... 62
8.4 ISKUSTVO U PROVEDBI PROJEKATA IZVAN MJERE LEADER ............................ 62
9. INDIKATIVNI FINANCIJSKI PLAN ................................................................................... 62
10. DODACI ............................................................................................................................... 64
DODATAK BR. 1: NATURA 2000 NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN ............... 65
DODATAK BR. 2: STRUKTURA GOSPODARSTVA PREMA ZAPOSLENOSTI I
FINANCIJSKIM REZULTATIMA U PRAVNIM OSOBAMA, PREMA NKD, 2010. I 2015.
.................................................................................................................................................. 69
DODATAK BR. 3: ULOV I UZGOJ (PROIZVODNJA) MORSKE RIBE, RAKOVA,
KAMENICA TE OSTALIH MEKUŠACA I ŠKOLJAKŠA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI
JADRAN U RAZDOBLJU 2010.- 2015. ................................................................................. 71
DODATAK BR. 4: BROJ I VRSTE PLOVILA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN,
2013.-2015. ............................................................................................................................... 75
DODATAK BR. 5: BROJ I VRSTE RIBARSKI MREŽA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI
JADRAN. 2010.- 2015. ............................................................................................................ 76
DODATAK BR. 6: POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA NA PODRUČJU FLAG-A
JUŽNI JADRAN U 2015. ........................................................................................................ 77
DODATAK BR. 7: VELIČINA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA NA PODRUČJU
FLAG-A JUŽNI JADRAN U 2015. ......................................................................................... 77
DODATAK BR. 8: RELATIVNA MEĐU POPISNA PROMJENA BROJA STANOVNIKA
PO GRADOVIMA I OPĆINAMA FLAG-A JUŽNI JADRAN I DNŽ U 2001.-2011. GODINE
.................................................................................................................................................. 78
DODATAK BR. 9: UKUPNO PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINA I
GRADOVA NA PODRUČJU FLAG JUŽNI JADRAN I DNŽ U 2001.-2014. GODINE ..... 78
DODATAK BR. 10: SWOT ANALIZA RAZVOJA PODRUČJA FLAG-A JUŽNI JADRAN
.................................................................................................................................................. 79
DODATAK BR. 11: KRITERIJI ODABIRA PROJEKTNI PRIJEDLOGA (ZAHTJEVA ZA
POTPORU) FLAG-A JUŽNI JADRAN .................................................................................. 85
DODATAK BR. 12: TEME, PARTNERI, RAZDOBLJE SURADNJE I KRITERIJ ODABIRA
PROJEKATA SURADNJE FLAG-A JUŽNI JADRAN ......................................................... 85
DODATAK BR. 13: POPIS SUDIONIKA IZRADE LRSR ................................................... 87
DODATAK BR. 14: RIZICI PROVEDBE LRSR FLAG-A JUŽNI JADRAN ...................... 89
DODATAK BR. 15: LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRSR ............................... 91
DODATAK BR. 16: ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA ............................... 92
iv
DODATAK BR. 17: ISKUSTVO U PROVEDBI PROJEKATA IZVAN LEADER PRISTUPA
.................................................................................................................................................. 92
v
POPIS KRATICA
AGRONET Elektronička aplikacija namijenjena za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim
korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi
APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Développement de l'Économie Rurale)
ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela
CLLD eng. Community Led Local Development - Lokalni razvoj vođen lokalnom zajednicom
CMEF eng. Common Monitoring and Evaluation Framework – Okvir za praćenje i vrednovanje
CMES eng. Common Monitoring and Evaluation System – Sustav za praćenje i vrednovanje
DNŽ Dubrovačko-neretvanska županija
DZS Državni zavod za statistiku
DZZP Državni zavod za zaštitu prirode
EFPR Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
EFR Europski fond za ribarstvo
EFRR Europski fond za regionalni razvoj
ESI Europski strukturni i investicijski fondovi
EU Europska unija
EUR euro
FLAG Lokalna akcijska skupina u ribarstvu
GT Bruto tona
HGK Hrvatska gospodarska komora
HOK Hrvatska obrtnička komora
IPARD Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvitak
IPP Integrirana pomorska politika
JLS Jedinica lokalne samouprave
LEADER fran. Liaison Entre Actions de Dévelopment de l’Economie Rurale - Program Europske
unije za razvoj ruralnih područja
LEADER Veza među aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva (Liaison Entre Actions de
LRSR Lokalna razvojna strategija u ribarstvu
MP Ministarstvo poljoprivrede
MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU
MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova
MZOIP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
OPR Operativni program za ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014. – 2020.
PG Poljoprivredno gospodarstvo
PP Park prirode
RH Republika Hrvatska
SWOT Snage, slabosti, prilike, prijetnje
TZ Turistička zajednica
UR Uprava ribarstva
ZRP Zajednička ribarstvena politika
ŽRS Županijska razvojna strategija
vi
BLANK PAGE
1
1. OSOBNA ISKAZNICA FLAG-A
Naziv FLAG-a: Lokalna akcijska skupina u ribarstvu „Južni Jadran“
Adresa sjedišta FLAG-a: Trg kralja Tomislava 1, 20230 Ston
Web stranica: www.flagjuznijadran.hr
Kontakti: Tel: 020/312 714
Fax: 020/312 715
E-mail: [email protected]
Datum osnivanja/registracije: 12.02.2016.(prema registru)
OIB: 87161531555
MB: 04503635
Registarski broj udruge: 19002028
RNO: 0374976
IBAN: HR 9323400091110773976
Broj JLS: 11
Uključene jedinice lokalne
samouprave:
Gradovi: Metković i Opuzen
Općine: Dubrovačko primorje, Janjina, Kula
Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Slivno, Ston i
Vela Luka
NUTS-2/3: Jadranska Hrvatska/
Dubrovačko-neretvanska županija
Površina FLAG-a (ARKOD): 791,62 km2
Broj stanovnika (2011.): 36.147
Glavni izvor financiranja: Mjera III/Operativni program za pomorstvo i
ribarstvo 2014.-2020./EFPR (85%), RH(15%)
2. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA FLAG-A
2.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA
2.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA
Područje FLAG-a Južni Jadran (dalje u LRSR: FLAG) pripada najjužnijoj hrvatskoj županiji,
Dubrovačko–neretvanskoj. FLAG se sastoji od dviju osnovnih funkcionalnih i fizionomskih
cjelina:
• uskog uzdužnog obalnog područja s nizom pučinskih i bližih otoka i
• prostora donje Neretve s gravitirajućim priobalnim dijelom.
Obala, otoci i prostor Donje Neretve razlikuju se prema osnovnim prirodnim, gospodarskim i
kulturnim obilježjima. Veći dio područja je primorski, a njegovi dijelovi imaju ista ili vrlo slična
geomorfološka i klimatska obilježja, obilježja bioraznolikosti, gospodarska, socijalna, kulturno-
povijesna. Kopneno područje FLAG-a je na području Neum – Klek razdvojeno državnom
granicom s Bosnom i Hercegovinom, čime je, geoprometno, u nepovoljnijem položaju u odnosu
na sve druge FLAG-ove u Hrvatskoj. Područje FLAG-a velikim dijelom zauzima prostor uz
državnu kopnenu ili morsku granicu.
Akvatorij FLAG-a gotovo je dvostruko veći od kopnenog dijela s obzirom na to da se
gospodarska zona na moru proteže do središnjeg dijela Jadrana. Posebno valja naglasiti da se radi
o akvatoriju s najvećim dubinama mora u Hrvatskoj. Taj akvatorij je vrijedan razvojni resurs i
2
potencijal ne samo za FLAG, Županiju nego i za čitavu Hrvatsku ali ujedno i prostor koji zahtjeva
sustavne i učinkovite mjere javnih politika za zaštitu i održivo korištenje.
Slika 1. Područje FLAG-a Južni Jadran
Legenda = granice FLAG-a
Izvor: Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije
Glavna zemljopisna značajka područja obuhvaćenog FLAG-om je prostorna usitnjenost, raspršenost
te nedovoljna prometna povezanost unutar područja obuhvata.
FLAG obuhvaća područje površine 791,42 km2, a sastoji se od 11 jedinica lokalne samouprave,
9 općina i 2 grada. Na području FLAG-a živi 36.315 stanovnika ili oko 28% ukupnog
stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ). Najgušće naseljena područja FLAG-a su
uz grad Metković, općine Lumbarada i Vela Luka, a najrjeđe naseljena mjesta Mljet, Ston,
Lastovo i Janjina na poluotoku Pelješcu.
Tablica 1. Površina i broj naselja po općinama na područja FLAG-a
JLS Površina (km²) Naselja
Općina Lumbarda 10,77 Lumbarda
Općina Vela Luka 42,86 Vela Luka
Općina Lastovo 52,66 Lastovo, Glavat, Pasadur, Skrivena Luka, Sušac, Uble,
Zaklopatica
Općina Mljet 99,35 Babino Polje, Blato, Goveđari (i Babine kuće, Njivice, Soline,
Pristanište, Velika loza), Korita, Kozarica, Maranovići,
Okuklje, Polače (i Tatinica), Pomena, Prožura, Prožurska luka,
Ropa, Saplunara, Sobra
Općina Ston 169,59 Boljenovići, Brijesta, Broce, Česvinica, Danćanje, Duba
Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija,
Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton
Doli, Žuljana
Općina Janjina 30,16 Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka, Sreser
3
Općina
Dubrovačko
primorje
197,50 Majkovi-Ratac, Slano, Kručica, Banići, Doli, Topolo,
Štedrica, Imotica, Visočani, Smokovljani, Stupa, Ošlje,
Čepikuće, Lisac, Podimoč,Točionik, Trnovica,Mravinca,
Trnova, Majkovi
Grad Opuzen 24,06 Buk Vlaka (Desna obala Male Neretve), Opuzen, Pržinovac
Grad Metković 50,88 Dubravica, Glušci, Metković, Prud, Vid
Općina Kula
Norinska
60,82 Borovci, Desne, Krvavac, Krvavac II, Kula Norinska,
Matijevići, Momići, Nova Sela, Podrujnica
Općina Slivno 52,77 Blace, Duba, Duboka, Klek, Komarna, Kremena, Lovorje,
Lučina, Mihalj, Otok, Podgradina, Pižinovac, Raba, Slivno
Ravno, Trn, Tuštevac, Vlaka (Lijeva obala Male Neretve),
Zavala
FLAG UKUPNO
791,42
Izvor: ARKOD, Ministarstvo poljoprivrede
2.1.2 GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE
Otoci FLAG-a građeni su pretežno od polupropusnog vapnenca i dolomitskog nepropusnog tla.
Jednostavnost geološke i tektonske građe otoka Mljeta čini ga geološki drugačijim od ostalih
jadranskih otoka. Zemlja je na otocima teško obradiva, a poljoprivredne površine zbog čestih
ljetnih suša podložne štetama. Tla najviše proizvodne sposobnosti su antropogena tla (rigosoli)
u većim poljima, tla nastala iz koluvija vapnenca, dolomita i crvenice te antropogena tla terasa.
Takva tla pretvorena su većinom u vinograde, maslinike i nasade agruma. Većina poluotoka
Pelješca pripada krškom području tj. glavninu stijena čine visoko vodopropusni vapnenci. Na
takvim tipovima stijena razvile su se različite vrste zemljišta, uglavnom vapnenačka primorska
tla, poput vapnenačkog primorskog smeđeg tla i crvenice. Za otočno područje FLAG-a
karakteristična je bezvodica i jedan od glavnih problema tog područja. Neretvansko područje
karakteriziraju dva tipa reljefa: zaravnjeni naplavni tereni delte Neretve i brdoviti kraški
vapnenački reljef. Većina je naplavne zaravni močvarna, a ondje gdje je provedena melioracija,
stvorene su plodne poljoprivredne površine s prilično poroznim tlom jer sadrže pijesak i šljunak.
2.1.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
Područje FLAG-a pripada mediteranskom klimatskom području sa suhim, vedrim i vrlo toplim
ljetima te kišovitim i blagim zimama. Tako su otoci FLAG-a najsunčanija područja jadranskog
primorja s više od 2500 sunčanih sati u godini. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, područje
FLAG-a je područje Csa klime (sredozemna klima). Područje FLAG-a ima primorski oborinski
režim za koji su karakteristične veće količine oborina u hladnom dijelu godine. Vjetrovi koji
pušu na području FLAG-a uglavnom su umjerene jačine te rijetko postignu jačinu veću od
6 Bf. Opasni su jedino rijetki udari bure iz Stonskog kanala, tzv. "stončica". Na području
rijeke Neretve godišnje padne od 1100 do 1300 mm padalina, ali uglavnom u jesen (33%) i
zimi (30%); u proljeće padne nešto manje od četvrtine godišnjeg prosjeka, a ljeti je najmanje
padalina (14%).
2.1.4 PRIRODNA BAŠTINA FLAG-A
Reljefna raznolikost, razvedenost obale, morske uvale s klifovima i velika pošumljenost rezultirali
su zakonskom zaštitom značajnih prirodnih vrijednosti otočnog i poluotočnog dijela FLAG-a.
Lastovsko otočje od 2006. godine ima status parka prirode (najmlađi park prirode u RH, proglašen
2006. godine, ukupne kopnene površine 53 km2 i 143 km2 morske površine), dok Nacionalni park
Mljet (najstariji nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen 1960.) obuhvaća površinu od 54 km2,
4
uključujući morski pojas 500 m od obale te, tako, zauzima otprilike trećinu otoka Mljeta. Na
otočnom /poluotočnom dijelu FLAG-a su 24 glavna zaštićena prirodna područja. Pregled naveden
u Dodatku 1.
Na prostoru delte Neretve pet je lokaliteta s ukupnom površinom od 1620 ha, zaštićenih
kategorijama ornitološki rezervat (Pod Gredom, Prud i Orepak) te kategorijom zaštićenog
krajolika (jezero Desne i Modro oko). Među kopnenom faunom prednjače različite vrste ptica.
Dolina Neretve, glavno poljoprivredno područje DNŽ-a, ujedno je vrlo osjetljivo područje zbog
ihtiološko-ornitološkog rezervata u jugoistočnom dijelu delte.
SCI1 područja NATURA 2000 zauzimaju 157.295,01 ha ili 25,01% površine FLAG-a, a SPA
područja2 zauzimaju površinu od 64.552,69 ha ili 10,26% površine. S obzirom da se ove dvije
razine zaštite dijelom preklapaju, ukupna zaštićena površina NATURA 2000 u FLAG-u Južni
Jadran iznosi 162.486,67 ha ili 25,84%. Svim područjima u kategoriji nacionalne zaštite i
područjima NATURA 2000 na prostoru FLAG-a upravlja Javna ustanova za upravljanje
zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije u smislu
zaštite, održavanja i promicanja te osiguranja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog
korištenja prirodnih dobara na području Županije, odnosno FLAG-a. Parkom prirode koji obuhvaća
Lastovsko otočje upravlja Javna ustanova „Park prirode Lastovsko otočje“ dok Nacionalnim
parkom na otoku Mljetu upravlja Javna ustanova „Nacionalni Park Mljet“, osnivač kojih je Vlada
Republike Hrvatske. Područja i karta NATURA 2000 u FLAG-u, je u Dodatku 1.
Ukupna gospodarska i industrijska nerazvijenost FLAG-a pridonijela je zadržavanju netaknutog
prirodnog krajolika, no pojačan razvoj turizma ugrožava izvorni krajobraz. Međutim, najveći
rizik za očuvanje prirodne baštine su otpadne vode i odlagališta otpada što upućuje na
neadekvatnu komunalnu infrastrukturu. Prijetnje za održanje visoke stope bioraznolikosti su
također i pretjeran lov, neodrživa poljoprivreda, urbanizacija.
Prirodnom baštinom se ne upravlja na dovoljno učinkovit način pa prirodne vrijednosti nisu
dovoljno iskorištene za jačanje lokalnog razvoja (npr. u turizmu).
Općenito, razvoj biljnog pokrova na području FLAG-a uvjetuje ponajprije godišnji raspored
padalina. S obzirom na značajke mediteranske klime, prevladava kserofitna vegetacija. Veliku
vrijednost ima i ljekovito bilje, koje samoniklo raste na otocima (kadulja, metvica, kamilica,
gospina trava, komorač, lavanda, ružmarin).
Od šumskih zajednica dominantne su brzorastuće šumske zajednice alepskog bora te šume
planike i hrasta crnike. Takve visoke šume najzastupljenije su u krajoliku otoka Mljeta (72%
površine, zbog čega je poznat pod nazivom „zeleni otok“). No, na području FLAG-a izražen je i
proces reforestacije, posljedica čega je prevladavanje makije i gariga u krajoliku. Udio je
degradiranih šuma u ukupnoj površini šuma i šumskog zemljišta na području FLAG-a 50- 60%.
Najveća su prijetnja biljnim i šumskim zajednicama požari i suše tijekom ljetnog razdoblja te
turistička izgradnja.
Šumovitost i slaba napučenost otoka omogućila je također razvoj i opstanak brojnih životinjskih
vrsta. Među kopnenom faunom prednjače različite vrste ptica od kojih su mnoge rijetke i
ugrožene. Također, na otocima FLAG-a žive mnogobrojne endemične svojte. Riblji fond
obuhvaća gotovo sve vrste bijele i plave ribe te drugih morskih organizama, od kojih se osobito
ističu lovišta jastoga u akvatoriju Lastova.
1 Engl SCI hrv. POVS – područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, odnosno područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog
stanja drugih divljiv vrsta i njihoovih staništa , kao i prirodnih tipova od intersa za Europsku uniju, DZZP, 2015 2 Engl SPA, hr. POP – područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti, DZZP, 2015
5
Tablica 2. Flora, fauna i šumske zajednice: osnovne razvojne potrebe i problemi
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
• Vegetacija i fauna ugrožena šumskim
požarima, reforestacijom, sušama i
nekontroliranom apartmanizacijom
• Nedovoljna briga i održavanje zaštićenih
prirodnih područja FLAG-a
• Sukob interesa: zaštita prirode i
poljoprivredna proizvodnja
• Nedovoljna svijest stanovništva o čuvanju
prirodne baštine
• Jačanje mjera kontrole usklađivanja izgradnje s
okolišnim ograničenjima prostora
• Poboljšanje u održavanju i gospodarenju
zaštićenih prirodnih područja
• Programi i projekti održivog korištenja
prirodne baštine
• Jačanje svijesti o potrebi zaštite prirode i
potencijalima održivog korištenja prirodne
baštine
• Jačanje mjera zaštite od požara
• Upoznavanje i edukacija stanovništva o
važnosti zaštite prirode i potencijalima
održivog korištenja prirodne baštine
• Poticanje usuglašavanja interesa
poljoprivrednika i potreba zaštite prirode
2.1.5 KULTURNO -POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA
Bogatstvo kulturno-povijesne baštine područja FLAG-a rezultat je burne povijesti, obilježene
grčkom i rimskom kolonizacijom te prepletanjem različitih utjecaja (crkveni redovi, Iliri,
Venecija, Dubrovačka Republika i dr.). Na području FLAG-a nalazi se više od 30% zaštićenih
spomenika kulture na području čitave DNŽ-a. Najviše zaštićenih spomenika ima Dubrovačko
primorje (148), zatim slijede Ston (101), Mljet (55).
Kulturna baština sastoji se od raznovrsnih i izuzetno vrijednih objekata materijalne baštine, od
brojnih arheoloških nalazišta, spomeničkih cjelina, memorijalnih područja i građevina, do
pojedinačnih sakralnih i profanih građevina. Najveći dio je u priobalnom pojasu, ali u
unutrašnjosti ima nekih vrijednih atrakcija poput Napoleonove ceste na poluotoku Pelješcu.
Posebno je važno izdvojiti prostor doline Neretve (nalazi iz doba grčke i rimske antike).
Također, od posebnog je značaja zona sela Vida, za koju se pretpostavlja da je šira lokacija
rimske metropole Narone.
Nematerijalna kulturna baština također otkriva jedinstvenost područja FLAG-a. Mnogobrojne su
i raznovrsne manifestacije vezane za povijesne događaje, tradiciju, lokalne običaje, kao npr.
viteška igra Moreška na otoku Korčuli, lastovski pučki karneval Poklad, stari viteški “ples od
boja” Kumpanija u općinama Blato i Vela Luka te Lumbarajske užance, poskočica linđo u
Dubrovačkom primorju i dr. Na području Neretve. od mnogobrojnih manifestacija valja
spomenuti Maraton lađa, smotru folklora „Na Neretvu misečina pala“ te festival zabavne glazbe
Opuzen „Melodije Hrvatskog juga“, kojima se teži očuvati tradicijske vrijednosti područja.
Zaštita kulturne baštine se ne provodi dovoljno planski niti dovoljno sustavno što upućuje na
nedovoljnu razinu svijesti o njezinim vrijednostima i mogućnostima uključenja u lokalni
razvoj (npr. kroz razvijanje kulturnog turizma).
Za FLAG kulturna baština je izrazito razvojno značajan resurs. Ulaganje u obnovu i restauraciju
te poticanje održivog korištenja kulturne baštine, posebno kroz razvoj novih suvremenih
načina i oblika, kao što su proizvodi i usluge kulturnih i kreativnih industrija može imati
ključnu ulogu u svjetlu svjetskih trendova jačanja razvoja kulturnog turizma te jačanja turizma
s velikom dodanom vrijednošću.
6
Tablica 3. Osnovni razvojni problemi i potrebe u području kulturne baštine
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
• Nedostatna obnova i očuvanje kulturne
baštine na čitavom području FLAG-a
• Nedovoljna korištenje promidžba kulturno-
povijesne baštine kao temelja razvoja
kulturnog turizma na području FLAG-a
• Nedostatno vrednovanje prostora u svrhu
zaštite prostornih resursa važnih za održivi
razvoj i očuvanje postojeće kvalitete života
• Manjak programa i projekata održivog
korištenja prirodne i kulturne baštine
• Poboljšanje obnove i očuvanja materijalne i
nematerijalne kulturne baštine i izvorne
arhitekture na čitavom području FLAG-a
• Promidžba i razvijanje održivog kulturnog
turizma temeljenog na bogatoj kulturno-
povijesnoj baštini FLAG-a
• Programi i projekti za sustavno vrednovanje
prostora u svrhu zaštite prostornih resursa
važnih za održivi razvoj i očuvanje postojeće
kvalitete života
2.1.6 STANJE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU FLAG-A
2.1.6.1 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA
Primarna zdravstvena zaštita na otočnom i poluotočnom dijelu FLAG-a zadovoljavajuće je
organizirana u općinama Blato, Vela Luka i Lastovo. Osim otoka Korčule, drugi otoci FLAG- a
nemaju dom zdravlja te postoji velika potreba za otvaranjem ljekarni na cijelom području. Na
području Neretve primarna zdravstvena zaštita najkvalitetnije je organizirana na području grada
Metkovića, a provodi se preko doma zdravlja te ordinacija obiteljske i stomatološke medicine.
Ostale jedinice lokalne samouprave FLAG-a nemaju dom zdravlja osim Vela Luke gdje postoji
Dom zdravlja i "Kalos" – specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju.
Specijalistička zdravstvena zaštita na području FLAG-a se ne pruža, pa se u slučaju težih
slučajeva građani upućuju u Split i Dubrovnik. To je jedan od razloga zbog kojeg je potrebno
dodatno jačati ulaganja u bolju i kvalitetniju prometnu povezanost otoka i općina FLAG-a sa
županijskim središtem Dubrovnikom.
Socijalna skrb na otočnom i poluotočnom dijelu FLAG-a organizirana je na otoku Korčuli u tri
doma za starije i nemoćne. U općini Vela Luka postoji dom za starije i nemoćne. U ostalim
dijelovima FLAG-a takve ustanove ne postoje, iako bi dobna struktura stanovništva to zahtijevala.
Udomljivanje kao oblik brige za stare i nemoćne nije sustavno organizirano i razvijeno. Na
području Neretve socijalna skrb organizirana je u gradu Metkoviću (Dom za starije i nemoćne
osobe i tjelesno ili mentalno oštećene osobe) putem centra socijalne skrbi i u gradu Ploče (privatni
dom za starije i nemoćne). U ostalim dijelovima manjak je institucija socijalne iako bi to dobna
struktura i potrebe stanovništva zahtijevali. Udomljavanje kao oblik brige za stare i nemoćne još
nije sustavno organizirano i razvijeno.
Iako se svi dijelovi FLAG-a odlikuju aktivnim djelovanjem mnogobrojnih kulturnih udruga i
kulturno-umjetničkih društava, nedostatni su ljudski resursi za razvoj kulture te u nekim
slučajevima prostor i oprema (npr. knjižnice, dvorane za pokuse i dr.). Budući da je kulturna
ponuda izvan turističke sezone siromašna, potrebno je jačati ulaganja kako bi postala osnova za
poboljšanje kvalitete života stanovnika i produljenje turističke sezone.
Što se tiče sportskih aktivnosti, uglavnom su amaterskog karaktera i ostvaruju se kroz školska i
amaterska sportska društva. Općenito, na otocima izražen je manjak sportskih sadržaja za mlade,
a većina sportskih aktivnosti zbiva se u ljetnim mjesecima za vrijeme turističke sezone. U općini
Vela Luka djeluje Zajednica sportova unutar koje djeluju pet sportskih klubova. Klubovi
okupljaju veliki broj muške i ženske djece i aktivni su tijekom cijele godine. Na području Neretve
sportsko-rekreacijske dvorane imaju gradovi Metković, Opuzen. Iako je u zadnjih nekoliko godina
izgrađen ili uređen čitav niz igrališta i sportskih terena i dalje je prisutan manjak sportske
infrastrukture koji bi omogućio veće uključivanje stanovnika u sport i rekreaciju, a time i
poboljšanje kvalitete života.
Na području FLAG-a djeluje 575 udruga registriranih za djelovanje u različitim područjima.
7
Najviše udruga registrirano je za područje sporta, kulture, ekologije i gospodarstva. U
otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a najviše ih je u Orebiću i Veloj Luci te u općini Ston.
Najbrojnije su udruge koje se bave sportom i rekreacijom, zatim udruge za kulturu,
gospodarstvo.
Tablica 4. Osnovne razvojne potrebe i problemi u području društvene infrastrukture
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
• Ovisnost stanovništva o specijalističkoj
zdravstvenoj zaštiti u Dubrovniku i Splitu
• Nedostatak institucija za skrb o starijima i
nemoćnima
• Nedostatak sportskih objekata i sadržaja,
pogotovo na otocima FLAG-a
• Nedovoljna ponuda kulturnih programa i
manjak društvenih aktivnosti, osobito izvan
turističke sezone
• Manjak kvalitetnog kadra u kulturi
• Mnogobrojne udruge, ali nedovoljno
uključene u lokalni razvoj
• Poboljšanje zdravstvenog sustava
povećanjem broja liječničkih timova, broja
ljekarni i stomatoloških ordinacija
• Poboljšanje dostupnosti lokalnog stanovništva bolnicama u Splitu i Dubrovniku
• Osnivanje novih domova za starije i nemoćne
• Ulaganja u sportske sadržaje i promoviranje
zdravog načina života kroz sportske aktivnosti
• Suradnja postojećih kulturnih institucija i
organizacija sa cjelovitu ponudom u turizmu i
izvan turističke sezone
• Jačanje sudjelovanja organizacija civilnog
društva u upravljanju lokalnim razvojem
2.1.6.2 PROMETNA, KOMUNALNA I POSLOVNA INFRASTRUKTURA
U otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a pomorski promet ima najvažniju ulogu u povezivanju
područja FLAG-a, osobito otoka s kopnom. Svi veći otoci povezani su s kopnom trajektnim
linijama, no za efikasan pomorski promet potrebne su brže i češće brodske veze, osobito u
turističkoj sezoni. Općina Vela Luka je kvalitetno povezana brodskim linijama sa Splitom (tri
puta dnevno) i hidroavionskom vezom.
Morske luke zahtijevaju modernizaciju odnosno izgradnju i instalaciju uređaja za sigurnu
plovidbu. Ceste na području FLAG-a potrebno je rekonstruirati jer neke ne ispunjavaju osnovne
tehničke uvjete i otežavaju pristup pojedinim dijelovima područja. To se prvenstveno odnosi na
teško prohodne lokalne ceste na otocima.
Državne i županijske ceste povezuju pojedine dijelove FLAG-a s glavnim cestovnim pravcima
u Hrvatskoj. Na cijelom području FLAG-a potrebne su rekonstrukcije državnih i županijskih, a
osobito lokalnih cesta tj. nerazvrstanih cesta koje su u lošem stanju te organizirano održavanje i
sanacija poljskih putova. Također, prometna povezanost općina javnim prijevozom nije
zadovoljavajuća.
Povezanost otoka s kopnom zračnim linijama svodi se na heliodrome, koji se koriste uglavnom
za hitne potrebe lokalnog stanovništva. Njihov je kapacitet ograničen, a prometovanje uvelike
uvjetovano vremenskim prilikama. Projekt izgradnje novog heliodroma započet je u općini Mljet
na lokaciji Vrh Planjak. Panira se izgradnja zračne luke na otoku Korčuli. Najbliže međunarodne
zračne luke na području FLAG-a su Dubrovnik i Split.
Tablica 5. Prometna infrastruktura: osnovni razvojni problemi i potrebe
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
• Loše stanje lokalnih cesta, osobito na otocima
FLAG-a
• Nedovoljna prometna povezanost otoka s
kopnom te otoka međusobno
• Zastarjelost i neopremljenost morskih luka i
manjak luka sportskog i nautičkog turizma
• Rekonstrukcija lokalnih cesta i ostalih cesta koje
ne udovoljavaju tehničkim standardima
• Modernizacija, dodatna opremljenost i
povećanje broja heliodroma
• Povećane broja pomorskih veza te uvođenje
brzih brodskih linija
8
• Loša pokrivenost telekomunikacijskom mrežom
na otocima
• Zastarjelost i nedovoljan broj heliodroma na
otocima
• Dogradnja i proširenje kapaciteta postojećih
morskih luka te izgradnja novih
• Poboljšanje sustava telekomunikacija i bolja
pokrivenost otoka telekomunikacijskim
signalom
• Razvoj brzog interneta
Opskrba električnom energijom na području FLAG-a uglavnom zadovoljava osim u nekim
dijelovima na području Neretve zbog zastarjelih instalacija.
U otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a voda za piće zadovoljavajuće je kakvoće (povremeni
slučajevi neispravnosti pitke vode uglavnom su uvjetovani prirodnim sastavom vode i ne
ugrožavaju ljudsko zdravlje). Više od 40% FLAG-a opskrbljuje se vodom preko regionalnog
vodovodnog sustava Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo. Dio područja FLAG-a još uvijek je
ostao nepokriven vodoopskrbnim sustavom. Čest je manjak pitke vode, osobito u ljetnim
mjesecima kada dolazi mnogo turista. Općina Vela Luka međutim nema problem s pitkom
vodom tijekom ljetnih mjeseci jer može koristiti vodu iz regionalnog vodovoda kao i iz
lokalnog vodovoda.
Najveća prijetnja kakvoći mora su kanalizacijski sustavi, koji nisu opremljeni pročistačima
otpadnih voda. U mnogim naseljima postoje izravni ispusti u vodotoke i more. Na otocima
Mljetu i Lastovu te poluotoku Pelješcu kanalizacijski sustav nije izgrađen. Izgradnja
kanalizacijskih sustava na otocima te sanacija i modernizacija komunalne infrastrukture jedan je
od prioritetnih projekata na području FLAG-a s obzirom na to da sadašnje stanje ugrožava
kvalitetu površinskih i podzemnih voda, narušava čistoću mora i izaziva velike gubitke vode. Za
zbrinjavanje otpada je u svim jedinicama lokalne samouprave na otočnom/poluotočnom dijelu
FLAG-a organiziran odvoz i odlaganje bilo na svom ili nekom drugom prostoru. Poteškoće
sa zbrinjavanjem otpada imaju grad Opuzen i općina Slivno. Problemi zbrinjavanja otpada
posebno na na otocima su zahtijevni i kompleksni, a njihovo sporo rješavanje posljedično
utječe i na stvaranje divljih deponija, poglavito građevinskog otpada, ali i komunalnog otpada.
Planom gospodarenja otpada u DNŽ, koji obuhvaća i područje FLAG-a i njegovom
realizacijom Centra za odlaganje otpada, sva divlja odlagališta će se saniratii zatvoriti, a
planirano je i otvaranje reciklažnih dvorišta te centara za prikupljanje i recikliranje otpada.
Područje Neretve posebno ugrožavaju poplave. Zaštitni i melioracijski sustav još uvijek nije
dovršen (pojedini dijelovi nedovoljno su zaštićeni) te su najugroženiji desnoobalni niži dijelovi
Metkovića.
Na otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a od obnovljivih izvora energije koristi se vjetar.
Instalirane su vjetro-elektrane u nekoliko općina, Dubrovačko primorje, Ston (Ponikve). Nema
javno instaliranih kapaciteta za korištenje solarne energije. Energetska učinkovitost do sada se
nije sustavno provodila. U tijeku realizacije su županijski programi i projekti za energetsku
učinkovitost koji će obuhvatiti i područje FLAG-a.
Tablica 6. Komunalna infrastruktura: osnovne razvojne potrebe i problemi
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
• Nezadovoljavajuće stanje vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava, osobito na otocima FLAG-a (Lastovo, Mljet)
• Nedostatna vodoopskrba u nekim dijelovima FLAG-a
• Nepostojanje sustava za pročišćavanje otpadnih voda
• Nepostojanje kanalizacijskog sustava na
poluotoku Pelješcu i otocima, osim otoka
Korčule
• Proširenje i dogradnja vodoopskrbnog sustava
• Izgradnja kanalizacijskih sustava na otocima
• Ugradnja pročistača otpadnih voda
• Osiguranje dovoljnih količina pitke vode u
turističkoj sezoni
• Realizacija Plana gospodarenja otpada DNŽ
• Rekonstrukcija regulacijskih i zaštitnih
vodnih građevina i učinkovitija zaštita od
poplava u dolini Neretve
9
• Zbrinjavanje otpada nije sustavno i dugoročno
riješeno otpada (odlagališta, divlji deponiji)
• Nezadovoljavajuća zaštita od poplava u dolini
Neretve • Solarna energija se sustavno ne koristi usprkos
izuzetnim pogodnostima, nema sustavnog provođenja programa energetske učinkovitosti
• Poticanje korištenja solarane energije i
provedba energetske učinkovitosti
2.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
2.2.1 OPĆE GOSPODARSKE ZNAČAJKE
U strukturi gospodarstva, najvažnije su djelatnosti: trgovina na veliko i malo, djelatnosti
pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane, prerađivačka industrija, poljoprivreda i
šumarstvo, poslovanje nekretninama i turizam (u općini Vela Luka i zdravstveni turizm kao i
ribarstvo jer je u toj grani zaposleno stotinu ljudi što je značajna brojka za općinu Vela Luka). Na
smanjivanje industrijske proizvodnje posljednjih nekoliko godina najviše su utjecali problemi
poslovanja i gubici brodogradilišta i nekih drugih poduzeća na području FLAG-a. Također,
zbog recesije je i građevinarstvo posljednjih nekoliko godina zabilježilo pad poslovanja, prihoda
i zaposlenosti.
Porast u sektoru turizma i u djelatnostima vezanim za turizam međutim nije mogao posve
kompenzirati smanjivanje industrijske proizvodnje i građevinarstva. O tome govore osnovni
pokazatelji o kretanju broja poduzetnika i zaposlenih te o poslovnim rezultatima.
U razdoblju 2010.-2015. zabilježen je mali porast broja poduzetnika na području FLAG-a, ali
pada broja zaposlenih, uz smanjene ukupnih prihoda i smanjenje gubitka.
Tablica 7. Broj poduzetnika i rezultati poslovanja u 2010. i 2015. godini
(iznosi u tisućama kuna)
Područje
djelatnosti
Broj
poduzetnika
Zaposlenost
Ukupni
prihodi
Dobit/gubitak
razdoblja
2010. 659 3.128 1.265.403.227 -44.918.537
2015. 725 2.867 1.210.605.933 -32.700.340
2010. = 100 110 92 96 72
Izvor: Fina
Prema podacima FINA-e, u razdoblju 2010.-2015., na području FLAG-a najvažnije
djelatnosti, prema ukupnoj zaposlenosti u ukupnom prihodu, su građevinarstvo, trgovina,
prerađivačka industrija i turističke djelatnosti. Struktura gospodarstva prema zaposlenosti i
financijskim rezultatima u pravnim osobama u 2010.-2015. dana je u Dodatku br.2.
Uvid u razvijenost područja FLAG-a daju indikatori ukupne razvijenosti izraženi indeksom
razvijenosti. Na temelju vrijednosti indeksa razvijenosti, koji ovisi o dohotku po stanovniku,
stopi nezaposlenosti, proračunskim prihodima, udjelu obrazovanog stanovništva te kretanju
stanovništva, razvidno je da je čitavo područje FLAG-a znatno ispod razine razvijenosti
Dubrovačko-neretvanske županije. Najslabije razvijena općine na području FLAG-a su Janjina,
Slivno i Kula Norinska, dok su druge jedinice lokalne samouprave blizu hrvatskog prosjeka
razvijenosti, a jedino je općina Lastovo iznad prosjeka.
10
Tablica 8. Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti
prema novom modelu izračuna na lokalnoj razini (razdoblje 2014.-2016.) Vrijednosti osnovnih pokazatelja za JLS
JLS
Razvojna
skupina
JLS/DNŽ
Indeks
razvijenosti
JLS/DNŽ
Prosječni
dohodak po
stanovniku
(kn)
Prosječni
izvorni
prihodi po
stanovniku
(kn)
Prosječna
stopa
nezaposl.
(%)
Opće
kretanje
stanovništva
(2016./2006.)
Indeks
starenja
(2011.)
Stupanj
obrazovanja
(VSS, 20-
65), (2011.)
(%)
Dubrovačko
primorje 6 103,299 33.324,38 3.315,35
8,61 84,07 168,6 17,12
Janjina 3 97,342 20.024,00 5.600,64 17,01 100,92 416,1 33,1
Kula
Norinska 3 96,333 21.317,28 889,74 18,11 90,55 84,7 11,16
Lastovo 7 105,442 29.804,41 2.865,58 16,83 102,24 146,2 24,03
Lumbarda 6 103,722 21.754,39 2.514,04 15,83 105,16 111 21,08
Metković 5 100,996 21.136,99 1.218,56 24,92 102,12 61,7 19,84
Mljet 6 103,822 28.510,64 3.326,74 8,08 102,69 222,9 18,33
Opuzen 5 100,299 20.878,44 1.912,88 23,47 94,62 101,7 20,8
Slivno 3 96,258 14.785,86 1.862,46 30,24 95,19 134,6 19,91
Ston 6 103,011 25.524,30 3.222,39 12,04 95,5 136,9 15,65
Vela Luka 5 101,579 24.918,36 2.160,28 15,47 95,97 155,1 18,23
FLAG 5 101,1 23.816,28 2.626,24 17% 97,18 158,14 19,93%
DNŽ 4 108,6 30.904,76 4.848,62 13,23% 101,07 109,4 26,18%
Izvor: MRRFEU 2019.
