Magazin Asr 020

8/14/2019 Magazin Asr 020

1/44


2/44


3/44

ISKRENO POKAJANJE TEVBA 4

RAMAZAN I POST U NJEMU 8

GREKE U TOKU POSTA 11

POSTOJANOST AKIDETA ISPRAVNIH PRETHODNIKA 13

DJELA KOJA PRATE GOVOR 15

SELEF I RAMAZAN 17

ITIKAF U RAMAZANU 18

NO BOLJA OD HILJADU MJESECI 20

SAVJETI SESTRI MUSLIMANKI U RAMAZANU 21

ISLAM JE DOVOLJAN DA USREI MUSLIMANKU 24

JAK MU'MIN JE BOLJI I DRAI ALLAHU 27

FITNA SPAVA - NEKA JE PROKLET KO JE PROBUDI 29

OVOGA PUTA NJEGA SMO UZELI, A TEBE OSTAVILI 32

POUKE I PORUKE IZ SURE JUSUF 34

VLADAR PRAVOVJERNIH - VELID B. ABDULMELIK 36

POPRAVAK I IZGRADNJA KA'BE 38

SADEKATUL-FITR 40

DJEIJA PRIA 41

U SVIJETU RAUNARA 42

Informativni islamskiasopis El-Asr

zdavatichting (Udruenje) Hidra

Kloosterstraat 13, Beverwijk,Holandija

RegistracijaSSN 18730795;

KvK Alkmaar 34185854

Uplate na raunRabo-bank 1427.67.425

Urednik. Fazli

RedakcijaE. ZukiEbu HamzaH. StranjacA. Sofi

Dizajn naslovnettp://www.hawd-design.com/

erijatska recenzijaHajruddin Tahir Ahmetovi, prof.

LekturaA. ibonji

U ovom broju piu:uad Drpljanin, prof.Osman Smajlovi,prof.Hajruddin Tahir Ahmetovi, prof.Abdulmelik Oborak, prof.Cokoja Saudin, prof.Bilal BosniHakija Kanuri, prof.Harmin Sulji, prof.Ummu Muaz SmajloviUmmu Muhammed

nformacije, narudbe&marketingTelefon: (0031) 6 49 336 506

-mail: [email protected]

tampaGrafika S Zenica

Sadraj

Proli broj


4/44

4

Iskreno pokajanje

TEVBAPodsjeajmo i podstiimo svoju duu. Opominjimo je i prijetimo joj, straimo je.Recimo svojoj dui: Duo moja, pokaj se prije nego li ti smrt doe. Doista, smrt e tidoi iznenada! Zar ne zna da te smrt eka?! Zar ne zna da je kabur tvoja drugakua?! Zemlja tvoja druga postelja! Crvi tvoji drugi prijatelji! Zar se ne boji da tiMelek smrti doe dok si u grijehu?! Hoe li ti tada koristiti kajanje?!

Osobineiskrenih vjernika

uslimani cijelog svijeta za nekolikodana oekuju dragog im gosta. Taj

gost zaokuplja njihova srca, njihovemisli. Doista, taj dragi gost mjesecramazan - veliki je mjesec. Allah,subhanehu ve te'ala, uinio ga jeplemenitim objavom Kur'ana u njemu kaoi propisivanjem posta u njemu. U mjesecuramazanu, vjernici postai vraaju sesvome Gospodaru, osjeaju slast ibadeta,

bereket u njemu, osjeaju prisutnuAllahovu milost. Uistinu, mjesec ramazanna Sudnjem danu e svjedoiti svakom

vjerniku za dobro uinjeno u njemu, aliisto tako i svakom onom koji propustipriliku i ne vrati se svome Gospodaru.

U blagoslovljenom mjesecu ramazanuotvaraju se vrata Denneta, zatvaraju

vrata Dehennema i ejtani se u lance vezuju, kao to Allahov poslanik,sallallahu 'alejhi ve sellem, kae: Kadadoe ramazan, vrata Denneta se otvorea vrata Dehennema zatvore i ejtani seokuju u lance.(Buharija, 1899; Muslim,

1079; od Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh)Mudrost toga jeste da se to vie ljudi vrati svome Gospodaru, da se iskrenopokaje Gospodaru svih svjetova. Vratatevbe - pokajanja irom su otvorena iekaju pokajnike, povratnike, one kojitrae oprosta od svoga Gospodara, pa,ima li takvih da im Uzvieni Allahoprosti?! Veina ljudi i ne poznaje

vrijednost i veliinu pokajanja, njegovusutinu, da ne govorimo da li je ine saznanjem i djelom. Ukoliko i saznaju

vrijednost tevbe, ne poznaju put i naindo nje, pitaju odakle i kako da ponu.Zato, upoznajmo se sa ovom velikom

Allahovom, subhanehu ve te'ala, milou i

koristimo je u ovom plemenitom mjesecuramazanu. Upoznajmo se ovom prilikom

sa sutinom samog pokajanja, vrijednoui veliinom pokajanja, nainom iskrenogpokajanja. Progovorimo neto osljedeem:

Svi smo mi grijenici

Gdje je put sree i uspjeha?

Ali, ta je to tevba?

Zato da uinim tevbu?

Kako da se pokajem za svoje grijehe i

vratim svome Gospodaru?

Uslovi iskrenog pokajanja

Znakovi primljene tevbe

uvaj se odgaanja tevbe

Ne obmanjuj se lijepim i ugodnim

ivotom

Svi smo mi grijenici

Dragi moj brate, plemenita i cijenjenasestro, svi smo mi grijenici. Jedanput sepribliimo Svevinjem Allahu a drugi putudaljimo se od Njega! Jedanput svjesnismo Njegove prisutnosti, svjesni smo danas On nadzire i prati, zna svako i malo i

veliko djelo koje uinimo; doim, drugiput, zaokupi nas nemar i zaborav naNjega Uzvienog, usljed ega neminovno

poinimo grijeh. Allahov poslanik,sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao:

Svakiovjek, sin Ademov, je grijenik, anajbolji od grijenika jesu oni koji se

kaju. (Tirmizi a Albani ga je ocijeniodobrim) Grijeenje, nemar i zaborav

svojstveni su ovjeku i Allahova milost je velika kada je tom slabanom ovjekuostavio vrata tevbe sve dok ne umre,naredio mu da se vraa svome Gospodarukada god ga svladaju grijesi. Da nije ove

velike Allahove milosti, doista bi ovjek bio u tekom stanju, njegova enja inastojanje za vraanjem Allahu,subhanehu ve te'ala, bile bi slomljene,nada u Allahov oprost i milost prekinuta.

Subhanallah!!! Kako li je lijepa pria koju

spominje veliki islamski autoritet Ibnul-Kajjim, rahmetullahi 'alejh, u svome djeluMedaridu salikin kada govori o ovoj

velikoj neizmjernoj Allahovoj milosti poljude. Kae: Od jednog od ispravnihprethodnika prenosi se da je u jednojuliici vidio kako se vrata jedne kueotvaraju i iz nje izlazi djeai plaui i

vapei, traei pomo. Iza njega je bilamajka koja ga je istjeravala. Nakon to ga

je istjerala, ispred njegova lica zalupila je

vrata i zakljuala ih. Krenuo je dje

ai,napravio nekoliko koraka i stao.

Razmiljao je. Nije znao, pored svoje kueiz koje je istjeran, drugu kuu koja bi mupruila utoite. Tuan, slomljena srca,ponovo se vratio kunim vratima. Naaviih zakljuana, legao je ispred njih, svojobraz spustio na prag i zaspao. Nakonnekog vremena, vrata su se otkljuala i nanjih je izala majka. Vidjevi svog siniakako spava s obrazom poloenim na prag,nije mogla da se suzdri, da ga ne uzme u

svoje naru je. Prihvatila ga je u naruje,poljubila i rekla: 'Siniu moj, kuda ideod mene? Ko e ti pruiti utoite pored

Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

Pripremio: Hajruddin Tahir Ahmetovi, prof.


5/44

mene?! Zar ti nisam rekla da mi se nesuprostavlja i da mi ne bude nepokoran?Zar ti nisam rekla da me svojimponaanjem ne tjera da postupimsuprotno svojoj milosti, brizi i dobru kojegti elim?!' Zatim ga je unijela u kuu.Razmislimo o ovom majinom postupku,ovim majinim rijeima a zatim

posluajmo rijei Allahova poslanika,sallallahu 'alejhi ve sellem: Allah jemilostiviji prema Svojim robovima odmajke prema svome djetetu.

Gdje je put do sree i

uspjeha?

