POunČKl OKVIR IORGANIZACUA PARTUSKIH TUELA UOBRAČUNU SDALMATINSKIM KLEROM 1944·1945. (3)

Partija je direktnogneprijatelja vidjelau Katoličkoj Cr.kviO

bjavl)ujemo povijesne podatke koji govore da se pred kraj inakon završetka Drugoga svjetskog rata na uda ru Komuni·stičke partije i Ozne, uz članove HSS·a , našla Kato l ička Crkvai njezino svećenstvo . Tu je politiku prog ramsk i def iniralo

najviše partijsko vodstvo, a operativno su je provodile niže partijskeorganizacije i represivna part ijska tijela : Ozna i KNOJ.

I

I

I

I

I

I

I

I

' 1

I

I

'1

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

21GLu Koncila BROIS2 VELJAČE 2014• .

KATOLIČKI OBLlKOVATEUI KULTURE

Uiesniku, na prvom jav­

no obznanjenom popisu. vje šan ih i str ijeljan ih

medu inim žrtvama na­lazio se i Andrija Radoslav Glavaš«- tako Ojoš jednoj žrtvi poramogterorau knjizi»Drušrvo žrtvovanihpjesnika«započinje svoj prikaz po­kojni svestrani istraživa č hrvatskeknjiževnepovijestiBranimir Donat,kojijegodine 1995. izdaoknjigu iza- ličkom tjedniku«, »Sprernnosti«,branih Glavaševihradovasj-trvatska ' Hrvatskom narodu-, »Hrvatskojknjiževnost iduhovnost«,Biloje to reviji« i dr. Potpi sivao se često A.svojevrsno »uskrsnuće« Glavaševo R. Buerov ili i načicama inicija la.jer je i on , kao i drugi nakon rata .Ulepezt njegovih književnih in­

. proskribirani književnici; bio iz-, . teresa istaknuto mjesto zauzimagnan izhrvatske kIllrumernemori- .'. ruska književnost, osobito Tolstoj.je.Jedinakorekma bilješkaonj emu Dostojevski i Turgenjev, a odličnou tadašnjojdržavi(kojegliparadok- ' je poznavao francusku i talijanskusal) mogla se naći u 2. svesku .književnost te dakako hrvatsku.' Leksikona pisaca jugo slavije« Bio je vrstan polemičar, pa jeMaticesrpske,dabi tek nakon 1990. tako 1944. u ' Spremnosti«.u vezii u Hrvatskojbilo moguće obnoviti s pogledima na Jakšu Ćedomila,

. sjećanjena nj,pa jedanas ion našao polemizirao s Albenom Halerorn,svoje mjesto u . Hrvatskoj književ- koji će, kao »gra đanski inte lektua­noj enciklopediji«. lac«, takoder zaglaviti 1945. Bavio

Andrija Glavaš ml. (stariji je se isocijalnimi političkim vidicimaistoimenjak živio 1867-1913) roden književnosti, primjericeučlancima

je 29. listopada 1909. u Drinovci-er-ečodjalna ili klasna knji ževn ost «,ma, gdje je pohadao pučku školu, »Lenjin i knj lževnosr«, ' Marks ia zatim Franjevačku gimnaziju na knji ževno st«. Razumije se, znatanSirokom Brijegu.U franjevački red dio svojih članaka posvetio je po­stupio je 1927, uzev ši " vijesnim temama hr­redovničko ime Rado- Širokih književnih vatske knji ževnosti :slav. Studij filozofije znanja iobzora, »Hrvatstvo starije hr-i teologije započeo je obogatio je za vatske književ nosti «,1930. na Franjevačkoj . Književni rad franje-teologijiu Mostaru,na- nedugaživota vaca u Hercegovini«,stavivšil932-1934.spe - našuknjiževnu ' Narod na p jesma ucijalizaciju u francu ' kulturu s višeod Hercegovini«,»Franje-skom Lilleu,zasveće- vački prilogstarijojhr-nika je zareden 1933. u stotinukritika, vatskoj kn jiževnosti-Fontenayu.Djeluje kao raznihčlanaka i i dr .•a posebno je pi-kapela n na Širo kom studijao hrvat- sao i o iznimno opse ž-Brijegu 1934-1935. te nom i važnom pravaš-do 1938. nastavlja stu- skimistranim kom udjeluu hrvatskojdij na Filozofskom fa- književnimdopri- književnosti te objaviokultetuu Zagrebu,gdje nosima, posebice kritikeo Budaku,Cola-je doktorirao diserta- . koviću, Č oviću, Iliću,cijom . Jakša Č edomil pridonijevši Kokiću, Kosu, Krkle-- osnivač modeme hr- osvjetljivanju cu, Krleži, Name tku,vatske kritike«, tiskane života idjela Nehajevu, Vinku i Mi-1942, kojom jedokazao utemeljitelja hovilu Nikoliću, Re-da su Hrvati medu pr- "meti, Smerdelu, Softi,vima razvili knji žev- modemehrvatske Trontlu i dr. '.nu kritiku kao poseb - književnekritike Pripadajući krugu 'nu književnu vrstu.Od svećenika Jakše suradnikaMarakoviće-1938.do 1942predavao ve ' Hrvatske prosvje-je hrvatski jezik i knji- Čedomila. te«,pratio je rad kato-ževnost na Franjeva č- ličkih pisaca, o čemu