* Ponderirani prosjek prema udjelu stanovnika
Na području FLAG-a broj obrta u 2015. bilo je 812. registriranih obrta. Najviše ih je osim u
Metkoviću (319), i u Vela Luci (120), i u Stonu (105). U strukturi po djelatnostima
prevladavaju obrti u uslugama, zatim u poljoprivredi i akvakulturi (marikulturi - školjkarstvu),
Posljednjih nekoliko godina obnavljaju se i tradicijski obrti, premda sporo i sporadično.
Premda se broj zadruga i broj članova povećao u razdoblju od 2010.-2014. neke su suočene s
ozbiljnim problemima u poslovanju i organizaciji. Najviše zadruga je u djelatnosti
poljoprivrede.
Tablica 9. Osnovni razvojni problemi i potrebe u gospodarstvu
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
• Teško opće gospodarsko i društveno stanje
na otocima
• Niska profitabilnost malog i srednjeg
gospodarstva
• Slabo razvijena prerađivačka industrija
• Niska kvaliteta poslovnog okruženja,
nedovoljno razvijene potporne institucije za
poduzetništvo
• Nizak stupanj ulaganja u nove tehnologije i
inovacije
• Manjak potpore poduzetnicima (potporne
institucije i programi)
• Poticati promjene u poslovanju poduzeća
dodatnom edukacijom, savjetovanjem i
informiranjem poduzetnika, uvođenjem
modernih procesa i ulaganja u razvoj i
stvaranje proizvoda i usluga s većom
dodanom vrijednosti
• Sustavno poboljšavati poslovno okruženje,
razvijati poduzetničku infrastrukturu i
financijske potpore, osobito za malo i
srednje poduzetništvo
• Poboljšati upravljanje poduzetničkim
zonama osobito u privlačenju ulaganja
• Poticati razvoj zelenog poduzetništva
11
• Nizak stupanj motiviranosti, educiranosti
radno sposobnog stanovništva za malo i
srednje privatno poduzetništvo i
samozapošljavanje
2.2.2 RIBARSTVO I AKVAKULTURA (MARIKULTURA)
Područja djelovanja ribara i uzgajivača školjaka i riba
Veći dio ribolovnog mora FLAG-a pripada otvorenom moru s velikim dubinama, a dio
otočnom području. Dio ribolovnog mora je zaštićeni akvatorij u kojem nije moguće ili su
velika ograničenja ribolova, trajna ili periodična, kao ušće Neretve, Malostonski zaljev,
Lastovsko otočje, NP Mljet, ili kanali koji su zatvoreni za kočare od studenog do početka
travnja.
Ribolovne zone ribara s područja FLAG-a su velikoj većini u teritorijalnom moru, a zanemariv
dio je u ZERP-u (G.P.) Ribolovne zone prikazane su na sljedećoj karti i to su:
G podzone-4,5,6,7,8
D podzone-1,2,3,4
C podzone-4,5,6
Slika 2. Ribolovne zone ribara s područja FLAG-a
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede Manji broj ribara, svega oko 1%, (mala plava riba, kočari) radi u širem ribolovnom području pa
čak i do sjevernog Jadrana, istarsko područje
Najveći dio proizvodnje školjaka i ribe je na području Malostonskog zaljeva i Malog mora.
Uzgajališta postoje i na području otoka Mljeta te Brijeste i Janjine na poluotoku Pelješcu.
Sadašnja proizvodnja iznosi oko 30% procijenjenih proizvodnih kapaciteta Malostonskog
zaljeva i Malog mora.
BROJ RIBARA I UZGAJIVAČA RIBA I ŠKOLJAKA
12
Na području FLAG-a 2015. bilo je 152 ribara s povlasticom za gospodarski ribolov, što je
45% ribara u DNŽ i oko 5% u RH. Uzgajivača školjaka bilo bilo je 264, što je 89 %
uzgajivača u DNŽ i 59% u RH. (provjera podataka jer prema lokalnim podacima ima oko 60
uzgajivača školjaka Na području FLAG-a bilo je 3 uzgajivača riba u 2015.
Iako je broj ribara na području FLAG-a svega 5% od broja u RH, oni imaju važnu ulogu u
održavanju i mogućem budućem razvoju djelatnosti ribarstva na ovom području. Posebno
zbog toga što je ribarstvo kao i školjkarstvo ne samo gospodarska djelatnost i bitna sastavnica
identiteta lokalnih zajednica na ovom području, nego i zato što je važan resurs i potencijal za
razvoj turizma i značajan čimbenik u zaštiti okoliša i prirode. A to otvara nove mogućnosti
zapošljavanja, poduzetničke aktivnosti, ulaganja, čime se doprinosi zadržavanju ljudi, posebno
mladih i obrazovanih, a onda i poboljšanju kvalitete življenja te društvene kohezije.
Tablica 10. Broj ribara** i uzgajivača školjaka i riba u 2015.*
Ribari**
Uzgajivači školjaka
Uzgajivači riba
Dubrovačko primorje 6 19 Janjina 8 2 Kula Norinska 4 0 Lastovo 43 0 Lumbarda 13 0 Metković 0 0 Mljet 11 0 1 Opuzen 5 0 Slivno 3 2 Ston 29 51 2 Vela Luka 30 0 Ukupno FLAG JJ 152 74 3 DNŽ 335 88 RH 3295 146
*trenutno stanje
** broj povlastica za gospodarski ribolov
Izvor: Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede RH
Po broju ribara najvažnije su četiri općine Lastovo, Vela Luka, Ston i Mljet, zajedno imaju 74%
od svih ribara na području FLAG-a. Uzgajivači školjaka koncentrirani su u Stonu, koji sam ima
62% od svih uzgajivača na području FLAG-a, a manji broj ih je u općinama Dubrovačkom
primorju i Janjini. Sve tri općine imaju zajedno imaju 98 % od svih uzgajivača na području FLAG-
a.
Gospodarski tip slatkovodnog ribarstva na području FLAG-a Južni Jadran ne postoji budući da
je donji tok rijeke Neretve svo do granice sa susjednom Bosnom i Hercegovinom ribolovno
more. Jedini tip slatkovodnog ribarstva se odnosi na sportski i rekreacijski ribolov i to u minornim
količinama. ULOV RIBA, ŠKOLJAKA, MEKUŠACA, RAKOVA I UZGOJ ŠKOLJKA I RIBA
Tablica 11. Ulov riba, školjaka, mekušaca i rakova 2010.-2015. (u kg)
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
FLAG 1.851.535,00 2.403.306,65 1.317.402,57 1.931.229,81 2.593.126,64 2.480.344,93
DNŽ
2.233.103,69
2.774.985,38
1.691.104,93
2.481.144,75
3.167.654,82
3.017.696,91
RH 49.504.930,08 69.171.326,14 62.277.867,60 74.814.841,81 79.380.776,52 72.827.213,21 Izvor: Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede RH
13
Ulov riba, školjaka, mekušaca i rakova u razdoblju od 2011.- 2015. oscilira između 1,8 milijuna
tona i 2,6 milijuna kg i uglavnom slijedi promjene ulova na razini RH. Udio ulova riba, školjaka,
mekušaca i rakova FLAG-a u 2015. iznosi se oko 82% u ulovu DNŽ i oko 3% u ukupnom ulovu
RH. Po ukupnom ulovu prednjači općina Vela luka na koju u otpada 97% od ukupnog ulova
FLAG-a, zatim slijedi općina Ston i drugi. Ulov po općima na području FLAG- dan je u
Dodatku br.3.
STRUKTURA ULOVA PO VRSTAMA I UDIO U DNŽ I RH
Ulov plave ribe je najvažniji, po količini i vrijednosti, u ribarstvu FLAG-a. U strukturi
ukupnog ulova FLAG-a udio plave ribe kreće se oko 95 %, ostale ribe oko 4%, dok ostatak od
1% otpada na rakova, školjke i mekušce. U ulovu sitne plave ribe glavne vrste su: srdele,
inčuni, lokarda. U ulovu bijele ribe kočama glavne vrste su: oslić, trlja, kozice. U ulovu
mrežama potegačama glavne vrste su gira i bukva, doku su ulovu mrežama stajačicama glavne
vrste: škrpina, jastog i tabinja.
Struktura ulova po glavnim vrstama uglavnom je slična je strukturi na razini RH. Razlika leži u
činjenici što, na razini RH mekušci zauzimaju treće mjesto nakon plave ribe i ostale ribe, dok
kod FLAG-a, treće mjesto, nakon 2013., zauzima ulov školjaka.
U strukturi po vrstama, za ulov plave i ostale ribe prednjači općina Vela Luka, za rakove općina
Lastovo, za mekušce općine Lastovo i Vela Luka, a za školjke općina Ston. Struktura ulova po
vrstama za općine s područja FLAG-a dana je u Dodatku br. 3.
Tablica 12. Struktura ulova riba, školjaka, mekušaca i rakova 2010.-2015. (u kg)
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
FLAG
plava riba 1.748.495,90 2.324.731,00 1.252.828,93 1.859.386,78 2.500.955,36 2.407.006,15
ostala riba 82.368,10 61.655,77 53.034,86 56.868,40 63.265,32 48.398,97
rakovi 10.454,60 9.038,33 2.495,21 3.499,26 2.996,62 2.883,79
školjke 830,00 534,00 2.545,10 4.584,50 17.768,80 15.895,20
mekušci 9.386,40 7.347,55 6.498,47 6.890,87 8.140,54 6.160,82
ukupno 1.851.535,00 2.403.306,65 1.317.402,57 1.931.229,81 2.593.126,64 2.480.344,93
DNŽ
plava riba 1.941.515,20 2.506.940,60 1.415.706,53 2.181.782,93 2.838.227,06 2.706.765,29
ostala riba 215.848,61 196.042,17 215.898,25 222.242,63 229.857,73 198.821,88
rakovi 50.052,08 45.770,69 26.499,31 36.741,76 49.222,83 67.213,30
školjke 1.753,40 939,50 3.035,30 4.666,50 18.428,80 16.232,60
mekušci 23.934,40 25.292,42 29.965,54 35.710,93 31.918,40 28.663,84
ukupno 2.233.103,69 2.774.985,38 1.691.104,93 2.481.144,75 3.167.654,82 3.017.696,91
RH
plava riba 43.917.614,83 63.075.076,00 56.243.628,56 68.113.768,97 72.251.433,07 65.755.808,28
ostala riba 4.038.839,77 4.467.466,83 4.305.979,37 4.238.807,02 3.982.555,80 3.926.375,20
rakovi 541.600,35 483.899,27 444.428,47 671.157,27 757.243,70 871.340,82
školjke 107.109,83 132.389,83 170.128,17 454.567,55 789.141,85 962.452,15
mekušci 899.765,30 1.012.494,21 1.113.703,03 1.336.541,00 1.600.402,10 1.311.236,76
ukupno 49.504.930,08 69.171.326,14 62.277.867,60 74.814.841,81 79.380.776,52 72.827.213,21
Izvor: Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede RH
DINAMIKA ULOVA PO VRSTAMA I UDIO U DNŽ I RH
U dinamici kretanja ukupnog ulova na svim razinama, ključnu ulogu ima ulov plave ribe
budući da ona ima najveći udio. Tako se i kod FLAG- i DNŽ i RH poklapaju godine
najvećeg ulova plave ribe. A ujedno su to i godine najvećeg ukupnog ulova riba, školjaka,
mekušaca i rakova 2011.-2015. Dinamika ulova po vrstama za općine s područja FLAG-a
prikazana je u Dodatku br. 3.
14
UZGOJ RIBA I ŠKOLJAKA
Uzgoj riba na području FLAG-a počinje 2012. i uz oscilacije dosiže u 2015. blizu 100.000 kg. Od
školjaka se uzgajaju kamenica (1 milijun komada godišnje) i dagnja ( oko 400 t godišnje).
Tablica 13. Struktura uzgoja riba i školjaka 2010.-2015. (u kg)
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Ukupno
FLAG
plava riba 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
ostala riba 0,00 0,00 85.800,00 31.261,00 75.287,00 99.176,00
školjke 0,00 0,00 nema podatka nema podatka nema podatka nema podatka
ukupno 0,00 0,00 85.800,00 31.261,00 75.287,00 99.176,00
DNŽ
plava riba 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
ostala riba 0,00 0,00 133.238,00 31.261,00 83.652,00 177.673,00
školjke 0,00 0,00 nema podatka nema podatka nema podatka nema podatka
ukupno 0,00 0,00 133.238,00 31.261,00 83.652,00 177.673,00
RH
plava riba 527.028,00 2.207.888,00 1.941.365,00 2.989.192,00 2.202.692,00 2.234.569,00
ostala riba 0,00 0,00 4.582.149,00 5.491.013,00 7.296.473,00 9.028.081,00
školjke 0,00 0,00 nema podatka nema podatka nema podatka nema podatka
ukupno 527.028,00 2.207.888,00 6.523.514,00 8.480.205,00 9.499.165,00 11.262.650,00
Izvor: Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede RH
PLOVILA
Na području FLAG-a ukupan broj plovila se do 2014. zadržavao na broju preko180 plovila da bi
se u 2015. udvostručio, ponajprije zbog udvostručenja broja brodica. Ista promjena dogodila se i
u DNŽ i u RH. Ukupan broj plovila na području FLAG-a čini oko 45% polovila u DNŽ oi oko 6%
plovila u RH.
U strukturi povila na području FLAG-a brojno dominiraju brodice dok su broj brodova,
veličina i snaga, ostali isti u razdoblju 2012.-2015. Na području FLAG najviše plovila imaju
općine Vela Luka i Ston. Broj plovila, veličina i snaga po općinama na području FLAG-a dani su
u Dodatku br. 4.
Tablica 14. Plovila* broj, veličina (GT), snaga (KW)
2012.
2013.
2014.
2015.
Vrste Plovila plovila veličina snaga plovila veličina snaga plovila veličina snaga plovila veličina snaga
FLAG
brodovi 17 1128,65 4800,90 17 1149,16 4845,20 17 1149,16 4845,20 17 1149,16 4845,20
brodice 164 391,57 5254,28 167 387,87 5188,66 171 393,07 5241,36 436 960,58 11260,13
ukupno 181 1520,22 10055,18 184 1537,03 10033,86 188 1542,23 10086,56 453 2109,74 16105,33
DNŽ
brodovi 26 1631,45 7440,46 26 1651,96 7484,76 26 1651,96 7484,76 26 1651,96 7484,76
brodice 384 906,18 15972,12 398 947,32 17516,45 404 962,61 17922,34 1005 2286,80 31514,68
ukupno 410 2537,63 23412,58 424 2599,28 25001,21 430 2614,57 25407,10 1031 3938,76 38999,44
RH
brodovi 651 35194,18 164120,52 657 35671,09 166738,85 658 35710,14 167433,37 653 35813,19 167113,55
brodice 3582 10051,96 166057,08 3735 10420,71 180156,79 3816 10536,21 182022,83 7196 17998,66 262632,34
ukupno 4233 45246,14 330177,60 4392 46091,80 346895,64 4474 46246,35 349456,20 7849 53811,85 429745,89
*uključuje aktivna i neaktivna plovila u određenoj godini
Izvor: Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede RH
Prosječna starost plovila registrirana za gospodarski ribolov na moru na području FLAG-a, luke
Ston, Vela Luka, Lastovo, Mljet, Sobra, Slano, Ploče, za 180-tak plovila je oko 40-tak godina.
Prosjek godina izgradnje za navedena plovila je 1978. RIBARSKI ALATI
Glavni ribarski alati koji se upotrebljavaju na području FLAG su:
• mali ribarski alati (mreže stajačice, vrše, udičarski alati)
• mreže plivarice za sitnu plavu ribu
• koće
• potezni alati (obalne mreže potegače)
15
Na području FLAG-a promjene u broju i vrstama ribarskih mreža u razdoblju 2010.-2015.
slijede promjene na razini RH. U tom razdoblju smanjuje se broj korištenja svih ovih alata. Pri
tome FLAG bilježi najveće smanjenje uporabe svih alata u donosu na smanjenja u DNŽ i RH.
Tako je udio koća na području FLAG-a u ukupnom broju koča u RH u 2010. iznosio oko 2% dok
se u 2015 smanjio na 0,5%, a udio mreža stajačica pao je s oko 7% na 5%.
Broj i vrste ribarskih mreža po općinama dani su u Dodatku br. 5.
Tablica 15. Broj i vrste ribarskih mreža
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Ukupno FLAG JJ
koće 10 12 14 5 3 3
plivarice 24 17 21 23 23 21
potegače 25 26 20 25 17 12
stajačice 246 238 169 156 153 152
DNŽ
koće 25 30 27 16 14 12
plivarice 47 30 36 41 42 37
potegače 60 76 60 60 51 52
stajačice 540 565 403 376 372 367
RH
koće 633 636 610 600 596 560
plivarice 353 336 307 294 313 290
potegače 313 334 319 294 256 226
stajačice 3669 4125 3692 3034 3014 2933
*broj plovila koja su koristila navedeni alat
Izvor: Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede RH
POVEZANOST RIBARA I UZGAJIVAČA - ZADRUGE I UDRUGE
Udruživanje i povezanost ribara na području FLAG-a je nedovoljno razvijena. Od aktivnih i
uspješnih ribarskih udruga je ona na Lastovu, Udruga profesionalnih ribara koja ima 20
članova. Od udruga po svojim aktivnostima ističe se i Udruga uzgajivača školjaka iz Stona
koja ima 33 člana. Glavni cilj Udruge je očuvanje i unaprijeđenije školjkarstva u
Malostonskom zaljevu, stvaranje i promicanja poduzetničkog poslovnog ponašanja i djelovanja
kroz male i srednje poduzetničke aktivnosti, radi uspostavljanja uzgojnog kodeksa među svim
sudionicima u uzgoju školjaka u uzgojnom području Malostonskog zaljeva, Malog mora i
Neretvanskog kanala. Jedan od prioritetnih projekata Udruge je registracija i zaštita oznake
izvornosti malostonske kamenice. Udruga provodi niz drugih aktivnosti, otklanjanje problema
u uzgoju školjaka, suradnju sa znanstvenim institucijama radi očuvanja ekosustava Malostonskog
zaljeva, unapređenja proizvodnih tehnika. RIBARSKA INFRASTRUKTURA
Na području FLAG-a ribarska infrastruktura je nerazvijena i nedovoljna za uspješan i učinkovit
razvoj ribarstva. Za sada ribarskih luka nema, u planu realizacije je izgradnja ribarske luke
u Vela Luci. Izvan područja FLAG-a planirana je još jedna ribarska luka u Sustjepanu.
Iskrcajna mjesta, prostorno su oskudna, a prisutno je nerazumijevanje nadležnih lučkih uprava
za ribare, što se ponajprije ogleda u davanju prednosti nautičkom turizmu. Također, pristupne
prometnice nisu u dobrom stanju. Glavna iskrcajna mjesta su Slano, Prapratno, Vela Luka, Ubli.
Inače prema veličini plovila i vrsti alata mali broj ribara s područja FLAG-a mora iskrcavati na
iskrcajnim mjestima već ulov iskrcavaju na privezištu.
Infrastruktura vezana za uzgoj školjaka i riba također je vrlo slabo razvijena. Osim otpremnog
centra za školjke u Stonu nema drugih iako postoje potrebe. Uzgajalište u uvali Bistrina je
suvremeno opremljeno proizvodno-demonstracijskim pogonima i laboratorijima (ali se nitko
ne koristi opremom), ostala uzgajališta se tek posljednjih godina počinju modernizirati kroz
kupovinu strojeva koji olakšavaju proizvodnju.
Investicija javnog sektora u ribarsku infrastrukturu i infrastrukturu uzgajališta školjki i riba
zadnjih godina nije bilo na području Dubrovačko neretvanske županije.
16
Na području FLAG Južni Jadran nalaze se lučice koje nemaju ili im je neodgovarajuća i lučka
infrastruktura za gospodarska plovila namijenjena za ribolov i akvakulturu. Ponajprije radi se o
specijaliziranim dizalicama koje se ugrađuju na obalu, a služe za podizanje i spuštanje plovila.
Korisnici ovih specijaliziranih dizalica bi bili vlasnici gospodarskih plovila za ribolov i
akvakulturu s područja FLAG-a Južni Jadran. Za nabavku i instaliranje ovih dizalica veliki interes
i potrebu iskazali su ribari i školjkari što bi im omogućilo bolje uvjete rada, povećanje
produktivnosti te povećanje prihoda. SKLADIŠTENJE I PRERADA
Na čitavom području FLAG-a nema skladišnih kapaciteta, hladnjača, kao ni kapaciteta za
pakiranje, zamrzavanje riba. Također nema ni kapaciteta za preradu riba i školjka. Postoje
neke inicijative za projekt skladišta i prerade ribe u Vela Luci, u kojoj je nekoć bila prerada
ribe organizirana u tvornici za preradu ribe Jadranka 1892."
Tradicionalni načini konzerviranja ribe, sušenje i soljenje, koristi se uglavnom za preradu za
vlastite potrebe kućanstva. S obzirom na kvalitetu riba i školjaka, posebnost i izvrsnost
proizvoda dobivenih ovim tradicionalnim postupcima, a imajući u vidu razvijenost i stalan rast
turizma, posebno gastro-eno turizma i drugih oblika, ovo je jedan od potencijala koji može
doprinijeti razvoju ribarstva na području FLAG-a. TRŽENJE RIBA I ŠKOLJAKA
Što se tiče suvremenog načina trženja na području FLAG-a Južni Jadran, posebno valja istaknuti
potrebu uvođenja kratkih lanaca prodaje kroz postavljanje novih montažnih ribarnica i
modernizaciju postojećih ribarnica. Za nove montažne suvremeno opremljene ribarnice izvrstan
je primjer ribarnica u Stonu, koja je otvorena 2016. na inicijativu FLAG-a Južni Jadran i koja
uspješno posluje. Radi se o dobrom primjeru kratkog lanca prodaje koji je potrebno širiti i dalje
unapređivati imajući u vidu velike prednosti i koristi koje od njega imaju ribari i školjkari. S
obzirom da prednosti i koristi ovakve prodaje, kao i pogodnosti da postoji gotovi prototip
(projektna dokumentacija, izvođači, iskustvo u poslovanju i dr.), ovakav tip ribarnice potrebno je
postaviti u drugim mjestima na području FLAG-a JJ. Što se tiče izravne prodaje dio školjaka se
proda i kroz turističke obilaske i degustacije. Dio prodaje odvija na tržnici i na samim
uzgajalištima školjaka i iskrcajnim mjestima. Jedan od suvremenih oblika trgovanja, e-trgovina
nije još zastupljena. SPORTSKI I REKREACIJSKI RIBOLOV
Sportski i rekreacijski ribolov na području FLAG-a važan je kako za održavanje i poboljšanje
kvalitete života lokalnog stanovništva, očuvanje društvenih običaja i identiteta lokalnih zajednica
tako i za očuvanje i zaštitu prirodne baštine. Posebno je značajna njegova uloga i potencijal za
podizanje kvalitete i inovacija u turizmu, uključivanje lokalnog stanovništva, naročito mladih.
Tablica 16. Sportski i rekreacijski ribolov* Broj dozvola za sportski i rekreacijski ribolov
2012. 2013. 2014. 2015.
sportski rekreacijski sportski rekreacijski sportski rekreacijski sportski rekreacijski
Ukupno FLAG JJ 687 37 630 114 532 131 451 239
DNŽ 4353 409 4051 373 3347 463 3008 655
RH 40714 40422 38516 44268 37222 48081 36117 56194
*Precizan podatak za određene općine/gradove i županiju nije dostupan, jer dozvole nisu vezane za ribolovno područje, a mogu
biti izdane i u Zagrebu i putem Internet trgovine. Navedeni broj dozvola za općine/gradove i županiju uključuje samo dozvole
izdane od strane distributera sa sjedištem u toj jedinici. Izvor: Uprava za ribarstvo, Ministarstvo poljoprivrede RH
Precizni podaci o sportskom i rekreacijskom ribolovu nisu dostupni, jer dozvole nisu vezane za
ribolovno područje, a mogu biti izdane i u Zagrebu i putem internet trgovine. Stoga za
17
indikativan uvid mogu poslužiti podaci o broju dozvola za općine/gradove i županiju koji
uključuju samo dozvole izdane od strane distributera sa sjedištem u toj jedinici.
Prema tako dobivenim podacima vidljiva je i na području FLAG-a kao i u DNŽ i čitavoj
Hrvatskoj izrazita promjena da se smanjuje sportski ribolov, a povećava rekreacijski ribolov. Na
području FLAG-a najviše sportskih dozvola je u gradu Metkoviću i Vela luci a slijedi ih
Lumbarda i Ston. Dozvole za rekreacijski ribolov ima samo Vela Luka.
SURADNJA RIBARSTVA I AKVAKULTURE SA ZNANSTVENIM ISTRAŽIVAČKIM I TEHNOLOŠKIM INSTITUCIJAMA
Na području FLAG-a nedostaje sustavno povezivanje i suradnja ribara, uzgajivača školjaka i
riba sa znanstvenim istraživačkim i tehnološkim institucijama radi poboljšanja njihovog
poslovanja boljim korištenjem razvojnih resursa i potencijala te podizanja konkurentnosti.
Tek sporadično i pojedinačno pojedini ribari i uzgajivači koriste usluge, informacije, znanje i
tehnološka rješenja i dr. od znanstvenih, stručnih i istraživačkih institucija kao što su Dubrovačko
sveučilište, Institut za oceanografiju u Splitu, Agronomski fakultet u Zagrebu, Savjetodavne
službe u poljoprivredi.
Nakon zaustavljanja projekta MARIBIC (Poslovno-inovacijski centar za marikulturu na Bistrini)
koji je trebao biti pokretač i osnova za sustavno povezivanje uzgajivača školjaka i riba sa
znanstvenim istraživačkim i tehnološkim istraživanjima i primjenom, pokrenut je novi sličan
projekt, osnivanje Centra kompetencije za marikulturu. Također, postoji inicijativa općina,
Županije i Sveučilišta u Dubrovniku za osnivanje društva Ostrea Edulis, koje bi nastavilo i
dalje razvijalo aktivnosti MARIBIC-a, povezivanje znanosti i ribarstva i marikulture, provedbu
primijenjenih istraživanja i zajednički rad na razvoju novih tehnologija i proizvoda. Značajni
znanstveno-istraživački i tehnološko-tehnički projekti koji su u zadnjih par godina bili provedeni
na području koje obuhvaća ili čini područje FLAG-a odnose se na istraživanje prof.dr. Ivana
Katavića vezano za utjecaj predatora na školjkarstvo u Malostonskom zaljevu.
POVEZANOST RIBARSTVA/AKVAKULTURE S TURIZMOM I DRUGIM DJELATNOSTIMA (ZAŠTITA OKOLIŠA, OBRAZOVANJE I DR.)
TURIZAM
Dosadašnje važnije aktivnosti koje povezuju ribarstvo i školjkarstvo s turizmom;
• manifestacije za promociju školjka u Stonu koja se odvija u ožujku na dan Sv. Josipa
(19. ožujka) pod nazivom Dani kamenica i u Dubrovniku također Dani kamenica i
Dubrovačka trpeza
• druge promotivne aktivnosti povezan na području Dubrovnika, DNŽ i Hrvatske
odnose se na individualnu organizaciju školjkara
• vidljivost i brendiranje posebnosti školjaka i kvalitete riba s područja FLAG-a Zbog
smanjene količine ulova i kratkog a uspješnog prodajnog lanca nema realne potrebe
za brendiranjem ribe. FLAG Južni Jadran je kroz svoj ugovor iz Pripremne potpore
upravo u procesu izrade Marketinške studije za malostonsku kamenicu. Udruga
stonski školjkari također radi na promociji i marketingu kamenice.
Na većem dijelu područja FLAG-a turizam je razvijen i ima dinamičan rast te stoga predstavlja
i dobru priliku i potencijal koji može doprinijeti razvoju ribarstva i uzgoju školjaka i riba.
Posebno se to odnosi na stalan rast posebnih oblika turizma kao što je kulturni turizam
(upoznavanje identiteta, života i kulture ribarskih zajednica), participativno- iskustveni turizam
(sudjelovanje u ribolovu i izlovu školjaka, upoznavanje s tradicionalnim ribarskim tehnikama
i dr.), sportski i edukacijski turizam i dr. Dosadašnje aktivnosti na povezivanju ribarstva i
akvakulture (marikulture) s turizmom uglavnom su bile inicijative pojedinaca i uglavnom na
realizirane na stereotipan način.
Nema cjelovitog programa uključivanja ribarstva i marikulture u turizam i stvaranje nove i
18
inovativne turističke ponude i proizvoda. Inicijative dolaze uglavnom od turizma, a ne od ljudi
angažiranih u ribarstvu i akvakulturi (marikulturi). Nedovoljno se koristi dobra praksa iz drugih
ribarstvenih područja u zemlji i inozemstvu u povezivanju ribarstva i marikulture s turizmom,
inoviranju turističke ponude i kreiranju novih djelatnosti u ribarstvu ili povezanim s ribarstvom i
akvakulturom (marikulturom).
Na području djelovanja FLAG-a Južni Jadran redovito se održavaju brojne manifestacije vezane
uz ribarstvo i školjkarstvo. Manifestacije obuhvaćaju pripremu lokalnih specijaliteta, te ponudu
proizvoda ribarstva i akvakulture, a održavaju se uglavnom tijekom turističke sezone uz veliku
posjećenost domaćih i inozemnih posjetitelja. Neke od najpoznatijih manifestacija ovog FLAG
područja su: brudetijada, buzarijada, dani Malostonske kamenice, ribarske večeri i dr. Ove
manifestacije imaju važan utjecaj na promociju ribarskih i školjkarskih proizvoda, povećanje
prodaje i proizvodnje kao velik doprinos uspješnijoj valorizaciji bogate ribarske i maritimne
tradicije područja FLAG-a Južni Jadran. Manifestacije, koje su tradicionalne, doprinose
održavanju i jačanju društvene i gospodarske povezanosti lokalnih zajednica, osnaživanju
zajedništva i partnerstva u upravljanju lokalnim razvojem na području FLAG-a Južni Jadran.
S obzirom da je neophodno stalno razvijati, poboljšavati i inovirati sadržaje, program i kvalitetu
usluga na ovim manifestacijama, nužna su ulaganja u odgovarajuću ugostiteljsku i drugu opremu
(specijalne posude zapremnine par stotina litara, veliki roštilji, stolovi i stolice, šatori, kontejneri
za skladištenje navedene opreme i sl.), potrošni materijal, promidžbene aktivnosti, programe,
brendiranje i dr.
ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE
Na području FLAG-a provode se brojni programi zaštite okoliša i prirode, posebno morskog
okoliša, ekosustava. Također, niz je udruga civilnog društva koje uspješno provode različite
aktivnosti i projekte u koje je uključeno lokalno stanovništvo, naročito mladi naraštaji a
posebno se ističe Udruga Mala Sirena koja je i član FLAG-a sa svojim dosadašnjim
aktivnostima: čišćenje podmorja i praćenje stanja mora, uspostavljanje nultog stanja livada
posidonije i praćenje ekosustava u vodenom stupcu, edukacija djece u osnovnim školama o
važnosti Posidonije u suradnji sa DNŽ, edukacija ribara o vrstama riba i sisavaca koje love, te
novim vrstama koje su se pojavile uslijed klimatskim promjena, prikazivanje filmova i diskursi
sa problematikom prekomjernog izlovljavanja i onečišćenja.
Nedovoljna je uključenost ribarstva i marikulture u aktivnosti i programe zašite okoliša i
prirode. Suradnja ribara i uzgajivača s udrugama za zaštitu okoliša i prirode je sporadična i
nepovezana. Nedovoljno je i informiranje edukacija ribara i uzgajivača važnosti zaštite okoliša i
prirode.
Premda se na području Dubrovačko-neretvanske županije, tj. FLAG-a Južni Jadran, nalaze brojni
zaštićeni dijelovi prirode (Nacionalni park Mljet, Park Prirode Lastovsko otočje, posebni rezervat
u moru Malostonski zaljev, te posebni rezervat močvarnog područja u Metkoviću i delti rijeke
Neretve), još uvijek nema odgovarajuće opreme, kao što su višenamjenska plovila, za
pravovremene i učinkovite intervencije uklanjanja i sprječavanja onečišćenja mora, zaštite
morskog okoliša, zdravlja ljudi i gospodarske uporabe mora.
Stoga su za područje FLAG-a Južni Jadran potrebna višenamjenska plovila za intervencije
otklanjanja i sprečavanja zagađenja mora izlijevanjem nafte i naftnih prerađevina, zauljenom
vodom, krutim otpadom, sanitarnim vodama te za uklanjanje izgubljenih ili odbačenih ribolovnih
alata na morskom dnu (mreže, vrše, konopi..) koji ne samo da zagađuje okoliš otpuštajući otpadne
tvari (olovni spojevi, mikroplastika i slično) već i trajno narušava prirodni izgled staništa
onemogućujući morskim organizmima normalan razvoj. Više namjenska plovila važna su i za
intervencije u slučaju požara na moru (na plovilu) i obali, a korisna su znanstvene svrhe i terensku
nastavu (znanstvenika i studenata s Odjela za marikulturu Sveučilišta u Dubrovniku i sa drugih
sveučilišta) te za druge aktivnosti (na pr. uzorkovanje i analiza morske vode i dr.).
19
Potreba za nabavu ovih višenamjenskih plovila prepoznata je od strane dionika u ribarstvu i
školjkarstvu a interes i podršku za realizaciju projekta iskazali su i potencijalni nositelji projekta,
JLS i njihova javno pravna tijela (komunalna i vatrogasna društva).
PLANOVI RAZVOJA RIBARSTVA I UZGOJ ŠKOLJAKA I RIBA
Razvojne planove/programe imaju udruge ribara i uzgajivača školjaka (Udruga profesionalnih
ribara na Lastovu i Udruga uzgajivača školjaka iz Stona).
Za razvoj ribarstva i uzgoja školjka i riba važne su i mjere koje bi trebale imati lokalne
razvojne strategije općina na području FLAG-a. Budući da se u većini općina izrađuju lokalne
razvojne strategije (općine Ston, Slivno, Mljet, Vela Luka, Kula Norinska izrađuju svoje
strategije razvoja do 2020.), za očekivati je da će se razvoju ribarstva i akvakulture
(marikulture) i njihovom povezivanju s drugim djelatnostima dati potrebna važnost i potpora.
I na razini DNŽ, u županijskoj razvojnoj strategiji su utvrđene aktivnosti za razvoja ribarstva i
marikulture, mjera 1.2.2. Unapređenje poljoprivredne djelatnosti, ribarstva i marikulture To
je dobar programski okvir i osnova da se povežu pojedinačni programi i planovi te da se postigne
interakcija s razvojem drugih sektora u gospodarstvu, zaštiti okoliša i prirode i društvenim
djelatnostima.
Za razvoj ribarstva i akvakulture (marikulture) važni su i prostorni planovi DNŽ i općina u
kojima se osiguravaju uvjeti za razvoj ribarske i marikulturne infrastrukture (npr ribarske luke,
iskrcajna mjesta i dr.), pogoni za skladištenje i preradu, uzgoj školjaka i riba (morsko područje)
i dr
Tablica 17. Razvojni problemi i potrebe u ribarstvu i marikulturi
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
• Otežan prometni pristup glavnim
domaćim i vanjskim tržištima (prometna
izoliranost DNŽ od ostale Hrvatske)
• Slaba međuotočna prometna i poslovna
povezanost
• Manjak kvalificirane radne snage,
nedostatak međugeneracijskog
obnavljanja u ribarstvu i školjkarstvu,
nedostatak interesa mladih, kvalificiranih
i poduzetnih osoba
• Manjak učinkovitog poslovnog
povezivanja i suradnje između ribara i
između uzgajivača školjaka
• Nedovoljna suradnja između znanosti i
sektora te nedostatak korištenja
primijenjenih znanstvenih i istraživanja i
rezultata u proizvodnji
• Nedovoljno razvijeni i skupi kanali
distribucije
• Slaba diversifikacija, nizak stupanj
finalizacije i promocije lokalnih
proizvoda.
• Nedovoljan broj proizvoda dodane
vrijednosti
• Nedostatak robnih marki i brendiranja
• Poboljšati prometnu i poslovnu
povezanost između svih dijelova
FLAG-a
• Provoditi programe za privlačenje
mladih ljudi za bavljenje ribarstvom i
marikulturom
• Osnažiti promoviranje i jačanje
obrazovanja, stjecanje novih znanja i
vještina ribara i uzgajivača riba i školjki
• Pokrenuti i provoditi programe uporabe
i primjene znanja, tehnologija i
inovacija u proizvodnji plasmanu
ribarstva i školjkarstva
• Poticati preradu i obradu osnovnih
proizvoda ribarstva i marikulture
• Povećati ulaganja u učinkovitije procese
i preradu proizvoda ribarstva i
školjkarstva
• Obnoviti i osuvremeniti infrastrukturu
za ribarstvo i školjkarstvo i druge
potrebne infrastrukture
• Jačati poslovno povezivanje i suradnju
u ribarstvu i školjkarstvu
• Provesti zaštitu, brendiranje i suvremeni
marketing proizvoda ribarstva i
marikulture
20
• Nerazvijenost infrastrukture vezane uz
trženje (manjak ribarnica, prodajnih
mjesta i dr.)
• Manjak uvođenja i korištenja suvremenih
načina prodaje (e- trgovina i dr.)
• Manjak odgovarajuće infrastrukture,
(nedostatak ribarskih luka, iskrcajnih
mjesta otpremnih centara, pristaništa,
hladnjača i dr.)
• Neadekvatna flota plovila
• Manjak prerade i proizvodnje ribljih
prerađevina
• Nedostatak inovativnosti i poduzetništva
• Nedovoljno iskorištena tradicija ribarskih
i školjkarskih mjesta za razvoj
specifičnih oblika turizma (kulturni,
sportski, gastro/eno i dr.)