Dragi moj brate, plemenita i cijenjenasestro, odgovor na vaa pitanja, vaezahtjeve: elim duevni smiraj i

sreu, elim uspjeh i spas, elimoprost i milost, ali put i nain koji

vode do toga ne poznajem. Poputsam utopljenika koji trai da muneko prui ruku, prui pomo, poputonoga koji u tminama eli da muneko osvijetli put i izlaz iz istih. Gdje

je taj put? Odgovor: put je jasan kaoSunce u zenitu, jasan kao Mjesec unoi Bedra! Put je jedan: put tevbe -pokajanja. Put traenja Allahovaoprosta i Njegove milosti. To je put

sree i uspjeha. Lahak put, otvoren iprohodan za tebe u svakomtrenutku. Na tebi je samo dazakorai njime. Nai e odgovor u

Allahovim, subhanehu ve te'ala,rijeima: J a u sigurnooprostiti onome koji se pokaje i

uzvjeruje i dobra djela ini, ikoji, zatim, na Pravom putu

istraje. (Prijevodznaenja TaHa,82.) Ukoliko ti se grijeh koji ima prisebi uini velikim, ogromnim. Pomisli daza njega nema oprosta, sjeti se krana ionoga to govore o Uzvienom Allahu:Allah je jedan od trojice. Sjeti se

jevreja i njihova govora o Allahu:Doista, Allah je siromaan, a mismo bogati. I pored svih tih govora

Allah ih poziva da Mu se pokaju i zatraeoprosta od Njega, a On mnogo prata iMilostiv je: Zato se oni ne pokaju Allahu i ne zamole oprost od Njega,

Allah mnogo prama i Milostiv je.

(Prijevod znaenja El-Maida, 74.) Ako tise tvoj grijeh uini ogromnim, sjeti segrijeha mnogoboaca. O njima Uzvienikae: pa, ako se pokaju i budu

obavljali namaz i davali zekat,

braa su vam u vjeri. (Prijevodznaenja Et-Tevba, 11.) Ma koliko ikakvih imao grijeha, znaj da e ti ihUzvieni Allah oprostiti ukoliko seiskreno pokaje za njih. Makar ih bilokoliko je morske pjene, Allah e ihoprostiti, ukoliko se iskreno za njih

pokaje! Makar ih bilo koliko je izmeunebesa i Zemlje, Allah e ti ih oprostiti,samo, padni svome Gospodaru iskrenona seddu i zamoli ga za oprost. Nezaboravi rijei svoga Gospodara: Reci:'O robovi Moji, koji ste se prema

sebi ogrijeili, ne gubite nadu u

Allahovu milost! Allah e sigurno

sve grijehe oprostiti. On doista,mnogo prata i On je Milostiv!'

(Prijevod znaenja Ez-Zumer, 53.)

Ali, ta je to Tevba?

Tevba je, dragi moj brate i cijenjenasestro, povratak Uzvienom Allahu,ostavljanje svega, javnog i tajnog, svegato Uzvieni mrzi i ime nije zadovoljan,a zatim injenje samo onoga ime je Onzadovoljan, onoga to On voli i trai odSvojih robova. Tevba je, zatita od oajai beznaa! Tevba je izvor svakog dobra i

svake sree na Dunjaluku i Ahiretu.Poetak, sredina i kraj vjernikog puta

ispunjen je tevbom. Tevba je ostavljanjegrijeha iz straha od Uzvienog Allaha,

spoznaja prezrenosti grijeha, kajanje zainjenje istog, vrsta odluka da se nee

vratiti istom grijehu, kajanje za ono to jeprolo i okretanje Allahu, subhanehu vete'ala, u onome to je preostalo.

Zato da uinim tevbu?

Pita me: Zato da ostavim cigaru ialkohol kada u tome osjeam smiraj?Zato da ostavim gledanje filmova kadami to priinjava zadovoljstvo? Zato daobaram pogled, ne gledam u mladedjevojke, kada je slast mojih oiju u tome?Zato da se veem za namaz i post, kadane elim da budem svezan i sputavan?Zato i zato? Zar ovjek ne treba da radionoto e ga uiniti sretnim, ono u emu

e osjetiti smiraj i rahatluk, u emue pronai svoju sreu? Zato da sepokjem od svega toga? Prijenego li ti odgovorim na tvojapitanja, elim da zna da ti ja neelim nita drugo do sreu, smiraj i

rahatluk, spas i dobro, ali kako naDunjaluku tako i na Ahiretu. Nezaboravi a poslije ovoga svijeta imadrugi svijet koji eka svakog odnas. Ne zaboravi da nakon ovogmejdana sjetve doi e mejdanetve, a, doista, neemo ponjeti

osim ono to smo svojim rukamaposijali. Zato, odgovarajui natvoja pitanja, kaem ti: Pokaj se,dragi moj brate i cijenjena sestropa uini tevbu, jer je tevba:

- pokornost Allahovoj naredbi, jerje On Uzvieni naredio i meni i tebii svim vjernicima da Mu se iskrenokajemo: O vjernici, iskreno se Allahu pokajte!(Prijevodznaenja Et-Tahrim, 8.)

- Uini tevbu jer je tevba razlog tvoguspjeha na Dunjaluku i Ahiretu. Zar nijeUzvieni rekao: I svi se Allahupokajte, o vjernici, da biste postigli

ono to elite! (Prijevod znaenja En- Nur, 31.) A sloit emo se da ono tonajvie prieljkujemo jeste spas i uspjehna oba svijeta.

- Uini tevbu jer je tevba razlog Allahoveljubavi prema tebi. Zar Svevinji nije

rekao: Doista, Allah voli one koji semnogo kaju i one koji se mnogo

iste. (Prijevod znaenja El-Bekara,

222.) Nastavak na sl. strani ->

5




6/44

Da li postoji vea srea i da li vjernikmoe biti vie sretan od onoga trenutkakada sazna da ga njegov Gospodar

voli?! A to e saznati onoga trenutkakada Mu se iskreno okrene, skrueno iponizno, visoko podignutih ruku,traei oprosta za svoje grijehe.

- Uini tevbu jer je tevba razlog tvogaulaska u Dennet i spas od Vatre.Svevinji je rekao: A njih smjeniezli potomci, koji molitvu

napustie i za poudama pooe,oni e sigurno zlo proi, ali oni

koji se pokaju i uzvjeruju i dobro

budu inili njima se nee nikakva

nepravda uiniti; oni e u

Dennet ui. (Prijevod znaenjaMerjem, 59-60.)

- Uini tevbu jer je tevba razlogsputanja bereketa, jaanje snage,poveavanja imetka, poroda i drugog.

Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao:

O narode moj, molite Gospodara

svoga da vam oprosti i pokajte

Mu se, On e vam slati kiu

obilnu i dat e vam jo veu snagu

uz onu koju imate i ne odlazite

kao mnogoboci. (Prijevodznaenja Hud, 11.) Takoer je rekao: I

govorio sam: 'Traite odGospodara svoga oprosta, jer On,

doista, mnogo prata. On e vam

kiu obilnu slati i pomoi vas

imanjima i sinovima, i dat e vam

bae i rijeke e vam dati.

(Prijevod znaenja Nuh, 10-12.)

- Pokaj se svome Gospodaru jer jetevba razlog brisanja tvojih loih djela injihova pretvaranja u dobra djela. Zarne uje rijei Sveinjeg Allaha: O

vjernici, pokajte se Allahuiskreno, da bi Gospodar vapreko runih postupaka vaih

preao i da bi vas u dennetske

bae, kroz koje rijeke teku,

uveo. (Prijevod znaenja Et-Tahrim,8.) Takoe je rekao: Ali onima kojise pokaju i dobra djela ine, Allah

e njihova loa djela u dobra

promijeniti, a Allah prata i

samilostan je. (Prijevod znaenja

El-Furkan, 70.) Pa, zar ove blagodati i mnoge druge, nepodstiu nas da se pokajemo svome

Gospodaru?! Zbog ega da krtarimo iuskrauemo svojim duama ono u emu jesrea za njih?! Zbog ega daupropatavamo i ostavljamo svoje due utminama grijeha, zabranjujui im

Allahovo zadovoljstvo?! Doista,spomenute blagodati trebale bi da naspodstaknu da pourimo s tevbom

Allahovu opostu i Njegovoj milosti.

Kako da se pokajem za

svoje grijehe i vratim

svome Gospodaru?

Dragi moj brate, plemenita i cijenjenasestro, mnogi od nas shvataju da nemadrugog izlaza i puta do sree na obadvasvijeta osim u povratku Allahu, subhanehu

ve te'ala, shvataju da se srea ne moe

postii slijeenjem strasti i slasti,uivanjem i naslaivanjem, koje kad - tadmora proi! I ta poslije toga?! Kaem,mnogi to od nas shvataju ali ne znaju kakoda uine pokajanje, kako da se vratesvome Gospodaru, odakle da ponu.Svevinji Allah, doista, kada eli Svomerobu dobro, olaka mu puteve i naine koji

vode do toga dobra. Ovom prilikomspominjem nekoliko stvari koje e nampomoi u injenju iskrene tevbe,iskrenog pokajanja i vraanja

A l l a h u , s u b h a n e h u v e t e ' a l a .1. Popravimo svoj nijjet-namjeru. Iskrenose pokajmo Uzvienom Allahu. Doista,ovjek, ukoliko oisti svoje srce prema

Allahu i bude iskreno traio povratakNjemu, Allah e ga potpomoi u tome,sauvat e ga svega to ga odvraa odiskrene tevbe. Doim, onaj koji ne budeiskren prema svome Gospodaru, Allah ega prepustiti ejtanu koji e mu uljepavatizlo i poroke sve dok ne ode sa ovoga

svijeta bez da se prethodno pokaje svomeG o s p o d a r u z a s v o j e g r i j e h e .2. Obraunavajmo se sa svojom duom,

jer, doista, obraun podstie ovjeka nainjenje dobrih djela, postizanje onoga toga je prolo, to je propustio u svomeivotu. Obraun podstie ovjeka na tevbui njeno uvanje.

