NakladniciVicepostulatura postupka mučeništva

»Fra Leo Petrović i 65 subraće«, Široki BrijegNaklada K. Krešimir, Zagreb

Urednikfra Miljenko Stojić

LekturaZdenka Leženić

© Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«

TisakFRAM-ZIRAL, Mostar

ISBN: 978-953-6853-68-7CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne

knjižnice u Zagrebu pod brojem 884902

_______________________________________________________CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

821.163.4(497.6)-94

KORDIĆ, Ratimir Fratar narodni neprijatelj : doživljaji isjećanja / Ratimir Kordić. - Mostar : Hercegovačkafranjevačka provincija Uznesenja BDM ; Zagreb :Naklada K. Krešimir, 2014. - 207, XVIII str. :ilustr. ; 24 cm

Životopis: str. XVII-XVIII.

ISBN 978-9958-876-21-9 (Hercegovačka franjevačkaprovincija Uznesenja BDM)COBISS.BH-ID 21508358_______________________________________________________

fra Ratimir Kordić

FRATAR NARODNI NEPRIJATELJ

Doživljaji i sjećanja

Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«

Naklada K. KrešimirŠiroki Brijeg – Zagreb

listopad 2014.

Napomena

Dragi čitatelju!

Pred tobom je uradak jednog običnog franjevca kakvog si mogao i kakvog još uvijek možeš susresti na hercegovačkom ozemlju. Provodio je mirno svoj franjevački i svećenički poziv te živio sa svojim naro-dom. Ali sile zla nisu ga puštale na miru. U njegovu slučaju to su bili komunisti, sada je to raspojasan li-beralan kapitalizam iza kojega se kriju mnoge mrač-ne sile. Što drugo preostaje jednom takvom franjevcu nego ustrajati unatoč svemu.

Nismo ništa mijenjali u sadržaju knjige, nego samo donosimo njezinu presliku. Dodali smo tek dva uvod-na članka jasno naznačena i na kraju životopis pisca jer ga nema u prvome izdanju. Željeli smo time posti-ći što veću autentičnost kad već fra Ratimira Kordića nema više među nama.

Čvrsto smo uvjereni da će i ovo djelo nastaviti tra-jati kao opominjući spomenik neljudskim komuni-stičkim vremenima. Fra Ratimir nam zorno pokazuje kojim to putevima ne bi trebalo ići kroz život i kako se može pobijediti svako zlo.

V

SVEĆENICI ŽRTVE KOMUNIZMA

Memoari fra Ratimira Kordića Fratar − narod-ni neprijatelj sažeta su i jezgrovita sjećanja na teške i sumorne ratne i poratne dane koje je fra Ratimir proživio u Drinovcima. U njima je iskrenim i jasnim jezikom opisao svu dramu i tragediju, strah i neizvje-snost što su je njegovi župljani proživljavali pred kraj i nakon svršetka Drugoga svjetskoga rata. Ta tragedija i drama pred svakog je pojedinca stavljala teške iza-zove, bila je sudar s vlastitim strahovima i savješću. Fra Ratimiru je to značilo pobijediti strahove i odgo-voriti na izazove te ostati uz svoj narod kada su već u mjesto došli partizani. Strah koji se u njemu budio dok je slušao stihove partizanske pjesme »naša kapa sa tri roga, borimo se protiv Boga« postavljao je pred njega dvojbu treba li izbjeći iz mjesta, zajedno s neko-licinom, ili ostati uz svoje župljane. Čitajući njegove memoare, jasno je da on nije imao dvojbi, niti ih je moglo biti. Ostati uz svoj narod i dijeliti dobro i zlo bio je ćudoredan imperativ kojemu je ostao dosljedan, i to ne samo on nego i ostala njegova subraća. Upravo ta dosljednost svećeničkome pozivu i poslanju mnoge je hercegovačke franjevce, kao i druge svećenike, sku-po stajala.