• Gubitak tradicionalnih vještina i znanja u
ribarstvu i uzgoju školjaka
• Ilegalna proizvodnja i prodaja u
školjkarstvu i ribarstvu
• Gubitak identiteta ribarskih i školjkarskih
zajednica
• Nedovoljna lokalna suradnja između
različitih gospodarskih dionika koji
predstavljaju različite interesne skupine u
obalnim/otočnim zajednicama
• Manjak višenamjenskih plovila za
pravovremene i učinkovite intervencije
uklanjanja i sprječavanja onečišćenja
mora (izlijevanjem nafte, zauljenom
vodom, krutim otpadom, sanitarnim
vodama, izgubljeni ili odbačenih
ribolovni alati i dr.) na morskom dnu
• Manjak specijaliziranih dizalica u
lučicama za gospodarska plovila
namijenjena za ribolov i akvakulturu
• Nedostatno obnavljanje i moderniziranje
ugostiteljske i druge opremu, ulaganje u
kvalitetni potrošni materijal, nedovoljna
ulaganja u promidžbene aktivnosti,
programe, brendiranje i dr., koja su
neophodna za razvoj i podizanje kvalitete
i privlačnosti manifestacija
• Manjak suvremeno opremljenih
ribarnica, novih i obnovljenih postojećih,
za izravnu prodaju riba i školjaka
• Poboljšati pristup tržištu (nova i
drugačija tržišta, e-trgovina, ciljani
kupci, i dr.)
• Poticati ulaganja u diverzifikaciju
aktivnosti/ djelatnosti
• Jačati sustavno uključivanje i
integralno povezivanje ribarstva i
marikulture u razvoj turizma
• Podupirati razvoj turističke
infrastrukture i usluga povezanih s
ribarstvom i marikulturom
• Provoditi programe jačanja suradnja
između različitih gospodarskih dionika
koji predstavljaju različite interesne
skupine u obalnim/otočnim zajednicama
• Jačati i razvijati aktivnosti zaštite
okoliša i očuvanja prirodne i kulturne
razvojne resursne osnove
• Jačati i razvijati aktivnosti očuvanja,
održavanja i njegovanja tradicije
življenja i kulture ribarskih zajednica
• Nabava nekoliko višenamjenskih
plovila (2 -3 s obzirom na obuhvat i
razvedenost akvatorija FLAG-a ) za
intervencije otklanjanja i sprečavanja
zagađenja mora i korištenje za druge
aktivnosti, gašenje požara na moru te
za znanstvena istraživanja i terensku
nastavu studenta i dr.
• Nabava i instaliranje više
specijaliziranih dizalica (5 do 6) u
lučicama za gospodarska plovila
namijenjena za ribolov i akvakulturi
• Nabava suvremene ugostiteljske i
druge opreme, kvalitetnog potrošnog
materijala, povećanje ulaganja u
moderne promidžbene aktivnosti,
programe, brendiranje i dr.
• Izgradnja i postavljanje više (7 do 8)
suvremenih montažnih ribarnica i
modernizacija postojećih
21
2.2.3 TURIZAM
Turizam je najvažnija gospodarska grana područja FLAG-a. Njegova važnost proizlazi iz
utjecaja na poslovanje subjekata u nizu drugih sektora poput građevinarstva, prometa
nekretninama, usluge prijevoza, poljoprivrede, ribarstva i marikulture. Znatan porast investicija
u turizmu u proteklom razdoblju pratio je porast fizičkog obujma turističkog prometa. U strukturi
smještajnih kapaciteta, privatne sobe i apartmani još uvijek su dominantan oblik ponude kako
na području FLAG-a tako i u DNŽ-u. Od ostalih smještaja zastupljeni su hoteli i kampovi.
Prema broju turističkih noćenja u otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a prednjače općine
Lumbarda i Dubrovačko primorje, a najmanje noćenja ostvaruje općina Lastovo.
Tablica 18. Turizam (dolasci i noćenja) na području FLAG-a u 2011. i 2015.
2011. 2015.
Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja
Dubrovačko primorje
19.927
129.644
30.501
161.279
Vela Luka 19.052 113.978 25.545 139.537
Lumbarda 15.872 118.744 15.561 113.204
Ston 22.388 99.030 23.956 106.191
Mljet 14.728 69.501 19.780 92.281
Janjina 3.895 34.160 5.333 44.484
Lastovo 5.952 37.961 6.270 41.560
Metković 4.910 10.783 4.729 8.965
Opuzen 53 160 z z
Kula Norinska 580 580 z z
Slivno 11.928 72.615 16.055 103.590
FLAG 119.285 687.156 147.730 811.091 Izvor: DZS
Postoji velika razlika u razvijenosti između obalnog dijela i unutrašnjosti otoka odnosno poluotoka
Pelješca. To je vidljivo i po drugim pokazateljima, po broju i kvaliteti smještajnih kapaciteta, broju
i vrsti ponude turističkih sadržaja i usluga.
U unutrašnjosti otoka odnosno poluotoka Pelješca nedostaju smještajni kapaciteti, osobito oni
visoke kvalitete. Nedostatna je turistička i sportska infrastruktura, nema dovoljno organizirane i
povezane ponude za selektivne oblike turizma kao što su gastro i eno turizam, „out door“ sportovi,
kulturni turizam, korištenje tradicijskih obrta i dr. Glavni kapaciteti turističke infrastrukture
koncentrirani su oko vodećih turističkih središta koja su smještena uz more. Ipak zadnjih godina
većina jedinica lokalne samouprave započela je s izgradnjom biciklističkih, pješačkih i planinarskih
staza, vidikovaca i drugih dodatnih sadržaja smještenih u unutrašnjosti otoka i poluotoka Pelješca.
Uz to neke od njih imaju i planove razvoja turističke infrastrukture. Ono što nedostaje je zajednički
pristup u planiranju i izgradnji turističke infrastrukture, povezivanje pojedinih područja i stvaranje
zajedničkih proizvoda i usluga koji odgovaraju suvremenoj turističkoj potražnji.
Premda se u zadnjih nekoliko godina povećava ponuda raznih proizvoda zasnovanih na lokalnim
resursima ribarstva, marikulture, poljoprivredne proizvodnje i tradicionalnim načinima prerade, još
uvijek je ta ponuda daleko od toga da zadovolji mogućnosti na području FLAG-a, koje pruža
turizam (broj i zanimanje turista) ali i potencijali za proizvodnju.
U nekim područjima FLAG-a , prvenstveno u dijelu unutrašnjosti poluotoka Pelješca postoji niz
proizvođača koji imaju kvalitetno opremljene prostore i usluge za izravnu prezentaciju i prodaju
vina (kušaone, prodavaonice, konobe i sl.), školjaka a ponegdje i maslinovog ulja. Također, takvih
je proizvođača manje i na otocima. Zadnjih godina njihov broj raste i poboljšava se kvaliteta usluga
kao i postojeće poslovanje. Još uvijek nedostatno je povezivanje ovih proizvođača i njihovih
aktivnosti (brendiranje, razvoj klastera) i uključivanja u stvaranje cjelovite turističke ponude na
području FLAG-a.
22
Nautički turizam važan je potencijal u ukupnoj turističkoj ponudi FLAG-a, ali i čitavog DNŽ-a.
Iako je to jedan na najbrže rastućih segmenata ukupnog turizma, izostala su odgovarajuća ulaganja
u nautičku infrastrukturu. Prema podacima DZS-a na području FLAG-a postoji jedna marina, na
području općine Dubrovačko primorje.
Tablica 19. Osnovni razvojni problemi i potrebe turizma
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
• Niska profitabilnost turističkog sektora
• Slabo razvijen turizam u pojedinim
dijelovima FLAG-a (unutrašnjost otoka i
poluotoka Pelješca)
• Kratka turistička sezona i nepostojanje
sadržaja koji bi omogućili produljivanje
sezone, koncentracija turističke djelatnosti u
ograničenom prostoru i vremenu i velik
pritisak na okoliš
• Nedovoljno diversificirana turistička
ponuda, nedovoljno razvijeni oblici
selektivnog turizma, nedovoljno razvijen
nautički turizam, ruralni turizam
• Nedostatna ponuda visoko kvalitetnih
objekata u turističkim naseljima
• Nedostatak obrazovane radne snage koja
ima razvijene vještine za pružanje usluge
visoke kvalitete
• Nedostatan razvoj turističke destinacije,
klastera u turizmu
• Provesti Strategiju razvoja turizma DNŽ
2012.-2020.
• Privlačiti investicije usmjerene na podizanje
kvalitete u turizmu i na stvaranje veće
dodane vrijednosti
• Izraditi i provoditi cjelovite programe za
produljenje turističke sezone
• Razvijati ruralni turizam, nautički turizam,
selektivne oblike turizma
• Povećati ulaganja u turističku infrastrukturu
• Promovirati održiv razvoj turizma u skladu
sa zaštitom okoliša (podržavati akcije za
zaštitu okoliša, jačanje ekološke svijesti
lokalnog stanovništva i turista)
• Poticati kontinuirano obrazovanje i
usavršavanje zaposlenih u turizmu
• Razvoj turizma temeljiti na turističkoj
destinaciji, turističkom klasteru
2.2.4 POLJOPRIVREDA
Za razvoj poljoprivrede i proizvodnju mediteranskih kultura postoje dobri klimatski i pedološki
uvjeti na čitavom području FLAG-a. Zbog prirodnih uvjeta postoje razlike između
otočnog/poluotočnog dijela i doline Neretve. Ukupna raspoloživa površina poljoprivrednog
zemljišta na području FLAG-a iznosi 3.769 hektara dok u sedam općina otočnog i poluotočnog
dijela, iznosi 1.378 hektara ili svega 19% od onoga u DNŽ. No, relativno mala površina
poljoprivrednih površina, usitnjenost parcela te specifičan geografski oblik smanjuju mogućnosti
za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Prema podacima APPRRR-a iz 2015. godine
poljoprivredna kućanstva koriste tek oko 1/4 ukupne raspoložive površine zemljišta.
Područje FLAG-a ima relativno brojnu populaciju uključenu u poljoprivrednu proizvodnju,
međutim samo je 6% nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađe od 40 godina a čak oko
60% starije od 60 godina. Ukupno je registrirano 1380 poljoprivrednih gospodarstava, od
čega su čak 3.822 obiteljska gospodarstva, koja imaju 3.861 članova. Poljoprivredna
gospodarstva po općinama FLAG-a u 2015. dana je u Dodatku br.6.
Poljoprivredni posjedi na otocima vrlo su usitnjeni, čak je oko 75 % poljoprivredne površine u
okviru gospodarstava s manje od 3 hektara (Lastovo s 93%, Lumbarda 85%, Mljet 83%), a
samo Metković, Ston i Dubrovačko primorje imaju oko 30% površine u gospodarstvima s
više od 25 hektara. Veličina poljoprivrednih površine po općinama FLAG-a u 2015. dana je u
Dodatku br.7.
Prema karakteru poljoprivredne proizvodnje na otočnom/poluotočnom području FLAG-a ključni
su vinogradarstvo, maslinarstvo te akvakultura (marikultura), a voćarstvo i stočarstvo slabo su
razvijeni. U vinogradarstvu ovo područje FLAG-a ima zamjetno mjesto u Hrvatskoj. Osobito se
ističe vinogorje Pelješca, s najvećom površinom pod vinogradima i najvećim ukupnim brojem
23
trsova u DNŽ-u. Posljednjih desetak godina na Pelješcu se razvio niz uspješnih vinara koji su
izrazito kvalitetnim vinima uspjeli osvojiti mnoga stručna priznanja i izgraditi odličnu reputaciju
među ugostiteljima i trgovcima vinom. Vino autohtone sorte plavac mali s vinogradarskog
položaja Dingača i drugih ubraja se u najpoznatija hrvatska vina. To je ujedno prvo hrvatsko
vino kojem su zaštićeni način proizvodnje i podrijetlo.
Razvoj visoko kvalitetnog vinarstva započeo je i na otoku Korčuli, a temelji se na uzgoju
autohtonih sorata grk i pošip čije vino kao prvo bijelo hrvatsko vino je zaštićeno i proglašeno
vrhunskim još 1967. godine.
Maslinarstvo je također izrazito važno u poljoprivredi FLAG-a. Vela Luka i Ston (uz Blato)
istaknuti su predstavnici maslinarstva u DNŽ-u, koja daje blizu 28% ukupne proizvodnje
maslina i maslinova ulja u Hrvatskoj. Rodnih stabala ima više od 80%, no samo se kod
četvrtine primjenjuje suvremena tehnologija.
Tablica 20. Razvojni problemi i potrebe u poljoprivredi
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
• Nedostatak cjelovitog plana razvoja
poljoprivrede
• Neriješeni imovinsko-pravni odnosi (neažurne
zemljišno-vlasničke knjige)
• Usitnjenost poljoprivrednih posjeda i
nepovezanost malih poljoprivrednih
proizvođača
• Nedovoljna iskorištenost poljoprivrednih
površina
• Nedovoljno razvijena ekološka proizvodnja
hrane i nedovoljni poticaji i educiranost
proizvođača
• Nedovoljna povezanost i organiziranost malih
poljoprivrednih proizvođača
• Niska obrazovna razina poljoprivrednika
(osim u vinarstvu)
• Nedovoljna povezanost poljoprivrednih i
proizvođača s turizmom
• Manjak ulaganja u nove proizvode i nove
tehnologije
• Slabe poduzetničke inicijative u poljoprivredi,
nedovoljno razvijene nepoljoprivredne
djelatnosti
• Neadekvatna poljoprivredno-ribarska
infrastruktura
• Izraditi i provoditi plan poticanja razvoja
poljoprivrede (uključivo upravljanje
poljoprivrednim zemljištem) i prerade
• Intenzivirati sređivanje imovinsko-pravnih
odnosa kod poljoprivrednog zemljišta
• Osigurati potporu razvoju malih
poljoprivrednih gospodarstava
• Osigurati potporu ulaganjima u znanje,
tehnologiju, inovaciju proizvodnje i prerade
• Poticati udruživanja malih proizvođača radi
intenzivnijeg i učinkovitijeg ulaganja u
proizvodnju, korištenja znanja i tehnologije i
uspješnijeg plasmana
• Poticati organiziranje mjesta za trženje,
lokalnih tržnica i sustava kratkih lanaca
opskrbe
• Poticati sustavno predstavljanje i promoviranje
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,
osobito autohtonih
• Izraditi i provoditi programe stalne izobrazbe
poljoprivrednika, predstavljanja naprednih i
održivih tehnologija
• Razvijati proizvodnju hrane temeljenu na
domaćim, autohtonim, ekološki proizvedenim
sirovinama i povezivat je s turizmom
• Podržavati razvoj nepoljoprivredne djelatnosti
kroz povezivanje s razvojem turizma
• Oživljavanje i očuvanje tradicijskih vrijednosti
sela i poljoprivrede (arhitekture, zanata,
običaja)
2.2.5 TRŽIŠTE RADA
Za čitavo područje FLAG-a zajedničko obilježje je strukturna nezaposlenost, nerazmjer između
ponude radne snage, potreba gospodarstva i profila radne snage koje «proizvode» obrazovne
institucije a koji su potrebni za razvoj ključnih djelatnosti. Uz to lokalno tržište rada
karakterizira sezonska zaposlenost.
24
Tablica 21. Zaposlenost i stopa nezaposlenosti na području FLAG-a na kraju 2015.
Naziv općine Zaposlenost Udio
% Nezaposlenost
Udio
% Stopa %
nezaposlenosti
Dubrovačko Primorje 311 0,8 103 1,2 24,9
Janjina 101 0,3 32 0,4 24,1
Kula Norinska 77 0,2 227 2,5 74,7
Lastovo 214 0,5 75 0,8 26,0
Lumbarda 154 0,4 103 1,2 40,1
Metković 3.803 9,7 1.945 21,7 33,8
Mljet 260 0,7 55 0,6 17,5
Opuzen 750 1,9 305 3,4 28,9
Slivno 91 0,2 193 2,2 68,0
Ston 486 1,2 140 1,6 22,4
Vela Luka 1.118 2,9 299 3,3 21,1
Ukupno DNŽ 39.120 100,0 8.943 100,0 18,6 Izvor: HZZ, HZMO, 2016.
Među nezaposlenim osobama, više je od pola žena. Najbrojniju skupinu nezaposlenih čine
osobe sa stručnom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike. Prema
dobnim skupinama najviše je nezaposlenih u dobi od 40 do 50 godina i mladih između 18 i 25
godina. Poseban problem je nezaposlenost mladih i manjak poduzetničkog duha ali
odgovarajuće cjelovite i djelotvorne potpore za razvoj poduzetništva. Osobito se to tiče razvoja
nepoljoprivrednih djelatnosti za koje na čitavom području FLAG-a postoje dobri resursi,
prirodni i kulturno-povijesni te veliki potencijali, ima li se u vidu rast i razvoj selektivnih oblika
turizma.
Tablica 22. Radno sposobno stanovništvo na području FLAG-a u 2011.
Grad/općina
Muškarci
m %
Žene
ž % Radno sposobno
stanovništvo
(15-64 godine)
Ukupno % (u
ukupnom
stanovništvu)
Dubrovačko
primorje
1 060
48,8
1.110
51,2
1.271
58,6
Janjina 266 48,3 235 51,7 307 55,7
Kula Norinska 854 48,9 394 51,1 1.140 65,2
Lastovo 404 51,0 388 49,0 514 64,9
Lumbarda 616 50,8 597 49,2 797 65,7
Metković 8.302 49,5 8.486 50,5 11.075 66,0
Mljet 541 49,7 547 50,3 660 60,7
Opuzen 1.609 49,4 1.645 50,6 2.160 66,4
Slivno 980 49,0 1.019 51,0 1.251 62,6
Ston 1.188 49,4 1.219 50,6 1.435 61,7
Vela Luka 1.968 47,6 2.169 52,4 2.642 63,9
DNŽ 59.631 48,6 61.947 51,4 80.804 65,9 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj
aktivnosti, starosti i spolu, Državni zavod za statistiku, Zagreb.
Na području FLAG-a manjak je programa obrazovanja prilagodljivih potrebama gospodarstva,
programa cjeloživotnog učenja, programa povećanja zapošljivosti. Probleme dodatno
pogoršava odljev mladih obrazovanih kadrova. Nedostatni su poticaji za povećanje
„zapošljivosti“ i za jačanje poduzetničkog duha, osobito kod mlade populacije.
25
Tablica 23. Tržište rada: razvojni problemi i potrebe
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
• Nedostatak radne snage u pojedinim
zanimanjima (posebice stručne, kvalificirane radne snage)
• Strukturna nezaposlenost, nerazmjer između
ponude i potražnje za radnom snagom
• Nedostatno usklađivanje srednjoškolskih
programa s potrebama lokalnog gospodarstva
• Provoditi i razvijati programe aktivne politike
zapošljavanja (poticanje zapošljavanja
određenih profila ciljano usmjeravati prema
specifičnostima i potrebama razvoja FLAG-a,
podizanje kompetencija i kvalitete radne
snage, prekvalifikacije i dokvalifikacija)
posebno za mlade
• Osnažiti aktivnosti za usklađivanje
srednjoškolskih programa s potrebama
lokalnog gospodarstva suradnjom s ključnim
poduzetnicima
2.3 DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA
2.3.1 BROJ I GUSTOĆA STANOVNIŠTVA
Popis stanovništva RH iz 2011. godine pokazuje da na području FLAG-a živi 33.977 stanovnika
što je oko 22% ukupnog stanovništva DNŽ-a.
Tablica 24. Broj stanovnika na području FLAG-a 2001. i 2011.
Izvor: DZS, 2015.
Oscilacije broja stanovnika u pojedinim međupopisnim razdobljima u općinama i gradovima
FLAG-a uvjetovane su pak dominantno preseljavanjima stanovništva (migracijama) ili pojavom
tzv. fiktivnog stanovništva u popisima 2001. i 2011. (ono koje je registrirano i prijavljeno,
ali stvarno ili fizički ne prebiva u mjestu popisa, a pojavilo se u popisima stanovništva i zbog
manjeg PDV-a, neplaćanja poreza na nekretnine i slično).
Smanjenje ukupnog stanovništva karakterizira gotovo čitav županijski prostor. Ukupna je
Ime Broj
stanovnika
2001.
Udio u
ukupnom
broju DNŽ-a
2001.
Broj
stanovnika
2011.
Udio u
ukupnom broju DNŽ-a
(2011.)
Promjena 2011./2001.
(u %)
Dubrovačko primorje
2.216 1,8% 2.170
1,7% -2,1%
Janjina 593 0,48% 551 0,5% -7,1%
Kula Norinska 1.926 1,6% 1.748 1,5% -9,2%
Lastovo 835 0,7% 792 0,7% -5,1%
Lumbarda 1.221 1,00 1.213 1,0% -0,7%
Metković 15.384 12,5 16.788 13,4% 9,1%
Mljet 1.111 0,9% 1.088 0,9% -2.1%
Opuzen 3.242 2,6% 3.254 2,5% 0,4%
Slivno 2.078 1,7% 1.999 1,7% -3,8%
Ston 2.605 2,1% 2.407 2,1% -7,6%
Vela Luka 4.380 3,6% 4.137 3,4% -5,5%
UKUPNO FLAG 35,591 36.147
Ukupno DNŽ 122.870 100% 122.568 100% -0,2%
26
županijska depopulacija samo -0,2% ili ukupno za samo 302 stanovnika. Uzme li se u obzir
fiktivno stanovništvo, ukupna depopulacija bila bi i veća.
Najveća depopulacija u desetogodišnjem razdoblju zabilježena je na otocima i poluotoku
Pelješcu u sjeveroistočnom dijelu Županije (općine Pojezerje, Zažablje, Grad Ploče). Relativna
među popisna promjena broja stanovnika po gradovima i općinama FLAG-a dana je u Dodatku
br.8. Usprkos maloj ukupnoj apsolutnoj i relativnoj županijskoj depopulaciji vrlo je izražena
polarizacija cijelog procesa u prostoru izrazito je negativni faktor budućeg prostornog,
regionalnog, gospodarskog, društvenog i svakog drugog razvoja, osobito stoga što su intenzivnom
depopulacijom zahvaćeni svi otočni prostori, cijeli poluotok Pelješac. Općenito gledano, u
Županiji je izražena depopulacija i “starenje” otoka i ruralnih dijelova, uz koncentraciju
stanovništva u gradovima i u priobalnom području.
2.3.2 PRIRODNO I OPĆE KR ETANJE STANOVNIŠTVA
Stope sastavnica prirodnog kretanja stanovništva male su i ispod demografskih donjih granica za
potrebnu reprodukciju stanovništva, osobito rodnosti i prirodnog rasta, ali upravo njihova
stagnacija u promatranom razdoblju potvrđuje zaustavljanje intenzivnih negativnih trendova
započetih prije 2001. godine. Premda je prošlo već gotovo 15 godina od zaustavljanja
negativnih trendova započetih 1991. godine, do revitalizacije nije došlo jer su izostale aktivne
mjere populacijske politike i odgovarajuće mjere drugih javnih politika. Ukupno prirodno
kretanje stanovništva općina i gradova na području FLAG i DNŽ u 2001. –2014. godine dano je
u Dodatku br.9.
Vrlo je znakovito malo i jedva primjetno smanjenje prirodnog pada stanovništva otočnih i
poluotočnih općina, pa čak općina u zaleđu, ali u neposrednoj blizini sekundarnog županijskog
centra Metkovića. Radi se o promjeni trenda koja potvrđuje da je otočni hrvatski prostor velik
potencijal i prostor kvalitetnog življenja u klimatskom i fizičko-geografskom smislu. Takav
trend potvrđuje još uvijek biostabilnu populaciju, relativnu postojanost fertilnog kontingenta
stanovništva i vrlo izvjesnu imigraciju u Županiju. Može se zaključiti kako je demografski
potencijal županijske populacije još uvijek postojan za postavljanje populacijske politike.
2.3.3 DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
Na području FLAG-a kao i u čitavoj DNŽ-u prisutan je trend starenja stanovništva što se
poklapa s trendom na nacionalnoj razini. Stanovništvo na području DNŽ-a stari brže nego
stanovništvo na nacionalnoj razini. Indeks starenja ukupne populacije potvrđuje intenzivan
proces starenja uzrokovan prirodnim padom i iseljavanjem prvenstveno mladog stanovništva.
Starenje populacije vrlo je izraženo na otocima (Lastovo i Mljet) i osobito u poluotočnim
općinama u kojima je proces starenja došao do razine kad revitalizacija općinskim
stanovništvom nije moguća. Najmlađe su teritorijalne jedinice one s pozitivnim migracijskim
saldom (Metković i Župa dubrovačka). Prosječna je starost stanovnika u općinama veća nego u
gradovima, a prosječna starost na otocima veća nego u ostalom dijelu Županije.
Udio mlađeg stanovništva (0-24 godine) u ukupnom se desetogodišnjem razdoblju smanjio u
gotovo u svim jedinicama lokalne samouprave u DNŽ-u i to više nego u RH. Udio mlađeg
stanovništva najveći je u gradovima i razvijenijim općinama, a najmanji u nerazvijenijim
općinama i na otocima. Mlađe stanovništvo najbrojnije je u Gradu Dubrovniku, Metkoviću,
Opuzenu i Pločama, a najmanje je zastupljeno na Mljetu i u Janjini te u Trpnju. Staro
stanovništvo (iznad 75 godina) najzastupljenije je na otocima i u manjim, slabije razvijenim
općinama. Takav raspored stanovništva dodatno naglašava regionalne razlike u DNŽ.
27
Tablica 25. Kontingenti stanovništva gradova i općina na području FLAG-a po velikim
dobnim skupinama 2011. (relativni udjeli) Grad/općina 0-14 godina Radno
sposobno
stanovništvo
(15-64 godine)
65 i više
godina
Ukupno Prosječna
starost
Indeks
starosti
Koeficijent
starosti
Dubrovačko
primorje 15,16% 58,57% 26,27% 100% 45,2 168,6 32,6
Janjina 8,17% 55,72% 36,12% 100% 53,2 416,1 46,8
Kula Norinska 17,68% 65,22% 17,11% 100% 40,1 84,7 216
Lastovo 13,13% 64,90% 21,97% 100% 44,4 146,2 28,8
Lumbarda 15,75% 65,70% 18,55% 100% 41,6 111,0 25,7
Metković 20,82% 65,97% 13,21% 100% 37,2 61,7 17,7
Mljet 11,12% 60,66% 28,22% 100% 47,5 222,9 34,8
Opuzen 17,15% 66,38% 16,47% 100% 40,9 101,7 23,4
Slivno 15,11% 62,58% 22,31% 100% 43.6 134,6 29,2
Ston 15,45% 61,70% 22,85% 100% 43.6 136,9 28,5
Vela Luka 14,45% 63,86% 21,68% 100% 44.6 155,1 30,4
DNŽ 16,25% 65,93% 17,82% 100% 41,3 109,4 24,4
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine. Stanovništvo prema starosti i spolu po gradovima i općinama.
Državni zavod za statistiku, Zagreb.
2.3.4 OBRAZOVNA STRUKTURA
Obrazovna struktura pokazuje da na području FLAG-a prevladava stanovništvo sa srednjom
stručnom spremom. Prema spolnoj strukturi, žene imaju nižu obrazovnu razinu i manji udio u
ukupnoj radno aktivnoj populaciji. Izrazito je visok postotak stanovništva bez završene osnovne
škole ili samo s osnovnom školom. Među lokalnim jedinicama postoje izrazite razlike u pogledu
obrazovanosti. Najslabiju razinu obrazovanosti bilježe pojedine otočke jedinice te jedinice u
neretvanskoj dolini. S druge strane, najbolju obrazovnu strukturu bilježe Grad Dubrovnik i neke
manje jedinice, poput Trpnja i Korčule. Zanimljivo je da neke veće lokalne jedinice, poput
Metkovića, bilježe ispodprosječne udjele visokoobrazovanih osoba.
Tablica 26. Obrazovna struktura u području FLAG-a prema Popisu stanovništva u
2011. Udio st. bez škole ili s
osnovnom školom u st.
starijem od 15 godina
Udio obrazovanog st. u
st. starijem od 15
godina (srednja škola i
više)
Udio više i visoko
obrazovanog st. u st.
starijem od 15 godina
Dubrovačko primorje 24,33% 62,13% 13,54%
Janjina 29,19% 49,89% 20,92%
Kula Norinska 25,10% 65,59% 9,31%
Lastovo 26,48% 55,82% 17,70%
Lumbarda 19,09% 65,79% 15,13%
Metković 20,54% 63,59% 15,87%
Mljet 31,79% 55,26% 12,95%
Opuzen 19,91% 62,65% 17,44%
Slivno 24,43% 59,64% 15,93%
Ston 28,15% 59,73% 12,13%
Vela Luka 24,71% 61,66% 13,63%
Izvor: DZS, 2015.
Prema indeksu obrazovanosti u pozitivnom smislu izdvajaju se osim Grada Dubrovnika i
Grada Korčule i općine Lumbarda i Smokvica i time potvrđuju da je otok Korčula, uz
Dubrovnik, stvarno i formalno najobrazovaniji županijski prostor. Dubrovačko primorje, Kula
28
Norinska uz Zažablje, očekivano i sukladno ostalim demografskim strukturama jesu jedinice
lokalne samouprave s najmanjim indeksom obrazovanosti. Tablica 27. Indeks obrazovanosti gradova i općina na području FLAG-a 2011. godine
izražen u postocima
Ime grada ili općine <OI IO
Metković 9,6 88,0
Opuzen 11,7 60,5
Dubrovačko primorje 20,5 26,9
Janjina 10,9 79,0
Kula Norinska 18,0 23,7
Lastovo 9,3 33,2
Lumbarda 4,3 24,7
Mljet 11,7 49,0
Slivno 11,3 35,4
Ston 14,9 35,9
Vela Luka 8,6 82,0
DNŽ 8,1 128,4
Izvor: Demografski razvoj Dubrovačko-neretvanske županije, Stjepan Šterc, 2016.
Tablica 28. Osnovni razvojni problemi i potrebe
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
• Starenje ukupne populacije, a s tim povezan i
pad rodnosti u budućnosti
• Izražena depopulacija i 'starenje' otoka i
ruralnih dijelova
• Koncentracija stanovništva u gradovima i u
priobalnom području
• Iseljavanja iz Županije nakon 2010.
relativno intenzivnije nego u ostaloj
Hrvatskoj
• Nedovoljna ulaganja u obrazovni sustav i
obrazovanje stanovništva kao glavne
pokretače razvoja
• Neaktivnost stanovništva, vrlo nepovoljan
odnos ukupno neaktivnog stanovništva
prema broju zaposlenih
• Demografske revitalizacije nema, nema
aktivnih mjera populacijske politike po oba
revitalizacijska modela, sa županijskom i
useljeničkom populacijom
• Demografska problematika u Županiji,
posebno otoka i poluotoka Pelješca nije
dovoljno u fokusu društvenog i javnog
interesa i u planovima i programima
gospodarskog, društvenog, prostornog,
regionalnog i lokalnog razvoja, a
nedovoljno je prisutna u mjerama socijalne
i obiteljske politike
• Pitanje demografske revitalizacije, posebno
na otocima i poluotoku Pelješcu i njezino
razumijevanje postaviti u fokus političkog,
društvenog i javnog interesa Županije i
donijeti cjelovite mjere za njezinu provedbu
• Demografsku revitalizaciju početi provoditi
kroz klasičnu stimulativnu populacijsku
politiku povećanja rodnosti domicilne
populacije
• Mlade obrazovane ljude s obiteljima
stimulirati da dođu raditi i živjeti na otoke i
u druga demografski ugrožena područja
pogodnostima stanovanja, poticanjem
razvoja poduzetništva i samozapošljavanja
te drugim mjerama
• Omogućiti dostizanje što višeg stupnja
školovanja na otocima i osigurati kvalitetne
prometne veze s kopnom za potrebe učenika
i studenata
• Poboljšati prometnu, gospodarsku i kulturnu
povezanost otoka s kopnom odgovarajućim
mjerama i osigurati kvalitetu i dostupnost
zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i
socijalnih usluga
• Povećati ulaganja u obrazovni sustav i
obrazovanje stanovništva kao glavne
pokretače društveno-ekonomskog razvoja
29
3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA, UKLJUČUJUĆI SWOT ANALIZU
3.1 IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA FLAG-A
U prikazu gospodarskih i društvenih obilježja razvoja te posebno ribarstva i marikulture na
području FLAG-a, u prethodnom poglavlju identificirane su i pomno obrazložene razvojne
potrebe i razvojne mogućnosti. Isto tako i u sljedećem poglavlju, u prikazu SWOT analize. To je
rezultat razmatranja i rasprava članova FLAG-a i drugih dionika na radionicama i konzultacijama
tijekom izrade LRSR-a. Temeljem toga mogu se kao glavni razvojni potencijali područja
FLAG-a, ponajprije za razvoj ribarstva i marikulture, izdvojiti:
• prirodni uvjeti i resursi, očuvana priroda i okoliš
• tradicija, održivost, sposobnosti i prilike za razvoj ribarstva i marikulture
• razvijenost turizma, rastući interes i potražnje za novim sadržajima i oblicima turizma
• društveni kapital lokalnih zajednica, aktivnosti civilnog društva, očuvanje i njegovanje
identiteta, kulturna baština
• djelovanje FLAG-a i drugih udruga te suradnja s ostalim nositeljima razvoja.
Prirodni uvjeti i resursi, očuvana priroda i okoliš na području FLAG-a su snažni potencijali za
razvoj ribarstva i marikulture kao i za razvoj poljoprivrede, turizma, zelenog poduzetništva i
drugih nepoljoprivrednih djelatnosti, za korištenje obnovljivih izvora energije te za poboljšanje
kvalitete življenja i njegovanje identiteta lokalnih zajednica i čitavog prostora ovog FLAG-a.
Od prirodnih uvjeta za ribarstvo i uzgoj školjaka i riba ističu se: povoljni okolišni uvjeti,
čistoća mora, kvaliteta prirodnih uvjeta za uzgoja školjaka (Prirodni rezervat osigurava zaštitu
dobrih prirodnih uvjeta za školjkarstvo), raznolikost flore i faune u obalnim područjima
uključujući mnoge endemske vrste, utvrđena ekološka mreža Natura 2000. kojom se omogućava
očuvanje staništa koji doprinose obnovi ribljih stokova. Uz to tu su i poljoprivredne površine
velike prirodne vrijednosti, autohtone sorte biljaka i životinja, jedinstvena i očuvana prirodna
baštinu, izrazite krajobrazne vrijednosti prostora, dobra kakvoća mora i zraka. Prirodni uvjeti
pružaju i značajne mogućnosti za korištenje energije iz obnovljivih izvora, ponajprije energije
sunca. Ovaj se potencijal nedovoljno koristi u poljoprivrednim gospodarstvima, kao i u turizmu.
Tradicija, održivost, sposobnosti i prilike za razvoj ribarstva i marikulture
U potencijal za razvoj ribarstva i marikulture nesumnjivo pripada duga i bogata tradicija
bavljenja ribolovom i uzgojem školjaka. Čini ga bogato iskustvo, znanje i vještine ribara i
uzgajivača školjaka koje se prenosi iz generacije u generaciju, zatim sposobnost za usvajanje i
korištenje suvremenih tehnologija i tehnika. Jednako važna je sposobnost za opstanak, za
održivost poslovanja usprkos brojnim teškoćama i ograničenjima te nedovoljnoj potpori i
zaštiti posebno u ribarstvu iako ono zadnjih godina bilježi stagnaciju i pad. Osim ljudskih
resursa, potencijal za razvoj ribarstva leži u većem korištenju gospodarskog pojasa koji u
blizini FLAG-a spada u ribom najbogatija područja na Jadranu. Naime, do sada ga ribari u
ulovu koriste svega 1%. U uzgoju školjaka potencijali su u povećanju proizvodnje, budući se u
Malostonskom zaljevu sada koristi svega 30 % mogućeg kapaciteta, te korištenje posebnosti,
jedinstvenosti i kvalitete plosnate kamenice (koja se u Europi još jedino uzgaja na području
FLAG-a) da se putem brendiranja stvori veća dodana vrijednost. Za uzgoj riba, potencijali su
izvrsni prirodni uvjeti i uspješni razvoj i rast ove djelatnosti u drugim dijelovima Hrvatske.
Izgradnja suvremene infrastrukture za ribarstvo i marikulturu, u koju se godinama nije gotovo ništa
ulagalo, također je potencijal razvoja. Važan potencijal je edukacija ribara i uzgajivača školjaka i
primjena znanstvenih tehnoloških dostignuća modrene opreme u ribarstvu i marikulturi. Važnost
ovog potencijala je u tome što daje doprinos konkurentskim prednostima (stvorenim), za
razliku od prirodnih uvjeta i resursa koji pripadaju u komparativne prednosti (stečene). Uz to
treba dodati i korištenje suvremenih tehnologija i načina prodaje (na pr. e-trgovina, brendiranje,
ekološka proizvodnja i dr.)
30
Razvijenost turizma na području FLAG-a i rastući interes i potražnja za novim sadržajima i
oblicima turizama je važan potencijal s višestrukim učincima za razvoj ribarstva i marikulture.
Također, turizam je važan i za razvoj djelatnosti povezanih s ribarstvom i marikulturom
posebno onih inovativnih, koje onda doprinose diversifikaciji ribarskog sektora. Turizam na
području FLAG-a je najvažniji gospodarski sektor koji bilježi uglavnom stalan rast zadnjih
godina, poboljšanje i proširenje turističke ponude, povećanje kvalitete usluga te mijenjanje
strukture turista i potražnje. Premda veći dio područja FLAG–a pripada u razvijenija turistička
područja u RH, i premda je to područje u neposrednoj blizini Dubrovnika, svjetske turističke
destinacije, mogućnosti turizma za razvoj ribarstva i marikulture ne koriste se dovoljno i na
pravi način. Posebno se to tiče mogućnosti koje pruža interes i rastuća potražnja za novim
turističkim oblicima i sadržajima, a koji su vezani za ribarstvo i marikulturu kao što su
specifični oblici turizma, participativno-iskustveni turizam (uključivanje i sudjelovanje turista u
pojedinim aktivnostima i poslovima u ribarstvu i marikulturi), kulturni turizam (upoznavane
sadašnjeg i prošlog načina života, kulture, običaja lokalnih zajednica kroz interpretaciju a ne
samo prezentaciju), sportski, edukacijski i ekološki turizam, gastro-eno turizam i dr. A to je
prilika i poticaj da se doprinese diversifikaciji u sektoru ribarstva, poboljšanju marketinga
plasmana i trženja proizvoda, stjecanju dodatnih prihoda, povećanju kvalitete proizvoda i
boljem povezivanju i suradnji između ribara i između školjkara. Uz taj potencijal idu i dosadašnje
inicijative i stečena iskustva, doduše sporadična i pojedinačna, nekih ribara i uzgajivača
školjaka u povezivanju s novim oblicima turizma. Radi se o tome da se kroz sustavno
uključivanje i integralno povezivanje ribarstva i školjkarstva u razvoj turizma iskoristi taj
potencijal i doprinese ukupnom razvoju područja FLAG-a.