3. Podsjeajmo i podstiimo svoju duu.Opominjimo je i prijetimo joj, straimo je.Recimo svojoj dui: Duo moja, pokaj se

prije nego li ti smrt doe. Doista, smrt e tidoi iznenada! Zar ne zna da te smrteka?! Zar ne zna da je kabur tvoja drugakua?! Zemlja tvoja druga postelja! Crvi

tvoji drugi prijatelji! Zar se ne boji da tiMelek smrti doe dok si u grijehu?! Hoe liti tada koristiti kajanje?! Tvoj pla iizgovor, hoe li ti biti primljeni?! ta ti je, oduo moja, okree se od Ahireta a on ti jesvaki dan blii, dok udi za Dunjalukom aon ti je svaki dan dalji?!

4. Udaljimo se od mjesta grijeenja. Nepribliujmo im se! Sjetimo se hadisa oovjeku koji je ubio devedeset devet ljudi.Sjetimo se kada mu je uenjak rekao: Idiu tu i tu zemlju. U njoj stanuju ljudi kojiiskreno robuju Allahu pa im se i ti pridruii nipoto se ne vraaj u svoju sredinu jer jeona pokvarena. (Muttefekun alejh)Napustimo loe drutvo. Promijenimo brojtelefona, mjesto stanovanja, ulicu i putkojim smo uobiavali odlaziti i vraati se.Znajmo da je Allahov poslanik, sallallahu'alejhi ve sellem, rekao:ovjek je na vjerisvoga prijatelja, zato neka svako od vasgleda s kim se drui. (Ebu-Davud iTirmizi)

5. Razmiljajmo o posljedicama grijeha

6. Svojoj dui priajmo o Dennetu idennetskim ljepotama koje je Uzvieni

Allah obeao i pripremio pokornima, apriajmo joj i o Dehennemu i njegovojpatnji koja eka nepokorne.

7. Zaposlimo svoju duu korisnim radom.uvajmo se slobodnog vremena kojegobino uljepa ejtan. Znajmo da ukolikone zaposlimo svoju duu u hajru (dobru),ona e nas uposliti u erru (zlu).

8. Dobro upoznajmo svoje strasti,kontrol i imo ih i suzbijajmo,suprostavljajmo im se. Doista, nema nitaopasnije po ovjeka od njegovih strasti.Svevinji Allah je rekao: Vidi li onoga

koji je svoju strast za svoga bogauzeo! (Prijevod znaenja El-Furkan,43.)

9. Pridravajmo se i svih drugih stvari kojee nam pomoi u naem iskrenompokajanju, poput: dove Allahu, estogspominjanja Njega Uzvienog i traenjaoprosta od Njega, uenja Kur'ana sarazmiljanjem o njegovim poukama iporukama, naoruavanja strpljenjem,posebno na samom poetku.

6




7/44

Uslovi iskrene tevbe

1. Iskreno se pokajati Uzvienom Allahuza poinjene grijehe.

2. Priznati da je dotino loe djelo grijeh.

3. Ostaviti odmah djelo koje je grijeh.

4. aljenje za vremenom koje je provedenou grijesima i nepokornosti Allahu.

5. vrsto odluiti da se istomgrijehu vie nikada nee vratiti, jer,kako da pokajanje bude ispravno iiskreno, ako ovjek namjerava dase nekada u budunosti vrati istomgrijehu.

6. Ukoliko je grijeh uinjen premanekome od ljudi, potrebno je odiste osobe zatraiti halala i ukoliko

je uzurpirano njegovo pravo,neophodno je da mu se istonadoknadi.

7. Da se pokajanje uini na vrijeme,tj. prije smrti, prije nego to ovjekugleda Meleka smrti ili prije nego lise Sunce pojavi sa zapada.

Znakovi primljene

tevbePostoje znakovi iskrene tevbe,znakovi koji ukazuju da je tevbaispravno uinjena i da se za njumoe nadati da bude primljena. Tiznakovi su sljedei:

1. Da ovjek bude bolji nakon tevbenego to je bio prije nje.

2. Da ne prestaje strah kod vjernika zadotini grijeh i vraanje njemu sve dok ne

uje Meleka smrti i njegove pomonikekako mu govore: Ne bojte se i nealostite se, i radujte se Dennetu

k o j i v a m j e o b e a n ! (Prijevod znaenja Fussilet, 30.)3. Na vjerniku je da i dalje nakon tevbesvoj grijeh smatra velikim, strahuje istalno se pita je li mu ga Uzvieni Allahoprostio.

4. Da ovjek nakon tevbe bude ponizniji i

skrueniji, da se stalno sjea svogaGospodara, da mu jezik bude vlaan odestog spominjanja Allaha, subhanehu vete'ala, da se ne oholi niti drugom zavidi, da

se ne umilja i samodopada, da drugekad ih vidi u grijehu ne poniava ve dazahvali svome Gospodaru na uputi iistim ljudima od kojih je i on do jue bio- prui ruku spasa i izbavljenja.

uvaj se odgaanja tevbe

Dragi moj brate i cijenjena sestro,uistinu, ovjek ne zna kada e mu doinjegov edel, kada e mu doi smrt,

koliko je jo ostalo od njegova ivota. Tonijedan ovjek ne zna. Znajui ovo,pametan ovjek nee rei: Ima jo

vremena da doem do tevbe, da se

pokajem. Pusti me da uivam u ivotu.Kada ostarim, pokajat u se. Pametanovjek, vjernik, dobro se uva nemara iodgaanja tevbe. Dobro se uva dugihnada. uri sa tevbom. Zna da jeodgaanje tevbe takoe grijeh za kojiopet treba da se pokaje. Zna da jeobavezno uiniti tevbu odmah popoinjenom grijehu. Zna da ne smijedopustiti tminama grijeha da se jednanad drugom nadvijaju, nosei na kraju

smrt i prekidanje svake nade u povratak.Budimo od onih koji dobro poznajusutinu i obaveznost tevbe.

Ne obmanjuj se lijepim i

ugodnim ivotom

Nemoj da te zavara i obmane to to nekiljudi svakodnevno prkose Uzvienom

Allahu svojim grijesima a i dalje ivelijepim i ugodnim ivotom. Ne zaboravi

da Uzvieni Allah daje dunjaluk onomekoga voli ali i onome koga ne voli,meutim, iman - vjeru daje samo onome

koga On, subhanehu ve te'ala, voli. Zato znaj da takvimaSvevinji Allah samo postepenopoveava zabludu, sve dok imsmrt iznenada ne doe. Nez ab oravi r i je i Al laha ,subhanehu ve te'ala: I kada bi zaboravili ono ime su

opominjani, Mi bismo im

kapije svega otvorili, a kad bi se onome to im je dato

obradovali, iznenada

bismo ih kaznili i oni bi

odjednom svaku nadu

izgubili. (Prijevod znaenjaEl-En'am, 44.)

Dragi moj brate, plemenita icijenjena sestro, pourimo satevbom! Pourimo svomeGospodaru, Allahu, subhanehu

ve te'ala, Njegovom oprostu imilosti! Bjeimo od svojihstrasti! Od grijeha! Odz a v o d l j i v a d u n j a l u k anaslaivanja! Okrenimo sesvome Gospodaru skrueno iponizno! Pokucajmo na vratatevbe prije nego li se ona

zatvore! Odmah veeras, ma koliki nagrijeh koji smo danas poinili bio, odmah

veeras zatraimo oprosta za njega kod

Uzvienog Allaha. Ne zaboravimo daeOn Svevinji veeras pruiti Svoju ruku da

primi pokajanja onih koji su danasgrijeili Ne zaboravimo da se Uzvieni

Allah raduje naem pokajanju vie negomi samom naem boravku i opstanku naovome svijetu! Pourimo prije nego lidoe onaj koji prekida sve slasti, onaj kojisve nade i oekivanja ini beskorisnim iuzaludnim! Pourimo prije nego li budekasno i vrata tevbe se zatvore!

Neka je sva hvala Allahu, Gospodaru svihsvjetova i neka je salavat i selam na Allahova poslanika, Muhammeda i svenjegove ashabe.

7




8/44

8


9/44

ost ima veliki znaaj i jedan je od pettemeljnih stubova vjere Islama.Propisan je druge godine po hidri.