Komunistički protuteizam, koji su radikalno širili i pronosili komunistički partizani, glavne je neprijatelje vidio u svećenicima i fratrima. Tako se i fra Ratimir našao pod budnim okom tadašnje Ozne koja ga je ra-znim smicalicama nastojala uhvatiti u »zamku«. Opi-

XII

SNAGA VJERE

U najtežim vremenima povijesti naroda Božjega Izraela počela se polagano začinjati posebna književ-na vrsta, poslije nazvana apokaliptika, i to prema ka-rakterističnu glagolu koji autor rabi (grčki apokalypto = otkriti). Pozivajući se na svoja viđenja i služeći se govorom slika i simbola, autor čitateljima otkriva da je Jahve prisutan u svome narodu i u tim tjeskobnim vremenima i događajima i da je s njime moguće sve izdržati. Riječ je, dakle, poglavito o literaturi utjehe i ohrabrenja.

Ta apokaliptička literatura posebno je zanimljiva po onom svom elementu koji izričito smjera u buduć-nost, po obećanju pobjede nad nadmoćnim bezbož-nim neprijateljem. Tako se u Izaijinoj knjizi, nakon što je prorok kralju Ahazu u Božje ime dao veliko obećanje rođenja Emanuela (Iz 7, 14), vrlo odlučnim riječima najavljuje poraz moćnih poganskih naroda što tište Izrael: »Udružite se samo, narodi, al’ bit ćete smrvljeni! Poslušajte, vi kraljevi daleki, pašite se, bit ćete smrvljeni.« (8, 9) I nakon što je podsjetio da je Jahve jači od svih tih moćnih osvajača i da on jamči njihov poraz (8, 10-15), prorok čuje tajanstven glas: »Pohrani ovo svjedočanstvo, zapečati ovu objavu među učenicima svojim.« (8, 16)

I veliki vidjelac Daniel, nakon što je u viđenju pro-matrao propast moćnog medijskog i perzijskog kra-ljevstva, čuje glas: »Viđenje o večerima i jutrima o kojem je bilo govora istinito je; no ti ga zapečati, jer je

XIII

za daleke dane.« (Dn 8, 26) Nekoliko poglavlja dalje u istoj knjizi čitamo: »A ti, Daniele, drži u tajnosti ove riječi i zapečati ovu knjigu do vremena svršetka! Mno-gi će tumarati, i bezakonje će rasti.« (12, 4) I u jedinoj novozavjetnoj apokalipsi, u Ivanovu Otkrivenju, nala-zimo istu crtu. Nakon što je vidio anđela s otvorenom knjižicom u kojoj je zapisana budućnost svijeta i čuo Božji glas kao glas »sedam gromova«, vidjelac govori: »A kad odjeknu sedam gromova, htjedoh da pišem. Tada čuh glas s neba koji mi reče: “Sačuvaj tajnim što je reklo sedam gromova; to ne piši”.« (Otk 10, 4)

Iako ne pripada apokaliptičkoj literaturi, tekst fra Ratimira Kordića pod naslovom Fratar – narodni ne-prijatelj nosi neke prepoznatljive crte te literature. Na-stao je u apokaliptičnim danima završetka Drugoga svjetskog rata i poraća, kad je bezbožni komunistički režim bio najavio rat do istrjebljenja ne samo poraže-nu političkome i vojnome neprijatelju, nego vjeri, Cr-kvi i Bogu. Bijahu to dani neviđene patnje za hrvatski kršćanski puk, dani u kojima je na kušnji bila ne samo vjera u Boga nego i odanost svome hrvatskome naro-du, ali i elementarna ljudska čast i poštenje.

Našavši se u tom vrtlogu u ulozi župnika u Drinov-cima kao neposredan svjedok sudbonosnih događaja, fra Ratimir je Kordić osjetio snažnu potrebu da sve to zabilježi za buduće naraštaje. Nije on bio apokaliptič-ki vizionar niti je čuo tajanstven glas da sve zapečati i sačuva za budućnost, nego je djelovao onako kako je jedino mogao. Pisao je daleko od svačijeg pogleda. Posvemašnja tajnost u kojoj je spis nastajao i njegovo dugogodišnje oprezno skrivanje od očiju javnosti bili su nezaobilazan preduvjet da postigne svoju svrhu. Fra Ratimirova odlučna ustrajnost da, unatoč izlaga-