Društveni kapital lokalnih zajednica, aktivnosti udruga civilnog društva, spremnost pojedinca i
lokalnih zajednica da doprinesu očuvanju morskog okoliša, jedinstvene prirodne baštine i
krajobraznih vrijednosti prostora, predstavlja također važan potencijal za razvoj kako ribarstva
i marikulture tako za ukupni razvoja čitavog područja FLAG-a. Uz to tu je i briga i aktivnosti na
očuvanju i njegovanju identiteta, briga za kulturnu baštinu osobito nematerijalnu, osjećaj
teritorijalne pripadnosti. Također, potencijal je njegovanje i održavanje vrijednih kulturnih
manifestacija i sportskih aktivnosti kao i podizanje svijesti lokalnog stanovništva za očuvanje i
održivo korištenje prirodne baštine. Važnost ovog potencijala je u tome što održava i potiče
povezanost, zajedništvo i solidarnost članova lokalnih zajednica te olakšava izgradnju društvene
infrastrukture
Djelovanje FLAG-a, planovi i programi za buduće aktivnosti i projekte, prikupljanje i usvajanje
znanja i vještina za pripremu i realizaciju razvojnih projekata, edukacija i usavršavanje članova,
upoznavanje i korištenje dobre prakse, te suradnja i umrežavanje s drugim nositeljima razvoja,
javnim, privatnim i civilnim sektorom na području FLAG-a te suradnja s drugima u Hrvatskoj
i EU, predstavlja potencijal za doprinos uspješnom i održivom razvoju ribarstva i marikulture i
time ujedno i doprinos ukupnom razvoju ovog područja. Važnost ovog potencijala je u tome
što omogućuje upravljanje razvojem na načelima održivog razvoja, društvene kohezije,
pametnog razvoja i drugim načelima LEADER-a i CLLD-a. A u provedbi, uspješno i učinkovito
identificiranje, pripremanje, provedbu projekata i vrednovanje njihovih rezultata i razvojnih
učinaka.
3.2 SWOT ANALIZA RIBARSTVA I MARIKULTURE (UZGOJA ŠKOLJAKA I RIBA) NA
PODRUČJU FLAG-a
Snage i slabosti te prilike i prijetnje za razvoj ribarstva, riboprerađivaštva i marikulture i
ukupnog razvoja područja FLAG-a (SWOT analiza) raspravili su i usuglasili sudionici, članovi
FLAG-a i drugi dionici, na radionicama koje su održane u Stonu i Vela Luci te putem konzultacija
31
tijekom izrade LRSR. U sljedećoj tablici prikazani su rezultati SWOT analize za razvoj ribarstva
i marikulture, dok su rezultati SWOT analize ukupnog razvoja FLAG-a, gospodarskog i
društvenog, prikazani u Dodatku br. 10.
Tablica 29. SWOT analiza razvoja ribarstva i akvakulture (marikulture) na području
FLAG-a
SNAGE SLABOSTI
• Općenito za školjkarstvo i ribarstvo
• Povoljni okolišni uvjeti
• Raznolikost flore i faune u obalnim
područjima, uključujući mnoge endemske
vrste
• Utvrđena ekološka mreža Natura 2000
omogućava očuvanje staništa koji
doprinose obnovi ribljih stokova
• Visoka kvaliteta proizvoda ribarstva i
školjkarstva zbog povoljnih okolišnih
uvjeta kvalitete mora i raznolikosti
morskih staništa
• Razvijen turistički sektor s potencijalnim
povećanjem tržišne potražnje - povećana
potražnja za ribom i školjkama generirana
turizmom, hrana, sport, kultura,tradicija
• Iskustvo u pružanju turističkih usluga
• Ribarstvo i školjkarstvo važna su
sastavnica identiteta lokalnih zajednica i
čitavog područja FLAG-a
• Prepoznata potreba i značaj
višenamjenskih plovila od strane dionika u
ribarstvu i školjkarstvu i iskazna podrška
potencijalnih nositelja projekta JLS i
njihovih javno pravnih tijela (komunalna i
vatrogasna društva)
• Iskazana potreba od strane ribara i
školjkara za nabavku specijaliziranih
dizalica za gospodarska plovila za ribolov i
akvakulturu u više lučica
• Iskazana potreba lokalnih organizatora i
dionika ribarskih i školjkarskih
manifestacija za ulaganja u razvoj
manifestacija, u opremu, promidžbu,
brendiranje i dr,
• Iskazana potreba od strane ribara i
školjkara za postavljanje montažnih i
obnavljanje postojećih ribarnica
• Općenito za školjkarstvo i ribarstvo
• Otežan prometni pristup glavnim
domaćim i vanjskim tržištima (prometna
izoliranost DNŽ od ostale Hrvatske)
• Slaba međuotočna prometna i poslovna
povezanost
• Manjak kvalificirane radne snage,
nedostatak međugeneracijskog obnavljanja
u ribarstvu i školjkarstvu, nedostatak
interesa mladih, kvalificiranih i poduzetnih
osoba
• Manjak učinkovitog poslovnog
povezivanja i suradnje između ribara i
između uzgajivača školjaka
• Nedovoljna suradnja između znanosti i
sektora te nedostatak korištenja
primijenjenih znanstvenih i istraživanja i
rezultata u proizvodnji
• Nedovoljno razvijeni i skupi kanali
distribucije
• Slaba diversifikacija, nizak stupanj
finalizacije i promocije lokalnih proizvoda.
• Nedovoljna lokalna suradnja između
različitih gospodarskih dionika koji
predstavljaju različite interesne skupine u
obalnim/otočnim zajednicama
• Nedovoljan broj proizvoda dodane
vrijednosti
• Nedostatak robnih marki i brendiranja
• Nerazvijenost infrastrukture vezane uz
trženje (manjak ribarnica, prodajnih mjesta
i dr.)
• Manjak inovativnosti i poduzetništva
• Nedovoljno iskorištena tradicija ribarskih i
školjkarskih mjesta za razvoj specifičnih
oblika turizma (kulturni, sportski,
gastro/eno i dr.)
• Gubitak tradicionalnih vještina i znanja u
ribarstvu i uzgoju školjaka
• Ilegalna proizvodnja i prodaja u
školjkarstvu i ribarstvu
• Gubitak identiteta ribarskih i školjkarskih
zajednica
32
Školjkarstvo
• Povoljni prirodni uvjeti, čistoća mora-
kvaliteta prirodnih uvjeta za uzgoj
školjaka
• Prirodni rezervat – zaštita dobrih
prirodnih uvjeta za školjkarstvo
• Tradicija uzgoja školjaka (kamenica)
• Iskustvo, dobro poznavanje i vještina
u uzgoju/ proizvodnji školjaka
• Povoljni prirodni uvjeti, čistoća mora-
kvaliteta prirodnih uvjeta za uzgoja
školjaka
• Prirodni ciklus uzgoja/proizvodnje
školjaka
• Prepoznatljivost kvalitete, posebnosti i
jedinstvenosti proizvoda (plosnata
kamenica)
• Nema konkurencije na lokalnom i
domaćem tržištu
• Blizina Dubrovnika, svjetske turističke
destinacije i razvijene turističke
destinacije DNŽ-a
• Prilagodljivost, opstojnost djelatnosti
uzgoja/proizvodne školjaka
• Izrada marketinške studije za
Malostonsku kamenicu
• Sposobnost opskrbljivanja tržišta
ujednačenom količinom i kvalitetom
proizvoda
• Manjak višenamjenskih plovila za
pravovremene i učinkovite intervencije
uklanjanja i sprječavanja onečišćenja mora
(izlijevanjem nafte, zauljenom vodom,
krutim otpadom, sanitarnim vodama,
izgubljenim ili odbačenim ribolovnim
alatima i dr.) na morskom dnu
• Manjak specijaliziranih dizalica u lučicama
za gospodarska plovila namijenjena za
ribolov i akvakulturu
• Manjak suvremene ugostiteljske i druge
opreme, te ulaganja u promidžbene
aktivnosti, programe, brendiranje i dr. za
unapređivanje kvalitete i atraktivnosti
ribarskih i školjkarskih manifestacija
• Manjak kratkih lanaca prodaje, nedostatak
suvremeno opremljenih malih ribarnica i
neulaganja u modernizaciju postojećih
Školjkarstvo
• Problemi s koncesijama u
Malostonskom zaljevu zbog
komplikacija oko nadležnosti- Vlada
RH /Županija
• Smanjenje prirodne populacije
(kamenica, dagnja) nepostojanje
mrjestilišta za školjkaše i osiguravanja
mlađa
• Ugroženost uzgoja školjaka od
predatora (orade) protiv kojih nije
moguća učinkovita zaštita zbog
ograničenja ribolova u prirodnom
rezervatu
• Mala proizvodnja školjaka, nedovoljna
za plasman na nova tržišta
• Manjak odgovarajuće obalne
infrastrukture, nedostatak otpremnih
centara, pristaništa
• Neadekvatna flota plovila za uzgoj
školjkara
• Manjak odgovarajućeg suvremenog
purifikacijskog centra
• Neiskorištenost rastućih potencijala
lokalnog /regionalnog tržišta za plasman
školjaka
• Dubrovnika svjetske turističke
destinacije
• Manjak ulaganja u tehnološka
unapređenja uzgoja/proizvodnje i u
plasman školjaka
33
Ribarstvo
• Snažna tradicija ribarstva
• Raspoloživa radna snaga sa znanjima i
iskustvima u preradi ribe (Vela Luka)
• Znanja, vještine, iskustvo, dobro
poznavanje tehnika i vještina u
ribarstvu
• Dio ribara s obzirom na veličinu
plovila i vrste alata ulov iskrcavaju na
privezištima
• Prilagodljivost i opstojnost poslovanja
jednog dijela ribara otežanim uvjetima
• Razvijen turizam na području FLAG-a
i porast potražnje posebno specifičnih
oblika turizma (participativno-
iskustveni turizam, gastro-eno
turizam, kulturni i sportski turizam i
dr.)
• Nedovoljna povezanost i suradnja
školjkara
• Neorganizirano tržište; većinom je
lokalno, direktna prodaja na
uzgajalištima ili restoranima, samo mali
dio se dalje distribuira
• Izostanak diversifikacija proizvoda -
proširenje palete proizvoda marikulture
razvitkom novih proizvoda od
postojećih vrsta iz uzgoja ili uvođenjem
novih vrsta u uzgoj
• Neadekvatno odlaganje otpada
stvorenog u proizvodnom procesu
• Pretjerana gradnja na obalnom području
koja utječe na ekosustave
• Izostanak investicija u infrastrukturu
uzgajališta školjki i riba zadnjih godina
na području DNŽ
Ribarstvo
• Ograničenja ili nemogućnost ribolova
zbog zaštite prirode (Prirodni rezervat
Malostonski zaljev; područja NATURA
2000 na prostoru Lastova, NP Mljet,
zatvoreni kanali za koćare i dr.)
• Štete od predatora ( dupini, tune) i
neadekvatne naknade
• Ribari rade uglavnom u teritorijalnom
moru, zanemariv dio u ZERP-u
• Nedostatna modernizacija ribarske flote
• Nema ribarskih luka, skladišta,
hladnjača, pogona za pakiranje i dr.
• Manjak iskrcajnih mjesta, sadašnja su
prostorno oskudna i imaju slabe
pristupne prometnice
• Nerazumijevanje nadležnih lučkih
uprava za ribare, davanje prednosti
nautičkom turizmu
• Nedostatak prodajnih mjesta (ribarnica)
• Manjak u uvođenja i korištenja
suvremenih načina prodaje ( e- trgovina
i dr.) • Nedostatna ulaganja u tehnološka
unapređenja
• Manjak prerade i proizvodne ribljih
prerađevina
• Slaba ili nepostojeća diversifikacija u
ribarstvu
• Nedovoljna potpora i ulaganja u
ribarsku flotu i opremu
34
• Nedovoljna povezanost ribarstva s
turizmom i drugim djelatnostima
(obrazovanje, zaštita prirode, kultura i
dr.)
PRILIKE PRIJETNJE
• Dostupnost i korištenje EU fondova za
razvoj ribarstva i školjkarstva
• Suradnja sa znanstvenim i
istraživačkim institucijama u RH i EU
radi unapređenja ribarstva i
uzgoja/proizvodnje školjaka i
stvaranja dodane vrijednosti
• Mogućnosti daljnjeg razvoja kroz
provedbu Integriranog upravljanja
obalnim područjem
• Provedba Strategije upravljanja
morskim okolišem i obalnim
područjem
• Mogućnosti koje pruža EUSAIR-a
(EU
• Strategija za jadransko-jonsku regiju).
za znanstvenu suradnju u ribarstvu i za
ribolovne resurse, kao i održivo
upravljanje ribarstvom i razvoj
zajedničkih standarda i praksi)
• Povezivanje i suradnja s drugim
sektorima čiji rast utječe na razvoj
školjkarstva i ribarstva (turizam,
zaštita okoliša, ruralni razvoj,
proizvodnja autohtonih prehrambenih
proizvoda i dr.)
• Stalni rast i podizanje kvalitete
turizma u Dubrovniku i na području
DNŽ-a; razvoj turizma i porast
potražnje za autohtonim i kvalitetnim
gastro-eno proizvodima, povećanje
interesa za tradiciju, običaje i život
lokalnih ribarskih zajednica (kulturni,
obrazovni turizam i dr.)
• Mogućnost brendiranja proizvoda
podrijetlom iz zaštićenih područja i
Natura 2000 područja
• Promocija visoke nutritivne vrijednosti
ribe i školjkaša iz uzgoja
• Povećanje potražnje za ribom i
školjkama na domaćem inozemnim
tržištima
• Rast potencijalnih tržišta za proizvode
s većom dodanom vrijednosti
• Otežavajući pristup nacionalnom i
izvoznim tržištima školjaka i riba, zbog
nerješavanje slabe i neodgovarajuće
prometne povezanosti DNŽ s ostalim
dijelovima Hrvatske
• Smanjenje ribolovnih resursa u
Jadranskom moru.
• Konkurencija za morski prostor i
korištenje obalnog pojasa (nautički
turizam, sportske luke i lučice, pritisci
turističke potrošnje)
• Nemogućnost obnova koncesija za
korištenje pomorskog dobra
• Potencijalno povećani troškovi i
ograničenja u uzgoju zbog područja
Natura 2000.
• Rastući troškovi poslovanja (naročito
goriva) i ostali ulazni troškovi u
kombinaciji s niskom cijenom prve
prodaje proizvoda ribarstva
• Nered u organizaciji tržišta ribom,
nelojalna konkurencija na tržištu
• Konkurencija od proizvođača s nižim
troškovima proizvodnje (europskih i
međunarodnih)
• Negativni demografski trendovi:
odlazak mladih i iseljavanje, gubitak
radne snage u školjkarstvu i ribarstvu,
odljev visokoobrazovanog stanovništva
• Ograničena kupovna moć domaćih
potrošača
• Povećanje prometa na Jadranu i rizik od
onečišćenja
• Povećana mogućnost uvođenja štetnih
vodenih organizama i patogena (HAOP)
u Jadran putem balastnih voda zbog
internacionalnog prometa brodova koje
mogu značajno doprinijeti promjenama
u domaćoj populaciji morske biote te
ozbiljno ugroziti bioraznolikost i na
lokalnoj i na (sub)regionalnoj razini
• Zakonska regulativa vezano za
mrjestilišta u Malom Stonu
35
4. OPIS CILJEVA LRSR TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA LRSR
UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE OSTVARENJA ILI REZULTATA
4.1 VIZIJA, CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA FLAG-a
Vizija razvoja FLAG-a zasniva se na rezultatima osnovne analize, SWOT analize, razvojnih
trendova u užem i širem okruženju te idejama o budućnosti područja. Polazište za izradu
vizije je ribarstveno područje FLAG-a sa svojim prednostima i slabostima, potencijalima i
problemima, jedinstvenostima i nedostacima. Značajke područja predstavljaju polazne točke za
osmišljavanje dugoročne razvojne vizije. Područje prvenstveno karakterizira nekoliko osnovnih
elemenata: mediteranska klima, dobar geostrateški položaj prema jugu Europe, otoci, poznate
turističke destinacije, tradicija ribarstva i akvakulture, gastronomska tradicija zasnovana na
mediteranskoj prehrani – područje prepoznatljivih gastronomskih proizvoda (vino, maslinovo
ulje, voće i povrće, školjke), jedinstveno područje s velikim prostorima zaštićene visoko
vrijedne prirodne baštine (NATURA 2000/Park prirode Lastovsko otočje, Nacionalni park
Mljet), očuvan okoliš, visoko vrijedna pomorska kulturno-povijesna baština, prepoznatljiva
tradicijska gradnja i način života, razvijen društveni život lokalnih zajednica s tradicijom
očuvanja nematerijalne baštine.
Uloga lokalne razvojne strategije u ribarstvu, čija su načela osnova za osmišljavanje razvojne
vizije, je prvenstveno očuvati i razviti socijalni kapital s razvojem partnerstva između javnog,
privatnog i civilnog sektora te uspostaviti mrežu potpornih institucija u svrhu njihova sinergijskog
djelovanja s ciljem postizanja razvoja područja FLAG-a; jačati gospodarske mogućnosti
područja s naglaskom na razvoj ribarstva i akvakulture i svih drugih djelatnosti koje omogućuju
održiv razvoj ovog ribarstvenog područja; razvoj poduzetničkog razmišljanja i kulture te pomoć
razvoju poduzetništva, posebno razvoja malog ribarstva i akvakulture te malog poduzetništva i
obrtništva. Ključna uloga strategije je osigurati kvalitetu života stanovnika a time i njihovu
opstojnost na ovom vrijednom prostoru.
Vizija područja FLAG-a koja je osmišljena temeljem analize stanja, SWOT analize i razvojnih
smjernica je:
Područje razvijenog i diversificiranog gospodarstva čiji razvoj je zasnovan na očuvanju i
• Provedba master plana turizma DNŽ i
županijskih i općinskih razvojnih
programa
• Povećanje svijesti o okolišu i
održivosti prirodnih resursa
• Mogućnost financiranja nabave
višenamjenskih plovila iz sredstava
fondova EU
• Mogućnost financiranja nabave
specijaliziranih dizalica iz sredstava
fondova EU
• Mogućnost financiranja razvoja
ribarskih i školjkarskih manifestacija
iz sredstava fondova EU
• Dostupnost i korištenje EU fondova za
unapređenje trženja, postavljanje
novih i modernizaciju postojećih
ribarnica.
• Onečišćenje okoliša-mora, neuređena
kanalizacija i odvodnja u
prekograničnim područjima (Neum)
• Neprovođenje propisanih mjera zaštitite
okoliša u području uzgoja i proizvodnje
školjaka
• Neregulirana sidrišta na prostoru
uzgoja/proizvodnje školjaka
• Učestalost prirodnih katastrofa i
nepovoljnih vremenskih prilika
• Klimatske promjene i njihov utjecaj na
morski okoliš
36
održivom korištenju razvojnih resursa te međunarodnoj prepoznatljivosti ribarstva i
akvakulture temeljenoj na tradiciji i baštini.
Mjerama (aktivnostima) s pripadajućim operacijama (projektima) za postizanje vizije,
doprinijeti će se postizanju slijedećih općih ciljeva FLAG-a:
• Promicanje identiteta, kreativnost, inovacije, poduzetništva i partnerstva između javnog,
civilnog i privatnog sektora u cilju jačanja prepoznatljivosti i identiteta područja
• Podizanje gospodarske konkurentnosti te poticanje razvoja novih proizvoda, usluga i
tehnologija te potporne infrastrukture u ribarstvenom području
• Kvalitetan razvoj i potpora stjecanju specijalističkih znanja i vještina za razvoj svih
aktivnosti u području FLAG-a (s naglaskom na poticanje zaštite okoliša, primjene
načela održivog razvoja te razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva)
• Očuvanje i održivo korištenje vrijedne biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih
područja/NATURA 2000, te pomorske kulturno-povijesne i tradicijske baštine
Općim ciljevima želi se postići:
o Održivi razvoj ribarstva i akvakulture i s njima povezanim gospodarskim aktivnostima i
drugih sektora poput turizma, s naglaskom na zaštitu okoliša i jačanje biološke
raznolikosti
o Očuvanje identiteta i tradicije ribarstva i akvakulture te pomorske kulturno-povijesne
baštine
o Razvoj komplementarnih djelatnosti u ribarstvu i akvakulturi te diverzifikacija
ekonomskih aktivnosti
o Poticanje zapošljavanja i razvoj/očuvanje radnih mjesta u ribarstvu i akvakulturi te s
njima povezanim djelatnostima animacijom lokalnih razvojnih dionika i ukupnog
stanovništva
Uz navedeno, pri planiranju strateških/specifičnih ciljeva, lokalno razvojno partnerstvo i šira
zajednica vodili su se osmišljavanjem kako, u okviru mogućnosti OPPR za provedbu LRSR,
postići:
− najbolje moguće korištenje razvojnih potencijala svih razvojnih resursa (lokalni,
unutarnji, potencijali) na načelima održivog razvoja (koji uključuju ljudske resurse,
prirodnu i kulturnu baštinu, prostorne resurse, klimatske uvjete, gospodarske resurse i
tradicijska znanja i vještine te lokalne i regionalne institucije i organizacije koje su
potpora razvoju);
− maksimizaciju uključivanja ciljnih skupina iz osjetljivih slojeva društva, koji su manje
aktivni i vidljivi u društvenom razvoju zajednice, a posebno u gospodarstvu; posebno
onih koji imaju velika znanja, vještine i inovativne razvojne ideje te spremnost na
suradnju, u svrhu prevladavanja isključenosti, rodne i generacijske nejednakosti;
− stvaranje novih radnih mjesta u svrhu zaustavljanja depopulacije i migracije mladih, ali
i društveno-ekonomski razvoj i povećanje kvalitete života na području;
− razvoj međusektorske i projektne suradnje i parterske integracije kako različitih
sektorskih razvojnih dionika tako i različitih razvojnih dionika unutar jednog razvojnog
gospodarskog sektora a u svrhu razvoja novih usluga i proizvoda te razmjene znanja i
vještina.
U osmišljavanju strateških/specifičnih razvojnih ciljeva lokalno partnerstvo vodilo se
maksimiziranjem doprinosa aktivnosti provedbe LRSR usklađenim s prioritetima Zajedničke
ribarstvene politike EU (ZRP) za programsko razdoblje 2014.-2020.:
1. Poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju
utemeljenog ribarstva
2. Poticanje okolišno održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne i na znanju
utemeljene akvakulture
37
3. Poticanje provedbe ZRP-a
4. Povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije
5. Poticanje trženja i prerade
6. Poticanje provedbe Integrirane pomorske politike
a kojima se doprinosi ostvarenju 4 razvojna cilja ZRP-a:
1. Promicanje konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno odgovornog
ribarstva i akvakulture/marikulture
2. Poticanje provedbe Zajedničke ribarstvene politike (ZRP)
3. Promicanje uravnoteženog i uključivog teritorijalnog razvoja ribarstvenih područja i
akvakulturnih/marikulture područja u akvakulturi
4. Poticanje razvoja i provedbe Integrirane pomorske politike (IPP) Unije
Ujedno, strateški/specifični ciljevi LRSR usmjereni su maksimiziranju doprinosa ciljevima
provedbe lokalnih razvojnih strategija za ribarstvo OPPR:
− Jačanje uravnoteženog ekonomskog razvoja priobalnih i otočnih zajednica ovisnih o
ribarstvu, jačanje njihovog potencijala davanjem više vrijednosti aktivnostima vezanim
uz ribarstvo te diversifikacijom u druge vezane sektore, povećavajući time mogućnosti
prihoda i zapošljavanja.
− Podrška razvoju male infrastrukture.
− Omogućavanje kolektivnog i strateškog razmišljanja u ribarskim zajednicama kako bi
same oblikovale svoju ekonomsku budućnost.
− Povećanje razine sudjelovanja sektora ribarstva i akvakulture kroz promociju aktivnog
sudjelovanja ribara u upravljanju i donošenju odluka u strateškom planiranju lokalnog
razvoja.
− Integracija i optimizacija sudjelovanja sektora ribarstva u lokalnom razvoju s ciljem
maksimalizacije sinergije i smanjenja mogućih sukoba interesa u ribarstvenim
područjima.
− Promicanje socijalne kohezije u obalnim i otočnim zajednicama.
− Jačanje svijesti o zaštiti okoliša i prirode te očuvanju bioraznolikosti u ribarskim
zajednicama kako bi se uključile u zaštitu resursa u svrhu povećanja otpornosti i
smanjenja ranjivosti.
− Pružanje smjernica i jačanje kapaciteta za provedbu CLLD pristupa.
− Uspostava odgovarajućih mehanizama za maksimalizaciju komplementarnosti i sinergija
s drugim EU fondovima.
− Pružanje platforme za razmjenu najboljih praksi i iskustava u okviru EUSAIR-a i
prekogranične suradnje
Odnosno maksimiziranju doprinosa ciljevima provedbe detaljnije definiranim u OPPR
a) dodavanje vrijednosti, stvaranje radnih mjesta, privlačenje mladih ljudi i promicanje
inovacija u svim fazama opskrbnog lanca proizvoda ribarstva i akvakulture;
b) poticanje diversifikacije unutar ili izvan gospodarskog ribolova, cjeloživotnog učenja i
stvaranja radnih mjesta u ribarstvenim područjima;
c) jačanje i iskorištavanje prednosti koje se odnose na okoliš u ribarstvenim područjima,
uključujući i operacije za ublažavanje učinaka klimatskih promjena
d) promicanje društvene dobrobiti i kulturne baštine u ribarstvenim područjima, uključujući
ribarstvenu, akvakulturnu i pomorsku kulturnu baštinu;
e) jačanje uloge ribarstvenih zajednica u lokalnom razvoju i upravljanju lokalnim
ribarstvenim resursima te pomorskim aktivnostima.
U planiranju aktivnosti za postizanje razvojne vizije a time i provedbu LRSR te kreiranje
razvojnih ciljeva FLAG Južni jadran vodio se i općim načelima LEADER-a odnosno CLLD-a za
razdoblje 2014.-2020. prvenstveno usmjerenom na inovacije i postizanje planiranih rezultata koji
donose trajne i vidljive promjene. Načela kojima se u pripremi i planiranju provedbe lokalnog
razvoja vođenog lokalnom zajednicom vodi FLAG su:
38
− Razvoj utemeljen na definiranim značajkama, potrebama i mogućnostima lokalnog
područja
− Strategija je u potpunosti izrađena prema stvarno iskazanim potrebama lokalnih razvojnih
dionika implementacijom pristupa odozdo prema gore
− Tijekom izrade LRSR posebna pažnja je posvećena jačanju javno-privatnog partnerstva
odnosno integraciji FLAG-a kao nositelja razvoja lokalnog područja, te razvoju i
definiranju inovativnog, integriranog i multisektorskog pristupa lokalnom razvoju,
umrežavanju i suradnji te
− Načinu programiranja isporuke projekata putem odabira od strane lokalnog razvojnog
partnerstva u smislu implementacije decentraliziranog pristupa lokalnom razvoju
Opći ciljevi (prioritetne smjernice) LRSR odnosno sažeti (SMART) opći cilj LRSR:
Do kraja 2023. ribarstveno područje FLAG-a Južni Jadran imati će unaprijeđen i prepoznat
sustav ribolova i akvakulture s učinkovitim procesima i postupcima koji će omogućiti: otvaranje
novih i zadržavanje minimalno 11 radnih mjesta, najmanje 50 osoba steći će nova znanja i
vještine, provedbu najmanje 14 inicijativa za poboljšanje konkurentnosti i razvoja dodane
vrijednosti u ribarstvu i akvakulturi.
ostvaruju se putem specifičnih ciljeva odnosno strateških razvojnih ciljeva FLAG-a Južni
Jadran do 2020-te (odnosno. do 2023.) godine:
1. Povećanje konkurentnosti ribarstvenog područja
2. Stvaranje dodane vrijednosti ribarskim i proizvodima akvakulture/marikulture
3. Revitalizacija i razvoj turizma ribarstvenog područja
4. Diverzifikacija iz i unutar ribarstva i akvakulture/marikulture
Vodeći se svim navedenim smjernicama, FLAG Južni Jadran, metodom „odozdo prema gore“,
definirao je prioritetne mjere i aktivnosti koji su doveli do definiranja strateških (specifičnih)
ciljeva, shematski sažeto prikazano na sljedećoj tablici:
Tablica 30. Prioritetne mjere Strateški/specifični razvojni ciljevi FLAG-a 2014.-2020.
Prioritetne Mjere (grupa aktivnosti) u
programskom razdoblju 2014.-2020.
Strateški/specifični razvojni ciljevi FLAG-a u
programskom razdoblju 2014.2020.
1.1 Jačanje zaštite prirodnih resursa kao
preduvjeta održivog razvoja
ribarstvenog područja
1. Stvaranje preduvjeta za jačanje
konkurentnosti ribarstvenog područja
2.1 Jačanje mikro i malog poduzetništva u
ribarstvu i akvakulturi
2. Jačanje održivosti gospodarskih subjekata
u ribarstvu i akvakulturi ribarstvenog
područja FLAG-a 2.2 Diverzfikacija/diferencijacija tržišta (nova i
drugačija tržišta, ciljani kupci)
3.1 Potpora razvoju male turističke
infrastrukture i usluga povezanih s
ribarstvom i akvakulturom
3. Revitalizacija i razvoj turizma ribarstvenog
područja
4.1 Ulaganja u diverzifikaciju
aktivnosti/djelatnosti
4. Diverzifikacija iz i unutar ribarstva i
akvakulture
5. Potpora radu FLAG-a
5.1 Vođenje provedbe LRSR, rad i jačanje kapaciteta FLAG-a
39
U svrhu postizanja općih i specifičnih ciljeva provedbe lokalnog razvoja vođenog lokalnom
zajednicom u provedbi LRSR FLAG Južni Jadran posebna pažnja posvetiti će se poticanju projekata
nositelja u kategoriji zajedničkog korisnika te projekata koji imaju zajednički interes i inovativne
značajke za razvoj ukupnog ribarstvenog područja FLAG-a. Operacije odnosno projekti koji
ispunjavaju najmanje dva navedena kriterija, zajednički korisnik te zajednički interes ili sva
tri navedena kriterija, ovisno o mjeri, poticati će se dodjelom najviše razine javne potpore.
Operacije odnosno projekti koji ne ispunjavaju kriterije zajedničkog korisnika i zajedničkog
interesa, a nedvojbeno imaju inovativne značajke poticati će se najvišom razinom potpore pod
uvjetom da ne sadrže operacije okviru mjera predviđenih u Glavi V . poglavljima I., II. i IV . Uredbe
(EU) br. 508/2014, osim operacija u okviru mjera iz članaka 33., 34., 41. stavak 2., 43., 55., 56., 57.,
66. i 67. iste Uredbe, pod uvjetom da postoji jasno obrazloženje za njihovo upravljanje na lokalnoj
razini.
Zajedničkim korisnikom u smislu provedbe LRSR smatraju se udruženja u ribarstvu3/organizacije
ribara4, organizacije civilnog društva izvan sektora ribarstva ili poduzeće/trgovačko društvo/
organizacija u većinskom javnom vlasništvu a koje/a nije javnopravno tijelo.
Operacija odnosno projekt ima Zajednički interes ako ju provodi Zajednički korisnik i ako je u
kolektivnom interesu članova Zajedničkog korisnika te opće javnosti. Takva operacija treba
obuhvaćati više od zbroja pojedinačnih interesa članova Zajedničkog korisnika. Zajednički interes
kojim se podrazumijeva doprinos interesu opće javnosti, ujedno se dokazuje putem ostvarivanja
doprinosa barem jednoj razvojnoj potrebi FLAG područja definiranim odobrenom LRSR.
Operacija odnosno projekt, ima inovativne značajke na razini ribarstvenog područja FLAG-a,
odnosno ukoliko operacija/projekt rezultira uvođenjem novih aktivnosti ili novog proizvoda ili nove
usluge na FLAG području.
Operacija ima inovativne značajke na lokalnoj razini, odnosno ukoliko operacija rezultira
uvođenjem nove aktivnosti ili novog proizvoda ili nove/inovativne metode ili usluge na lokalnoj
razini (ribarstveno područje FLAG-a).
Ako projekt odnosno operacije ne ispunjava gore navedene uvjete primjene kriterija, a u svrhu
doprinosa realizaciji ciljeva LRSR, ista će se poticati osnovnom razinom potpore od 50% uz dodatak
dozvoljene visine javne potpore iz Priloga I Uredbe (EU) 508/20145.
U skladu sa člankom 95. stavkom 2. točkom a) Uredbe (EU) br. 508/2014, intenzitet potpore za
operacije odnosno projekte kojima je korisnik javnopravno tijelo ili poduzeće kojem je povjereno
obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa iz članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije, ako je potpora odobrena za obavljanje takvih usluga, iznosi 100% ukupnih
prihvatljivih troškova, a sukladno Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o uvjetima, kriterijima, načinu odabira,
financiranja i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu (NN 27/19). (dalje: Pravilnik o
provedbi LRSR)
Sve operacije u okviru provedbe lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom moraju
omogućavati javni pristup svojim rezultatima, a posebno one koje ostvaruju višu razinu potpore od
osnovne propisane Uredbom (EU) br. 508/2014.
3 Udruženja u ribarstvu - organizacije subjekata u ribarstvu koje su priznate/osnovane po posebnim propisima odnosno
okupljaju članice koje obavljaju djelatnost na području ribarstva (npr. ribarske zadruge, udruge, zaklade, fondacije,
klasteri, organizacije proizvođača, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju subjekte u ribarstvu – cehovi,
grupacije i slično); 4 Organizacija ribara - organizacija/udruženje ribara priznatih sukladno posebnim propisima (ribarska zadruga,
organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača i međugranska organizacija) ili strukovno udruženje/ceh
u okviru javnopravnog tijela utemeljenog zakonom koji okuplja ribare; 5 Sukladno gore navedenom Pravilniku i odredbama Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog Parlamenta i Vijeća od 15.
svibnja 2014.o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo…
40
4.2 CILJEVI, MJERE I TIPOVI OPERACIJA LRSR ZA PODRUČJA FLAG-A TEMELJENI NA
MOGUĆNOSTIMA OPPR 2014 – 2020
Tablica 31. Strateški cilj 1 – mjere i tipovi operacija
Strateški cilj 1 Stvaranje preduvjeta za jačanje konkurentnosti ribarstvenog
područja
Obrazloženje cilja
Svrha prvog cilja LRSR FLAG-a Južni Jadran je osiguranje preduvjeta za oodrživ gospodarski
razvoj odnosno ekonomsko jačanje poduzetnika u ribarstvu i akvakulturi. Prirodni uvjeti i
resursi, očuvana priroda i okoliš na području FLAG-a su snažni potencijali za razvoj ribarstva
i marikulture te za poboljšanje kvalitete življenja i njegovanje identiteta lokalnih zajednica i
održiv razvoj čitavog prostora FLAG-a. Od prirodnih uvjeta za ribarstvo i uzgoj školjaka i
riba posebno se ističe čistoća mora, kvaliteta prirodnih uvjeta za uzgoj školjaka (Prirodni
rezervat, parkovi zaštićene prirode), raznolikost flore i faune u obalnim područjima
uključujući mnoge endemske vrste te utvrđena ekološka mreža Natura 2000. Upravo ove,
osnovne razvojne preduvjete, treba očuvati kako bi se doprinijelo jačanju konkuretnosti
proizvoda ribarstva i akvakulture a sukladno jasno iskazanim razvojnim potrebama FLAG
područja navednih u osnovnoj i SWOT analizi.
Indikativni indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators) na
razini strateškog 1 LRSR (sukladno pokazateljima rezultata za Prioritet Unije I, Specifičan
cilj OPPR 1.)
4.1 Stvorena radna mjesta
(novozaposleni)
4.2 Sačuvana radna mjesta 4.3 Stvorena poduzeća
2 2 0
Izvor informacija Izvješća UT i FLAG-a Južni Jadran
Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) prema mogućnostima
OPPR 2014.-2020.
Prioritetna Mjera 1.1 Jačanje zaštite prirodnih resursa kao preduvjeta održivog
razvoja ribarstvenog područja
Obrazloženje Mjere
Namjena ove mjere je pružiti razvidnu potporu zaštiti najvažnijeg razvojnog resursa
ribarstvenog područja FLAG-a, mora i priobalja. Mjerom će se omogućiti nabava
odgovarajuće opreme poput višenamjenskih plovila za monitoring te pravovremene i
učinkovite intervencije uklanjanja i sprječavanja onečišćenja mora, zaštite morskog okoliša,
zdravlja ljudi i gospodarske uporabe mora. Višenamjenska plovila važna su za intervencije u
slučaju onečiščenja mora a ujedno predstavljaju osnovni alat za praćenje stanja kakvoće mora
kao i jačanje svijesti, posebno mladih, o potrebi očuvanja ovog najznačajnijeg gospodarskog
razvojnog resursa. Također, na FLAG području nalaze se lučice koje nemaju odgovarajuću
infrastrukturu koja bi na adekvatan način omogućila održavanje gospodarskih plovila kao
najvažnijeg alata u daljnjem razvoju lokalnog ribastva i akvakulture. Intervencija u okviru ove
mjere odnositi će se na nabavu i instaliranje specijalnih dizalica koje bi omogućile pravilno
održavanje gospodarskih plovila bez opasnosti za onečišćenje mora i priobalja. Intervencije u
okviru ove mjere uz jačanje zaštite okoliša i očuvanja razvojnog resursa ujedno omogućuju
bolje uvjete rada, povećanje produktivnosti i prihoda, te, općenito, povećanje konkuretnosti
cijelog ribarstvenog područja FLAG-a Južni Jadran.
Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti)
FLAG Južni Jadran, DUNEA – Razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije i druge
potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i
organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima
projekata
41
Predviđene aktivnosti unutar Mjere
Aktivnosti predviđene u okviru ove Mjere odnose se na nabavu i/ili opremanje višenamjenskih
brodova te adaptaciju i/ili gradnju i/ili opremanje lokacija specijaliziranih fiksnih dizalica i/ili
nabavu mobilnih dizalica za vađenje brodova gospodarske namjene ribarstva i akvakulture te
lokalnog stanovništva. Uz navedeno, aktivnosti projekata moraju biti usmjerene i na eko-akcije
čišćenja mora i priobalja te jačanje svijesti javnosti o potrebi zaštite okoliša, posebno mora i
priobalja te promicanje istog. Aktivnosti unutar ove mjere mogu uključiti i znanstveno-stručne
aktivnosti monitoring, edukacije, radionice za različite ciljne skupine i dr. Promidžbene
aktivnosti. Detaljne prihvatljive aktivnosti biti će navedene u FLAG natječaju.