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, je ispostio devet ramazana. Upoetku je bila obavezna jedna od dvijestvari; post ili nahranjivanje siromaha.M u d r o s t t o g a j e p o s t e p e n o s t u

propisivanju vjerskih obaveza kako bi selake prihvatile, kao to je bio sluaj sazabranom alkohola. Nakon toga je postpostao stroga obaveza, a nahranjivanjesiromaha postade obaveza onom ko nije ustanju postiti niti se oekuje da e kasnije

biti u stanju. Uzvieni Allah je uinioibadete raznovrsnima kako bi iskuaoSvoje robove; da li e izvriti samo ono tose slae sa njihovom prirodom ili eizvriti sve to Allah trai. Razmislimo li o

ibadetima poput namaza, zekata, posta ilipak hadda vidjeemo da su neki od njihiskljuivo tjelesni ibadeti, dok su drugiiskljuivo meterijalni ibadeti u kojima se

rtvuje imetak, a neki su pak pomijeanitako da se ulae tjelesni trud i materijalnasredstva. Po tome se prepoznaje krtac odplemenitog, jer moda je nekom lahkoklanjati stotinu rekata, ali, samo ga zanovac ne pitaj. Drugom je opet lahko datinovac ali mu je teko klanjati. Stoga jeerijat propisao razliite ibadete kako bi

izali na vidjelo iskreni Allahovi robovi a ioni koji slijede svoje prohtjeve. Naprimjer, namaz je iskljuivo tjelesniibadet, dok je zekat iskljuivo materijalniibadet, a hadd je sastavljen od tjelesnogi materijalnog ibadeta. Takav je i dihadna Allahovom putu, u njemu je sadranatjelesna i materijalna rtva. Ponekadibadet predstavlja suzdravanje od onogto je ovjeku drago a ponekad iziskujeodricanje od onog to ovjek voli. Post jeprimjer suzdravanja od onog to jeovjeku drago, a zekat je primjer davanjaonog to ovjek voli. Imetak je drag

ovjeku i nee ga dati osim za neto tomu je jo drae tj. Allahovo zadovoljstvo.

Vrijednost posta

Na vrijednost posta upuuju mnogi hadisi,spomenut emo neke od njih. Prenosi EbuHurejre, radijallahu anh, da je Poslanik,sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ko

posti ramazan vjeruju

i u Allaha inadajui se Njegovoj nagradi bie muoproteni grijesi koje je poinio, a ko budeklanjao u noi Lejletulkadr vjerujui u

Allaha i nadajui se Njegovoj nagradibie mu oproteni grijesi koje je

poinio." (Buharija i Muslim) U drugomhadisu kae Ebu Hurejre, radijallahuanh: "Poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, je radovao ashabe dolazkomramazana, govorio je: "Doao vam jemjesec ramazan, mjesec mubarek, Allah

vam je propisao da ga postite, u njemuse otvaraju vrata Denneta a zatvaraju

vrata Dehennema, u njemu se okivajuejtani i u njemu je no koja je bolja odhiljadu mjeseci." (Ovo je tekst hadisakojeg biljei En-Nesai, a u znaenju je

zabiljeen kod Buharije i Muslima.)Prenosi Sehl ibnu Sa'd da je Poslanik,sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:"Doista u Dennetu ima kapija koja se

zovu Er-Rejjan, kroz nju e na Sudnjem

danu ulaziti postai i niko drugi s njimanee ulaziti kroz tu kapiju. Bieupitano: 'Gdje su postai?' Pa e ulaziti,a kada ue posljednji od njih zatvorite

se pa niko poslije njih nee ui kroz tukapiju." (Hadis biljei Muslim i drugi.)

Obaveznost posta u

Ramazanu

Postiti mjesec Ramazan je strogaobaveza. Rekao je Uzvieni Allah: "O

vjernici! Propisuje vam se post,kao to je propisan onima prije v a s , d a b i s t e b o g o b o j a z n i

bili." (Prijevod znaenja El-Bekara,183.) Od Abdullaha ibn Omera,radijallahu anhuma, se prenosi da jerekao: "uo sam Allahovog poslanika,sallallhu 'alejhi ve sellem, da je rekao:'Islam se temelji na pet stvari:svjedoenju da nema drugog boga osim

Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadda i postumjeseca ramazana.'" (Buharija i

Muslim) Postiti Ramazan je obaveza

svakom punoljetnom i razumnommuslimanu koji je upoznat sa propisomposta i njegovom obavezom. Pored toga,Islam, svojom lahkoom i plemenitou,dozvoljava ostavljanje posta sljedeimosobama: putniku, trudnici i dojilji,ukoliko se boji da e post natetiti njoj ilinjenom djetetu, osobi koja nije u stanju

postiti zbog starosti ili bolesti, dok eni u vrijeme menstruacije (hajza) ili nifasanije dozvoljeno postiti, niti bi joj post bioispravan.

Stvari koje je lijepo da

posta poznaje

Ranije smo naveli neke od hadisa kojiupuuju na vrijednost posta, meutim,nee svaki posta ostvariti te nagrade.Rekao je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve

sellem: "Koliko je postaa koji od svog posta nemaju nita osim gladi iei..." (Ahmed i Ibnu Made, sahih)Zato, upoznajmo se sa onim to kvari posti sa adabima posta. Uzvieni Allah u

jednom ajetu spominje osnove svega onogto kvari post, a to su jelo pie i polniodnos. Rekao je Uzvieni: "Zato se sadasastajte sa enama vaim u elji dadobijete ono to vam je Allah ve

odredio i jedite i pijte sve dok ne

budete mogli razlikovati bijelu nit

od crne niti zore, od tada postite donoi." (Prijevod znaenja El-Bekara,187.) Postau je jasno da se morasuzdrati od jela pia i polnog odnosa,

meutim, postoje mnoge druge stvari okokojih je u nedoumici da li mu kvare posti l i ne. U narednim redovima jepojanjenje tih nejasnoa:

- Postau je dozvoljeno ispirati usta i nos.Rekao je Poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem: "... i pretjeruj prilikom izapiranja

nosa osim kada posti." (Ebu Davud,Tirmizija, Nesai, Ibnu Made, sahih)Postau je dozvoljeno, ak i kada neuzima abdest ili gusul, da izapire usta inos, ali je zabranjeno da u tome pretjerujeiz bojazni da se ne napije. Vlanost kojanakon pranja bude u ustima ne kvari postmakar se i progutala zajedno sapljuvakom.Ukoliko bi posta opreznoizapirao usta ili nos ali mu se desi da ipored opreznosti nehotino popije neto

vode, to mu nee pokvariti post poispravnijem miljenju uenjaka.

- Ukoliko je posta u potrebi za kuanjemhrane, kao na primjer kuhar kada eli dazna da li je hrana dovoljno slana, moeispitati ukus hrane tako to e je staviti na

jezik pazei da neto ne ode niz grlo.Rekao je ibnu Abbas, radijallahu anhuma:"Nema smetnje da posta ispita kiselost ilineto drugo ukoliko hrana ne ode nizgrlo." (Ibnu ebi ejbe, hasen ligajrih)

Bezpotrebno probavanje hrane jepokueno, ali ne kvari post kao to ga nekvari ispiranje usta.

Nastavak na sl. strani ->

9

Fikh



10/44

- vakaa guma koja nema ukusa i nelui tekuine je pokuena jer sui grlo ipoveava e, a ako lui tekuine kojesilaze niz grlo onda kvari post koddumhura uenjaka.

- Obavljanje hidame i davanje krvi nekvari post po ispravnijem miljenju.

Prenosi se od Ibnu Abbasa, radijallahuanhuma, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi

ve sellem, obavio hidamu dok je postio.(Buharija) Meutim, u drugom hadisuPoslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, jerekao: "Pokvario je post onaj ko drugomobavlja hidamu i onaj kome seobavlja." (Ebu Davud i Tirmizija, sahih)Ovim hadisom se misli da hidama moeuzrokovati prekid posta. Stoga jehidama pokuena onom koga eoslabiti a zabranjena onom koga etoliko oslabiti da e morati prekinutipost. U znaenju hidame je i davanjekrvi.

- Nenamjerno povraanje ne kvari postza razliku od namjerno izazvanogpovraanja. Rekao je Poslanik, sallallahu'alejhi ve sellem: "Nije duan napatationaj koga nadvlada povraanje, duan

je napostiti onaj ko namjerno izazovepovraanje." (Ahmed, Ebu Davud,Tirmizija, Nesai, Ibnu Made, sahih)

- Ukoliko mu za vrijeme posta poljubienu nee time pokvariti post, jer jePoslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,znao poljubiti neku od svojih ena za

vrijeme posta.(Buharija i Muslim)Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je

vladao svojim prohtjevima, a onaj ko ne vlada svojim prohtjevima ne treba sestavljati na kunju jer nadraaj kojidovede do izlaska sjemena kvari post.