koj gimnaziji na Širokom Brijegu. je 1940. pisao u članku »DanašnjaGodine 1942,unatoč nesklono sti katolička književnost«, No Glavašredovničkih poglavara, prihvatio nije,u strogom smislu rijeći, bio za­je mjesto načelnikau Ministarstvu govara telj katoličke književnostiprosvjete i bogoštovlja NDH. Iako kao posebne književne formacijeje znao što se dogodilo njegovoj već je njezin razvojgledao u funk­redovničkoj braći na Sirokom Bri- cijiduhovnog utemeljenja cjeloku­jegu, o čemu je, znakovito, pisao u pne hrvatske književnosti. Pišući usvom posljednjem članku, čini se, vrijeme »modemog objektivizma«,piše Donat, kaoda toj sudbini i nije književnog razdob lja izmed u ek­želio izbjeći: dočekao je patrizaneu spresionizma i poslijeramog neo­Zagrebu.Na provizornom sudenju modernizma, otklanjao je književ­osudenje na smrt ismaknut u oko- ni individualizam i eksperiment.liciZagreba Il.svibnja 1945. zastupajući stajalište da se . bit mo-

»Fluidn im, jasnim i lagan im dernogrealizrnasastoji uponiranjustilom, odmjerenim riječima i za- : umjetnika u svoju zemlju, narodneklju čdrna napisao je relativno velik predaje i narod na vjerovanja . (...)broj zapaženih kritika i ocjena, kao Moderni realistigledajusvoj narodi vrijednih srudija «, sažeo je nje - .kroz njegoveslabostiiprednosti.(•.)gov književni rad fraAndrijaNikić. Usadržajnom pogledu modemi re­A taj rad obaseže oko sto pedeset alizam znači vraćanje k sebi,povra­raznih članaka. Javiose poezijom tak svom krajui ognjištuc1929. u širokobriješkorn sjemeni š- Nedvojbeno,uz Jakšu Č edornila,

nom listu . Ruža«, da bi poslije ve- )ovanaHranilovita, Antu Petravića,

činom sura divao raznim članci- Kerubina šegvića i NedjeljkaSubo­ma, prije svega brojnim kritikama tića, Glavaš je istaknu to ime medu

_ i esejima u »Luči«, »Selu ] gradu«, .svećenicima koji su kao književn i»Hrvatskoj prosvje ti «, ' Životu «, . kritičari zadužili hrvatsku književ­

. ' Hrvatskoj smotri «,franjevačkom nu kulturu. Taj dop rinos još čeka

zborniku . Stopama otaca«, . KatlV znanstveno vrednovanje. js

Književni zamasi i doseziRadoslava GlavašaVladimir Lončarevi(

sa popom ...Poduze ćerno mjere dase učiteljica otale smijeni i postavijedna odana NOP-u.«

Skojevke na sastanku Katoličke

mladeli

Jednaod najvećih zamjeraIcikojusu komunisti imalina djelovanjekle­rabila jeŠtosu okupljalimladež kojutobože žele odvojiti od »ostalih dije­lova masa«.Zbog toga je Ozna po­zornost svojih agenata usmjeravalanaokupljanjemladežipožupama,narazne oblike pobožnosti i molitve. Utom kontekstu bilisu praćeni i aktiv­ni članovi katoličke mladeži i kato­ličke akcije,koje su okupljali mladepreko katoličkih udruženja i organi- .zacija ' Srca Isusova«,.Kćeri Mariji­ne«ili . Žene trećeg reda«,. Marijinakongregacija», »Kršćanska majka -,Zbog straha koji je zavladao puk se..još tješnje povezaosa svećenstvom ipronalaziozaštituu Katoličkoj Crkvi,stoga je i odaziv mladeži porastao pa .su Ozna iPartijaostalizbunjeni.Kakobitome doskočili, služilisu se raznimsmicalicama i konstruirali razne op­tužbe s rujem kompromitacije sve­ćenika. Kadabi se te mjere pokazalepromašenim i ne bidavale rezultata,medu mlade laikeOzna bi ubadvalasvoje agente. Tako se u brojn im iz­vješćima može pronaći, kao npr. zaKaštelSućurac, -da je don Petar Ka­tunarić održao sastanak sa omlad i­nom Srca Isusova. Na tom sastankuprisustvovalo je 46 omladinki medukojimajebilo6 skojevki«,