Ciljani korisnici
Javnopravna tijela ili poduzeće/trgovačko društvo ili organizacija u većinskom javnom
vlasništvu a koje/a nije javnopravno tijelo ili poduzeće kojem je povjereno obavljanje usluga
od općeg gospodarskog interesa iz članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije, sukladno Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o uvjetima, kriterijima, načinu odabira, financiranja
i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu (NN 27/19). Ciljani korisnici mogu biti i
iz gospodarskog sektora ribarstva6 sukaldno Čl. 2, točki f) Pravilnika za provedbu LRSR, u
kategoriji mikro, malih i srednjih poduzetnika.
Detaljni uvjeti koje moraju zadovoljiti ciljani korisnici biti će definirani FLAG natječajem.
Kriteriji prihvatljivosti
Prihvatljivi su oni projekti koji jasno doprinose ostvarenju cilja LRSR. Prihvatljivi projekti
odnosno njihovi troškovi odnose se na prihvatljive aktivnosti sukladno FLAG natječaju,
izuuzev onih koje uključuju troškove sukladne Članku 11. Uredbe (EU) 508/2014. Sukladno
Uredbi (EU) 508/2014 prihvatljivi su projekti koji uključuju nabavu plovila ako se isti ne
odnosi na povećanje ribolovnog napora već isključivo u svrhu zaštite ribljeg fonda odnosno
jasne povezanosti doprinosa održivom razvoju ribarstva i akvakulture. Ulaganja u
specijalizirane dizalice za brodove prihvatljiva su isključivo ako se ne provode na operativnoj
ili manipulativnoj obali te ako se ne odnose na aktivnosti koje su obuhvaćene Čl. 43 Uredbe
(EU) 508/2014. Opis kriterija prihvatljivosti je indikativan, isti će se detaljno definirati u
FLAG natječaju.
Intenzitet potpore
100% prihvatljivih troškova:
− sukladno Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o provedbi LRSR;
− ako projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema sva 3 kriterija uvećanja: zajednički
korisnik, zajednički interes i inovativne značajke na lokalnoj razini ako se operacija
provodi sukladno Čl. 8 stavku 5. Pravilnika o provedbi LRSR;
− ako projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema 2 kriterija uvećanja: zajednički
korisnik i zajednički interes, sukaldno Čl. 8. Stavku 3. Pravilnika o provedbi LRSR.
85% što čini: 50% prihvatljivih troškova, uz primjenu uvećanja od 35%, sukladno Prilogu I
Uredbe (EU) 508/2014 za operacije koje se provode na otocima Mljet i Lastovo a koje ne
provodi nositelj sukladan Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o provedbi LRSR.
50% ukupnih prihvatljivih troškova ako projekt ne ostvaruje navedena tri uvjeta za uvećanje
intenziteta potpore te ako se operacije ne provode ne otocima Mljet i Lastovo te ako projekt ne
provodi nositelj sukladan Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o provedbi LRSR.
Intenzitet potpore sukladan je Čl. 8. Pravilnika o uvjetima, kriterijima, načinu odabira,
financiranja i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu (NN 27/19).
Detaljna razrada primjene intenziteta potpore biti će definirana FLAG natječajem.
6 „Gospodarski sektor ribarstva“ – gospodarska interesna skupina ribarstva koja obuhvaća pravne ili fizičke osobe koje
su vlasnici ili ovlaštenici važeće povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova, ovlaštenici povlastice za uzgoj morske
ribe i drugih morskih organizama i/ili povlastice za akvakulturu, subjekti u poslovanju s hranom sukladno posebnom
propisu koji su korisnici odobrenih ili registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla za žive
školjkaše i /ili proizvode ribarstva te ribarske zadruge, udruge, klasteri i ostali oblici udruživanja iz područja ribarstva.
42
Mjerljivi pokazatelji ostvarenja (isporuke, outputi) mjere do 2023.
Odobreni projekti na FLAG razini i razini
Upravljačkog tijela
Br. 9
Završeni i isplaćeni projekti Br. 9
Odobreni i financijski podržani partnerski
projekti
Br. 1
Mjerljivi pokazatelji očekivanih rezultata mjere do 2023.
Pokazatelj rezultata Mjerna jedinica Ciljana vrijednost
Stvorena radna mjesta (novozaposleni) Br. 1
Sačuvana radna mjesta Br. 1
Stvorena poduzeća Br. 0
Krajnji korisnici podržane infrastrukture –
poduzetnici u ribarstvu i akvakulturi
Br. 200
Krajnji korisnici educirani o očuvanju prirodnih
razvojnih resursa, mora i priobalja
Br. 200
Monitoring i zaštita razvojnih resursa – broj
provedenih aktivnosti
Br. 30
Korisnici koji su uveli ili poboljšali sustav
održivog upravljanja okolišem
Br. 5
Tablica 32. Strateški cilj 2 – mjere i tipovi operacija
Strateški cilj 2 Jačanje održivosti gospodarskih subjekata u ribarstvu i
akvakulturi ribarstvenog područja FLAG-a
Obrazloženje cilja
Postoji opći konsenzus da mnogo toga treba učiniti kako bi se osigurala održivost
gospodarskih subjekata u ribarstvu i akvakulturi ribarstvenog područja FLAG-a Južni Jadran.
No kao bi se isto postiglo, razvidno iz analize stanja te identifikacije razvojnih potreba i
mogućnosti, tradicionalno, razvoj ribarstva i akvakulture počiva na mikro i malim
gospodarskim subjektima. Analizom je utvrđeno kako postojeći gospodarski subjekti u
ribarstvu i akvakulturi nisu konkuretni radi slabe opremljenosti. Intervencija u okviru ovog
cilja odnosno ulaganje u novu opremu smanjiti će njihove troškove te omogućiti veće prihode,
odnosno učiniti će ove tradicionalne gospodarske subjekte održivim. Održivost mikro i malih
gospodarstvenika u ribarstvu i akvakulturi može se osigurati i novim radnim metodama i
tehnologijama, smanjenjem dužine lanca nabave, posebno razvojem lokalnog tržišta, odnosno
ditribucije na lokalnoj i regionalnoj razini. Kratke lance prodaje potrebno je razviti kroz
obnovu postojećih te razvoj novih ribarnica. FLAG Južni Jadran već ima iskustva u razvoju
lokalnih prodajnih lanaca. Intervencijama u okviru ovog cilja, FLAG će nastaviti podržavati
lokalnu distrubuciju ribe, prema jasno iskazanim potrebama definiranim u osnovnoj i SWOT
analizi.
Indikativni indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators) na
razini strateškog 1 LRSR (sukladno pokazateljima rezultata za Prioritet Unije I, Specifičan
cilj OPPR 1.)
4.1 Stvorena radna mjesta
(novozaposleni)
4.2 Sačuvana radna mjesta 4.3 Stvorena poduzeća
3 2 2
Izvor informacija Izvješća UT i FLAG-a Južni Jadran
Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) prema mogućnostima
OPPR 2014.-2020.
43
Prioritetna Mjera 2.1 Jačanje mikro i malog poduzetništva u ribarstvu i
akvakulturi
Obrazloženje Mjere
Analizom stanja i identifikacijom problema i potreba FLAG-područja utvrđeno je da
postojeća poduzeća u sektoru ribarstva, akvakulture i povezanih aktivnosti nisu u potpunosti
konkurentna zbog zastarjele opreme i alata te neadekvatne Upravo je zbog toga potrebno
provesti aktivnosti ulaganja koja će doprinijeti razvoju sektora ribarstva, akvakulture i
povezanih aktivnosti. Ostvarenjem ovog cilja doprinijet će se zadržavanju postojećih i
otvaranju novih radnih mjesta, spriječit će se depopulacija i starenje stanovništva, ujednačiti
razina razvoja u svim jedinicama lokalne samouprave i ovo područje učiniti konkurentnim u
odnosu na druga razvijenija područja, a nositeljima projekata će se učiniti dostupnijim
tehnologije koje će omogućiti daljnji razvoj i početna ulaganja u stvaranje novih
visokokvalitetnih proizvoda.
Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti)
FLAG Južni Jadran, DUNEA i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu,
privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama
odnosno korisnicima – nositeljima projekata.
Predviđene aktivnosti unutar Mjere
Prihvatljive su sve aktivnosti kojima se doprinosi povećanju konkurentnosti, mikro, malih I
srednjih poduzetnika u sektoru ribarstva i akvakulture te povezanih aktivnosti pod uvjetom da
ulaganje ne povećava ribolovni kapacitet plovila ili da kupljena oprema ne povećava
sposobnost plovila za pronalaženje ribe odnosno da ulaganje nije povezano s redovitim ili
preventivnim održavanjem bilo kojeg dijela opreme koje je potrebno za održavanje uređaja u
radnom stanju. Prihvatljive aktivnosti odnose se i na poboljšanje sigurnosnih, radnih,
zdravstvenih i higijenskih uvjeta mikro i malih gopodarstvenika u sektoru ribarstva i
akvakulture i povezanih aktivnosti pod uvjetom da ulaganja nadilaze zahtjeve predviđene
pravom Unije i nacionalnim pravom.7 Promidžbene aktivnosti. Detaljne prihvatljive aktivnosti
biti će navedene u FLAG natječaju.
Ciljani korisnici
Ciljani korisnici su iz gospodarskog sektora ribarstva8 sukladno Čl. 2, točki f) Pravilnika za
provedbu LRSR, u kategoriji mikro, malih i srednjih poduzetnika. Ciljani korisnici moraju
imati sjedište/prebivalište ili biti registriran ili imati podružnicu ili izdvojen proizvodni pogon
ili biti nositelji koncesijskog odobrenja za gospodarsko korištenje pomorskog dobra u svrhu
obavljanja djelatnosti akvakulture unutar ribarstvenog područja FLAG-a Južni Jadran. Detaljni
uvjeti koje moraju zadovoljiti ciljani korisnici biti će definirani FLAG natječajem.
Kriteriji prihvatljivosti
Prihvatljivi su oni projekti koji jasno doprinose ostvarenju cilja LRSR. Prihvatljivi projekti
odnosno njihovi troškovi odnose se na prihvatljive aktivnosti sukladno FLAG natječaju,
izuzev onih koje uključuju troškove sukladne Članku 11. Uredbe (EU) 508/2014. Opis
kriterija je indikativan, isti će se detaljno definirati u FLAG natječaju.
Intenzitet potpore
100% prihvatljivih troškova ako projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema sva 3 kriterija
uvećanja: zajednički korisnik, zajednički interes i inovativne značajke na lokalnoj razini.
85% što čini: 50% prihvatljivih troškova, uz primjenu uvećanja od 35%, sukladno Prilogu I
7 Delegirana Uredba komisije (EU) 2015/531 od 24. studenoga 2014.
8 „Gospodarski sektor ribarstva“ – gospodarska interesna skupina ribarstva koja obuhvaća pravne ili fizičke osobe koje
su vlasnici ili ovlaštenici važeće povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova, ovlaštenici povlastice za uzgoj morske
ribe i drugih morskih organizama i/ili povlastice za akvakulturu, subjekti u poslovanju s hranom sukladno posebnom
propisu koji su korisnici odobrenih ili registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla za žive
školjkaše i /ili proizvode ribarstva te ribarske zadruge, udruge, klasteri i ostali oblici udruživanja iz područja ribarstva.
44
Uredbe (EU) 508/2014 za operacije koje se provode na otocima Mljet i Lastovo.
50% ukupnih prihvatljivih troškova ako projekt ne ostvaruje navedena tri uvjeta za uvećanje
intenziteta potpore te ako se operacije ne provode ne otocima Mljet i Lastovo.
Intenzitet potpore sukladan je Čl. 8. Pravilnika o uvjetima, kriterijima, načinu odabira,
financiranja i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu (NN 27/19).
Mjerljivi pokazatelji ostvarenja (isporuke, outputi) mjere do 2023.
Naziv pokazatelja ostvarenja Mjerna jedinica Ciljana vrijednost
Odobreni projekti na FLAG razini i razini
Upravljačkog tijela
Br. 5
Završeni i isplaćeni projekti Br. 5
Mjerljivi pokazatelji očekivanih rezultata mjere do 2023.
Pokazatelj rezultata Mjerna jedinica Ciljana vrijednost
Stvorena radna mjesta (novozaposleni) Br. 1
Sačuvana radna mjesta Br. 1
Inovativne metode ribolova ili akvakulture Br. 3
Korisnici koji su uveli ili poboljšali sustav
održivog upravljanja okolišem
Br. 5
Prioritetna Mjera 2.2 Diverzfikacija/diferencijacija tržišta (nova i drugačija
tržišta, ciljani kupci)
Obrazloženje Mjere
Što se tiče suvremenog načina trženja na području FLAG-a Južni Jadran, posebno valja
istaknuti potrebu uvođenja kratkih lanaca prodaje kroz postavljanje novih montažnih ribarnica
i modernizaciju postojećih ribarnica. Za nove, montažne, suvremeno opremljene ribarnice,
izvrstan je primjer ribarnica u Stonu, koja je otvorena 2016. na inicijativu FLAG-a Južni
Jadran i koja uspješno posluje. Radi se o dobrom primjeru kratkog lanca prodaje koji je
potrebno širiti i dalje unapređivati imajući u vidu velike prednosti i koristi koje od njega imaju
ribari i školjkari. S obzirom da prednosti i koristi ovakve prodaje, kao i pogodnosti da postoji
gotovi prototip (projektna dokumentacija, izvođači, iskustvo u poslovanju i dr.), ovakav tip
ribarnice potrebno je postaviti u drugim mjestima na području FLAG-a JJ. Što se tiče izravne
prodaje dio školjaka se proda i kroz turističke obilaske i degustacije. Dio prodaje odvija na
tržnici i na samim uzgajalištima školjaka i iskrcajnim mjestima. Jedan od suvremenih oblika
trgovanja, e-trgovina nije još zastupljena.
Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti)
FLAG Južni Jadran, DUNEA i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu,
privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama
odnosno korisnicima – nositeljima projekata.
Predviđene aktivnosti unutar Mjere Prihvatljive su aktivnosti građenja i/ili opremanja objekata u svrhu maloprodaje ribe i školjaka
te ostalih proizvoda ribarstva i akvakulture. Prihvatljive su aktivnosti i nabava i/ili opremanje
montažnih objekata u svrhu maloprodaje ribe i školjaka te ostalih proizvoda ribarstva i
akvakulture. Promidžbene aktivnosti. Detaljne prihvatljive aktivnosti biti će navedene u FLAG
natječaju.
Ciljani korisnici
Javnopravna tijela ili poduzeće/trgovačko društvo ili organizacija u većinskom javnom
vlasništvu a koje/a nije javnopravno tijelo ili udruženja u ribarstvu ili privatno poduzeće
(trgovačko društvo) ili obrt u sektoru ribarstva i akvakulture. Detaljni uvjeti koje moraju
zadovoljiti ciljani korisnici biti će definirani FLAG natječajem
Kriteriji prihvatljivosti
Prihvatljivi su oni projekti koji jasno doprinose ostvarenju cilja LRSR. Prihvatljivi projekti
45
odnosno njihovi troškovi odnose se na prihvatljive aktivnosti sukladno FLAG natječaju,
izuzev onih koje uključuju troškove sukladne Članku 11. Uredbe (EU) 508/2014. Opis
kriterija je indikativan, isti će se detaljno definirati u FLAG natječaju.
Intenzitet potpore
100% prihvatljivih troškova sukladno Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o provedbi LRSR ili ako
projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema sva 3 kriterija uvećanja: zajednički korisnik,
zajednički interes i inovativne značajke na lokalnoj razini.
85% što čini: 50% prihvatljivih troškova, uz primjenu uvećanja od 35%, sukladno Prilogu I
Uredbe (EU) 508/2014 za operacije koje se provode na otocima Mljet i Lastovo a koje ne
provodi nositelj sukladan Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o provedbi LRSR.
50% ukupnih prihvatljivih troškova ako projekt ne ostvaruje navedena tri uvjeta za uvećanje
intenziteta potpore te ako se operacije ne provode ne otocima Mljet i Lastovo te ako projekt ne
provodi nositelj sukladan Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o provedbi LRSR.
Intenzitet potpore sukladan je Čl. 8. Pravilnika o uvjetima, kriterijima, načinu odabira,
financiranja i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu (NN 27/19).
Mjerljivi pokazatelji ostvarenja (isporuke, outputi) mjere do 2023.
Naziv pokazatelja ostvarenja Mjerna jedinica Ciljana vrijednost
Odobreni projekti na FLAG razini i razini
Upravljačkog tijela
Br. 7
Završeni i isplaćeni projekti Br. 7
Odobreni i financijski podržani partnerski
projekti
Br. 1
Mjerljivi pokazatelji očekivanih rezultata mjere do 2023.
Pokazatelj rezultata Mjerna jedinica Ciljana vrijednost
Stvorena radna mjesta (novozaposleni) Br. 2
Sačuvana radna mjesta Br. 1
Obnovljena infrastruktura na ribarstvenom
području
m2 100
Korisnici koji su uveli ili poboljšali sustav
održivog upravljanja okolišem
Br. 7
Nove tehnologije koje doprinose povećanju
kvalitete proizvoda ribarstva i akvakulture
Br. 14
Broj krajnih korisnika nove ili obnovljene
infrastrukture (gospodarstvenika iz sektora
ribarstva i akvakulture koji trže svoje
proizvode)
Br. 21
Tablica 33. Strateški cilj 3 – mjere i tipovi operacija
Strateški cilj 3. Revitalizacija i razvoj turizma ribarstvenog područja
Obrazloženje cilja
Područje FLAG-a Južni Jadran ima dugu turističku tradiciju te predstavlja jednu od
najpoznatijih turističkih destinacija Hrvatske, no taj turizam i s njime povezane djelatnosti
koncentrirane su u nekoliko najpoznatijih naselja, dok druga pokazuju znakove depopulacije i
zahtijevaju ulaganja koja su usmjerena prvenstveno zadržavanju mlađe populacije. Svrha ovog
cilja je potpora povezivanju sektora ribarstva i akvakulture s turizmom ali i lokalnim
zajednicama koje polako napuštaju ove tradicionalne djelatnosti i ne koriste mogućnosti da ih
inoviraju i povežu s drugim rastućim sektorima. Lokalne manifestacije jedan su od najboljih
načina promocije sektora ribarstva i akvakulture a područje FLAG-a Južni Jadran poznato je
upravo po tradicionalnim ali i sve brojnijim novim manifestacijama. Svrha interevencija unutar
46
ovog cilja je podržati i jačati postojeće lokalne manifestacije te razviti nove, a u cilju održivog
gospodarskog razvoja ribarstva i akvakulture. Svrha intervencija unutar ovog cilja je i jačati
potporu lokalne potrošnje lokalnih proizvoda ribarstva i akvakulture. Ovaj cilj je usmjeren na
povećanje prihoda ribarstvenog područja kao jedinstvene cjeline interakcijom sa sektorom
turizma.
Indikativni indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators) na
razini strateškog 1 LRSR (sukladno pokazateljima rezultata za Prioritet Unije I, Specifičan
cilj OPPR 1.)
4.1 Stvorena radna mjesta
(novozaposleni)
4.2 Sačuvana radna mjesta 4.3 Stvorena poduzeća
2 2 1
Izvor informacija Izvješća UT i FLAG-a Južni Jadran
Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) prema mogućnostima
OPPR 2014.-2020.
Prioritetna Mjera 3.1 Potpora razvoju male turističke infrastrukture i usluga
povezanih s ribarstvom i akvakulturom
Obrazloženje Mjere
Ribarstveno područje FLAG-a jedna je od najpoznatijih turističkih destinacija u Hrvatskoj s
velikim razvojnim potencijalom održivog turizma zasnovanog na iznimnoj prirodnoj i
kulturnoj baštini i tradiciji. Radi očuvanja i razvoja ribarstva i akvakulture, definirana je
potreba jačanja njihove sinergije s turizmom. Iako takve inicijative postoje, one su još uvijek,
izdvojeni, pojedinačni primjeri koji uključuju čarter aktivnosti, zajedničko korištenje luka,
korištenje lokalnih ribarskih i akvakulturnih proizvoda i usluga u lokalnom ugostiteljstvu i
trgovini, u korištenju tradicijske baštine, znanja i vještina i sl. Cjelokupan opseg tih
potencijalnih sinergija prepoznat u ribarstvenom području kao jedan od važnih elemenata
njegove prepoznatljivosti i privlačnosti posjetiteljima. Važan je i razvoj suradnje različitih
dionika i razvoj sustava upravljanja posjetiteljima u ovom visoko vrijednom prirodnom ali i
zaštićenom prostoru, kao bi se smanjio i izbjegnuo sukob između turizma, interesa poduzetnika
u ribarstvu i akvakulturi i zaštite okoliša, posebno prirode. Opravdanje za provedbu ove mjere
na lokalnoj razini zasniva se na činjenici da se razvoj male turističke infrastrukture i usluga
povezanih s ribarstvom i akvakulturom, odvija isključivo na području FLAG-a Južni Jadran,
te je i provedba ove mjere usredotočena na lokalne nositelje razvoja i druge dionike. Također,
ova Mjera će podržati brojne manifestacije vezane uz ribarstvo i školjkarstvo. Manifestacije
obuhvaćaju pripremu lokalnih specijaliteta, te ponudu proizvoda ribarstva i školjaka, a
održavaju se uglavnom tijekom turističke sezone uz veliku posjećenost domaćih i inozemnih
posjetitelja. Neke od najpoznatijih manifestacija ovog FLAG područja su: brudetijada,
buzarijada, dani Malostonske kamenice, ribarske večeri i dr. Ove manifestacije imaju važan
utjecaj na promociju ribarskih i školjkarskih proizvoda, povećanje prodaje i proizvodnje kao
velik doprinos uspješnijoj valorizaciji bogate ribarske i maritimne tradicije područja FLAG-a
Južni Jadran. Manifestacije, koje su tradicionalne, doprinose održavanju i jačanju društvene i
gospodarske povezanosti lokalnih zajednica, osnaživanju zajedništva i partnerstva u
upravljanju lokalnim razvojem na području FLAG-a Južni Jadran. Potreba za intervencijama
u okviru ove Mjere jasno je definirana osnovnom i SWOT analizom.
Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti)
FLAG Južni Jadran, DUNEA i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu,
privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama
odnosno korisnicima – nositeljima projekata.
Predviđene aktivnosti unutar Mjere
Inicijative i aktivnosti koje će biti podržane putem ove Mjere trebaju biti usmjerene prema
povećanju razvojnog doprinosa turizma ribarstvu i akvakulturi a time i lokalnom gospodarstvu
čitavog ribolovnog područja. Naglasak aktivnosti unutar ove Mjere je na poboljšanju usluga
47
i objekata kojima se ribolov i akvakultura povezuje s turizmom, uključujući signalizaciju,
informiranje, poboljšanje pristupa i upravljanja posjetiteljima (posebno u područjima
potencijalnih sukoba interesa u provedbi aktivnosti korisnika područja npr. ribara i posjetitelja
morskog okoliša) i dr. Podržati će se inicijative stvaranja zajedničkih projekata te uređenja
prostora za turiste i lokalne proizvođače/prerađivače u ribarstvu/akvakulturi, projekti uređenja
i izgradnje male turističke infrastrukture povezane s ribarstvom i akvakulturom. Ova Mjera
neće podržavati gradnju/uređenje javnih prostora opće namjene koji mogu biti financirani iz
drugih ESI fondova ili gradnje koja je uvjetovana zakonskom regulativom. Prihvatljive
aktivnosti obuhvaćaju i inicijative očuvanja i revitalizacije pomorske (ribolovne i
akvakulturne) kulturne/tradicijske baštine, gastronomije i sl. Prihvatljive aktivnosti u okviru
Mjere obuhvaćaju i organizaciju i provedbu manifestacija vezanih uz promociju ribarstva i
akvakulture te njihove tradicije na području FLAG-a. S obzirom da je neophodno stalno
razvijati, poboljšavati i inovirati sadržaje, program i kvalitetu usluga na ovim
manifestacijama, nužna su ulaganja u odgovarajuću opremu, potrošni materijal, promidžbene
aktivnosti, programe, brendiranje i dr.
Ciljani korisnici
Javnopravna tijela ili poduzeće/trgovačko društvo ili organizacija u većinskom javnom
vlasništvu a koje/a nije javnopravno tijelo ili poduzeće kojem je povjereno obavljanje usluga
od općeg gospodarskog interesa iz članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije, sukladno Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o uvjetima, kriterijima, načinu odabira, financiranja
i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu (NN 27/19). Gospodarski sektor ribarstva9
sukaldno Čl. 2, točki f) Pravilnika za provedbu LRSR, u kategoriji mikro, malih i srednjih
poduzetnika.Ciljani korisnici mogu biti i organizacije civilnog društva izvan sektora ribarstva.
Detaljni uvjeti koje moraju zadovoljiti ciljani korisnici biti će definirani FLAG natječajem.
Kriteriji prihvatljivosti
Prihvatljivi su oni projekti koji jasno doprinose ostvarenju cilja LRSR. Prihvatljivi projekti
odnosno njihovi troškovi odnose se na prihvatljive aktivnosti sukladno FLAG natječaju,
izuzev onih koje uključuju troškove sukladne Članku 11. Uredbe (EU) 508/2014. Opis
kriterija je indikativan, isti će se detaljno definirati u FLAG natječaju.
Intenzitet potpore
100% prihvatljivih troškova:
− sukladno Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o provedbi LRSR;
− ako projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema sva 3 kriterija uvećanja: zajednički
korisnik, zajednički interes i inovativne značajke na lokalnoj razini ako se operacija
provodi sukladno Čl. 8 stavku 5. Pravilnika o provedbi LRSR;
− ako projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema 2 kriterija uvećanja: zajednički
korisnik i zajednički interes, sukaldno Čl. 8. Stavku 3. Pravilnika o provedbi LRSR.
85% što čini: 50% prihvatljivih troškova, uz primjenu uvećanja od 35%, sukladno Prilogu I
Uredbe (EU) 508/2014 za operacije koje se provode na otocima Mljet i Lastovo a koje ne
provodi nositelj sukladan Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o provedbi LRSR.
50% ukupnih prihvatljivih troškova ako projekt ne ostvaruje navedena tri uvjeta za uvećanje
intenziteta potpore te ako se operacije ne provode ne otocima Mljet i Lastovo te ako projekt ne
provodi nositelj sukladan Čl. 8 stavku 2. Pravilnika o provedbi LRSR.
Intenzitet potpore sukladan je Čl. 8. Pravilnika o uvjetima, kriterijima, načinu odabira,
financiranja i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu (NN 27/19).
Detaljna razrada primjene intenziteta potpore biti će definirana FLAG natječajem.
9 „Gospodarski sektor ribarstva“ – gospodarska interesna skupina ribarstva koja obuhvaća pravne ili fizičke osobe koje
su vlasnici ili ovlaštenici važeće povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova, ovlaštenici povlastice za uzgoj morske
ribe i drugih morskih organizama i/ili povlastice za akvakulturu, subjekti u poslovanju s hranom sukladno posebnom
propisu koji su korisnici odobrenih ili registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla za žive
školjkaše i /ili proizvode ribarstva te ribarske zadruge, udruge, klasteri i ostali oblici udruživanja iz područja ribarstva.
48
Mjerljivi pokazatelji ostvarenja (isporuke, outputi)mjere do 2023.
Naziv pokazatelja ostvarenja Mjerna jedinica Ciljana vrijednost
Odobreni projekti na FLAG razini i razini
Upravljačkog tijela
Br. 13
Završeni i isplaćeni projekti Br. 13
Odobreni i financijski podržani partnerski
projekti
Br. 2
Mjerljivi pokazatelji očekivanih rezultata mjere do 2023.
Pokazatelj rezultata Mjerna jedinica Ciljana vrijednost
Stvorena radna mjesta (novozaposleni) Br. 1
Sačuvana radna mjesta Br. 1
Prostori izgrađeni i/ili opremljeni (svi) m2 20
Izgrađeni i/ili opremljeni prostori u privatnom
vlasništvu
Br. 1
Posjetitelji podržane turističke infrastrukture Br. 200
Poduzetnici u ribarstvu i akvakulturi čiji se
proizvodi promoviraju putem podržanih
manifestacija
Br. 20
Posjetitelji podržanih manifestacija promocije
lokalnog ribarstva i akvakulture
Br. 200
Promovirani proizvodi ribarstva i akvakulture Br. 20
Tiskani, video ili informacijsko-komunikacijski
materijali kojima se promoviraju proizvodi
ribarstva i akvakulture
Br. 32
Posjetitelji manifestacija Br. 200
Tablica 34. Strateški cilj 4 – mjere i tipovi operacija
Strateški cilj 4 Diverzifikacija iz i unutar ribarstva i akvakulture
Obrazloženje cilja
Ovaj cilj će pružiti potporu ribarima i proizvođačima u akvakulturi koji žele diversificirati
svoje aktivnosti, pod uvjetom da se ne povećava obim proizvodnje odnosno ulova. Svrha ovog
cilja je pružiti potporu novim oblicima proizvodnje, nabavi nove opreme te stjecanju
potrebitih znanja i vještina kako bi ribari i dionici akvakulturne proizvodnje mogli u svoje
dosadašnje poslovanje uključiti i razvijati dodatne djelatnosti osim osnovnih. Ovaj cilj nije
usmjeren prema napuštanju ribarstva i akvakulture već potiče diverzifikaciju izvora prihoda.
Indikativni indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators) na
razini strateškog 1 LRSR (sukladno pokazateljima rezultata za Prioritet Unije I, Specifičan
cilj OPPR 1.)
4.1 Stvorena radna mjesta
(novozaposleni)
4.2 Sačuvana radna mjesta 4.3 Stvorena poduzeća
1 1 1
Izvor informacija Izvješća UT i FLAG-a Južni Jadran
Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) prema mogućnostima
OPPR 2014.-2020.
Prioritetna Mjera 4.1 Ulaganja u diverzifikaciju aktivnosti/djelatnosti
Obrazloženje Mjere
Ribarstvo i akvakultura u ribarstvenom području FLAG-a Južni Jadran zasnivaju se na
tradicionalnim uzgojima i vrstama, te proizvodima i uslugama. No ovo područje ima dveće
razvojne mogućnosti, odnosno pruža veliku resursnu osnovu za diverzifikaciju aktivnosti i
49
stjecanja prihoda. Ovom Mjerom potaknuti će se financiranje inicijativa diverzifikacije
posebno radi činjenice opadanja ekonomske snage tradicionalnog ribarstva i akvakulture i sve
manjeg broja ljudi koji se bave ovim djelatnostima. Opravdanje za provedbu ove Mjere na
lokalnoj razini temelji se na potrebama lokalnih proizvođača u ribarstvu i akvakulturi da
poboljšaju i unaprijede svoje poslovanje i povećaju sigurnost i stabilnost svojih prihoda. I da
ujedno koriste nove mogućnosti koje pruža potražnja za novim proizvodima i uslugama.
Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti)
FLAG Južni Jadran, javna ustanova DUNEA i druge potporne organizacije i ustanove u
javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu
ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata.
Predviđene aktivnosti unutar Mjere
Ova mjera će osigurati financijsku potporu ribarima i proizvođačima u akvakulturi te s njima
povezanim poduzetnicima u realizaciji projekata alternativnih proizvoda i usluga i
neribolovnih i neakvakulurnih aktivnosti. Promidžbene aktivnosti. Ova Mjera nije
namijenjena poticanju obustave ribolovne ili akvakulturne aktivnosti. Također, inicijative iz
ove Mjere ne smiju dovesti do izmještanja poduzetnika i proizvodnje/prerade izvan
ribarstvenog područja FLAG-a Južni Jadran.
Ciljani korisnici
Ciljani korisnici su iz gospodarskog sektora ribarstva sukaldno Čl. 2, točki f) Pravilnika za
provedbu LRSR, u kategoriji mikro, malih i srednjih poduzetnika.
Ciljani korisnici mogu biti i poduzetnici izvan gospodarskog sektora ribarstva no isključivo
kao partneri u provedbi projekta čiji je nositelj/korisnik iz gospodarskog sektora ribarstva.
Ciljani korisnici moraju imati sjedište/prebivalište ili biti registriran ili imati podružnicu ili
izdvojen proizvodni pogon ili biti nositelji koncesijskog odobrenja za gospodarsko korištenje
pomorskog dobra u svrhu obavljanja djelatnosti akvakulture unutar ribarstvenog područja
FLAG-a Južni Jadran.
Detaljni uvjeti koje moraju zadovoljiti ciljani korisnici biti će definirani FLAG natječajem.
Kriteriji prihvatljivosti
Prihvatljivi su oni projekti koji jasno doprinose ostvarenju cilja LRSR. Prihvatljivi projekti
odnosno njihovi troškovi odnose se na prihvatljive aktivnosti sukladno FLAG natječaju,
izuuzev onih koje uključuju troškove sukladne Članku 11. Uredbe (EU) 508/2014. Opis
kriterija je indikativan, isti će se detaljno definirati u FLAG natječaju.
Intenzitet potpore
100% prihvatljivih troškova ako projekt ostvaruje primjenu intenziteta prema sva 3 kriterija
uvećanja: zajednički korisnik, zajednički interes i inovativne značajke na lokalnoj razini.
85% što čini: 50% prihvatljivih troškova, uz primjenu uvećanja od 35%, sukladno Prilogu I
Uredbe (EU) 508/2014 za operacije koje se provode na otocima Mljet i Lastovo.
50% ukupnih prihvatljivih troškova ako projekt ne ostvaruje navedena tri uvjeta za uvećanje
intenziteta potpore te ako se operacije ne provode ne otocima Mljet i Lastovo.
Intenzitet potpore sukladan je Čl. 8. Pravilnika o uvjetima, kriterijima, načinu odabira,
financiranja i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu (NN 27/19).
Mjerljivi pokazatelji ostvarenja (isporuke, outputi)mjere do 2023.
Naziv pokazatelja ostvarenja Mjerna jedinica Ciljana vrijednost
Odobreni projekti na FLAG razini i razini
Upravljačkog tijela
Br. 1
Završeni i isplaćeni projekti Br. 1
Mjerljivi pokazatelji očekivanih rezultata mjere do 2023.
Pokazatelj rezultata Mjerna jedinica Ciljana vrijednost
Stvorena radna mjesta (novozaposleni) Br. 1
Sačuvana radna mjesta Br. 1
50
Stvorena poduzeća Br. 1
Tablica 35. Strateški cilj 5 – mjere i tipovi operacija
Strateški cilj 5. Potpora radu FLAG-a
Obrazloženje cilja
Uloga FLAG-a Južni Jadran ključna je za provedbu LRSR kroz kreiranje i jačanje partnerstva
javnog i privatnog sektora koji zajedno osmišljavaju i ostvaruju projekte koji vode poboljšanju
života u lokalnim zajednicama u čitavom ribarstvenom području. No kako bi se to ostvarilo,
FLAG treba potporu za svoje aktivnosti, za jačanje svojih kapaciteta za provedbu LRSR-a.
FLAG-a je jedan od važnih aktivatora u lokalnom zajednicama koji animira, potiče i uključuje
širok krug razvojnih dionika te tako doprinosi jačanju kohezije ribarstvene zajednice,
stvarajući poticajno okruženje za kvalitetan i održiv socio-ekonomski razvoj.
Indikativni indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators) na
razini strateškog 1 LRSR (sukladno pokazateljima rezultata za Prioritet Unije I, Specifičan
cilj OPPR 1.)
4.1 Stvorena radna
mjesta (novozaposleni)
4.2 Sačuvana radna mjesta 4.3 Stvorena poduzeća
2 1 N/A
Izvor informacija Izvješća UT i FLAG-a Južni Jadran
Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) prema mogućnostima
OPPR 2014.-2020.
Prioritetna Mjera 5.1 Vođenje provedbe LRSR, rad i jačanje kapaciteta FLAG-a
Obrazloženje Mjere
Za vođenje LRSR rad i jačanje kapaciteta FLAG-a Južni Jadran potrebno je osigurati
sredstava za troškove rada, osoblja, za osposobljavanje, edukaciju i usavršavanje, za publicitet
i vidljivost djelovanja, za suradnju i umrežavanje s drugim FLAG-ovima i razvojnim
organizacijama, za potporu potencijalnim korisnicima u razvoju operacija i pripremi
zahtjeva za potporu, za sudjelovanje u upravljanju lokalnim razvojem. Aktivnosti FLAG-a
omogućuju poticanje daljnjeg socio-ekonomskog razvoja područja, a njihovim povezivanjem
s gospodarskim sektorom stvara se jaka multisektorska razvojna platforma.
Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti)
FLAG Južni Jadran
Predviđene aktivnosti unutar Mjere
Aktivnosti provedbe lokalne razvojne strategije u ribarstvu koji provodi lokalna zajednica
putem rada članova i ureda FLAG-a temeljem Članka 63. Uredbe (EU) 508/2014 i Pravilnika
za provedbu LRSR u Okviru OPPR 2014.-2020.
Ciljani korisnik
FLAG Južni Jadran
Mjerljivi pokazatelji ostvarenja (isporuke, outputi) mjere do 2023.
Naziv pokazatelja ostvarenja Mjerna jedinica Ciljana vrijednost
Inicijative/projekti kojima je pružena potpora Br. 44
Financijski podržani projekti Br. 44
Organizirane animacijske aktivnosti Br. 24
Mjerljivi pokazatelji očekivanih rezultata mjere do 2023.
Pokazatelj rezultata Mjerna jedinica Ciljana vrijednost
Stvorena radna mjesta (novozaposleni) Br. 2
51
Sačuvana radna mjesta Br. 1
Pravne i fizičke osobe kojima je pružena
potpora
Br. 44
Pravne i fizičke osobe uključene u
financijski podržane projekte
Br. 44
Sudionici u animacijskim aktivnostima Br. 100
4.3 OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI FLAG-A
Metodologija odabira projekata na razini FLAG-a temeljem provedbe 8. načela CLLD pristupa
lokalnom razvoju vođenom lokalnom zajednicom (decentralizirani pristup provedbe lokalnog
razvoja) detaljno se definira internim procedurama organizacije koje odobrava Upravni odbor
FLAG-a, a sukladno važećem Pravilniku o uvjetima, kriterijima, načinu odabira, financiranja i
provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu te važećim Smjernicama za provedbu lokalnih
razvojnih strategija u ribarstvu10. U ovom poglavlju okvirno je opisan postupak odabira projekata
koji se, sažeto, sastoji od sljedećih aktivnosti:
Priprema i objava FLAG Natječaja
FLAG administratori (stručna služba odnosno ured FLAG-a uz ev. potporu vanjskih suradnika,
prema potrebi) pripremaju dokumentaciju koja minimalno sadrži: predmet, svrhu i iznos
raspoloživih sredstava FLAG Natječaja; uvjete prihvatljivosti nositelja projekta i dokumentaciju;
uvjete prihvatljivosti projekta i dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti troškova i dokumentaciju;
kriterije odabira projekata i dokumentaciju za ocjenu usklađenosti projekta s kriterijima; prag
prolaznosti; prihvatljive i neprihvatljive troškove; detaljni postupak odabira projekata; visinu i
intenzitet potpore (s jasno definiranim uvećanjima); način, uvjete i rokove prijave projekta; rokove
i uvjete za podnošenje prigovora te popis priloga i obrazaca. Dokumentacija natječaja sadržavati će
i druge dokumente poput vodiča za korisnike i sl. Nakon odobrenja ukupne natječajne
dokumentacije od strane nadležnog tijela FLAG-a, FLAG Natječaj, s pripadajućim obrascima,
prilozima, vodičima i ostalom dokumentacijom, objavljuje se na mrežnoj stranici FLAG-a. Poziv se
objavljuje i na funkcionalnim i operativnim mrežnim stranicama svih članova FLAG-a te se javnost
izvješćuje preko tiskanih i drugih medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Detaljna provedba biti će
propisana samim natječajem, dok će, u prije i u vrijeme njegova trajanja, FLAG provoditi
animacijske aktivnosti kako bi korisnike što kvalitetnije pripremio za prijave.