- Ako bi se desilo postau da zaspe te u

snu postane dunub to mu neepokvariti post i na tome su uenjacisloni, a ako bi imao u toku noi odnossa enom pa tako osvanuo kao dunubni to mu nebi pokvarilo post pomiljenju veine uenjaka. Dokaz za to

je hadis Aie radijjallahu anha u kojemkae da je Poslanika, sallallahu 'alejhi ve

sellem, znalo zatei jutro a on dunubzbog odnosa, pa bi se okupao i postio.(Buharija i Muslim)

- Nema smetnje da se posta okupa radirashlaivanja. Iz predhodnog hadisarazumijemo da se Poslanik, sallallahu'alejhi ve sellem, kupao za vrijemeposta, a ashabi su gledali Poslanika,sallallahu 'alejhi ve sellem, kako sipa naglavu vodu dok je postio kako bi timeublaio vruinu ili e. (Ebu Davud,sahih)

Savjeti postaima

U naem vremenu se pojavilo mnotvodrugih stvari koje postaa stavljaju unedoumicu, stoga je potrebno ukazatina njihov propis kako bi znali da li kvarepost ili ne. Islamski pravni kolegij sasjeditem u Didi je donio slijedeizakljuak (93/1/10), post nee bitipokvaren upotrebom:

Kapi za oko, uho ili nos te uzimanjemtableta koje se stavljaju ispod jezikaukoliko posta bude izbjegavao gutanjeonog to doe do grla.

Materija koje se unose u tijelo putemkoe poput kreme i masti, kao to nikupanje ne kvari post. Medicinskogpribora koji se unosi u tijelo radipregleda, osim ako se unose u eludacpa uz njih bude uneena tenost.

Inekcija koje se daju u kou, miie ili veneukoliko nisu hranjive, poput infuzije.

Uspavljujuih gasova, ukoliko se bolesnikune daju hranjive tvari.

Dozvoljeno je popravljanje, vaenje iliienje zuba ukoliko posta bude

izbjegavao gutanje onog to doe do grla.

Ljekar - musliman treba savjetovatipacijente da odgode upotrebu pomenutogdo vremena iftara ukoliko odgoda ne teti.Ukoliko posta pojede ili popije iz zaborava,ili ako mu praina ue u usta bez namjere,to mu nee pokvariti post. Rekao jePoslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko

zaboravi, za vrijeme posta, pa neto pojedeili popije neka upotpuni post, njega je Allahnahranio i napoio." (Buharija i Muslim)

Sunnet je pouriti sa iftarom, a sehurodgoditi, jer je Poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, rekao: "Ljudi su u dobru sve dok

pouruju sa iftarom."(Buharija i Muslim)Musliman je obavezan kloniti se gibeta,nemimeta, lai, svae, prepiranja, lanogsvjedoenja, javnih i tajnih grijeha u svim

vremenima a naroito za vrijeme posta.Rekao je Uzvieni Allah u hadisu kudsi:"Sva djela sina Ademovog njemu pripadajuosim posta, post je Moj, Ja za njeganagraujem. Post je zatita, pa kada neko

od vas posti neka ne prilazi eni i neka sene svaa a ako ga neko bude vrijeao ilinapadao neka kae: Ja postim!" (Buharijai Muslim) Rekao je na voljeni Poslanik,sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko se ne proelanog govora i rada po njemu, pa Allahunije potrebno da ostavlja hranu i

pie." (Buharija) Vrijeme posta trebaispuniti uenjem Kur'ana, zikrom ispominjanjem Allaha Uzvienog. Molim

Allaha, tebareke ve te 'ala, da nam znanje

povea i da nam olaka rad po njemu.

10

Fikh



11/44

ekujui nestrpljivo nastup mjesecaRamazana, mjeseca koji je radost

svakom mu'minu i mu'minki, potrebno jeda napomenemo i podsjetimo na nekegreke koje su vezane za post uRamazanu, a koje su danas naalostprisutne i proirene meu muslimanima.

S obzirom da smo ogranieni prostoromza pisanje ovog teksta, ograniiemo sesamo na neke od greaka koje bi svaki

vjernik i vjernica obavezno trebaliispraviti.

Izgovaranje nijjeta jezikom

Ne prenosi se da je Vjerovjesnik,sallallahu 'alejhi ve sellem, izgovaraonijjet jezikom, niti neko od njegovihashaba, tabi'ina, etvorice imama, niti

ispravnih prethodnika, ve je to uvedena inova stvar. Srce je mjesto nijjeta i nijjetpredstavlja namjeru ibadeta. U

vjerodostojnim hadisima se spominje da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve

sellem, uslovio otpoinjanje obaveznogposta prije pojave zore, tj. namjeravanjeposta i donoenje odluke u srcu da e sesutra postiti, kao to se vjerodostojnoprenosi od Majke vjernika, Hafse,radijallahu 'anha, da je rekla:Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem,

je rekao: Ko ne otpone s postom prije zore, takvome nema posta. (Ahmed iAutori Sunena)

Nevoenje rauna o

vremenu zapatanja

Kao to neki ljudi postupaju pa jedu i pijusve dok muezzin ne zavri sa ezanom iliak nastavljaju i dalje sa hranom i piemsve dok ne zavre svi muezzini sa

ezanima iz oblinjih damija. Sve ovo jeoita greka i post moe biti pokvaren.

Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: ...Jedite i pijte sve dok ne budete

mogli razlikovati bijelu nit od crne

niti zore ... (Prijevod znaenja El- Bekara, 187) Vrijeme spomenutograzlikovanja jeste nastupanje zore,

odnosno vrijeme sabahskog ezana odmahpo nastupu zore. Rijei sve dokupuuju na krajnju granicu. Pa, kadamuezzin bude uio drugi ezan nakon

pojave zore, tada je obaveza ustegnuti sei postiti. Ovo znaenje dolo je i u hadisu

Aie i Ibnu-Omera, radijallahu 'anhum,da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi vesellem, rekao: Doista, Bilal ui ezannou, pa, jedite i pijte sve dok ne zauiezan Ibnu Ummi Mektum.(muttefekun

alejh) Dok, u Buharijinom Sahihu stoji: ... jer on ga doista ne ui sve dok nenastupi zora.Rijei Allahova poslanika,sallallahu 'alejhi ve sellem:... pa, jedite i

pijte sve dok ne zaui ezan ... ukazujuda je obaveza ustegnuti se od jela i pia izapostiti kada se uje drugi ezan koji seui nakon nastupanja zore. Meutim, uSunnetu je dola olakica za onoga kojiuje ezan a u ruci mu se nae hrana ili

voda. Takvom je dozvoljeno da ispunisvoju potrebu, a uspjeh je samo kod

Allaha.

Nevoenje rauna o

namazu u dem'atu,

prespavljivanje namaza i

njihovo spajanje

Ovo su veliki prijestupi u mjesecu posta jer je namaz najvei temelj vjere nakondva ehadeta. Zbog toga ne voenjerauna o namazu niukom sluaju nije

dozvoljeno. Dokazi o obaveznostinamaza u dem'atu su poznati, tako da


Ljudi uobiavaju da gledaju zabranjene stvari ili da ih sluaju, poput gledanjaotkrivenih ena - izvora smutnje, ili sluanja raznovrsne muzike, a obaveza je svegatoga klonuti se u Ramazanu i van Ramazana, ali obaveza klonjenja istog posebna je uRamazanu zbog svetosti mjeseca pokornosti i oprosta. Kako li bi bilo lijepo kada bi vjernik mjesec Ramazan uzeo za sredstvo prekidanja svake veze sa zabranjenimstvarima i ostalim strastima. U hadisu kudsijju je dolo:Ostavlja svoju hranu, pie i

strasti radi Mene.Pripremila: Ummu-Muhammed po djelu El-Minzar fi bejan kesir minel-ahtai e-a'ia uvaenog uenjakaSaliha b. Abdul-Aziza Alu-ejha

11

FikhGREKE



12/44

nikako nije dozvoljeno ostaviti namaz udem'atu zbog odmora i sna, kao to nijedozvoljeno spajati namaze bez opravdanogerijatskog razloga za to. Musliman bitrebao svoje vrijeme rasporediti na osnovurasporeda namaza i dati prednostnamazima nad bilo kojom drugom stvari.Na vjernicima je da se meusobno

potpomau i savjetuju po pitanju ovihstvari koje su prisutne u mjesecuramazanu. Allah, subhanehu ve te'ala, jerekao: ... i potpomaite se udobroinstvu i bogobojaznosti a

nemojte se potpomagati u grijehu i

neprijateljstvu ... (El-Maida, 2)

Lano svjedoenje i

postupanje po njemu, lo

govor u ramazanu

Lano svjedoenje i rad po njemu jezabranjena stvar, kao to se

vjerodostojno biljei u BuharijinomSahihu od Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh,da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi vesellem, rekao: Ko ne ostavi lanosvjedoenje i rad po njemu, pa Allah nijeu potrebi da taj ostavi svoju hranu i svoje

pie.

Lo govor tj. razvratan i bestidan govor,

psovka sve je to odraz loeg morala i sve jeto zabranjeno, a posebno postau.