zaKomunističku paniju velikiproblem u odnosima s KatoličkomCrkvom predstavljalo je pitanje pre­davanja vjeronauka u školama. Na­ime, prema odlukama ZAVNOH-avjeronauk je bio izborni predmet, asamo u dubrovačkom kotaru odazivdaka kojisu se izjasnili za vjeronaukbiojeveći od90%. Partija je pod svakucijenu nastojala odmaknuti mladežod Crkveiumanjitiutjecajsvećenstvana narod, pa jevršilapritisak na sve­ćenike, alii na stanovništvo,optužu­jući svećenike »za protunarodn i rad isuradnju s okupatorima i narodnimneprijateljirna«,Stogai ne čudi da susvećenstvo označili glavnimneprija­teljimaida seu izvješću navodida »zatakovelikpostotakoko90%upisanihdakana vjeronauk ne možese reći dasu religiozni,već prostosu pripušteniutjecaju popova i frata ra; Radi ovo­ga sada tra že da se vjeronauk dacimapredaje,a poštosene može dozvoliti, .oni napadaju našu demokradju -.

Partija je. dakle, direktnog svogneprijateljavidjelau Katoličkoj Crkvikoja je prema njezinim uvjerenjimarazbijala jedinstvo naroda i spreča­valaodvijanje' partijskog radas.Zatoi ne čudi da je posebno naglašenoneprijateljstvo prema svećenicima.

Borbakoju su jugoslavenski komu­nisti vodili protiv Katoličke Crkve uDalmaciji svodila se na optužbe za»protunarodni rad« i podupiranje»reakd je«, pri čemu su se navodilebrojne fraze o »prorunarodnom dje­lovanjuklera«, >razbijanju jedinstvanaroda«i sl. Može se zaključiti da jeprimarni cilj Komunističke partije injezinih represivnih tijela bio obra­čun s nepoćudnim ljudima i ideja­ma, a katoličke svećenike svrstavalisu,pak,u svoje glavne neprijatelje.

ZAVRŠETAK

i onda suditi. Kaoprimjer navo dimslučaj sa20popova u Dubrovniku«,

"Švore krivo gledajunašudjecu«

Nakon likvidacija,kada je pobije­no više tisuća ljudi,zavladaojestrah izadrškaprema partizanskom pokre­tu.Stanovništvo se povuklo a Partijai Oznini agenti upozoravaju kako se»protunarodno«djelovanje klera neopaža nego se u prvom redu »sastojiu tome što preko ljudi bliskih njimaubacuju razne parole o lošim odno ­sima nas i Engleza, o tome kako Sa­veznici nama nude hranu, ali da mi'nećemo da primimo isl.s,pa jeu tomkontekstu. na sastanku Oblasnogkomiteta za Dalmaciju 24. prosinca1944.u Splitu. istaknuto da kod na­roda splašnjava povoljno raspolože­nje za partizanski pokret. Kaoglavnirazlog naved en o je da je to »zbogaktivnog djelovanja svećenstva, na­ro čitona Btaču i u Sinju .eTako sudirektnom meto m označili sveće-

nike u tim kotarevima»Medulikvidira- pasu tu odjeljenjaOznenfmima i takovih posebno pratilakretnje i

raspoloženje klera i svekojisenikakonisu njihove aktivnosti pa­smjelilikvidirati žljivo pratili.

unutarčetiri zida. U izvješćima agent iOzne posebno naglaša-

~ji~je treb~lo vaju strah koji je zavla-naJpnJeraskrinka- daomeđusve ćenstvom,

ti medunarodom Stoga je bio intenzivi­izvesti najavno ~:".-fa.n psih~loš~i rat k~ji

. . . Je zastrašivanjern žehosudenieJ onda pojačati taj strah i tako

suditi.Kaoprimjer odvojiti svećenstvo odnavodimsluča] sa narod~ i ~slabi t i nji -