Podnošenje, zaprimanje i stvaranje prijavnog dosjea projekta te administrativna kontrola;
ocjenjivanje i odabir projekata
Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese FLAG-a. Način podnošenja prijave
projekata jasno će biti naznačen u FLAG Natječaju. Otvaranje prijava projekata pristiglih na FLAG
natječaj provodi se sukladno navedenim Smjernicama. Nakon zaprimanja prijava provodi se
administrativna kontrola koja, ujedno, predstavlja i 1. fazu u postupku odabira projekata za provedbu
LRSR. Tijekom ove faze, LAG može zatražiti i nadopunu dokumentacije dostavljene od strane
nositelja projekata koji su se prijavili na natječaj. Cilj 1. faze je provjera: potpunosti prijave,
prihvatljivosti nositelja projekta te osnovnih uvjeta prihvatljivosti projekta. Nakon administrativne
provjere, započinje 2. faza koja predstavlja kvalitativno ocjenjivanje prijava od strane
Ocjenjivačkog odbora kojeg imenuje Upravni odbor FLAG-a, a koja se provodi sukladno
definiranim internim procedurama FLAG-a i kriterijima odabira definiranim LRSR. Rezultat ovih
analiza je rang lista projekata s pratećom dokumentacijom koja se upućuje na odlučivanje Upravnom
odboru FLAG-a. Upravni odbor, zatim, provodi procjenu projektnih prijedloga prema izvješću i
privremenoj rang listi te provjere sukladnosti s kriterijima za vrednovanje i odabir projekata. Na
odluke Upravnog odbora, nositelji projekata imaju mogućnost prigovora tijelu FLAG-a nadležnom
10Napomena: Prilikom donošenja prve izmjene LRSR na snazi je Pravilnik (NN 27/19) i Smjernice od travnja 2019.
52
za prigovore. Odluke tijela FLAG-a nadležnog za prigovore moraju biti jasne i konačne i ne mogu
ni na koji način biti promijenjene od strane Upravnog odbora FLAG-a. U slučaju da je prigovor
prihvaćen, prijava projekta se vraća u administrativnu obradu.
Pravne i fizičke osobe koje sudjeluju u procedurama donošenja odluka o odabiru projekata na FLAG
razini ne smiju biti u sukobu interesa s prijaviteljima. Procedure provedbe postupaka utvrđivanja i
izbjegavanja sukoba interesa prilikom donošenja odluka o odabiru projekata na FLAG razini,
provode se sukladno gore navedenom Pravilniku i Smjernicama.
Popis projekata koji su odabrani od strane FLAG-a biti će objavljen na mrežnoj stranici FLAG-a
nakon utvrđivanja rang liste odabranih projekata. Objava uključuje najmanje sljedeće podatke: naziv
nositelja projekta, naziv projekta i njegov kratak opis, intenzitet potpore i iznos potpore.
Nakon završetka natječaja i postupka odabira projekata na razini FLAG-a, sva postupovna
dokumentacija i odluke o odabiru dostavljaju se Upravljačkom tijelu na konačno odobrenje. Lista
potvrđenih i odobrenih projekata od strane Upravljačkog tijela objavljuje se na mrežnim stranicama
FLAG-a Južni Jadran.
Nakon završetka procesa odabira projekata na FLAG razini, FLAG dostavlja UT Izvještaj o
provedenom postupku odabira, Odluke i kompletan dosje predmeta svakog korisnika. Na temelju
dostavljene dokumentacije UT donosi Odluku o dodjeli sredstava. FLAG će po završetku postupka
i donošenja konačnih Odluka o dodjeli sredstava na svojim mrežnim stranicama informirati širu
javnost o rezultatima odabira.
Odobreni projekti podložni su postupcima redovne kontrole (Posjet operaciji i Kontrola na terenu)
sukladno procedurama opisanim u općim i internim aktima FLAG-a te procedurama navedenim u
važećem Pravilniku o uvjetima, kriterijima, načinu odabira, financiranja i provedbe lokalnih
razvojnih strategija u ribarstvu te važećim Smjernicama za provedbu lokalnih razvojnih strategija u
ribarstvu u trenutku provedbe istih.
4.4 INOVATIVAN I INTEGRIRANI KARAKTER STRATEGIJE
LRSR FLAG-a Južni Jadran izrađena je primjenom načela LEADER/CLLD-a,putem provedbe
metodologije odozdo prema gore i strukturirana je na način međusobne sukladnosti svakog od
ciljeva, pripadajućih mjera (aktivnosti). Sama primjena multisektorskog pristupa programiranju
strateškog razvoja bila je inovacija u ribarstvenom području. Ujedno, LRSR je posvećena
maksimizaciji doprinosa horizontalnim, međusektorskim ciljevima – poticanju inovacija s
posebnim naglaskom na očuvanje okoliša te prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih
promjena (održivi razvoj) te promicanju ravnopravnosti muškaraca i žena i zabrani diskriminacije
odnosno omogućavanju jednakih mogućnosti svim skupinama društva. Horizontalni,
međusektorski, ciljevi ugrađeni su u cijelu LRSR i putem kriterija za odabir projekata te
sustava indikatora. Integrirani i višesektorski razvoj područja FLAG-a postiže se kombinacijom
aktivnosti (mjera i projekata za njihovu realizaciju) kojima se planira provoditi LRS, a koje imaju
pozitivan korelacijski odnos. Posebna integracija je vidljiva u poticanju odnosno maksimizaciji
programiranja prema potpori projektima suradnje, dok će u aktivnostima provedbe cijelo vrijeme
biti isticani doprinosi horizontalnim ciljevima i načelima LEDAER/CLLD programa u okviru
provedbe OPPR 2014.-2020.
Poticanje inovacija
FLAG Južni Jadran , svojim svakodnevnim radom i donošenjem odluka o kreiranju i provedbi
LRSR putem multisektorskog partnerstva predstavlja već inovativan pristup u razvoju ribarstvenog
područja. U okviru provedbe LRSR FLAG će posebno vrednovati projekte koji imaju inovativne
značajke na lokalnoj razini, odnosno na razini FLAG područja, putem dodjele većeg broja bodova
odnosno više razine potpore. Operacija odnosno projekt, ima inovativne značajke na razini
ribarstvenog područja FLAG-a, odnosno ukoliko operacija/projekt rezultira uvođenjem novih
aktivnosti ili novog proizvoda ili nove usluge na FLAG području.
53
Održivi razvoj
Održivi razvoj, obuhvaća tri stupa socijalne, ekonomske i ekološke održivosti. Prvenstveno,
ulaganje u nove tehnologije, posebno u ribarstvu i akvakulturi, ali i diverzificiranim
djelatnostima, omogućiti će lakšu prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena unutar
ruralnog prostora kroz smanjenje emisije štetnih tvari. Kroz razvojne mehanizme prijenosa znanja
i informacija poticati će se provedba projekata koji doprinose smanjenju štetnog utjecaja
proizvodnje na klimatske promjene i dodatno educirati stanovništvo o potrebi ublažavanja
klimatskih promjena i utjecaju proizvodnje na klimatske promjene. Zeleni rast i održiva upotreba
resursa – najvažnije su promjene za sljedeće programsko razdoblje. Ribarstveno područje
FLAG-a Južni Jadran obuhvaća vrijedna područja zaštićene prirode gdje je provedbom LRSR
potrebno stvoriti suživot gospodarskog razvoja i biološke raznolikosti. Sve aktivnosti koje će
se sufinancirati moraju biti u skladu sa zahtjevima navedenim u nacionalnim i EU propisima o
okolišu, dok će se u aktivnostima edukacije i animacije od strane FLAG-a budući nositelji
projekata informirati o provedbi sustava „zelene nabave“. Također, svi korisnici će morati
dokazati kako njihov projekt neće imati štetan utjecaj na okoliš, da potvrde kako je on
ekološki neutralan i/ili predstave kako će projekt pozitivno doprinijeti održivom razvoju.
Također će se provjeravati i provedba odgovarajućih aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena.
FLAG će, tijekom provedbe LRSR, pratiti ispunjavanje načela održivog razvoja na razini
projekta kroz izvješća o praćenju, kao i kroz kontrolu provedbe projekta na lokaciji te
naknadnim vrednovanjem doprinosa na ciljeve horizontalnih načela. Važno je istaknuti kako će
se prilikom osmišljavanja i implementacije projekata implementirati sve adekvatne smjernice
Uredbe o uspostavi okvira za djelovanje RH u zaštiti morskog okoliša (NN 136/11) kojom je
u nacionalno zakonodavstvo uvedena Okvirna direktiva o morskoj strategiji (ODMS) koja
uključuje obvezu poduzimanja potrebnih mjera za postizanje ili održavanje dobrog stanja morskog
okoliša (DSO) te predstavlja zakonodavni okvir koji povezuje razne politike i potiče uključivanje
pitanja okoliša u druge politike te pruža opći okvir za usklađivanje mjera koje se trebaju
poduzeti, odnosno omogućuje upotpunjavanje postojećih s mjerama na temelju drugih zakona i
međunarodnih sporazuma, primjenjujući pritom „ekosustavni pristup upravljanja“ kao strateški
pristup integriranom upravljanju morskim okolišem koji na uravnotežen način potiče očuvanje
i iskorištavanje prirodnih resursa. Nadalje, Vlada RH je donijela Uredbu o izradi i provedbi
Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem kojom se dugoročno određuju i
usmjeravaju ciljevi upravljanja morskim okolišem i morskim područjem na načelima održivog
razvitka i integralnog upravljanja obalnim područjem u skladu s ukupnim gospodarskim,
društvenim, socijalnim i kulturnim razvitkom. Navedenim smjernicama usmjerena je cjelokupna
provedba LRSR, ciljevi i mjere kreirani su tako da se smanji negativan utjecaj na okoliš kako
ribarstva i akvakulture, tako i svih drugih aktivnosti. Kriteriji za ocjenjivanje projekata usmjereni
su na maksimiziranje poticanja ekoloških aktivnosti i smanjenje onečišćenja mora te očuvanje
njegove raznolikosti, na što su direktno usmjerene aktivnosti planirane realizacijom cilja 3,
Mjere 3.2. Provedbom LRSR poticati će se projekti podizanja gospodarske konkurentnosti
kojima će se poticati ulaganja koja su okolišno prihvatljiva i održiva, imaju pozitivan utjecaj
na okoliš i uvode tehnologije i procese koji omogućuju opće poboljšanje okoliša te biološke
raznolikosti. Svi projekti će morati objasniti svoj pristup održivosti okoliša. Praćenje specifičnih
pokazatelja održivosti okoliša (poduzeća / organizacije usvajanja ili poboljšanje sustava
upravljanja okolišem) su uključene u pokazatelje mjera.
Promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena i zabrana diskriminacije (članak 7. Uredbe
(EU) 1303/2013) – Jednake mogućnosti
Jedan od ciljeva Europskog fonda za ribarstvo je promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena u
razvoju ribarstva i akvakulture te u ribarstvenim područjima. Tijekom izrade LRSR i formiranja
partnerstva FLAG je posebnu pažnju posvetio upravo uključivanju žena te predstavnika iz
54
drugih osjetljivih društvenih skupina. FLAG će tijekom cijelog razdoblja provedbe LRSR
pratiti rodnu ravnotežu kako u lokalnom partnerstvu tako i u strukturi nositelja projekata
koje će podržati. Trenutno FLAG ima 49 članova od kojih je 11 žena. Kriteriji odabira
projekata odnose se i na primjenu načela jednakih mogućnosti to će pomoći u osiguranju primjene
ovog načela. Također, od svih nositelja će se, prilikom izvješćivanja, tražiti rodna podjela
sudionika/korisnika ali i uključivanje mladih, tamo gdje će to biti primjenjivo. Važno je istaknuti
kako je u sve pokazatelje provedbe LRSR ugrađen i pokazatelj usvajanja ili poboljšanja sustava
jednakosti/jednakih mogućnosti.
4.5 OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKTA SURADNJE I NAČIN ODABIRA PROJEKATA SURADNJE
Suradnja između FLAG-ova i drugih razvojnih dionika ribarstvenih područja uključuje razmjenu
dostignuća, iskustava i znanja. Aktivnosti suradnje unutar okvira Uredbe (EU) 508/2014 Članak
64, odn. 1303/2013 Članak 35. te podrazumijevaju prijenos znanja i iskustava, primjera dobre
prakse, diseminaciju inovativnosti i razvoj temeljen na iskustvu. Dva su opća oblika suradnje
u kojima će djelovati FLAG Južni Jadran, to su prvenstveno daljnji razvoj sustava
institucionalnog umrežavanja putem mreža razvoja ribarstvenih područja na EU (FARNET) i
nacionalnoj razini u okviru provedbe aktivnosti III b (sudjelovanje u radu Nacionalne mreže
FLAG-ova koja će se osnovati u okviru provedbe OPPR, te u radu drugih mreža za razvoj
LEADER/CLLD programa) te poseban oblik – projektna suradnja koja podrazumijeva razvoj
zajedničkih projekata FLAG-ova i njihovih razvojnih dionika. Projektna suradnja, koja će se
provoditi u okviru Mjere 5.2 LRSR obuhvatiti će 2 tipa suradnje: međuregionalna suradnja koja
obilježava suradnju između različitih ruralnih područja unutar država članica ili između FLAG-
ova, i također je otvorena za druga javno-privatna partnerstva koja provode strategije lokalnog
razvoja koji predvodi zajednica unutar Republike Hrvatske te transnacionalna suradnja koja
obuhvaća gore navedene dionike izvan granica RH ili Unije (suradnja između FLAG-ova i
javno-privatnih partnerstva iz najmanje 2 države članice ili tzv. trećih država koje prate sličan
pristup lokalnom razvoju). FLAG, putem suradnje provoditi će aktivnosti umrežavanja sa
drugim FLAG-ovima i njihovim lokalnim razvojnim dionicima na području RH i EU na
temama vezanim uz jačanje kapaciteta dionika u revitalizaciji tradicijske baštine te stvaranju
dodane vrijednosti i povećanje dohodka iz ribarstva i akvakulture razvojem uspostave kratkih
lanaca nabave s naglaskom na inovativne pristupe promociji i marketingu, zatim jačanje
diverzificiranih djelatnosti s posebnim naglaskom na razvoj selektivnih oblika turizma
temeljenog na tradicijskim vrijednostima područja u prostorima ekološke mreže NATURA 2000
te jačanje kapaciteta lokalnih razvojnih dionika u području razmjene znanja i vještina u primjeni
inovacija u ribarstvu i akvakulturi.
Kada FLAG izrazi interes za uključivanjem u projekte suradnje na definirane teme, pristupiti će
odlučivanju o projektnim partnerima koji su mu geografski i tematski sukladni. FLAG planira
provedbu 2 projekta suradnje – prvi na nacionalnoj, drugi na međunarodnoj razini, s kojima već
ima uspostavljene kontakte. Odluku o ulasku u projekt suradnje, kroz detaljno elaboriranje i
prikazivanje rezultata implementacije, moraju podržati članovi Skupštine. Upravni odbor će
direktno sudjelovati u pripremi projekta suradnje, osiguravajući kvalitetni obuhvat i visoku
razinu kvalitete predmetnog projekta. Prilikom ulaska u projekte suradnje, FLAG Južni Jadran
potpisati će Sporazum o suradnji sa odabranim FLAG-om, u kojemu se jasno navode zadaci,
prava i obaveze svakog od partnera. Okvirne teme suradnje, mogući partneri i razdoblje
suradnje prikazani su u Dodatku 12. Trenutno nije poznat provedbeni okvir odabira i provedbe
projekata suradnje od strane Upravljačkog tijela, kao niti njihovo financiranje. Stoga su kriteriji
navedeni u Dodatku 12. indikativni, kao i planirana financijska alokacija navedena poglavlju 4.2.
4.6 USKLAĐENOST SA NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA
LRSR je prvenstveno usklađena s ciljevima te prioritetima OPPR (a time i ciljevima Zajedničke
ribarstvene politike RH i EU). Ova strategija je namijenjena djelovanju u sklopu
55
sveobuhvatnog okvira kao odgovor na hijerarhijsku vezu između strategije Europa 2020 za
pametan, održiv i uključiv rast, reformirane ZRP-e, Strategije EU za Jadransko-jonsku
regiju (EUSAIR), Strategije EU za Dunavsku regiju (EUSDR, Stup „Zaštita okoliša“).
Nadređeni strateški razvojni dokument županijske razine kojemu direktno doprinosi LRSR
FLAG-a Južni Jadran je Županijska razvojna strategija Dubrovačko-neretvanske županije
2016. – 2020. Doprinos LRS mjeri se putem indikatora isporuka (outputa) na razini mjera
kojima se kumulativno mjeri ostvarenje rezultata postizanja strateških ciljeva (indikatori rezultata).
Tablica 36. Shema usklađenosti LRSR s relevantnim nadređenim dokumentima RH
Strategija razvoja poduzetništva u RH
2013.-2020.
C1 Poboljšanje ekonomske uspješnosti
C3 Promocija poduzetništva C4 Poboljšanje poduzetničkih vještina
C5 Poboljšano poslovno okruženje
Strategija razvoja turizma RH do 2020. C2 Novo zapošljavanje
C3 Investicije
C4 Povećanje turističke potrošnje
Strategija borbe protiv siromaštva i
socijalne isključenosti 2014.-2020.
C1 Osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv
siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje
nejednakosti u društvu
C2 Osiguravanje uvjeta za sprječavanje nastanka novih
kategorija siromašnih kao i smanjenja broja siromašnih i
socijalno isključenih osoba
Županijska razvojna strategija
Dubrovačko-neretvanske županije
2016.-2020,
C1 Povećati konkurentnost i uspostaviti održivi gospodarski
rast i razvoj
M1.2.2. Unapređenje poljoprivredne djelatnosti, ribarstva i
marikulture
5. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRSR
Pripremne konzultacije i sastanci izradu LRSR odvijali su se tijekom 2016. godine: od 25.
kolovoza 2016. do 26. listopada 2016. Ukupno je bilo više od 30 konzultacija (podrazumijeva
telefonske razgovore, e-mail i druge kontakte)i 4 sastanaka i radionica. Pripremni sastanci i
konzultacije održani su na 2 lokacije, Ston i Vela Luka. U tim pripremama i izradi LRSR-a bilo
je uključeno i sudjelovalo ukupno 97 (na prve 3 radionice).
Tablica 37. Pregled radionica izrade LRSR-a
Radionice - teme i opis rada Broj sudionika Mjesto Datum
1. Važnost LRS, pristup, sadržaj i način izrade
Utvrđivanje razvojnih problema i potencijala
i SWOT analiza
Ston:21
Vela Luka:18
Ston
Vela Luka
25.9. 2016.
19.9. 2016.
2. Utvrđivanje nacrta ciljeva prioriteta i mjera
Razrada mjera sukladno PRR-u
Vela Luka:18,
Ston:13
Vela Luka
Ston
19.9. 2016.
3. Razrada mjera, aktivnosti, razmatranje
potencijalnih projekta
Vela Luka:12,
Ston:15
Vela Luka
Ston
10.10.2016.
4. Usuglašavanje nacrta LRSR 25 putem
interneta
10.- 20.10. 2016.
5. Rasprava i prihvaćanje nacrta LRSR 35 Ston 26.10.2016.
6. Rasprava i prihvaćanje prve izmjene LRSR 29 Ston 04.09.2019. Izvor: FLAG Južni Jadran
U svim fazama pripreme i izrade LRSR-a, sudjelovali su predstavnici različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomski ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije. U izradi LRSR-a udio žena bio je prosječno 20%, a mladih prosječno 29%.
5.1 OPIS PARTNE RSTVA
56
Struktura i sastav partnerstva udruge FLAG Južni Jadran detaljno je naveden u Dodatku 13.
Tablica 38. Struktura i sastav partnerstva FLAG-a Južni Jadran
Struktura
partnerstva
FLAG-a
Južni Jadran,
lipanj 2019.,
49 članova
Rodna struktura
predstavnika
(fizičke osobe)
Interesne skupine članova FLAG-a
Žene Muškarci Javna Privatna
Javni sektor Civilni sektor Gospodarski
sektor
13 4 32
11 38 27% 8% 65%
22% 78% 27% 73%
Broj članova partnerstva iz gospodarskog sektora ribarstva11 32
Udio članova partnerstva iz gospodarskog sektora ribarstva (%) 65%
6. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRSR
Akcijski plan prikazuje hodogram planiranog tijeka implementacije mjera (aktivnosti) za
postizanje očekivanih rezultata strateških ciljeva LRSR u programskom razdoblju 2014.-2020.
(koji se realizira do 2023.) Akcijski plan ujedno sadrži i planirani broj projekata u navedenom
programskom razdoblju, za čije se prikupljanje planiraju otvoriti javni pozivi (natječaji) FLAG-a
za provedbu LRSR (sukladno Bazi prikupljenih projektnih ideja).
Tablica 39. Akcijski plan FLAG-a Južni Jadran 2014.-2020.
SC/M 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.
Ukupno
min.
projekata
SC1 0 0 9 0 0 0 9
M1.1 0 0 9 0 0 0 9
SC2 0 7 5 0 0 0 12
M2.1 0 0 5 0 0 0 5
M2.2 0 7 0 0 0 0 7
SC3 0 0 13 0 0 0 13
M3.1 0 0 13 0 0 0 13
SC4 0 0 1 0 0 0 1
M4.1 0 0 1 0 0 0 1
SC5 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A
M5.1 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A
Izvor: FLAG Južni Jadran
11 Pravne ili fizičke osobe koje su vlasnici ili ovlaštenici važeće povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova, ovlaštenici povlastice za uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama i/ili povlastice za akvakulturu, subjekti u poslovanju s hranom sukladno posebnom propisu koji su korisnici odobrenih ili registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla za žive školjkaše i/ili proizvode ribarstva te ribarske zadruge, udruge, klasteri i ostali oblici udruživanja iz područja ribarstva.Izvor: FLAG Južni Jadran
57
7. NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROVEDBE LRSR
Praćenje provedbe LRSR FLAG-a Južni Jadran obuhvaća stalno praćenje, mjerenje učinaka
provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti.
Praćenje i vrednovanje LRSR sastavni je dio redovnih aktivnosti FLAG-a. Statut FLAG-a te
interni pravilnici o radu FLAG-a, definirali su zadaće tijela FLAG-a, koje, između ostalog,
obuhvaćaju zadaće praćenja, izvješćivanja i vrednovanja učinkovitosti rada FLAG-a odnosno,
provedbe strategije koja je dala smjernice i okvir za rad FLAG-a u narednom razdoblju.
Zadaće su raspoređene između Upravnog i Nadzornog odbora, Skupštine te operativnih tijela,
odnosno, stručne službe (ureda) FLAG-a Južni Jadran. Za provedbu praćenja LRSR i njezino
vrednovanje, FLAG mora: uspostaviti bazu projektnih prijedloga za realizaciju aktivnosti
LRSR, koja u sebi sadrži bazu podataka za praćenje sustava svih indikatora mjerenja provedbe
tipova operacija, mjera i postizanja ciljeva (odnosno očekivanih rezultata), zatim pripremu i
analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvantitativnih, odnosno, narativnih i financijskih),
te implementirati sustav edukacije za provedbu unutarnjeg i vanjskog vrednovanja (ex ante
evaluacija). FLAG će uspostaviti elektronički sustav praćenja i vrednovanja putem sučelja
prilagođenog za provedbu LEADER/CLLD projekata. LRSR je predmet redovitog praćenja,
minimalno na godišnjoj razini, kako bi se procijenio napredak u provedbi te identificirale sve
potencijalne razlike između planiranih i provedenih aktivnosti, zatim provelo praćenje
financijskih pokazatelja implementacije LRSR, provelo praćenje usklađenosti sa zakonskim
okvirom te nadređenim strateškim dokumentima, kao i praćenje postizanja strateških ciljeva.
Redovito praćenje će se provoditi putem:
a) pripreme i usvajanja redovitih godišnjih izvješća o provedbi LRSR i postizanja ciljeva,
temeljem definiranih pokazatelja isporuka i rezultata, formiranih za praćenje ciljeva,
odnosno mjera/aktivnosti (na razini promatranja ukupne LRSR, zbrojeno, svih godišnjih
akcijskih planova u vremenskom tijeku provedbe projekta);
b) izrade i usvajanja redovitih godišnjih izvješća institucija/organizacija/ustanova/
gospodarskog sektora s područja FLAG-a a koje prate promjene u okviru svojih redovnih
djelatnosti (HGK, HOK i dr.);
c) pripremu i donošenje redovitog izvješća o radu ureda FLAG-a i provedbi LRSR,
temeljem godišnjeg akcijskog plana implementacije LRSR (a što uključuje i donošenje
akcijskog plana za slijedeće jednogodišnje razdoblje);
d) pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi pojedinačnih projekata za realizaciju
mjera utvrđenih LRSR, na području FLAG-a (izvješća korisnika – nositelja
projekata/partnera koje je odobrio FLAG i temeljem toga, Upravljačko tijelo).
Praćenje i vrednovanje aktivnosti rada lokalnog razvojnog partnerstva i provedbe LRSR potrebno
je izvoditi na godišnjoj razini i to u svrhu: procjene prikladnosti odabiranih prioritetnih
mjera/aktivnosti i projekata, napretka u ostvarivanju ciljeva odnosno očekivanih rezultata; zatim
ključnih pokazatelja isporuka i uspješnosti te izvješćivanja u smislu praćenja i vrednovanja
provedbe akcijskog plana i ukupne LRSR; primjerenosti, učinkovitosti, transparentnosti
implementacije LRSR i aktivnosti FLAG-ate kako bi se ocijenila uloga i doprinos pojedinih
upravnih i operativnih tijela FLAG-a, njihova rada i prikladnosti određenih načina njihova
uključivanja u rad na provedbi LRSR (procedure, usklađenost sa zakonskim okvirom, sredstva
i dr.). Ukoliko Upravni odbor ili Skupština, temeljem dostavljenog izvješća o provedbi LRSR
utvrdi kako je došlo do promjene u okolnostima planirane provedbe, donosi odluku o reviziji
LRS i prilagodbi promijenjenim uvjetima.
Vrednovanje LRSR podrazumijeva primjenu mehanizama unutarnje i vanjske (vanjski
stručnjak) kontrole provedbe i upravljanja LRSR, a kako bi se utvrdila razina njezine uspješnosti.
Sam proces vrednovanja podrazumijevanja provjeru zadanih prijelomnih točki definiranih u
ovom poglavlju s ciljem izrade izvješća o kvaliteti planiranog dokumenta i njegovoj provedbi
ili izradi prijedloga za njezinu reviziju. Ciljevi vrednovanja LRSR su: unapređenje sustava
upravljanja LRSR; identifikacija novih mogućnosti financiranja razvojnih projekata kroz LRSR;
58
usklađivanje s nacionalnom politikom i Operativnim programom za pomorstvo i ribarstvo
Republike Hrvatske, u slučaju promjena u evaluacijskim razdobljima te priprema za novo
programsko razdoblje, od 2020-te. Vrednovanje provedbe LRSR provodi se na dvije razine:
1) Unutarnje(interno) vrednovanje provodi FLAG na razini svake godine kroz pripremu
godišnjeg akcijskog plana i sastavljanja izvješća o radu. Ovim postupkom prati se uspješnost
provedbe LRSR kroz identificirane indikatore „odozdo prema gore“ te se daje osvrt na sam
proces provedbe s aspekta FLAG-a kao decentraliziranog provedbeno- upravljačkog tijela.
2) Vanjsko vrednovanje vodi neovisni stručnjak, minimalno dva puta tijekom provedbe LRSR
(2018., 2023.), koristeći metode:
− Analize dokumenta LRSR– koja se provodi kako bi se utvrdila njegova usklađenost s
nacionalnim programima i nacionalnom politikom ruralnog razvoja (koja je promjenjiva).
Prilikom analize potrebno je provesti i analizu stanja područja FLAG-a kojom se utvrđuju
potrebne promjene u odnosu na početnu LRSR, a čime se utvrđuju polazišta revizije
definiranih postavljenih ciljeva, mjera ili tipova operacija.
− Analize godišnjih izvješća o provedbi LRSR – provodi se kako bi se utvrdio doprinos
planiranim indikatorima na razini ciljeva, mjera i tipova operacija, razmotrili izneseni
stavovi i zapažanja o postupcima provedbe te identificirani izazovi u provedbi. U
analizi je potrebno provesti konzultaciju i s nadležnim provedbenim tijelima (min.
Upravljačko tijelo za provedbu OPPR RH)
− Usmene konzultacije – nužno je provesti intervjue sa stručnom službom (ured) FLAG- a
kao bi se istražili stavovi o uspostavljenim procedurama upravljanja dokumentom te
analiziraju povratne informacije o provedbi LRSR na razini svake godine. Intervjue je
potrebno provesti i s lokalnim dionicima, predstavnicima javne i privatne interesne
skupine s naglaskom na gospodarske subjekte u ribarstvu i akvakulturi, kako bi se
prikupile informacije širokog kruga dionika o dojmu koji ostavlja LRSR, aktivnostima
FLAG-a te njihovom mišljenju o mogućnim poboljšanjima koji se provode revizijom
dokumenta. Svi članovi lokalnog partnerstva također predstavljaju ciljanu skupinu od
koje je potrebno prikupiti informacije o njihovom viđenju LRSR i njezine uspješnosti.
Dodatnu analitičku metodu vrednovanja predstavlja pisano anketno istraživanje među
lokalnim dionicima kako bi se utvrdila potreba za daljnjim financiranjem, područjima
financiranja te osjećajem doprinosa kvaliteti života na ribarstvenom području koje
obuhvaća FLAG (ovo istraživanje se može provesti i elektroničkim putem).
− Izrade preporuka temeljem prikupljenih ulaznih podataka. Vanjski stručnjak mora izraditi
izvješće o vrednovanju koje će sadržavati: prikaz korištene analitičke metode, opis ciljne
skupine, analizu prikupljanih podataka, izvješće o postignuću zadanih indikatora na
razini godine i za razdoblje vrednovanja, preporuke o potrebi revizije strategije i
daljnjeg rada na provedbi te analizu ljudskih kapaciteta koji upravljaju provedbom
LRSR.
Godišnja izvješća o radu i nalazi vanjskog vrednovanja javno su dostupni na web stranicama
stručne službe FLAG-a i članova partnerstva. Na tematskoj sjednici partnerstva potrebno je
analizirati izvješće vanjskog vrednovanja te postupiti prema preporukama za unaprjeđenje
provedbe LRSR. Dobro je provesti i posebne informativno - animacijske radionice za dionike
FLAG-a - ciljne skupine LRSR kako bi se prezentirali nalazi provedenog procesa budući je isti
u međuovisnosti s njihovim sudjelovanjem u provedbi LRSR. Za provedbu vrednovanja
strategije potrebno je planirati slijedeće resurse.
Tablica 40. Resursi za provedbu vrednovanja LRSR
Vrednovanje Unutarnje (FLAG) Vanjsko
59
Nositelj aktivnosti Stručna služba (ured) FLAG-a
priprema godišnji akcijski plan i
godišnje izvješće za prezentaciju /
odlučivanje Upravnom odboru i
Skupštini
Vanjski stručnjak
Vrijeme provedbe Jednom godišnje 2018./2019. (međuevaluacijsko
razdoblje); 2023./2024. (završno
vrednovanje ukupne LRSR)
Vrsta troška Alokacija resursa ureda FLAG-a na
pripremi akcijskog plana i izvješća
o provedbi; organizacijski troškovi
sastanka UO/Skupštine FLAG-a,
administrativni troškovi
Troškovi vanjskog stručnjaka,
organizacijski troškovi informativno-
animacijske radionice za širok krug
razvojnih dionika i lokalnog
razvojnog partnerstva (Skupština
FLAG-a), medijski troškovi
informiranja
Procijenjeni trošak do 25.000,00 kuna do 60.000,00 kuna
7.1 INDIKATORI ZA MJERENJE UČINKA PROVEDBE LRSR
Detaljni pokazatelji očekivanih rezultata i isporuka navedeni su na razini ciljeva i mjera u
poglavlju 4.2.
8. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRSR
Provedba LRSR može se pratiti kroz nekoliko grupa ključnih aktivnosti u kojima svako tijelo
FLAG-a ima svoju ulogu, a to su:
− Priprema i objava FLAG Natječaja – obuhvaća aktivnosti pripreme i objave natječaja, a
prema dinamici danoj u indikativnom akcijskom planu za svaku godinu i u skladu
s dinamikom raspisivanja natječaja, održavanje radionica za potencijale prijavitelje
koje za cilj imaju upoznati korisnike sa uvjetima natječaja te procedurama ocjene i
odabira operacija;
− Odabir i ocjena operacija – podrazumijeva administrativnu i kvalitativnu kontrolu
pristiglih projektnih prijedloga u skladu sa odredbama FLAG Natječaja i internih
procedura odobrenih od strane UO, odabir prijedloga od strane Ocjenjivačkog odbora
koji provjerava doprinos LRSR i LEADER/CLLD načelima, izradu Rang liste te
upućivanje projektnog prijedloga na kontrolu Upravljačkom tijelu koje donosi Odluku o
dodjeli sredstava.
− Provedba operacija – se odnosi na provedbu operacija od strane korisnika kojima je izdana
Odluka o sufinanciranju od strane UT i kontrola provedbe operacija na terenu (posjeta
operaciji) od strane FLAG-a, suradnju s korisnicima kako bi im se olakšala provedba,
izvještavanje i, ako je primjenjivo, obveze u vezi kontrole u ranijoj fazi i prijave nastalih
promjena;
− Animacijske aktivnosti – odnose se na motiviranje i animiranje lokalne zajednice za
uključivanje u aktivnosti FLAG-a, ispitivanje stavova o razvojnim prioritetima FLAG- a
te prikupljanje ideja i prijedloga za daljnje funkcioniranje FLAG-a, poticanje na
suradnju u radu FLAG-a;
− Aktivnosti suradnje – uključuju pripremu i provedbu projekata međuteritorijalne i
transnacionalne suradnje u tematskim područjima definiranim LRSR u okviru
financijskih mogućnosti FLAG-a u slučaju nemogućnosti financiranja istih putem OPPR
RH.
Horizontalni elementi koji su ključni za uspješnu provedbu svakog radnog paketa su
administracija i praćenje i evaluacija. Administracija se odnosi na osiguravanje dovoljnog
ljudskog kapaciteta za provedbu strategije sukladno definiranim provedbenim okvirom i
60
procedurama te upravljanje projektnim ciklusom projekata koji su predviđeni za financiranje kroz
LRSR. Određeni ljudski kapaciteti nužni su i za provođenje interne i vanjske evaluacije
(vrednovanja) provedbe LRSR sukladno postavljenim procedurama u cilju praćenja učinkovitosti
i svrsishodnosti LRSR. Rizici provedbe LRSR s mjerama ublažavanja navedeni su u Dodatku 14.
8.1 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRSR
Popis članova i članica organizacijskih tijela FLAG-a prema njihovoj pripadnosti različitim
interesnim skupinama i opisom stručnosti članova ureda (stručne službe) FLAG-a nalazi se u
Dodatku 15.
Organizacijska struktura FLAG-a trenutno je sukladna potrebnim kapacitetima provedbe
potrebnih grupa aktivnosti za implementaciju LRSR no važno je napomenuti kako će se
stručna služba (ured) FLAG-a morati povećati za još minimalno 2 osobe, no nakon odobrenja za
inicijative za provedbu LRSR. Trenutni kapaciteti dovoljni su za osiguravanje provedbe
pripreme LRSR kao i pripreme za daljnju implementaciju. Odgovornosti i zadaće pojedinog
tijela FLAG-a sukladno definiranim grupama aktivnosti za provedbu LRSR prikazani su u
sljedećoj tablici.
Tablica 41. Odgovornosti i zadaće pojedinog tijela FLAG-a
Radni paket Odgovorno tijelo Područje odgovornosti
Priprema i objava
FLAG natječaja
Stručna služba
(ured) FLAG-a
Priprema prijedloga teksta natječaja sa pratećim
prilozima i obrascima, priprema internih procedura
za postupak odabira i ocjenjivanja operacija sa
kontrolnim obrascima, listama i izvještajima.