Vjerodostojno je zabiljeeno u dva Sahihada je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, rekao: Svevinji Allah je rekao:'Svako djelo sina Ademova pripada

njemu, osim posta. On, doista, pripadaMeni i Ja za njega nagraujem. Post jesvjetlo. Pa, kada neko od vas bude

postio, neka ne govori bestidno i nekane die svoj glas. Ukoliko ga neko bude

psovao ili borio se protiv njega nekakae: -Ja sam posta! Ja sam posta!-'

Prethodni hadis od Ebu-Hurejre,radijallahu 'anh, Imam Buharija u djeluEdebul-mufred biljei na sljedeinain: Ko ne ostavi lano svjedoenje,rad po njemu i el-dehl ..., gdje se pod

dehlom misli na svaki lo govor: bestidni i razvratni govor, psovku,ogovaranje, prenoenje tuih rijei s

namjerom zavade, lai i drugoga odbolesti jezika i organa. Na postau je daoisti svoju duu od lai, ogovaranja,neznanja, psovke, kao to je to potrebnoda uini svaki ovjek, meutim, posebno

je izraeno i nareeno postau zbogsvetosti mjeseca Ramazana i posta.

Allaha molimo za spas od spomenutihprijestupa.

Uputanje sluha i vida u

zabranjene stvari

Svevinji Allah je rekao: I sluh, i vid, irazum, za sve to e se, zaista,

odgovarati. (Prijevod znaenja El- Isra', 36)Za organe kojima se slue, ljudie biti pitani na kakav nain su ihupotrebljavali. Ljudi uobiavaju dagledaju zabranjene stvari ili da ih sluaju,poput gledanja otkrivenih ena - izvorasmutnje, ili sluanja raznovrsne muzike, aobaveza je svega toga klonuti se uRamazanu i van Ramazana, ali obavezaklonjenja istog posebna je u Ramazanuzbog svetosti mjeseca pokornosti i

oprosta. Kako li bi bilo lijepo kada bivjernik mjesec Ramazan uzeo za sredstvoprekidanja svake veze sa zabranjenimstvarima i ostalim strastima. U hadisukudsijju je dolo: Ostavlja svoju hranu,

pie i strasti radi Mene.

Nepoznavanje propisa

posta

Obaveza je vjerniku muslimanu dapoznaje propise posta poput: vremena

zavretka posta i njegova poetka, nainakojima se sve moe pokvariti post, onogaega je potrebno klonuti se u ramazanu,uslovima posta i svega ostalog usljed egae potpuno obaviti ovaj ibadet i za to eza znanje o njemu biti nagraen.

12

Fikh


U mjesecu ramazanu 13. godine prije Hidre otpoela je Objava

Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, slino ostalim

objavama koje su takoe otpoele u mjesecu ramazanu kako je dolo u

hadisu Vasila, radijallahu 'anh, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi

ve sellem, rekao: Ibrahimovi suhufi su objavljeni u prvoj noi

ramazana. Tevrat je objavljen este noi ramazana. Indil je objavljen u

trinaestoj noi ramazana. Zebur je objavljen u osamnaestoj noi

ramazana, a Kur'an je otpoeo sa objavom u dvadeset etvrtoj noi

ramazana. (Hadis je dobar: Zbirka vjerodostojnih hadisa, 1575)


13/44

Kur'an i Sunnet sadre u sebi potpuno dobro, potpunu uputu, potpuno ubjeenje,ibadete, ponaanje, meuljudske odnose i ovjekova postojanost i ustrajnost zaviseod njegova oslonca i pridravanja za Allahovu Knjigu i sunnet Njegova vjerovjesnika,sallallahu 'alejhi ve sellem, kao to je imam Malik b. Enes, rahmetullahi 'alejh, i

rekao: Sunnet je Nuhova laa, pa, ko se ukrca u nju i spasit e se, doim onaj koji jeostavi, utopit e se.

eka je sva hvala Allahu, subhanehu vete'ala, Gospodaru svih svjetova.Zavrnica pripada bogobojaznima.

Neka je salavat i selam na imamaposlanika, naeg Vjerovjesnika,Muhammeda i sve njegove ashabe. Mnogo

je razloga koji pomau opstanakisteislamske akide u duama i srcima njenihsljedbenika, nakon dozvole Allaha,subhanehu ve te'ala, Koji isto

vjerovanje i postojanost na njemudaje kome On Svevinji hoe. Odsvakog muslimana se trai da jaasvoju vezu sa Allahom, subhanehu

ve te'ala, da stalno trai pomo,podrku, spas i uvrenje od NjegaUzvienog, jer je svaka stvar uNjegovim rukama: ... a uspjeh

moj zavisi samo od Allaha; uNjega se uzdam i Njemu se

obraam. (Prijevod znaenjaHud, 88.) I nakon toga, na svakommuslimanu je da zastane kod svihrazloga koji uvruju njegovo

vjerovanje i uvaju ga istim od bilokakavih izmjena, potpomaui se usvemu Allahom, subhanehu vete'ala. U prolom broju je bilo govora oprvom razlogu ouvanja i postojanosti

islamskog akideta.Drugi razlog ouvanja i postojanosti

islamskog akideta: vrsto ubjeenjeselefa-prethodnika, Allah im se smilovao,

da Kur'an i Sunnet sadre jedinoispravno i istinsko vjerovanje, da unjima nema nedostataka ni u jednompogledu, ve, naprotiv, u potpunostipojanjavaju ispravno vjerovanje kakoSvevinji Allah i kae: Danas Sam

vam vau vjeru usavrio, tj. akidu,ibadet i ahlak, i blagodat Svoju

prema vama upotpunio izadovoljan Sam da vam islam

bude vjera. (Prijevod znaenja El- Maida, 3.) Dakle, u Kur'anu i Sunnetu

je pojanjeno sve to je potrebnoljudima, sve to je vezano za njihovo

vjerovanje, njihove ibadete, njihovemeuljudske odnose, ahlak i ponaanje. U

vjerodostojnom hadisu je dolo da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem,rekao: Doista, nije bilo vjerovjesnika

prije mene, a da mu nije bilo obaveza da

uputi svoj narod na ono to je dobro i daih upozori na ono to je zlo. (Muslim,

1844.)Nakon to su sljedbenici Sunnetapovjerovali potpunim imanom i vrstoprihvatili da su njihova vjera, njihovoubjeenje, njihovi ibadeti i ahlakpotpuno, do u tanine pojanjeni uKur'anu i Sunnetu, tada su se vrsto ipridravali Kur'ana i Sunneta i uvijek,samo se vraali Allahovoj Knjizi isunnetu Njegova vjerovjesnika,

sallallahu 'alejhi ve sellem. Nisu imalinikakve potrebe da se vraaju neemudrugom mimo Kur'ana i Sunneta. Nataj nain uvrstili su svoje stope i bilipostojani u slijeenju Kur'ana iSunneta to je rezultiralo potpunom,sigurnom istotom njihova ubjeenja.

e j h u l - i s l a m I b n u - T e j m i j j e ,rahmetullahi 'alejh, je rekao: Doista,

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, pojasnio je


13

Akida

PO STOJANOST AKIDETA

ispravnih predhodnika(DRUGI DIO)

Pripremio: Hajruddin Tahir Ahmetovi po istoimenom djelu Abdurrezzaka b.Abdul-Muhsina elAbbada



14/44

cijelu vjeru, njene osnove i njene ogranke,njene javnosti i tajnosti, znanje o vjeri i radpo toj vjeri. I uistinu, ovo je osnova svihosnova znanja i vjerovanja, pa, tako svakionaj koji se bude vre pridravao oveosnove, najpree je da njegovo znanje injegov rad budu najispravniji. (Medmu'ul-fetava, 19/155) Pod ovom

osnovom podrazumijeva se potpunipovratak i potpuni oslonac na AllahovuKnjigu i sunnet Njegova vjerovjesnika,sallallahu 'alejhi ve sellem, jer je u njimapojanjena cijela vjera: ubjeenje, ibadeti iponaanje. U njima su do u taninepojanjeni adabi obavljanja fiziolokepotrebe, adabi istoe i slinoga, pazar je mogue da se u njima pojasneovi adabi, a da ispravno ubjeenjeostane ne pojanjeno?! To je

nemogue, kao to je i imamMalik b. Enes, rahmetullahi'alejh, imam Darul-hidre,rekao: Nemogue je da je

Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, pojasnio svomeummetu svaku stvar, pa ak inain obavljanja fiziolokepotebe, a da im nije pojasniotevhid. Zbog toga, Kur'an iSunnet sadre u sebi potpunodobro, potpunu uputu,

potpuno ubjeenje, ibadete,ponaanje, meuljudske odnosei ovjekova postojanost iustrajnost zavise od njegovaoslonca i pridravanja za AllahovuKnjigu i sunnet Njegova

vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi vesellem, kao to je imam Malik b. Enes,rahmetullahi 'alejh, i rekao: Sunnet jeNuhova laa, pa, ko se ukrca u nju i spasite se, doim onaj koji je ostavi, utopit ese.

Trei razlog ouvanja i postojanosti

islamskog akideta: Sljedbenici sunneta,

shodno prethodno pojanjenom ubjeenjukoje se duboko urezalo u njihove due,kada se desi spor, razilaenje i slino tome,ne vraaju se nikome i niemu do

Allahovoj Knjizi i sunnetu Njegova vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem.Dobro znaju i vrsto su ubijeeni da sespor i razlaz nee rijeiti osim vraanjem ioslanjanjem na Kur'an i Sunnet, kao to jeUzvieni Allah i rekao: Pa, ako se u bilokojoj stvari raziete, vi je vratite

Allahu i Poslaniku ako vjerujete u

Allaha i Posljednji dan. To vam je

bolje i rjeenje ljepe. (Prijevodznaenja En-Nisa, 59.)