20

21

23

27

28

29

30

33

37

42

61

67

88

90

94

102

105

122

187

189

190

203

208

216

217

219

222

224

225

226

ZADNJE KORICE

XVII

Životopis6

Fra Ratimir Kordić rodio se 1. studenoga 1910. u Vionici, župa Međugorje, u obitelji Joze i Ilke, r. Vasilj. Na krštenju je dobio ime Stanko. Pučku školu završio je u Bijakovićima (1918. – 1922.), gimnaziju kod franje-vaca na Širokom Brijegu (1922. – 1932.), a bogoslovni studij u Mostaru (1932. – 1935.) i Pisi (Pescia), Italija (1935./36.). Vojni rok odslužio je u bolničkoj četi u Banjoj Luci od prosinca 1936. do lip-nja 1937. U franjevački red primljen je na Humcu 3. kolovoza 1929., svečane zavjete položio je u Mostaru 8. rujna 1933., a biskup fra Alojzije Mišić zaredio ga je za svećenika u Mostaru 16. lipnja 1935. Mladu misu proslavio je 30. lipnja 1935. u Vionici, zlatnu misu u Čerinu 16. lipnja 1985.

Dušobrižnički je službovao najprije u Drinovcima kao župni vikar (1937. – 1941.), potom kao župnik u Grljevićima (1941. – 1944.). Pred kraj Drugoga svjet-skog rata vraća se u Drinovce, ali sada kao župnik (1944.). Tu dočekuje dolazak partizana komunista i

6 Životopisni podatci preuzeti prema djelu Roberta Jo-lića, Leksikon hercegovačkih franjevaca, Hercegovačka franjevačka provincija – Franjevačka knjižnica, Mostar, 2011., str. 197. – 198.

XVIII

čudesno preživljava u vrijeme kad su tolika njegova subraća bila ubijena. U Drinovcima ostaje do uhiće-nja 1949. Vrijeme od rujna 1949. do siječnja 1952. provodi u komunističkoj tamnici u Zenici. Potom je kratko gvardijan i župnik na Širokom Brijegu (1952.), malo duže župnik u Ljutom Docu (1952./53.), a za-tim 12 godina župnik u Pločama-Tepčićima (1953. – 1965.). Tu je sagradio župnu crkvu. Zatim je kratko u Gradnićima (1965.), da bi mu posljednja postaja bila služba župnoga vikara u Čerinu, gdje je živio do kraja života, punih 20 godina (1965. – 1985.). Bio je također definitor Provincije (1958. – 1961.).

Iza sebe je u rukopisu ostavio knjigu sjećanja koju je kasnije na svijet izdao njegov bratić fra Kornelije Kordić pod naslovom Fratar – narodni neprijatelj. Do-življaji i sjećanja, Naklada K. Krešimir, Zagreb, 1995. Rukopis je fra Ratimir dovršio 70-ih godina, ali ga je iz straha da ga Udba ne otkrije sakrio u udubinu jed-noga zvučnika u župnoj crkvi u Čerinu. »Pisac je na sebi svojstven način zabilježio i oteo zaboravu doga-đanja zlovremena u kojem je slijepa ideologija satirala sve pred sobom, pa i vlastite nositelje i sljedbenike.« (fra Kornelije K.)

Stil mu je jednostavan, ali snažan i prepoznatljiv. Njegovi memoari otkrivaju svu tragediju naroda koji je došao pod vlast zločinaca kakve svijet nije upamtio.

Preminuo je od srčane kapi 4. studenoga 1985. u Čerinu, gdje je i pokopan dan poslije. Bio je svima drag »zbog svoje blagosti, jednostavnosti i franjevač-ke vedrine«.

Nakladnici

Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«

Kard. Stepinca 14 88 220 Široki Brijeg tel.: (039) 700-325faks: 039) 700-326

e-adresa: mostar@pobijeni.infoweb: www.pobijeni.info

K. KrešimirVatrogasna 1510 000 Zagreb

tel./faks: (01) 37-50-468 k.kresimir@zg.t-com.hr

web: www.nakladakkresimir.hr

Za nakladnikefra Miljenko Stojić

Marica Kordić

Oblikovanje i računalni slogFRAM-ZIRAL, Mostar

Tiskano u Mostaru mjeseca listopada 2014.

TisakFRAM-ZIRAL