Objavljuje natječaj i dokumentaciju na mrežnim
stranicama FLAG-a i vrši edukaciju potencijalnih
korisnika
Upravni odbor Odobrava tekst FLAG Natječaja sa prilozima i
obrascima, interne procedure za ocjenu i odabir
operacija i imenuje članove Ocjenjivačkog odbora
Odabir i
ocjenjivanje
operacija
Stručna služba
(ured) FLAG-a
Zaprimanje, evidentiranje Zahtjeva za potporu,
provedba administrativne kontrole i edukacija
članova OO, sazivanje sjednice OO i priprema
materijala za sjednicu, priprema i izdavanje
Odluka, Zahtjeva za D/O/I, izvještavanje i
komunikacija s korisnicima i Upravljačkim tijelom
Ocjenjivački
odbor
Ocjenjivanje operacija sukladno internim
procedurama, provjera usklađenosti operacija s
kriterijima prihvatljivosti i odabira, utvrđivanje
prihvatljivosti troškova i iznosa, intenziteta i
iznosa javne potpore te broja bodova po projektu
sukladno odredbama FLAG Natječaja i
dostavljenoj dokumentaciji od strane korisnika
Upravni odbor Odabir projekata na FLAG razini
Tijelo za
prigovore
Donošenje odluke o prigovorima na odluke
Upravnog odbora u sustavu odabira projekata na
FLAG razini
Upravljačko
tijelo
Provjera postupka odabira operacija i donošenje
Odluka o dodjeli sredstava
61
Provedba
odobrenih
projekata
Stručna služba
(ured) FLAG-a
Provođenje kontrole na terenu u obliku posjeta
operaciji, zaprimanje i administrativna kontrola
Zahtjeva za isplatu, podnošenje Zahtjeva za isplatu
UT u ime korisnika
Korisnici Provedba operacija, izvještavanje, priprema
Zahtjeva za isplatu i prateće dokumentacije
Animacijske
aktivnosti
Stručna služba
(ured) FLAG-a
Organizacija tematskih radionica i informativnih
dana FLAG-a, konzultacije s lokalnim
stanovništvom, organizacija tematskih
konferencija, specijalizirane edukacije za
djelatnike FLAG-a kako bi podigli svoje kapacitete
i prenijeli znanja i iskustva na lokalnu zajednicu,
promoviranje suradnje
Aktivnosti suradnje
(u slučaju
mogućnosti
provedbe)
Stručna služba
(ured) FLAG-a
Priprema projekata suradnje, upućivanje na
odobrenje Upravnom odboru, provedba projekata
suradnje, umrežavanje FLAG-a sa strukovnim
organizacijama, lokalnim i regionalnim tijelima te
drugim FLAG-ovima
Upravni odbor i
Skupština
Odobravanje projekata suradnje
Administracija Stručna služba
(ured) FLAG-a
Priprema Provedbenog plana LRSR i godišnjeg
Akcijskog plana provedbe LRSR, priprema
izvješća o radu FLAG-a, priprema plana rada
FLAG-a za naredno razdoblje, komunikacija s
UT, koordinacija lokalnog partnerstva
Upravni odbor Donošenje prijedloga godišnjeg akcijskog plana
provedbe LRSR te godišnjeg izvješća o radu i
plana rada udruge
Skupština Odobrenje godišnjeg akcijskog plana provedbe
LRSR te godišnjeg izvješća o radu i plana rada
udruge
UT Monitoring rada FLAG-a sukladno regulativi
Praćenje i
vrednovanje
provedbe LRSR
Stručna služba
(ured) FLAG-a
Izrada godišnjeg izvješća o provedbi LRSR prema
zadanim parametrima (godišnje)
Upravni odbor Donošenje godišnjeg izvješća o provedbi LRSR
Skupština Odobrenje godišnjeg izvješća o provedbi LRSR
Vanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRSR
temeljem zadanih parametara vrednovanja te
izrada preporuka za daljnju provedbu
8.2 FINANCIJSKI KAPACITETI ZA PRVEDBU LRSR
Financijski kapaciteti za FLAG-a Južni Jadran za provedbu LRSR temelje se korištenju sredstava
koja su na raspolaganju iz Mjere III OPPR RH 2014-2020, odnosno za provedbu podmjere III
b (provedba lokalne strategije razvoja koji predvodi zajednica) i III d (tekući troškovi i
animacija), dok je provedba podmjere III c (aktivnosti suradnje) još uvijek upitna radi spoznaja
o izostanku financiranja iz sredstava EFPR. Predfinanciranje aktivnosti vezanih uz provedbu
62
podmjera III d i III c iz kojih samo partnerstvo (FLAG) ima na raspolaganju za povrat iz javnih
sredstava, a prema postojećim informacijama UT, iznosi 550.000 EUR. Dio sredstava
predfinanciranja planira se koristiti iz članarine (samofinanciranje) članova partnerstva, a koja
je trenutno na razini 40.000,00 kn/godišnje (ukupno svih članova). Osim članarina, FLAG planira
koristiti i sustav međufinanciranja NZRCD, ako će biti moguće, te kredit ZEF-a (u iznosu od
cca 100.000,00 kn/godišnje)ili kredit komercijalne banke. Struktura predfinanciranja aktivnosti
zasniva se samo na izvoru iz jednog fonda (EFPR/OPPR) kojeg je Republika Hrvatska definirala
za provedbu mjere LEADER/CLLD putem OPPR do 2020-te godine. Dodatni troškovi provedbe
LRSR odnose se na provedbu projekata koji će biti sufinancirani putem provedbe podmjere III b
(ciljana vrijednost definirana simulacijom UTMP je 1.650.000 EUR) točnije, na iznos javne
potpore za dodjelu projektima lokalnih razvojnih dionika čije je projekte odabrao FLAG.
Proračun troškova za provedbu LRS rađen je metodom odozdo prema gore, odnosno, projiciran
je prema iskazanim potrebama korisnika tijekom programiranja LRSR (baza projektnih ideja,
javne konzultacije). Tijekom programiranja potrebnih alokacija prema tipovima operacija FLAG
se vodio i visinom dozvoljenog intenziteta potpore definiranom Člankom 95. Uredbe (EU)
508/2014. Stoga se financijska potreba realizacije LRSR treba promatrati i kroz vlastita sredstva
(učešće) korisnika podmjere. Važno je napomenuti kako FLAG neće prihvaćati aplikacije koje
su u svojoj ukupnoj vrijednosti projekta veće od 100.000 EUR-a. FLAG može sufinancirati
aktivnosti planirane ovom LRS putem drugih izvora financiranja, ali iste mora pratiti odvojeno
od indikatora planiranih za praćenje provedbe unutar OPPR 2014-2020, jer je ovaj, temeljem
uputa UTMP u potpunosti usmjeren isključivo na jedan izvor sufinanciranja.
8.3 ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA Prikaz iskustva u provedbi LEADER pristupa dan je u Dodatku br.16.
8.4 ISKUSTVO U PROVEDBI PROJEKATA IZVAN MJERE LEADER
Prikaz iskustva u provedbi izvan mjere LEADER dan je u Dodatku br.17.
9. INDIKATIVNI FINANCIJSKI PLAN
Tablica 42. Financijski plan FLAG-a Južni Jadran 2014.-2020. u EUR-ima*
Plan
2017.
Plan
2018.
Plan
2019.
Plan
2020.
Plan
2021.
Plan
2022.
Plan
2023.
Prihodi po potpori koja se
traži u LRSR 29.188 98.765 798.527 672.925 63.976 63.976 63.976
Prihodi od članarina i članskih
doprinosa 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000
Prihodi iz drugih izvora (potpora
JL(R)S, zaklade…) 6.000 4.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000
Ukupno prihodi od članarina i
članskih doprinosa i iz drugih
izvora
11.000 9.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000
PRIHODI UKUPNO 40.188 107.765 808.527 682.925 73.976 73.976 73.976
Rashodi za provedbu LRSR-a 0 0 734.551 608.949 0 0 0
Rashodi za tekuće troškove i
troškove vođenja LRSR-a 29.188 98.765 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976
Rashodi za razvoj
partnerstva na području
FLAG-a
11.000 9.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000
RASHODI UKUPNO 40.188 107.765 808.527 682.925 73.976 73.976 73.976
63
RAZLIKA - VIŠAK/
MANJAK 0 0 0 0 0 0 0
* 1 EUR = 7,4195
Izvor: FLAG Južni Jadran
Tablica 43. Troškovi za funkcioniranje FLAG-a Južni Jadran – EFPR potpora
u EUR-ima* Troškovi rada 80.000
Troškovi osoblja 218.000
Troškovi osposobljavanja 42.000
Troškovi povezani s odnosima s javnošću 6.000
Financijski troškovi 20.000
Troškovi povezani s praćenjem i evaluacijom LRSR 18.000
Troškovi nastali s ciljem razmjene informacija i promicanja LRSR 18.000
Troškovi pružanja potpore potencijalnim korisnicima u razvoju operacija i
pripremi Zahtjeva za potporu
45.833
Ukupno 447.833
* 1 EUR = 7,4195
Izvor: FLAG Južni Jadran
Tablica 44. Broj projekata, iznosi javne potpore po mjerama i udio u ukupnoj alokaciji
Mjera Broj projekata
Iznos javne
potpore u
EUR-ima*
Udio u
ukupnoj
alokaciji (u %)
CILJ 1. 9 501.295,97 27
MJERA 1.1. 9 501.295,97 27
CILJ 2. 12 475.214,03 27
MJERA 2.1. 5 138.264,03 8
MJERA 2.2. 7 336.950 19
CILJ 3. 13 311.383 17
MJERA 3.1. 13 311.383 17
CILJ 4. 1 55.605,00 4
MJERA 4.1. 1 55.605,00 4
UKUPNO 35 1.343.500 75
Cilj 5 447.833 25
MJERA 5.1. 447.833 25
UKUPNO 1.791.333 100
* 1 EUR = 7,4195
Izvor: FLAG Južni Jadran
64
Tablica 45. Financijska alokacija po godinama u EUR-ima*
2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. UKUPNO
CILJ 1. 0 0 0 501.295,97 0 0 0 501.295,97
MJERA 1.1. 0 0 0 501.295,97 0 0 0 501.295,97
CILJ 2. 0 0 336.950 138.264,03 0 0 0 475.214,03
MJERA 2.1. 0 0 0 138.264,03 0 0 0 138.264,03
MJERA 2.2. 0 0 336.950 0 0 0 0 336.950
CILJ 3. 0 0 0 311.383 0 0 0 311.383
MJERA 3.1. 0 0 0 311.383 0 0 0 311.383
CILJ 4. 0 0 0 55.605,00 0 0 0 55.605,00
MJERA 4.1. 0 0 0 55.605,00 0 0 0 55.605,00
UKUPNO 0 0 336.950 1.006.548 0 0 0 1.343.500
CILJ 5. 29.188 98.765 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976 447.833
MJERA 5.1. 29.188 98.765 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976 447.833
SVEUKUPNO 29.188 98.765 400.926 1.070.524 63.976 63.976 63.976 1.791.333
* 1 EUR = 7,4195
Izvor: FLAG Južni Jadran
10. DODACI
65
DODATAK BR. 1: NATURA 2000 NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN
Pregled NATURA 2000 (Ekološka mreža) područja na teritoriju FLAG-a Južni Jadran, Dubrovačko-neretvanska županija (Izvor: HAOP-DZZP, 2016.)
SITE ime SITE kod SITE tip link za podatke
Biokovo i Rilić HR1000030
SPA
http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000030
Srednjedalmatinski otoci i Pelješac HR1000036 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000036
SZ dio NP Mljet HR1000037 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000037
Lastovsko otočje HR1000038 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000038
Delta Neretve HR1000031 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000031
Viški akvatorij HR3000469
SCI
http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000469
JI dio Pelješca HR2001364 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001364
Delta Neretve HR5000031 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR5000031
Park prirode Lastovsko otočje HR5000038 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR5000038
Lastovski i Mljetski kanal HR3000426 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000426
I dio Korčule HR2001367 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001367
Čoćina jama HR2000019 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000019
Movrica špilja HR2000091 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000091
Ostaševica špilja HR2000092 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000092
Polušpilja kod Sobre HR2000104 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000104
Gorska jama HR2000141 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000141
Velika špilja HR2000180 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000180
Lokva u Prljevićima HR2000555 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000555
Blatina kod Blata HR2000944 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000944
Gornji Majkovi - lokve HR2000947 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000947
66
Slano - oleandri HR2000950 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000950
Krotuša HR2000951 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000951
Blatina kraj Prožure HR2001008 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001008
Blatina kraj Sobre (Mljet) HR2001009 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001009
Matica-Vrgoračko polje HR2001046 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001046
Jama Kornjatuša HR2001204 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001204
Slatina kod Kozarice na Mljetu HR2001277 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001277
Otoci Badija; Planjak; Kamenjak;
Bisače; Gojak; M. Sestrica;
Majsan; M. i V. Stupa; Lučnjak te hrid
Baretica
HR2001420 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001420
Jama za Rasokama HR2001451 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001451
Vilenska peć HR2001452 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001452
Jama u Zadubravici HR2001454 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001454
Vitkovača jama HR2001458 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001458
Pasja jama HR2001460 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001460
Kukova peć HR2001461 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001461
Golubinka kod Handrake HR2001474 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001474
Ljubičica kod Handrake HR2001475 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001475
Dubrovačko promorje - Doli HR2001490 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001490
Jama za Sv. Spasom HR2001499 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001499
Šćedro - podmorje HR3000119 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000119
Otok Proizd i Privala na Korčuli HR3000152 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000152
Stonski kanal HR3000163 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000163
Uvala Slano HR3000165 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000165
Solana Ston HR3000167 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000167
67
Jama Stračinćica HR3000376 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000376
Badija i otoci oko Korčule HR4000007 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000007
Saplunara HR4000010 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000010
Otok Korčula - od uvale Poplat do
Vrhovnjaka HR3000153 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000153
Pavja luka HR3000156 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000156
Rt Rukavac - Rt Marčuleti HR3000162 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000162
Sjeverna obala od rta Pusta u uvali Sobra
do rta Stoba kod uvale
Okuklje s otocima i akvatorijem
HR3000166 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000166
Jama Zaglavica HR3000381 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000381
Akvatorij J od uvale Pržina i S od uvale
Bilin žal uz poluotok Ražnjić HR3000431 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000431
Elafiti HR4000028 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000028
Nacionalni park Mljet HR5000037 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR5000037
Obalna linija od luke Gonoturska do rta
Vratnički HR3000172 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000172
Malostonski zaljev HR4000015 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000015
Naziv FLAG-a
Površina
FLAG-a
(ha)*
Površina
SCI u
FLAG-u
(ha)
Udio SCI u
FLAG-u (%)
Površina
SPA u
FLAG-u
(ha)
Udio SPA u
FLAG-u
(%)
Ukupna površina
N2K u FLAG-u
(ha)*
Ukupni udio
N2K u
FLAG-u
(%)*
Južni Jadran 628.902,92 157.295,01 25,01% 64.552,69 10,26% 162.486,67 25,84%
SCI (=POVS) - Područja od značaja za Zajednicu
POVS - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove
SPA (=POP) - Područje posebne zaštite POP - Područja očuvanja značajna za ptice
* dio SCI i SPA područja se površinama preklapaju
* u površinu uračunat i morski teritorij
67
69
DODATAK BR. 2: STRUKTURA GOSPODARSTVA PREMA ZAPOSLENOSTI I FINANCIJSKIM REZULTATIMA U PRAVNIM OSOBAMA, PREMA NKD, 2010. I 2015.
2010. 2015.
Br.
Poduzetnika
Zaposlenost Ukupni
prihodi Neto dobit
Br. Poduzetnika
Zaposlenost Ukupni prihodi Neto dobit
Djelatnost
Broj 000 Kn 000 Kn Broj 000 Kn 000 Kn
POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I
RIBARSTVO 41 85 26.614.984 -269.296 44 99 42.611.034 591.421
RIBARSTVO* 19 48 14.157.572 -8.197 16 46 15.549.969 -582.187
RUDARSTVO I VAĐENJE 6 30 3.787.080 -8.563.499 5 9 13.263.130 8.247.021
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 74 460 165.425.557 -7.305.435 75 498 120.225.406 -33.517.113
OPSKRBA ELEKTRIČNOM
ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I
KLIMATIZACIJA
OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE
OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE
OTPADOM TE DJELATNOSTI
SANACIJE OKOLIŠA
9
197
52.652.219
-4.638.318
16
182
64.364.591
1.431.761
GRAĐEVINARSTVO 99 868 269.861.240 400.303 102 606 200.241.653 8.242.780
TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;
POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I
MOTOCIKALA
179
700
485.822.854
-8.200.652
176
671
533.593.231
-4.625.086
PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 37 147 99.994.206 1.859.557 34 110 48.548.468 734.648
DJELATNOSTI PRUŽANJA
SMJEŠTAJA TE PRIPREME I
USLUŽIVANJA HRANE
65
327
84.138.545
-4.609.941
91
362
101.764.929
-9.200.846
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 12 24 1.515.151 -257.174 14 23 3.486.887 -189.357
FINANCIJSKE DJELATNOSTI I
DJELATNOSTI OSIGURANJA
POSLOVANJE NEKRETNINAMA 35 20 10.902.867 -8.456.688 38 5 2.202.536 -9.242.140
STRUČNE, ZNANSTVENE I
TEHNIČKE DJELATNOSTI 35 109 25.377.929 -4.815.252 46 107 20.052.607 1.449.264
ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE
USLUŽNE DJELATNOSTI 22 33 8.339.184 -63.315 31 54 22.729.727 1.653.496
70
JAVNA UPRAVA I OBRANA;
OBVEZNO SOCIJALNO
OSIGURANJE
OBRAZOVANJE 5 23 3.475.475 183.618 6 38 9.583.470 477.455
DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE
ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 6 31 7.204.254 408.317 6 23 4.161.370 801.679
UMJETNOST, ZABAVA I
REKREACIJA
11
12
2.277.386
-634.214
13
17
4.766.526
884.940
OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 4 14 3.856.724 51.649 12 17 3.460.399 141.924
UKUPNO SVE DJELATNOSTI 659 3.128 1.265.403.227 -44.918.537 725 2.867 1.210.605.933 -32.700.340
Izvor: Fina
71
DODATAK BR. 3: ULOV I UZGOJ (PROIZVODNJA) MORSKE RIBE, RAKOVA, KAMENICA TE OSTALIH MEKUŠACA I ŠKOLJAKŠA NA
PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN U RAZDOBLJU 2010.- 2015.
(2010.-2012.)
2010. 2011. 2012.
ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom) ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom) ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom)
Dubrovačko primorje
plava riba 2.018,30 0,00 0 504,00 0,00 0 421,58 0,00 0
ostala
riba
4.193,20 0,00 0 2.474,55 0,00 0 1.137,95 0,00 0
rakovi 0,00 0,00 0 2,30 0,00 0 0,00 0,00 0
školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 nema podatka 123.715
mekušci 139,70 0,00 0 287,70 0,00 0 175,40 0,00 0
ukupno 6.351,20 0,00 0 3.268,55 0,00 0 1.734,93 0,00 123.715
Janjina
plava riba 88,10 0,00 0 49,90 0,00 0 30,00 0,00 0
ostala
riba
204,70 0,00 0 272,45 0,00 0 461,70 0,00 0
rakovi 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
školjke 289,00 0,00 0 207,00 0,00 0 573,10 nema podatka 1.100
mekušci 20,90 0,00 0 72,30 0,00 0 131,70 0,00 0
ukupno 602,70 0,00 0 601,65 0,00 0 1.196,50 0,00 1.100
Lastovo
plava riba 1.223,00 0,00 0 367,50 0,00 0 3.152,50 0,00 0
ostala riba
24.071,70 0,00 0 17.820,17 0,00 0 10.394,11 0,00 0
rakovi 9.403,10 0,00 0 7.614,03 0,00 0 1.940,41 0,00 0
školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
mekušci 6.482,00 0,00 0 4.239,20 0,00 0 2.770,90 0,00 0
ukupno 41.179,80 0,00 0 30.040,90 0,00 0 18.257,92 0,00 0
Lumbarda
plava riba 2.234,00 0,00 0 1.286,00 0,00 0 2.154,00 0,00 0
ostala
riba
13.966,30 0,00 0 16.686,00 0,00 0 10.291,80 0,00 0
rakovi 410,50 0,00 0 381,00 0,00 0 77,00 0,00 0
školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
mekušci 464,70 0,00 0 323,50 0,00 0 603,50 0,00 0
ukupno 17.075,50 0,00 0 18.676,50 0,00 0 13.126,30 0,00 0
Metković
plava riba 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
ostala riba
0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 51.300,00 206.000
rakovi 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
mekušci 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
ukupno 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 51.300,00 206.000
Mljet
plava riba 452,10 0,00 0 386,50 0,00 0 285,00 0,00 0
ostala riba
3.502,70 0,00 0 3.006,00 0,00 0 2.527,30 34.500,00 80.500
rakovi 193,00 0,00 0 131,50 0,00 0 143,50 0,00 0
školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
mekušci 143,00 0,00 0 136,00 0,00 0 414,40 0,00 0
ukupno 4.290,80 0,00 0 3.660,00 0,00 0 3.370,20 34.500,00 80.500
Opuzen
plava riba 1.530,00 0,00 0 1.621,00 0,00 0 3.675,00 0,00 0
ostala
riba
470,00 0,00 0 2.502,00 0,00 0 1.115,00 0,00 0
rakovi 0,00 0,00 0 22,00 0,00 0 19,00 0,00 0
školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
mekušci 0,00 0,00 0 142,00 0,00 0 50,00 0,00 0
ukupno 2.000,00 0,00 0 4.287,00 0,00 0 4.859,00 0,00 0
Slivno
plava riba 295,00 0,00 0 316,00 0,00 0 226,00 0,00 0
ostala
riba
7.274,00 0,00 0 4.967,20 0,00 0 4.105,00 0,00 0
rakovi 5,00 0,00 0 73,00 0,00 0 0,00 0,00 0
školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
72
mekušci 431,00 0,00 0 257,00 0,00 0 253,00 0,00 0
ukupno 8.005,00 0,00 0 5.613,20 0,00 0 4.584,00 0,00 0
Ston
plava riba 7.872,40 0,00 0 6.983,80 0,00 0 8.741,35 0,00 0
ostala riba 3.596,90 0,00 0 4.491,05 0,00 0 4.971,45 0,00 0
rakovi 122,70 0,00 0 109,20 0,00 0 98,10 0,00 0
školjke 541,00 0,00 0 327,00 0,00 0 1.972,00 nema podatka 784.391
mekušci 958,70 0,00 0 1.054,10 0,00 0 855,77 0,00 0
ukupno 13.091,70 0,00 0 12.965,15 0,00 0 16.638,67 0,00 784.391
Vela Luka
plava riba 1.732.783,00 0,00 0 2.313.216,30 0,00 0 1.234.143,50 0,00 0
ostala riba 25.088,60 0,00 0 9.436,35 0,00 0 18.030,55 0,00 0
rakovi 320,30 0,00 0 705,30 0,00 0 217,20 0,00 0
školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
mekušci 746,40 0,00 0 835,75 0,00 0 1.243,80 0,00 0
ukupno 1.758.938,30 0,00 0 2.324.193,70 0,00 0 1.253.635,05 0,00 0
Ukupno FLAG JJ
plava riba 1.748.495,90 0,00 0 2.324.731,00 0,00 0 1.252.828,93 0,00 0
ostala riba 82.368,10 0,00 0 61.655,77 0,00 0 53.034,86 85.800,00 286.500
rakovi 10.454,60 0,00 0 9.038,33 0,00 0 2.495,21 0,00 0
školjke 830,00 0,00 0 534,00 0,00 0 2.545,10 nema podatka 909.206
mekušci 9.386,40 0,00 0 7.347,55 0,00 0 6.498,47 0,00 0
ukupno 1.851.535,00 0,00 0 2.403.306,65 0,00 0 1.317.402,57 85.800,00 1.195.706,00
DNŽ
plava riba 1.941.515,20 0,00 0 2.506.940,60 0,00 0 1.415.706,53 0,00 0
ostala riba 215.848,61 0,00 0 196.042,17 0,00 0 215.898,25 133.238,00 451.500
rakovi 50.052,08 0,00 0 45.770,69 0,00 0 26.499,31 0,00 0
školjke 1.753,40 0,00 0 939,50 0,00 0 3.035,30 nema podatka 910.706
mekušci 23.934,40 0,00 0 25.292,42 0,00 0 29.965,54 0,00 0
ukupno 2.233.103,69 0,00 0 2.774.985,38 0,00 0 1.691.104,93 133.238,00 1.362.206
RH
plava riba 43.917.614,83 527.028,00 13.623 63.075.076,00 2.207.888,00 36.287 56.243.628,56 1.941.365,00 32.615
ostala riba 4.038.839,77 0,00 0 4.467.466,83 0,00 0 4.305.979,37 4.582.149,00 14.481.058
rakovi 541.600,35 0,00 0 483.899,27 0,00 0 444.428,47 0,00 0
školjke 107.109,83 0,00 0 132.389,83 0,00 0 170.128,17 nema podatka 2.797.677
mekušci 899.765,30 0,00 0 1.012.494,21 0,00 0 1.113.703,03 0,00 0
ukupno 49.504.930,08 527.028,00 13.623 69.171.326,14 2.207.888,00 36.287 62.277.867,60 6.523.514,00 17.311.350
(2013.-2015)
2013. 2014. 2015.
uzgoj (kg) uzgoj (kom) ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom) ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom)
Dubrovačko primorje
plava riba 0,00 0 1.868,50 0,00 0 1.219,65 0,00 0
ostala riba 0,00 0 321,35 0,00 0 803,35 0,00 0
rakovi 0,00 0 0,00 0,00 0 0,60 0,00 0
školjke nema podatka 201.940 8,00 nema podatka 160.225 6,00 nema podatka 273.308
mekušci 0,00 0 358,30 0,00 0 227,40 0,00 0
ukupno 0,00 201.940 2.556,15 0,00 160.225 2.257,00 0,00 273.308
Janjina
plava riba 0,00 0 599,00 0,00 0 562,50 0,00 0
ostala riba 0,00 0 982,80 0,00 0 1.240,90 0,00 0
rakovi 0,00 0 24,00 0,00 0 0,00 0,00 0
školjke nema podatka 10.840 2.838,00 nema podatka 3.870 1.651,20 nema podatka 112.280
mekušci 0,00 0 148,00 0,00 0 92,00 0,00 0
ukupno 0,00 10.840 4.591,80 0,00 3.870 3.546,60 0,00 112.280
Lastovo
plava riba 0,00 0 1.548,90 0,00 0 522,80 0,00 0
ostala riba 0,00 0 9.480,37 0,00 0 8.736,47 0,00 0
rakovi 0,00 0 2.076,87 0,00 0 1.801,34 0,00 0
školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
73
mekušci 0,00 0 2.471,99 0,00 0 2.645,67 0,00 0
ukupno 0,00 0 15.578,13 0,00 0 13.706,28 0,00 0
Lumbarda
plava riba 0,00 0 5.377,00 0,00 0 3.952,00 0,00 0
ostala riba 0,00 0 25.308,30 0,00 0 18.804,50 0,00 0
rakovi 0,00 0 171,00 0,00 0 377,50 0,00 0
školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
mekušci 0,00 0 855,00 0,00 0 685,50 0,00 0
ukupno 0,00 0 31.711,30 0,00 0 23.819,50 0,00 0
Metković
plava riba 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
ostala riba 0,00 0 0,00 40.600,00 151.500 0,00 56.100,00 200.000
rakovi 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
mekušci 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
ukupno 0,00 0 0,00 40.600,00 151.500 0,00 56.100,00 200.000
Mljet
plava riba 0,00 0 581,00 0,00 0 641,80 0,00 0
ostala riba 31.261,00 120.750 4.599,50 30.377,00 151.250 2.998,80 39.085,00 176.250
rakovi 0,00 0 253,00 0,00 0 263,85 0,00 0
školjke nema podatka 50.000 0,00 nema podatka 40.000 0,00 0,00 0
mekušci 0,00 0 538,80 0,00 0 358,60 0,00 0
ukupno 31.261,00 170.750 5.972,30 30.377,00 191.250 4.263,05 39.085,00 176.250
Opuzen
plava riba 0,00 0 3.048,80 0,00 0 3.581,50 0,00 0
ostala riba 0,00 0 278,82 0,00 0 387,00 0,00 0
rakovi 0,00 0 18,00 0,00 0 0,00 0,00 0
školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
mekušci 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
ukupno 0,00 0 3.345,62 0,00 0 3.968,50 0,00 0
Slivno
plava riba 0,00 0 0,00 0,00 0 476,00 0,00 0
ostala riba 0,00 0 8.306,00 0,00 0 4.420,00 0,00 0
rakovi 0,00 0 184,00 0,00 0 231,00 0,00 0
školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 nema podatka 48.444
mekušci 0,00 0 630,50 0,00 0 99,00 0,00 0
ukupno 0,00 0 9.120,50 0,00 0 5.226,00 0,00 48.444
Ston
plava riba 0,00 0 9.588,36 0,00 0 16.294,90 0,00 0
ostala riba 0,00 0 3.819,38 4.310,00 12.860 3.606,85 3.991,00 13.859
rakovi 0,00 0 69,80 0,00 0 31,50 0,00 0
školjke nema podatka 2.189.836 14.922,80 nema podatka 382.208 14.238,00 nema podatka 631.500
mekušci 0,00 0 2.075,35 0,00 0 1.502,05 0,00 0
ukupno 0,00 2.189.836 30.475,69 4.310,00 395.068 35.673,30 3.991,00 645.359
Vela Luka
plava riba 0,00 0 2.478.343,80 0,00 0 2.379.755,00 0,00 0
ostala riba 0,00 0 10.168,80 0,00 0 7.401,10 0,00 0
rakovi 0,00 0 199,95 0,00 0 178,00 0,00 0
školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0
mekušci 0,00 0 1.062,60 0,00 0 550,60 0,00 0
ukupno 0,00 0 2.489.775,15 0,00 0 2.387.884,70 0,00 0
Ukupno FLAG JJ
plava riba 0,00 0 2.500.955,36 0,00 0 2.407.006,15 0,00 0
ostala riba 31.261,00 120.750 63.265,32 75.287,00 315.610 48.398,97 99.176,00 390.109
rakovi 0,00 0 2.996,62 0,00 0 2.883,79 0,00 0
školjke nema podatka 2.452.616 17.768,80 nema podatka 586.303 15.895,20 nema podatka 1.065.532
mekušci 0,00 0 8.140,54 0,00 0 6.160,82 0,00 0
ukupno 31.261,00 2.573.366,00 2.593.126,64 75.287,00 901.913,00 2.480.344,93 99.176,00 1.455.641,00
DNŽ plava riba 0,00 0 2.838.227,06 0,00 0 2.706.765,29 0,00 0
ostala riba 31.261,00 120.750 229.857,73 83.652,00 342.490 198.821,88 177.673,00 669.765
74
rakovi 0,00 0 49.222,83 0,00 0 67.213,30 0,00 0
školjke nema podatka 2.460.387 18.428,80 nema podatka 589.738 16.232,60 nema podatka 1.074.332
mekušci 0,00 0 31.918,40 0,00 0 28.663,84 0,00 0
ukupno 31.261,00 2.581.137 3.167.654,82 83.652,00 932.228 3.017.696,91 177.673,00 1.744.097
RH
plava riba 2.989.192,00 47.785 72.251.433,07 2.202.692,00 31.989 65.755.808,28 2.234.569,00 31.500
ostala riba 5.491.013,00 16.570.959 3.982.555,80 7.296.473,00 19.828.450 3.926.375,20 9.028.081,00 23.922.771
rakovi 0,00 0 757.243,70 0,00 0 871.340,82 0,00 0
školjke nema podatka 3.700.508 789.141,85 nema podatka 3.701.475 962.452,15 nema podatka 10.269.695
mekušci 0,00 0 1.600.402,10 0,00 0 1.311.236,76 0,00 0
ukupno 8.480.205,00 20.319.252 79.380.776,52 9.499.165,00 23.561.914 72.827.213,21 11.262.650,00 34.223.966
75
DODATAK BR. 4: BROJ I VRSTE PLOVILA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN, 2013.-2015.
Plovila prema vrstama
2013. 2014. 2015.
plovila veličina
GT snaga KW plovila veličina
GT snaga KW plovila veličina
GT snaga KW
Dubrovačko
primorje
brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 11 17,00 294,90 12 18,00 321,40 22 42,28 742,07 ukupno 11 17,00 294,90 12 18,00 321,40 22 42,28 742,07
Janjina brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 4 4,42 53,28 4 4,42 53,28 7 7,59 63,60 ukupno 4 4,42 53,28 4 4,42 53,28 7 7,59 63,60
Lastovo brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 38 91,61 1194,61 38 91,61 1194,61 54 122,30 1737,26 ukupno 38 91,61 1194,61 38 91,61 1194,61 54 122,30 1737,26
Lumbarda brodovi 1 27,64 147,00 1 27,64 147,00 1 27,64 147,00 brodice 16 44,13 971,11 16 44,13 971,11 34 102,55 1787,12 ukupno 17 71,77 1118,11 17 71,77 1118,11 35 130,19 1934,12
Metković brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 1 1,98 6,60 ukupno 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 1 1,98 6,60
Mljet brodovi 1 12,35 106,60 1 12,35 106,60 1 12,35 106,60 brodice 20 54,55 768,51 20 54,55 768,51 37 88,28 1087,02 ukupno 21 66,90 875,11 21 66,90 875,11 38 100,63 1193,62
Opuzen brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 ukupno 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00
Slivno brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 7 35,62 280,56 7 35,62 280,56 14 44,19 360,34 ukupno 7 35,62 280,56 7 35,62 280,56 14 44,19 360,34
Ston brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 brodice 41 72,77 994,58 42 73,77 997,88 58 112,38 1582,30 ukupno 41 72,77 994,58 42 73,77 997,88 58 112,38 1582,30
Vela Luka brodovi 15 1109,17 4591,60 15 1109,17 4591,60 15 1109,17 4591,60 brodice 30 67,77 631,11 32 70,97 654,01 209 439,03 3893,82 ukupno 45 1176,94 5222,71 47 1180,14 5245,61 224 1548,20 8485,42
Ukupno
FLAG JJ
brodovi 17 1149,16 4845,20 17 1149,16 4845,20 17 1149,16 4845,20 brodice 167 387,87 5188,66 171 393,07 5241,36 436 960,58 11260,13 ukupno 184 1537,03 10033,86 188 1542,23 10086,56 453 2109,74 16105,33
DNŽ brodovi 26 1651,96 7484,76 26 1651,96 7484,76 26 1651,96 7484,76 brodice 398 947,32 17516,45 404 962,61 17922,34 1005 2286,80 31514,68 ukupno 424 2599,28 25001,21 430 2614,57 25407,10 1031 3938,76 38999,44
RH brodovi 657 35671,09 166738,85 658 35710,14 167433,37 653 35813,19 167113,55 brodice 3735 10420,71 180156,79 3816 10536,21 182022,83 7196 17998,66 262632,34 ukupno 4392 46091,80 346895,64 4474 46246,35 349456,20 7849 53811,85 429745,89
*uključuje aktivna i neaktivna plovila u određenoj godini
76
DODATAK BR. 5: BROJ I VRSTE RIBARSKI MREŽA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN. 2010.- 2015.
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Dubrovačko primorje
koće 0 0 0 0 0 0
plivarice 1 1 1 0 1 0
potegače 3 4 2 3 3 1
stajačice 4 7 6 3 5 5
Janjina
koće 0 0 1 0 0 0
plivarice 0 0 0 0 0 0
potegače 0 0 0 0 0 0
stajačice 8 13 10 5 5 6
Lastovo
koće 1 1 1 0 0 0
plivarice 1 0 0 1 0 0
potegače 3 4 2 2 0 0
stajačice 103 82 59 58 47 50
Lumbarda
koće 2 2 1 1 1 1
plivarice 2 1 1 3 2 2
potegače 6 4 3 6 4 3
stajačice 31 19 11 13 12 12
Metković
koće 0 0 0 0 0 0
plivarice 0 0 0 0 0 0
potegače 0 0 0 0 0 0
stajačice 0 0 0 0 0 0
Mljet
koće 0 0 0 0 0 0
plivarice 0 0 0 0 0 0
potegače 0 2 1 2 1 0
stajačice 20 20 19 13 17 14
Opuzen
koće 1 2 4 1 0 0
plivarice 1 1 2 3 3 3
potegače 0 0 1 1 1 0
stajačice 2 5 3 4 3 1
Slivno
koće 2 3 3 2 1 1
plivarice 0 0 0 0 0 0
potegače 0 0 0 0 0 0
stajačice 3 4 1 0 1 3
Ston
koće 0 0 0 0 0 0
plivarice 5 1 1 1 2 2
potegače 8 9 7 6 5 6
stajačice 43 63 37 36 39 37
Vela Luka
koće 4 4 4 1 1 1
plivarice 14 13 16 15 15 14
potegače 5 3 4 5 3 2
stajačice 32 25 23 24 24 24
Ukupno FLAG JJ
koće 10 12 14 5 3 3
plivarice 24 17 21 23 23 21
potegače 25 26 20 25 17 12
stajačice 246 238 169 156 153 152
DNŽ
koće 25 30 27 16 14 12
plivarice 47 30 36 41 42 37
potegače 60 76 60 60 51 52
77
stajačice 540 565 403 376 372 367
RH
koće 633 636 610 600 596 560 plivarice 353 336 307 294 313 290 potegače 313 334 319 294 256 226 stajačice 3669 4125 3692 3034 3014 2933
*broj plovila koja su koristila navedeni alat
DODATAK BR. 6: POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN U 2015.
JLS FLAG-a Ukupno broj
OPG-a
Ukupno broj
članova OPG-a
Ostali org.
oblici
Općina Lumbarda 93 103 1
Općina Vela Luka 416 329 6
Općina Lastovo 102 93 5
Općina Mljet 103 70 2
Općina Ston 326 297 8
Općina Trpanj 65 53 1
Općina Dubrovačko
primorje 182 119 0
Metković 1.136 1.204 16
Opuzen 795 904 21
Kula Norinska 291 249 4
Slivno 352 401 15
UKUPNO FLAG 3822 3861 79
Izvor: APPRRR 2015.
DODATAK BR. 7: VELIČINA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN U 2015.
JLS FLAG-a Manje od 3 ha 3-20 ha Veće od 20 ha
Općina Dubrovačko primorje 30,6% 26,8% 42,6%
Općina Ston 54,2% 21,9% 24,8%
Općina Janjina 80,7% 19,3% 0,0%
Općina Lastovo 93,2% 6,8% 0,0%
Općina Lumbarda 85,3% 14,7% 0,0%
Općina Mljet 83,1% 16,9% 0,0%
Općina Vela Luka 86,3% 13,7% 0,0%
Metković 47,5% 22,3% 30,1%
Opuzen 78,0% 19,9% 2,1%
Kula Norinska 84,6% 15,4% 0,0%
Slivno 70,0% 22,9% 7,1%
Izvor: APPRRR, 2015.
78
DODATAK BR. 8: RELATIVNA MEĐU POPISNA PROMJENA BROJA STANOVNIKA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA FLAG-
A JUŽNI JADRAN I DNŽ U 2001.-2011. GODINE
Izvor: Demografski razvoj Dubrovačko-neretvanske županije, Stjepan Šterc, 2016.
DODATAK BR. 9: UKUPNO PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINA I GRADOVA NA PODRUČJU FLAG JUŽNI
JADRAN I DNŽ U 2001.-2014. GODINE
Izvor: Demografski razvoj Dubrovačko-neretvanske županije, Stjepan Šterc, 2016.