Nema sumnje da e onaj koji na ovakavnain bude rjeavao sporove koji sedeavaju meu ljudima vraao sestalno Kur'anu i Sunnetu -, nema

sumnje da e takav biti postojan usvome vjerovanju, bitiist, smiren i

spokojan. Zbog toga,sljedbenici Sunneta u svakom sporu,svakom nesporazumu, svakomrazilaenju, vraaju se Allahovoj Knjizi isunnetu Njegova vjerovjesnika,sallallahu 'alejhi ve sellem, znajui da seljudski razumi, razmiljanja i pogledirazlikuju. Zato i nema popravka, nemarijeavanja sporova i razilaenja osim upotpunom vraanju, istinskom vraanjusvih ka Allahovoj Knjizi i sunnetu

Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi vesellem.

Ovo je, bez sumnje, veliki razlogpostojanosti sljedbenika istine na istini.

etvrti razlog ouvanja i

postojanosti islamskog akideta:

istoa njihove fitre. Fitra je velika Allahova blagodat i veliki dar od NjegaSvevinjeg po Njegove robove. Svevinji jeneizmjerno blagodaran kada je stvorio svastvorenja na istoj fitri, istoj vjeri, kaoto Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve

sellem, kae:Svako dijete se rodi na fitri- istoj vjeri, pa ga njegovi roditelji uine

jevrejom, kraninom ilimedusijom.(Buharija, 1385.) Nakon tosu stvoreni od Allaha, subhanehu vete'ala, na istoj vjeri, sljedbenici Sunnetanastoje i ostati na toj istoj vjeri bez

ikakvih izmjena, pa ih je Svevinji Allahi sauvao mijenjanja i skretanja dok su

svi drugi ljudi zamutili svoju fitru,svoju istu vjeru na kojoj su

stvoreni i skrenuli s Pravog puta.

Allah, subhanehu ve te'ala, jerekao u hadisu kudsijju: Stvorio Sam sve Svoje robove kao pravovjerne, pa su im priliejtani i odvratili ih od njihovevjere. (Muslim, 2365.) Dok, uKur'anu Svevinji kae: Oni eih od Pravog puta odvraati,

a ljudi e misliti da su na

Pravom putu. (Prijevod

znaenja Ez-Zuhruf, 37.) Dakle,ejtani su odvratili ljude i skrenuli

ih s njihove iste vjere na kojoj sustvoreni.

Zbog toga, na ovjeku je da se trudina ouvanju iste vjere na kojoj je

stvoren: Ti upravi lice svoje vjeri,kao pravi vjernik, Allahovoj vjeri,

prema kojoj je On ljude nainio, - ne

treba da se mijenja Allahova vjera,to je prava vjera ali veina ljudi to

ne zna. (Prijevod znaenja Er-Rum,30.) Svakako istoa i ispravnost fitre uuskoj vezi je sa istoom i ispravnostiizvora iz kojeg se crpi i odrava vjera.Tako, ukoliko se ovjekiste fitre na kojoj

je stvoren bude vraao i oslanjao samo na Allahovu Knjigu i sunnet Njegovavjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem,njegova fitra e se i ouvati. Meutim,ukoliko svoju fitru izloi uticajimaprezrenih strasti i prohtjeva, pogubnihsmutnji, zalutalih razuma i slinog, i

njegova fitra e se iskvariti i udaljiti odonoga na emu je stvorena.

14

Akida



15/44

ovom broju nastavljamo govoriti oosobinama koje mora da posjedujeonaj koji poziva u Allahovu, delle

a'nuhu, vjeru. Nema sumnje da se kodsvakog da'ije mora nai osobinapoklapanja govora i djela, tj. da radi onoo emu pria! Onaj koji poziva u islammora biti uzor onima koje poziva, jer ako

oni primjete da jedno govori a drugoradi, nee nita uzeti od njega. Govorsvakog da'ije mora da prate ne samonjegova djela, nego i njegovo ponaanjetokom itavog njegovog ivota. O

vrijednosti ove osobine dovoljno namgovori injenica da je Allah, dellea'nuhu, pohvalio one koji rade ono togovore, tako da Uzvieni Allah, dellea'nuhu, kako stoji u prijevoduznaenja, kae: ''A ko govori ljepeod onoga koji poziva Allahu, koji

dobra djela ini i koji govori: 'Ja

sam doista musliman!'" (Fussilet,33) Vidimo da Allah, delle a'nuhu, u

ovom ajetu pohvaljuje one kod kojih senau sljedea djela, a to su:

- Pozivanje u Allahovu, delle a'nuhu,vjeru.

- Rad po tom pozivanju, a to je injenjedobrih djela u ime Allaha i u skladu saResulullahovim, salallahu 'alejhi ve

sellem, sunnetom.

- Dranje za muslimanski demat iostavljanje razilaenja.

- Allah, delle a'nuhu, u Kur'anuupozorava sve muslimane, a posebno onekoji pozivaju u Njegovu vjeru na vanostove osobine i na pogubnost u sluajunjenog izostanka.

Upozorenje onima koji

jedno govore a drugo rade

Kako je Allah, delle a'nuhu, pohvalioone koji rade ono to govore tako je i

ukorio one to jedno govore, a drugorade. Allah, delle a'nuhu, kako stoji uprijevodu znaenja, kae: ''O vjernici,zato jedno govorite a drugo

radite? O, kako je Allahu mrskokada govorite rijei koje djela neprate!'' (Es-Saff, 2-3) Isto tako Uzvieni,kako stoji u prijevodu znaenja, kae:

''Zar da od drugih traite da dobra

djela ine, a da pri tome sebe

zaboravljate, vi koji Knjigu uite?

Zar se opametiti neete?''(El-Bekara,44) U ovom kontekstu Allah, dellea'nuhu, kako stoji u prijevodu znaenja,kae da je u'ajb, 'alejhis-selam, rekao:O narode moj", - govorio je on

shvatite da je meni jasno ko jeGospodar moj i da mi je On daosvega u obilju. Ja ne elim da inim

ono to vama zabranjujem;

jedino elim da uinim dobro

koliko mogu, a uspjeh moj zavisi

samo od Allaha; u Njega se

u z d a m i N j e m u s eobraam. (Hud, 88) Nai emo da i

Allahov poslanik Muhammed,salallahu 'alejhi ve sellem, upozoravaonoga koji nareuje na dobro iodvraa od zla, ako se pri tom istog nepridrava. Resulullah, salallahu 'alejhi

ve sellem, kae: "Na Sudnjem danu e

se dovesti ovjek i bit e baen u vatru,pa e mu crijeva iz stomaka ispasti, tee on oko njih kruiti kao to magarackrui oko stoine. Stanovnici

Dehennema e se oko njega iskupiti i reimu: "ta to bi s tobom, ovjee? Zar nisinareivao na dobro i odvraao od zla?"On e im tada odgovoriti: "Jesam,

nareivao sam na dobro, a sam ganisam inio, odvraao sam od zla, a samsam ga inio." (Muttefekun alejhi)


DJELAkojaPRATEgovorKako je Allah, delle a'nuhu, pohvalio one koji rade ono to govore tako je i ukorio one

to jedno govore, a drugo rade. Allah, delle a'nuhu, kako stoji u prijevodu znaenja,kae: ''O vjernici, zato jedno govorite a drugo radite? O, kako je Allahu mrsko kadago vorite rijei ko je djela ne prate!'' (Es-Saff, 2-3) Isto tako Uzvieni, kako stoji uprijevodu znaenja, kae: ''Zar da od drugih traite da dobra djela ine, a da pri tome

sebe zaboravljate, vi koji Knjigu uite? Zar se opametiti neete?'' (El-Bekara, 44)

15

Pripremio: Suad Drpljanin, prof.

Dava



16/44

Vidimo u kakvoj se opasnosti nalazi onajkoji jedno govori ljudima, a sam se togane pridrava. Iz ovog hadisa isto takomoemo zakljuiti da e onaj ija se djelane budu razlikovala od govora, uspjeti naSudnjem danu.

erijatske oblasti iz kojih

da'ija mora da posjeduje

znanje

Svaki onaj koji eli da se bavi pozivanjemljudi u Allahovu, delle a'nuhu, vjerumora da posjeduje erijatsko znanje. Onajkoji nema znanja iz akide, fikha, sire,tefsira i drugih oblasti... takav ne moe da

bude da'ija. Onaj ko neto ne posjeduje,ne moe to ni dati. Prva i glavna oblastkoju da'ija mora dobro da poznaje to je

oblast tevhida, i to je ono u to se ljudiprvo pozivaju i emu se prvo poduavaju.Knjige iz ove oblasti su mnogobrojneovdje emo spomenuti samo neke:''Iman'' od Ibn-Mende, ''I'tikad'' odBejhakija, ''Medmuatu-l-fetava'' odejhu-l-islama Ibn-Tejmijje, ''Kitabut-Tevhid'' od Muhammeda b.