. hov utje caj na stanov-20popovau ,ni štvo, Konstruirali su

Dubrovniku.« tako brojne izmišljotineda bi, u očima narod a.

disk reditirali svećenike i redov ni­ke.Tako su npr. lažno optuživali re­dovnice da u bolnicama skidaju sazidova parole i da svojim govoromi držanjem rade protiv NOP-a pa suih »rnorali«ukloniti iz bolnica.Kadasu željeli ukloniti redovnice izškole,izvještavaju da 'švore u domaćin­

skoj školi krivo gledaju našu djecukoja pjevaju partizanske pjesme. Saistima vrlo loše postupaju dok šusadjecom nama nenaklonjenih rodite­lja vrlo ljubazne iumiljate«,

Zbog straha koji su posijali likvi- 'dacijama Partija se u mnog im mje­stima nije mogla afirmirati nit i ištaučiniti medu narodom koji se oku­pljao oko svećenika i Crkve . Tadabi pribjegavali s ličn im metodamai kon struirali lažne optužbe da sesvećen i ci »d ruž e sa ženskim oso­bama sumnjiva rnorala«ili kako ' susuradnici okupatora i izdajica«.Ta­kav jeslučaj biou nekolikosplitsko­makarskih župa, npr. u Slatini naČ iovu. •Ovo selo je vrlo loše raspo­

loženo NOP-u, narod je u rukamapopa iučiteljice. Tamo KPne postoji.Mjesni NOO ne zna se ni makn utiniti Što radi bez popa i učiteljice...Učiteljica voli piti i ne mora lna je,sumnja se da ima intimne odnose

Tomislav Donlit

- Na području Splitsko-makarskenadbiskupije partizani su pobili naj­manje18dijecezanskih svećenika odukup no 23 poginula svećen ika uDrugome svjetskom ratu. Neki sulikvidirani na teritorijima drugih bi­skupija, ovisno gdje su se zatekli.Odukupno 44ubijena redovnikaiz Fra­njevačke provincije Presvetoga Ot­kupiteljau Drugome svjetskom ratunjih 39ubilisu partizani,Pod optuž­bom da su ' narodni neprijatelji« i»suradnld okupatora- mnogi su ubi­jeni na teritoriju Splitsko-makarskenadbiskupije jer su se tu nalazili na

. službi, najviše u Sinju i cetinskomkraju. Dominikanska hrvatska pro­vincijapretrpjela jegubitak Usubra- .će od kojih su 4 strijeljali komuni­stički partiza ni. Poznat je slučaj uTrogiru kada je strijeljan domin ika­nac dr. o. DorninikBara č. Komuni ­stički partizani strijeljalisu i9 frataraiz provincije sv. Ieron i­ma iz Zadra , a na po­dručju Splitsko-makar­

.ske nadbiskupije ubijenje fra DionizijeIuri čevu

Butigama kod Dicmaprilikom borbe sa Ni­jemcima.

Veliki strah nakonlikvidacija

Nakon likvidacija iubojstavasvećenika kojisu se nakon »oslobođe­

nja«organiziranoprovo­dilina vrgoračkom, ma­karskom isinjskom kra­ju,aliinadrugim mjesti­mauSplitsko-makarskojnadbiskupiji,zavladaojevelik strah,To su u izvješćima zami­jetiliiagentiOzne naglašavajućikakosve zlodolaziod njih.

Identična je situacija bila i u du­brovačkom području gdje u izvje­šću o stanju u Dubrovniku nakonoslobođenja, koje je Ozna sastavilaza Komitet KP za Dalmac iju, stoji

, da ' sa popovima nitko dosada nijerazgovarao,iakosvi tvrde da sve ne­prijatelj stvo u Dubrovniku dolaziodnjih«.Takav je stav moguće pro­tumačiti kao potrebu da se opravda­ju ranije poduzete likvidacije ' na­rodnih neprijatelja«u Dubrovn iku.medu kojima i svećenika. Samo je uprvom valu likvidacijau Dubrovač­

kojbiskupijilikvidiranoosam od še­snaest svećenika, koliko su ih likvi­dirali pripadnici NOVJ-a.Zbog togaje narod prosvjedovao i stvorena jenepovoljna percepcija u javnosti opanizanima, a narod se pred njimapovlačio. Drago Despot, član sud­skog odsjeka Glavnog štaba NOV iPO Hrvatske, u svom izvješću Cen­tralnom komitetu KPH pisao je otome da . medu likvidiranim ima itakovih koji se nikako n isu smjelilikvidirati un utar četiri zida. Njihje trebalo najprije raskrinkati medunarodom, izvesti na javno suđenje