79
DODATAK BR. 10: SWOT ANALIZA RAZVOJA PODRUČJA FLAG-A JUŽNI JADRAN
SNAGE SLABOSTI Op će zem ljop isne znača jk e po d ručja
• Dobra razvedenost obale
• Dobri potencijali za obnovljive izvore energije
(sunce, vjetar)
Op će zem ljop isne znača jk e po d ručja
• Nepovoljan geografski oblik FLAG-a – fizička
odijeljenost pojedinih dijelova FLAG-a (otoci)
• Nedovoljna i loša prometna povezanost područja
FLAG-a s ostatkom zemlje i unutar područja (malo
direktnih linija s Dubrovnikom)
• Otežan prometni pristup glavnim domaćim i
vanjskim tržištima (prometna izoliranost DNŽ od
ostale Hrvatske)
• Slaba međuotočna povezanost
Priro d na i k ultur na b a ština
• Povoljna klimatska obilježja
• Bogata prirodna baština (nacionalni park, 2 parka
prirode, 1 regionalni park
• Očuvana priroda, krajobrazi
• Dobra kakvoća mora i kakvoća zraka
• Brojna i raznovrsna, bogata i atraktivna kulturna
baština (materijalna i nematerijalna baština
• Bogata prirodna baština, bioraznolikost, bogatstvo
vode
• Izrazite krajobrazne vrijednosti prostora
• Brojna i raznovrsna, bogata i atraktivna kulturna
baština (materijalna i nematerijalna baština,
kulturno-povijesna baština)
• Povoljni okolišni uvjeti.
• Raznolikost flore i faune u obalnim područjima,
uključujući mnoge endemske vrste.
• Utvrđena Natura 2000 morska područja kao dio
procesa uspostave ekološke mreže Natura 2000
koja omogućava očuvanje staništa koji doprinose
obnovi ribljih stokova
Priro d na i k ultur na b a ština
• Ugrožena prirodna baština (kanalizacija,odvodnja,
odlagališta otpada, poplave)
• Sukob interesa: zaštita prirode i poljoprivredna
proizvodnja
• Nedovoljno vrednovanje pojedinih zaštićenih
područja, krajobraza i nedostatak planova
upravljanja za pojedina zaštićena područja
• Manjak programa i projekta održivog korištenja
prirodne i kulturne baštine
• Neodgovarajuće zbrinjavanje otpada i divlja
odlagališta u nekim dijelovima FLAG-a
• Zapuštene protupožarne staze
• Nedovoljna zaštita i obnova kulturne baštine
• Gradnja u zaštićenim područjima - širenje
“apartmanskih naselja“ i narušavanje graditeljske i
urbanističke baštine
Prometna i komunalna infrastruktura, energetika
• Pokrivenost čitavog područja mrežom cesta i
putova
• Vodoopskrbom pokriveno gotovo cijelo područje
FLAG-a
• Kvalitetnom elektroopskrbom pokriveno cijelo
područje FLAG-a osim nekih dijelova
• Postojanje resursa za korištenje obnovljivih izvora
energije i proizvodnju električne energije iz
alternativnih izvora (voda, sunce, vjetar)
Prometna i komunalna infrastruktura, energetika
• Nedovoljno održavana prometna infrastruktura (loše
stanje nerazvrstanih cesta)
• Loša pokrivenost telekomunikacijskom mrežom na
otocima (mala brzina interneta)
• Nezadovoljavajuće stanje vodoopskrbnog sustava;
korištenje azbestnih cijevi u javnom vodovodu
Neretva – Pelješac - Korčula – Lastovo (nedovoljno
razvijen sustav vodovoda
• Sezonska opterećenja zbog povećane potrošnje u
turističkoj sezoni
• Nepostojanje kanalizacijskog sustava na poluotoku
Pelješcu i otocima (Lastovo, Mljet, Dubrovačko
primorje), u dolini Neretve , osim otoka Korčule i
neizgrađeni sustavi odvodnje i sustava za
pročišćavanje otpadnih voda
• Veliki troškovi prijevoza otpada do odlagališta zbog
prostornog disperziteta i naselja s malim brojem
stanovnika, naročito s otoka i teritorijalne
prekinutost od ostatka RH otežan prijevoz otpada na
graničnim prijelazima
80
Gospodarstvo Općenito
• Dobri resursi za poljoprivredu, osobito voćarstvo,
vinogradarstvo, maslinarstvo
• Razvijeno vinogradarstvo, pčelarstvo,
maslinarstvo, voćarstvo, vrhunski proizvodi
vinarstva, školjkarstva,
• Mali prerađivački pogoni (uljare, vinarije)
• Dobri resursi za “zeleno poduzetništvo“
• Razvijen turizam, Korčula (i druga središta), u
obalnom dijelu FLAG-a pojedinačni vrhunski
turistički kapaciteti (Grad Korčula, Slano, Vela
Luka)
• Tradicija brodogradnje manjih brodova
• Izgrađene poslovne zone u nekim područjima
• Razvijen turistički sektor s potencijalnim
povećanjem tržišne potražnje - povećana potražnja
za ribom i školjkama generirana turizmom, hrana,
sport, kultura,-tradicija
O p ć e n i t o z a š ko l j ka r s t v o i ri b a r s t v o
• Povoljni okolišni uvjeti
• Raznolikost flore i faune u obalnim područjima,
uključujući mnoge endemske vrste
• Utvrđena ekološka mreža Natura 2000
omogućava očuvanje staništa koji doprinose
obnovi ribljih stokova
• Visoka kvaliteta proizvoda ribarstva i
školjkarstva zbog povoljnih okolišnih uvjeta
kvalitete mora i raznolikosti morskih staništa
• Razvijen turistički sektor s potencijalnim
povećanjem tržišne potražnje - povećana
potražnja za ribom i školjkama generirana
turizmom, hrana, sport, kultura,-tradicija
• Iskustvo u pružanju turističkih usluga
• Ribarstvo i školjkarstvo važna su sastavnica
identiteta lokalnih zajednica i čitavog područja
FLAG-a
Gospodarstvo Općenito
• Usitnjenost i raštrkanost zemljišnih posjeda i
neriješeni imovinsko-pravni odnosi
• Nedovoljna potpora razvoju malih poljoprivrednih
gospodarstava
• Nedovoljna ulaganja u znanje, tehnologiju,
inovaciju proizvodnje i prerade
• Nedovoljno razvijena ekološka poljoprivredna
proizvodnja
• Manjak sustavnog predstavljanja i promoviranja
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, osobito
autohtonih
• Nedovoljna organiziranost i povezanost proizvođača
u poljoprivredi i umreženost poljoprivrednih
proizvođača s turizmom
• Nedostatan razvoj „zelenog poduzetništva“
• Nedovoljno razvijen ruralni turizam u naseljima u
unutrašnjosti otoka i poluotoka Pelješca (sportski,
kulturni, zdravstveni i dr.)
• Manjak sustavnog korištenja turizam za razvoj
nepoljoprivrednih djelatnosti
• Manjak turističke infrastrukture osobito u
unutrašnjosti otoka i poluotoka Pelješca
• Slabi razvoj obrtništva
• Nedostatak poduzetničke inicijative i
nemotiviranost radno sposobnog stanovništva
Općenito za školjkarstvo i ribarstvo
• Otežan prometni pristup glavnim domaćim i
vanjskim tržištima (prometna izoliranost DNŽ od
ostale Hrvatske)
• Slaba međuotočna prometna i poslovna povezanost
• Manjak kvalificirane radne snage, nedostatak
međugeneracijskog obnavljanja u ribarstvu i
školjkarstvu, nedostatak interesa mladih,
kvalificiranih i poduzetnih osoba
• Manjak učinkovitog poslovnog povezivanja i
suradnje između ribara i između uzgajivača
školjaka
• Nedovoljna suradnja između znanosti i sektora te
nedostatak korištenja primijenjenih znanstvenih i
istraživanja i rezultata u proizvodnji
• Nedovoljno razvijeni i skupi kanali distribucije
• Slaba diversifikacija, nizak stupanj finalizacije i
promocije lokalnih proizvoda.
• Nedovoljna lokalna suradnja između različitih
gospodarskih dionika koji predstavljaju različite
interesne skupine u obalnim/otočnim zajednicama
• Nedovoljan broj proizvoda dodane vrijednosti
• Nedostatak robnih marki i brendiranja
• Nerazvijenost infrastrukture vezane uz trženje
(manjak ribarnica, prodajnih mjesta i dr.)
• Manjak inovativnosti i poduzetništva
• Nedovoljno iskorištena tradicija ribarskih i
školjkarskih mjesta za razvoj specifičnih oblika
turizma (kulturni, sportske, gastro/eno i drt.)
• Gubitak tradicionalnih vještina i znanja u ribarstvu
i uzgoju školjaka
81
• Ilegalna proizvodnja i prodaja u školjkarstvu i
ribarstvu
• Gubitak identiteta ribarskih i školjkarskih zajednica
Š ko lja rstv o
• Povoljni prirodni uvjeti, čistoća mora- kvaliteta
• prirodnih uvjeta za uzgoja školjaka
• Prirodni rezervat – zaštita dobrih prirodnih uvjeta
za školjkarstvo
• Tradicija uzgoja školjaka (kamenica)
• Iskustvo, dobro poznavanje i vještine u uzgoju/
proizvodnji školjaka
• Povoljni prirodni uvjeti, čistoća mora- kvaliteta
prirodnih uvjeta za uzgoja školjaka
• Prirodni ciklus uzgoja/proizvodnje školjaka
• Prepoznatljivost kvalitete, posebnosti i
jedinstvenosti proizvoda (europska plosnata
kamenica)
• Nema konkurencije na lokalnom i domaćem
tržištu
• Blizina Dubrovnika, svjetske turističke
destinacije i razvijene turističke destinacije DNŽ
• Prilagodljivost, opstojnost djelatnosti
uzgoja/proizvodne školjaka
• Izrada marketinške studije za Malostonsku
kamenicu
• Sposobnost opskrbljivanja tržišta ujednačenom
količinom i kvalitetom proizvoda Ribarstvo
• Snažna tradicija ribarstva
• Raspoloživa radna snaga sa znanjima i iskustvima
u preradi ribe (Vela Luka)
• Znanja, vještine, iskustvo, dobro poznavanje
tehnika i vještina u ribarstvu
• Dio ribara s obzirom na veličinu plovila i vrste
alata ulov iskrcavaju na privezištima
• Prilagodljivost i opstojnost poslovanja jednog
dijela ribara otežanim uvjetima
• Razvijen turizam na području FLAG-a i porast
potražnje posebno specifičnih oblika turizma
(participativno-iskustveni turizam, gastro-eno
turizam, kulturni i sportski turizam i dr.)
Š ko lj ka rstv o
• Problemi s koncesijama u Malostonskom zaljevu
zbog komplikacija oko nadležnosti- Vlada/Županija
• Smanjenje prirodne populacije (kamenica, dagnja)
nepostojanje mrjestilišta za školjkaše i osiguravanja
mlađa
• Ugroženost uzgoja školjaka od predatora (orade)
protiv kojih nije moguća učinkovita zaštita zbog
ograničenja ribolova u prirodnom rezervatu
• Mala proizvodnja školjaka, nedovoljna za plasman
na nova tržišta
• Manjak odgovarajuće obalne infrastrukture,
nedostatak otpremnih centara, pristaništa
• Neadekvatna flota plovila za uzgoj školjkara
• Manjak odgovarajućeg suvremenog
purifikacijskog centra
• Neiskorištenost rastućih potencijala lokalnog
/regionalnog tržišta za plasman školjaka -
Dubrovnika svjetske turističke destinacije
• Manjak ulaganja u tehnološka unapređenja
uzgoja/proizvodnje i u plasman školjaka
• Nedovoljna povezanost i suradnja školjkara
• Neorganizirano tržište; većinom je lokalno,
direktna prodaja na uzgajalištima ili restoranima,
samo mali dio se dalje distribuira
• Izostanak diversifikacija proizvoda - proširenje
palete proizvoda akvakulture razvitkom novih
proizvoda od postojećih vrsta iz uzgoja ili
uvođenjem novih vrsta u uzgoj
• Neadekvatno odlaganje otpada stvorenog u
proizvodnom procesu
• Pretjerana gradnja na obalnom području koja utječe
na ekosustave
• Izostanak investicija u infrastrukturu uzgajališta
školjki i riba zadnjih godina na području DNŽ
Ribarstvo
• Ograničenja ili nemogućnost za ribolova zbog
zaštite prirode (Prirodni rezervat Malostonski
zaljev; područja NATURA 2000 na prostoru
Lastova, NP Mljet, zatvoreni kanali za koćare i dr.)
• Štete od predatora ( dupini, tune) i neadekvatne
naknade
• Ribari rade uglavnom u teritorijalnom moru,
zanemariv dio u ZERP-u
• Nedostatna modernizacija ribarske flote
• Nema ribarskih luka, skladišta, hladnjača, pogona
za pakiranje i dr.
• Manjak iskrcajnih mjesta, sadašnja su prostorno
oskudna i imaju slabe pristupne prometnice
• Nerazumijevanje nadležnih lučkih uprava za ribare,
davanje prednosti nautičkom turizmu
• Nedostatak prodajnih mjesta (ribarnica)
• Manjak u uvođenja i korištenja suvremenih načina
prodaje ( e- trgovina i dr.)
82
• Nedostatna ulaganja u tehnološka unapređenja
• Manjak prerade i proizvodne ribljih prerađevina
• Slaba ili nepostojeća diversifikacija u ribarstvu
• Nedovoljna potpora i ulaganja u ribarsku flotu i
opremu
• Nedovoljna povezanost ribarstva s turizmom i
drugim djelatnostima (obrazovanje, zaštita prirode,
kultura i dr.)
Tržiš te ra d ne snag e
• Stručnjaci s poznavanjem vještina za proizvodnju
autohtonih proizvoda, za marikulturu
(školjkarstvo - Dubrovačko primorje, Ston; uzgoj
ribe)
• Stručnjaci za poljoprivredu, turistički djelatnici,
stočari (Dubrovačko primorje, Lastovo) pčelari,
ugostitelji
Tržiš te ra d ne snag e
• Nedostatak radne snage u poljoprivrednim i
turističkim zanimanjima (posebice stručne,
kvalificirane radne snage za visoko kvalitetne
proizvode i usluge)
• Nezainteresiranost srednjoškolske populacije za
obrazovanje za tražena zanimanja
• Nedovoljno stipendiranje deficitarnih zanimanja isl.
• Strukturna nezaposlenost, nerazmjer između ponude
i potražnje za radnom snagom
• Nedostatak međugeneracijskog obnavljanja u
ribolovu i školjkarstvu nedostatak interesa mladih,
kvalificiranih i poduzetnih osoba za rad u ribarskoj
industriji.
• Nezaposlenost, sezonska zaposlenost i ograničena
alternativa zapošljavanja koja posebno pogađa
obalne, ruralne i otočke zajednice što rezultira
starenjem i depopulacijom zajednica.
Stanovništvo
• Dobri pojedinačni primjeri mladih obitelji koje
ostaju živjeti i raditi na području FLAG-a i
poduzetnika u malim sredinama
• Proaktivni mladi visokoobrazovani ljudi
umirovljeni stručnjaci koji doprinose razvoju
većeg dijela područja FLAG-a
Stanovništvo
• Depopulacija čitavog područja FLAG-a
• Starenje stanovništva,
• Mali prirodni prirast
• Nedovoljna obrazovanost i educiranost ukupnog
stanovništva
Kvaliteta življenja
• Tradicija dobrog obrazovanja - kvaliteta
nastavnika i provedbe obrazovnih programa
• Dobra mreža objekata osnovnih škola
• Mnogobrojni i raznovrsni kulturni
programi/događaji
• Visoka kvaliteta dijela kulturnih programa,
međunarodna prepoznatljivost
• Nedostatak sportske dvorane i prostora za
vježbanje na otvorenom (Ston, Mljet)
• Očuvanost i njegovanje lokalne nematerijalne
kulturne baštine (folklor, proslave i priredbe i dr.)
• Angažirano sudjelovanje pojedinih organizacija
civilnog u javnom životu
• Uspješan rad nekih organizacija civilnog društva
Kvaliteta življenja
• Manjak vrtića u nekim područjima FLAG-a (Mljet)
• Nedovoljna opremljenost i moderniziranost škola
• Manjak srednjih škola uzrokuje velike dnevne
migracije mladih i opterećenost srednjih škola u
Korčuli i Blatu; potreba srednje škole na Pelješcu za
učenike s Mljeta
• Nedostatak dodatnih programa obrazovanja za
mlade (glazbeni odgoj i dr.) i programa vezanih za
posebnosti razvoja područja FLAG-a
• Nedovoljna suradnja obrazovnih institucija s
gospodarskim subjektima
• Nedostatna sportsko-rekreacijska infrastruktura,
programi i sadržaji
• Manjak program za unapređenje uvjeta i kvalitete
rada u zdravstvenim djelatnostima; nedovoljno
održavanje zdravstvene infrastrukture, nedostatak
specijalističkog kadra
• Otežano djelovanje hitne medicinske pomoći
• Nedovoljno poboljšanje uvjeta života ljudi s
posebnim potrebama, umirovljenika (manjak
domova i sl.)
83
• Potencijali u kulturi nedovoljno su vrednovani i
iskorišteni za razvoj FLAG-a
• Nedovoljna uključenost organizacija civilnoga
društva u upravljanje razvojem (većina udruga
neaktivne)
PRILIKE PRIJETNJE • Mogućnosti financiranja razvojnih projekata iz
fondova EU-a, državnih, županijskih i drugih
programa
• Porast potražnje za selektivnim oblicima turizma
(gastro-enološki, kulturni, sportski, zdravstveni i
dr.) i elitnim turizmom
• Porast potražnje za ekološkim poljoprivrednim
proizvodima i za autohtonim i brendiranim
proizvodima
• Suradnja sa znanstvenim i istraživačkim
institucijama u RH i EU radi unapređenja
poduzetništva, proizvodnje, usluga, posebno
ribarstva i uzgoja/proizvodnje školjaka i stvaranja
dodane vrijednosti
• Tehnološka unapređenja u uzgoju /proizvodnji
školjaka putem financiranja iz EU fondova i
drugih izvora
• Mogućnosti daljnjeg razvoja kroz provedbu
Integriranog upravljanja obalnim područjem.
• Provedba Strategije upravljanja morskim okolišem
i obalnim područjem
• Povezivanje i suradnja s drugim sektorima čiji rast
utječe na razvoj školjkarstva i ribarstva (turizam,
zaštita okoliša, ruralni razvoj proizvodna
autohtonih prehrambenih proizvoda i dr.)
• Stalni rast i podizanje kvalitete turizma u
Dubrovniku i na području DNŽ-a – razvoj turizma
i porast potražnje autohtone i kvalitetne gastro-eno
ponude, povećanje interesa za tradiciju, običaje i
život lokalnih zajednica (ribarska sela)
• Mogućnost brendiranja proizvoda podrijetlom iz
zaštićenih područja i Natura 2000 područja
• Promocija visoke nutritivne vrijednosti ribe i
školjkaša iz uzgoja.
• Povećanje potražnje za ribom i školjkama na
domaćem inozemnim tržištima
• Potencijalna tržišta za proizvode s većom
dodanom vrijednosti
• Provedba master plana turizma DNŽ i drugih
županijskih razvojnih programa
• Povećanje svijesti o okolišu i održivosti prirodnih
resursa
• Jačanje suradnje, koordinacije i razmjene
informacija između tijela uključenih u
koordinaciju usluga na moru, na nacionalnoj i
transnacionalnoj razini
• Neodgovarajuća provedba nacionalne politike
ruralnog i otočnog razvoja
• Elementarne nepogode (požar, potresi) i ekološke
katastrofe (nesreće velikih tankera, smeće iz
susjednih država i dr.)
• “Betoniziranje“ obale i apartmanizacija
• Prostorno planiranje bez sudjelovanja lokalne
zajednice
• Jačanje sive ekonomije
• Korupcija na svim razinama društva
• Spora i neučinkovita uprava
• Međunarodni krizni događaji (migrantska kriza, dr.)
• Povećanje prometa na Jadranu i rizik od onečišćenja.
• Učestalost prirodnih katastrofa i nepovoljnih
vremenskih prilika
• Klimatske promjene i njihov utjecaj na morski
okoliš.
• Otežavajući pristup nacionalnom i izvoznim
tržištima školjaka i riba, zbog slabe i
neodgovarajuće prometne povezanosti DNŽ s
ostalim dijelovima Hrvatske
• Smanjenje ribolovnih resursa u Jadranskom moru.
• Konkurencija za morski prostor i korištenje
obalnog pojasa (nautički turizam, sportske luke i
lučice, pritiske za izgradnju zbog turističke
potrošnje)
• Nemogućnost obnove koncesije za korištenje
pomorskog dobra
• Potencijalno povećani troškovi i ograničenja u
uzgoju zbog područja Natura 2000.
• Rastući troškovi poslovanja (naročito goriva) i
ostali ulazni troškovi u kombinaciji s niskom
cijenom prve prodaje proizvoda ribarstva.
• Nered u organizaciji tržišta ribom
• Konkurencija od proizvođača s nižim troškovima
proizvodnje (europskih i međunarodnih).
• Negativni demografski trendovi: odlazak mladih i
iseljavanje, gubitak radne snage u školjkarstvu i
ribarstvu, rizik od starenja stanovništva, iseljavanja
aktivne radne snage, nedostatak interesa mladih,
poduzetnih i kvalificiranih ljudi za rad u
ribarskoj industriji, odljev visokoobrazovanog
stanovništva,
• Gubitak identiteta ribarskih i školjkarskih zajednica
• Ograničena kupovna moć domaćih potrošača
• Povećana mogućnost uvođenja štetnih vodenih
organizama i patogena (HAOP) u Jadran putem
balastnih voda zbog internacionalnog prijevoza
roba u Europu: neadekvatno obrađene balastne
84
vode koje se ispuštaju u Jadran mogu značajno
doprinijeti promjenama u domaćoj populaciji
morske biote te ozbiljno ugroziti bioraznolikost i
na lokalnoj i na (sub)regionalnoj razini
• Nedostatak zajedničkih baza podataka s obzirom na različite aspekte morskog okoliša
• Nedostatak financijskih sredstava za provedbu
Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu
stanja Jadranskog mora kao sastavnog dijela
Strategije upravljanja morskim okolišem i
obalnim područjem
• Zakonska regulativa vezano za mrjestilišta u Malom
Stonu (pojasniti u čemu je prijetnja vezano za
zakonsku regulativu)
• Onečišćenje okoliša – mora, neuređena kanalizacija
i odvodnja (precizirati od kuda dolazi, lokalno,
susjeda BiH)
• Dalje povećanje populacije predatora (orada) što
može dovesti do kraha proizvodnje školjaka (što je
tu prijetnja, ono što se tiče samog područja FLAG-
a, što je „izvana“
• Neprovođenje propisanih mjera zaštitite okoliša u
području uzgoja i proizvodnje školjaka
• Ilegalna proizvodnja i prodaja u školjkarstvu
i ribarstvu
85
DODATAK BR. 11: KRITERIJI ODABIRA PROJEKTNI PRIJEDLOGA (ZAHTJEVA ZA POTPORU) FLAG-a JUŽNI JADRAN
Kriteriji su navedeni u poglavlju 4.2 LRSR. Isti će biti detaljno definirani FLAG natječajem.
DODATAK BR. 12: TEME, PARTNERI, RAZDOBLJE SURADNJE I KRITERIJ ODABIRA PROJEKATA SURADNJE FLAG-A
JUŽNI JADRAN
Teme
FLAG planira suradnju u području ribarstva, akvakulture (marikulturi) i upravljanju razvojem
udruge.
U području ribarstva suradnja će se ponajprije usredotočiti na teme koje bitne za:
• praćenje i primjenu novih tehnologija i inovacija
• korištenje i istraživačkih, znanstvenih, stručnih i poslovnih, rezultata u poslovanju
• jačanje stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja
• poticanje i razvoj udruživanja i poslovne suradnje
• poboljšanja trženja
• sudjelovanje u praćenju i donošenju regulative
• uključivanju u razvoj lokalnih zajednica.
U području akvakulture (marikulture) pored tema koje su navedene za ribarstvo, pod posebnog
interesa uzgajivača školjaka je:
• stjecanje novih znanja i upoznavanja s novim tehnologijama kroz suradnju s europskim
proizvođačima kamenice (Ostreae edulis)
• upoznavanje i primjena posebnosti u tehnološkim rješenjima koja olakšavaju
proizvodnju te način procesuiranja i trženja kamenica ciljem ispitivanja tržišnih
mogućnosti na europskom tržištu.
Za rad i razvoj FLAG su planira se suradnja na temama kao što su: upravljanje projektima,
upravljanje FLAG-om, jačanje kapaciteta FLAG-a (ljudskih resursi, prikupljanje financijskih
sredstava za projekte, razvoj partnerstva, promocija FLAG-a i dr.)
Partneri suradnje
Partneri suradnje su FLAG-ovi i udruženja u EU i u Hrvatskoj čije je djelovanje i razvoj
blizak razvojnim potrebama i posebnostima FLAG-a Južni Jadran. Potencijalni partner su:
znanstvene institucije: Sveučilište u Dubrovniku, CEKOM, Savjetodavna služba Ministarstva
poljoprivrede – ispostava Ston, Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Oceanografski
institut u Dubrovniku, FLAG-ovi sa područja Jadranske Hrvatske, FLAG-ovi iz EU i FARNET.
Razdoblje
Suradnja se planira i razdoblju od 2016. do 2020.
Kriteriji za odabir tema i partnera:
Pri odabiru tema i partnera za suradnju primjenjuju se slijedeća načela:
• teme relevantne za ruralni razvoj ribarstva i akvakulture na području FLAG-a
• teme za koje postoje stručne i izvedbene sposobnosti članova, članova, zaposlenika i
suradnika FLAG-a
• teme koje potiču i omogućuju stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti, primjenu
novih tehnologija u ribarstvu i akvakulturi na području FLAG-a
• teme s kojima se angažirano bave drugi FLAG-ovi i druge organizacije u ribarstvu i
akvakulturi ruralnog razvoja
86
• teme za koje postoji obostran interes, spremnost i dogovor partnera za suradnju.
87
DODATAK BR. 13: POPIS SUDIONIKA IZRADE LRSR
Ime i Prezime Naziv
organizacije/institucije
koju predstavlja - člana
FLAG-a
Dob Spol Sektor
<29 29-
50
>50
Ž
M
Javni
Civilni
Privatni
1. MATO OBERAN VODITELJ FLAGA X X X
2. BORIS FRANUŠIĆ PONTA LUKE d.o.o. X X X
3. IVICA GLAVOR ŠKOLJKARSTVO
ĐIDO X X X
4. MARO FRANUŠIĆ RIBOLOV MERI X X X
5. DUBRAVKO DRAŽETA OBRT ZA MORSKI
RIBOLOV DEA X X X
6. VEDRAN KUNICA DRUGA STONSKI
ŠKOLJKARI X X X
7. TANJA STANIĆ
EKOLOŠKA
UDRUGA MALA
SIRENA
X
X
X
8. MARIELA ČAKELIĆ
EKOLOŠKA
UDRUGA MALA
SIRENA
X
X
X
9. SANJA JEIĆ
MAGDALENIĆ
EKOLOŠKA
UDRUGA MALA
SIRENA
X
X
X
10. NIKOLINA TALAJIĆ GRAD METKOVIĆ X X X
11. DRAŽEN ČOVIĆ OPĆINA SLIVNO X X X 12. NIKOLA
KALAFATOVIĆ OBRTNIČKA
KOMORA DNŽ X X X
13. VERONIKA KRALJ
DUBROVAČKO
NERETVANSKA
ŽUPANIJA
X
X
X
14. FRANICA MILOŠ DUNEA X X X
15. BARBARA
MIROŠEVIĆ
OPĆINA VELA
LUKA X X X
16. RANKO SURJAN OBRT RANKO X X X
17. NIKŠA PETKOVIĆ OPĆINA VELA
LUKA X X X
18. LEO KATIĆ OPĆINA LASTOVO X X X
19. MARIN BARČOT OBRT BARČOT-
TONKO BARČOT X X X
20. IGOR KRŠINIĆ OPĆINA
LUMBARDA X X X
21. BORIS ANDREIS OPĆINA VELA LUKA
X X X
22. OREB NIKICA POSLOVNI SUBJEKT X X X
23. FRANO MILINA R.OBRT BUTARA X X X
24. IVO PECOTIĆ R.O. ANTE X X X
25. MARKO PECOTIĆ R.O. MIDD X X X
26. TOMISLAV IVČEVIĆ UDRUGA
LASTOVSKI RIBARI X X X
27. TONKO GUGIĆ NAČELNIK OPĆINE
VELA LUKA X X X
28. IVO KOLA
OPĆINA
DUBROVAČKO
PRIMORJE
X
X
X
88
29. MARO BILIĆ MORSKI RIBOLOV
BROCE X X X
30. DRAGAN MEDAN LAG 5 X X X
31. MAJA FICOVIĆ SAVJETODAVNA
SLUŽBA X X X
32. LJUBOMIR FRANUŠIĆ RIBOLOV
MAESTRAL X X X
33. MATO FRANUŠIĆ OBRT MF ŠKOLJKA X X X
34. MARIJA ROGLIĆ LAG 5 X X X
35. STIJEPO MEMUNIĆ POSLOVNI SUBJEKT X X X
36. ANTUN SIBILJAN POSLOVNI SUBJEKT X X X
37. NIKŠA MATKOVIĆ UZGOJ ŠKOLJAKA
MATKOVIĆ X X X
38. ANTUN PAVLOVIĆ
OBRT ZA UZGOJ
ŠKOLJKE
KAMENICA
X
X
X
39. PERICA MILJEVIĆ POSLOVNI SUBJEKT X X X
40. ANTE FRANUŠIĆ
RIBOLOV I
ŠKOLJKARSTVO
TONĆI
X
X
X
41. MARIO RADIBRATOVIĆ
MARIKULTURA
"MARIO" X X X
42. MARIJO POLIĆ IRMO X X X
43. TOMISLAV BOŽOVIĆ POSLOVNI SUBJEKT X X X
44. ANDRO MEKIŠIĆ OBRT SIPA X X X
45. RENATA MOZARA DUNEA X X X
<29
29%
29-
50 42&
>50
29%
Ž M Javni
38%
Civilni
13%
Privatni
49%
Sudjelovanje dionika u izradi LRS (20
%)
(80
%)
%
%
%
%
%
2%
2% 4%
7%
89
DODATAK BR. 14: RIZICI PROVEDBE LRSR FLAG-A JUŽNI JADRAN
Glavni rizici sagledivi temeljem dosadašnjeg rada FFLAG-a Južni Jadran i izrade LRSR-a su sljedeći:
Rizik Razina rizika Mjere ublažavanja rizika
Nedovoljno usavršavanje zaposlenika i suradnika FLAG-
a i nedostatno stjecanje novih znanja i vještina planiranja
i upravljanja razvojnim projektima.
Niska Sustavna provedba stalnog usavršavanja zaposlenika i
suradnika FLAG-a, korištenje učinkovito korištenje svih
vanjskih resursa (LmH, županijskih i državnih te
inozemnih) stalna podraška UO FLAG-a za jačanje
kapaciteta FLAG-a.
Potpora UO i članova za jačanje kapaciteta FLAG-a.
Ograničenja i nemogućnost angažiranja novih suradnika,
posebno onih zainteresiranih, motiviranih i spremnih za
rad na projektima ruralnog razvoja i rad s lokalnim
zajednicama.
Niska Nastavak sustavnog animiranja i privlačenja novih
suradnika kroz volonterske, povremene i projektne
angažmane.
Osiguravanje dobrih radnih uvjeta i suradničke atmosfere.
Osiguravanje financijskih uvjeta FLAG-a za privlačenje
novih suradnika.
Nedovoljna upućenost i manjak vještina članova lokalnog
partnerstva za sustavno praćenje i bavljenje razvojnim
potrebama na području FLAG-a.
Srednja Organiziranje i provedba edukacije i treninga,
sudjelovanje na skupovima i konferencijama, sudjelovanje
u stručnim sastancima na županijskoj, državnoj i
međunarodnoj razini, razmjena iskustava s drugim FLAG-
ovima.
Sukob interesa u radu FLAG-a i donošenju odluka. Srednja Uspostava internog sustava za izbjegavanje sukoba
interesa, sa jasnim i transparentnim pravilima i uputama.
Uspostava procedura i postupaka za upravljanje
konfliktnim situacijama i izbjegavanje sukoba interesa.
Osiguranje potpune transparentnosti svih aktivnosti i svih
postupaka donošenja odluka.
90
Ograničavanja inoviranja aktivnosti FLAG-am novih
inicijativa i inovativnih projekata ruralnog i lokalnog
razvoja, koje pokreću suradnici FLAG-a.
Srednja Planiranje novih inicijativa i inovativnih projekata,
informiranja i uključivanja lokalnog partnerstva, sustavna
stimulacija podrška od UO FLAG-a.
Preuzimanje dodatnih odgovornosti bez osiguravanja
potrebnih financijskih sredstava.
Srednja Dobar financijski monitoring i potpora svih članova
FLAG-a. Razvoj sustava volontiranja.
Promjena smjernica u javnim politikama Vlade RH
posebno vezanih uz provedbu Programa ruralnog
razvoja i djelovanje udruga.
Visoka Stalno educiranje i informiranje članova ureda FLAG-a
o odlukama nadležnih tijela za provedbu programa OPR.
Suradnja s LEDAER mrežom Hrvatske, HGK i drugim
udruženjima.
Nedostatak sredstava za predfinanciranje aktivnosti
FLAG-a i korisnika podmjere 19.2 i Programa ruralnog
razvoja RH 2014.-2020.
Visoka Aktivnostima za jačanje rada FLAG-a i njegovu promociju
kao i pojačane aktivnosti vezane uz osiguravanje
financijskih sredstava financijskih institucija i organizacija.
91
DODATAK BR. 15: LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRSR
Na kojim poslovima
rade VODITELJ, zadužen je za financijsko i organizacijsko vođenje udruge te
koordinaciju, ugovaranje, prijavu i nadzor svih projekata FLAG-a. Vodi
administrativne i tehničke poslove FLAG-a u skladu sa
zakonom, općim aktima i drugim propisima, organizira, brine o izvršavanju i
nadzire obavljanje poslova ostalih djelatnika, poduzima mjere za osiguravanje
učinkovitosti u radu, brine o urednom i pravilnom korištenju imovine i
sredstava za rad, organizira, obavlja i nadzire poslove u svezi pripremanja
sjednica Upravnog odbora i Skupštine, brine o zakonitom radu FLAG-a,
izrađuje nacrte i prijedloge općih i pojedinačnih akata, prati propise vezane za
rad FLAG-a, obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i općim
aktima FLAG-a, brine o provedbi lokalne razvojne strategije u ribarstvu za
područje na kojemu Udruga djeluje, obavlja i druge poslove vezane po nalogu
predsjednika FLAG-a i Upravnog odbora.
Administrator/ stručni suradnik – obavlja administrativno tehničke i
uredske poslove FLAG-a, obavlja protokolarne poslove za potrebe
Predsjednika, Upravnog odbora i Voditelja FLAG-a, vodi podsjetnik,
organizira sastanke i prijem sastanaka za potrebe Predsjednika, Upravnog
odbora i Voditelja FLAG-a. Zadužena je za prijavu i provedbu LEADER
projekata FLAG-a. Obavlja poslove prijema, distribucije, opreme i arhiviranja
pošte, poslovi se odnose i na elektroničku poštu, obavlja poslove nabave
artikala za reprezentaciju, uredskog materijala, potrošnog materijala za
održavanje, sitnog inventara, surađuje s tijelima drugih institucija, vodi
odgovarajuće evidencije i registre, obavlja i druge poslove po nalogu
Predsjednika, Upravnog odbora i Voditelja FLAG-a. Volonteri – surađuju sa voditeljem i drugim zaposlenicima FLAG-a u
izvršenju svakodnevnih obaveza ureda, vođenja poslova udruge te provedbe
projekta na kojem volontiraju. Sudjeluju u pripremi, organizaciji
radionica/događanja/prezentacija/studijskih putovanja. Animiraju članove
FLAG-a i buduće potencijalne članove FLAG-a o radu udruge.
Na koliko su projekata
surađivali Sudjelovali su na provedbi projekta iz Pripremne potpore. Voditelj FLAG-a je
ujedno i predsjednik ceha ribara HOK RH.
Koje su edukacije i
usavršavanja prošli Upravljanje projektnim ciklusom – PCM „Project Cycle Managment“
Provedba projekta financiranih iz EU Fondova Izvor: FLAG Južni jadran
92
DODATAK BR. 16: ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA
2016. godina
Sudjelovanje u radionicama :
1. 25.08. Prva radionica za izradu LRSR(Ston)
2. 19.09. Druga radionica za izradu LRSR(Vela Luka i Ston)
3. 10.10. Treća radionica za izradu LRSR (Vela Luka i Ston)
4. 26.10. Usvajanje LRSR (Ston)
Sudjelovanje na stručnim sastancima:
1. Zagreb 28.09., „Jačanje sposobnosti hrvatskih lokalnih inicijativa u ribarstvu za
izradu kvalitetnih lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu” u organizaciji Uprave
ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, u suradnji sa Jedinicom za podršku
FARNET mreže ribarstvenih područja Europske unije
2. Biograd na moru, 27.05-28.05., International Fishing Expo
3. Zagreb, 17.06., Sastanak sa zastupnicom Europskog Parlamenta Ružom Tomašić
na temu analize stanja i načina rada LAG-ova i FLAG-ova
Studijska putovanja: Studijsko putovanje Istra/Italija/Slovenija
Sudjelovanje u treninzima: Praktični treninzi o Provedbi projekata financiranih iz EU
Fonodva i PCM u organizaciji RRA DUNEA d.o.o.
Upoznavanje i predstavljanje FLAG-a na terenu: organiziranje radionice i sastanci na
mjesečnoj osnovi u JLS koje su članovi FLAG-a za njihove stanovnike
Organiziranje radionica: radionice su organizirane za potrebe izrade Marketinške studije i
LRSR
Suradnja s medijima (radio TV , tiskani mediji, društvene mreže i dr.) Suradnja s lokalnim
medijima, (radio, tv, i tiskani mediji) koji su pratili rad FLAG-a, a posebno provedbu
pilot projketa i izradu LRSR
Priprema i provedba pilot projekta izgradnje mini ribarnice u Stonu – prva ribarnica
montažnog tipa koja je smještena u samom središtu Stona budući da članovi FLAG-a do
sada nisu imali prikladno mjesto za prodaju proizvoda ribarstva i služi kao pilot projekt i
u drugim ruralnim sredinama
Projekti školjkara u okviru IPARD-a: Nekoliko članova FLAG-a je korisitlo sredstva iz
IPARD programa Izvor: FLAG Južni Jadran
DODATAK BR. 17: ISKUSTVO U PROVEDBI PROJEKATA IZVAN LEADER PRISTUPA
2016. godina
Sudjelovanje u radionicama
Sudjelovanje na stručnim sastancima
1. Pag, 13.10.-15.10, Susreti ribara Hrvatske obrtničke komore
Sudjelovanje u projektima općina i DNŽ Izvor: FLAG Južni Jadran