Abdulvehhaba, ''El-Kavlu-l-mufid 'alaKitabut-Tevhid'' od ejha Usejmina, ''Et-Tevhid'' od ejha Fevzana i mnoge druge

knjige napisane na ovu teme.Druga oblast je tefsir (tumaenjeKur'ana). Najbolji nain tumaenja

Kur'ana je da se ajet tumai drugimajetom, zatim da se tumai govorom

Allahovog Poslanika, salallahu 'alejhi vesellem, a zatim da se tumai govoromashaba koji su bili prisutni kada jeKur'an objavljivan. Knjige iz ove oblastisu mnogobrojne, mi emo navesti samo

neke. Imam iz oblasti tefsira je svakakoIbn-Derir Et-Taberi koji je napisao''Dami'u-l-Bejan fi tefsir El-Kur'an''. Odove knjige su se okoristili svi oni koji supisali iz ove oblasti. Imam Sujuti zaTaberija kae: Ulema se sloila da nikonije pisao o tefsiru kao on. (El-Itifak fiUlumi-l-Kur'an 2/190) PoredTaberijevog tefsira tu je i Ibn-Kesirov,Kurtubijev, evkanijev i tefsiri od ostaleuleme.

Trea oblast koju svaki da'ija mora dapoznaje je fikh i njegove osnove(islamsko pravo i usulu-l-fikh). Onaj konije uio ove oblasti nee znati ta jeharam, a ta halal, ta je farz,a tamendub. Svakom ovjeku je obaveza dazna iz fikha onoliko koliko mu jedovoljno da moe ispravno oboavati

Allaha, delle a'nuhu, dok da'ija moramnogo vie da zna jer e ga obian svijetpitati za razne propise pa ako ne budepoznavao fikh govorie o Allahovim

propisima bez znanja. Puno islamskeuleme se bavilo upravo fikhom, a odnajpoznatijih su etverica imama: Ebu-Hanife, Malik, afija i Ahmed, iji se

mezhebi prakticiraju irom islamskogsvijeta. Pored spomenutih oblasti onaj kojipoziva Allahu, delle a'nuhu, treba dapoznaje oblast Hadisa, Ahlaka, Sire(Poslanikov ivotopis), islamske historije,arapskog jezika i ostalo.

Vanost opteg znanja

Pored erijatskog, znanja koje jeneminovno, da'ija mora da posjeduje iopte znanje koje e mu biti od pomoi pripozivanju ljudi u islam. Opte znanje muomoguava da se obraa raznim profilimaljudi na razne naine. Ima mnotvo da'ija usvijetu koji su uspjeli da objedine izmeuerijatskog i svjetovnog znanja, tako da sumnogo postigli u da'vi. to jeznanje vee kod da'ije, vea mu je i

mudrost,a ako je mudar moe se ljudimaobraati shodno njihovom nivou i s timimati vie uspjeha u da'vi, uz Allahovu,subhanehu ve te'ala, dozvolu. U ovom i uprethodnim brojevima spomenuli smonajvanije osobine kojim svaki da'ija morada se okiti. Pored spomenutih ima jomnogo drugih osobina koje trebaju da

budu prisutne kod njega poput: adla(prevednosti), zuhda (skromnosti), rifka(blagosti) i mnogih drugih osobina. Molim

Allaha, delle a'nuhu, da nas uini od

onih koj e posjedovati sve ove osobine, auistinu je On u stanju to da uradi. Amin!

16

Dava


Pitanje: Da li provjeravanje okusa hrane kvari post?

Odgovor: Provjeravanje okusa hrane ne kvari post ukoliko ne unosi hranu u sebe. Meutim,

i provjeravati hranu nee osim ako postoji potreba za tim. U tom sluaju, sluaju potrebe,ukoliko ue neto od hrane u tvoj stomak, nenamjerno, tvoj post je ispravan.

(Ibnu-Usejmin, Fetava erkani el-islam, br. 432, str. 484)

Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, je rekao: Nema smetnje da posta proba neto od hrane,ukoliko je ne unosi u svoj jednjak. (Ibnu Ebi ejbe, 3/47)

Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi 'alejh, je rekao: Kuanje hrane bez potrebe je pokueno, ali ne

kvari post. U sluaju potrebe jednako je ispiranju usta pri abdestu. (Medmu'ul-fetava,

25/266)


17/44

17Juli/ August 2007 /1428 H.G. broj 19


18/44

tikaf znai bdijenje nad neim ili nanekom mjestu, bez razlike da li se radi odobru ili zlu. Allah, subhanehu ve te'ala,

kae: Kada (Ibrahim) ree svomeocu i svome narodu: Kakvi su to

kipovi nad kojima bdijete.(Prijevodznaenja El-Enbija, 52.) to uprenesenom smislu znai da su bdjeli uibadetu tj. oboavajui ih. Meutim, u

erijatskom smislu se pod itikafompodrazumijeva boravak u damiji sanijjetom pribliavanja Allahu, subhanehu

ve te'ala.

Utemeljenost itikafa u

islamskom pravu

Meu uenjacima postoji konsenzus opravosnanoj utemeljenosti itikafa uislamu jer je Allahov poslanik, sallallahute'ala 'alejhi ve sellem, svake godinezadnjih deset dana Ramazana ulazio udamiju sa nijjetom itikafa,a kada jedoao Ramazan u godini kada je Allahovposlanik, sallallahu te'ala 'alejhi vesellem, preselio na Ahiret, u itikafu je

boravio dvadeset dana. Ovu predaju biljee Buharija, Ebu-Davud i Ibn-Made. Nakon smrti Allahovogposlanika, sallallahu te'ala'alejhi ve sellem, u itikafsu ulazile njegove

supruge tako tosu im ashabiograd i l i

j e d a nd i od a m i j ezastorima gdje s u

boravile u itikafu. A istotako i ashabi su ulazili uRamazanu u itikaf sve sa ciljem da sepriblie Allahu, subhanehu ve te'ala.

Vrste itikafa

Itikaf se dijeli na dvije vrste: sunnet i vadib. Sunnet je onaj na koji se

musliman odlui u smislu dobrovoljnogibadeta kojim se eli pribliiti Allahu,subhanehu ve te'ala, slijedei pri tome

Allahovog poslanika, sallallahu te'ala'alejhi ve selem. Ovakavin je potvren uzadnjoj treini Ramazana kao to jeprethodilo. Obavezni ili vadib itikaf jeonaj na kojeg se musliman obavee usmislu zavjeta pa kae: 'Obavezujem se na

itikaf radi Allaha' ili ' Ako mi Allahozdravi tog i tog bolesnika ja u ui uitikaf toliko i toliko dana'. Buharija biljeipredaju da je Allahov poslanik, sallallahute'ala 'alejhi ve sellem, rekao: Onaj ko se

zavjetuje na pokornost Allahu, neka to iuini. Takoer kod Buharije se biljeipredaja da je Omer, radijallahu 'anh,rekao: Allahov Poslanie, zavjetovaosam se da u boraviti u itikafu

jednu no u MesdidilHaramu. Pa mu jerekao: Ispuni svoj

zavjet.

Vrijeme

itikafaObavezni itikaf e biti

obavljen shodno onome na to seovjek zavjetuje. Ako se zavjetovao na

jedan dan ili vie, na njemu je obaveza daispuni ono na ta se zavjetovao. Kada jerije o dobrovoljnom itikafu ondanjegovo vrijeme nije odreeno. Njegovarealizacija e se upotpuniti bivanjem udamiji sa nijjetom itikafa, bez razlike dali se radi o dugom ili kratkom periodu.

Tako da e, za period u kojem je boravio udamiji, biti nagraen. Pa ako izae te sepovrati u damiju obnovit e nijjet akoima namjeru itikafa. Od Je'ale b. Umejje

se prenosi da je rekao: Ja u damijiostanem jedno vrijeme i to sa nijjetomitikafa. Ata' kae: To je itikaf onolikokoliko bude boravio u njemu. Ako budesjedio u damiji sa nijjetom injenjadobra on se smatra da je u itikafu, usuprotnom ne. Kada se osoba nae udobrovoljnom vidu itikafa ima pravo daga prekine kad poeli, ak i prije vremena

kojeg je zanijetio. Od Aie, radijallahu'anha, se prenosi da, kada je Allahovposlanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem,htio ui u itikaf, klanjao bis a b a h namaz, a zatimuao u i t i k a f .

Jednom jehtio da

ue uit ikaf

z a d n j i hdeset dana

Ramazana, pa jenaredio da mu se

pripremi mjesto u damiji. Aia kae: Kada sam to

vidjela,naredila sam da se i menipripremi isto tako mjesto. Tako su

postupile i ostale ene Allahovogposlanika, sallallahu te'ala 'alejhi veselem. Kada je klanjao sabah pogledao jeu te atore unutar damije pa je rekao: ta je ovo? Zar ovim dobroinstvo

elite? Zatim je naredio da se ukloninjegov ator i naredio je svojim enamada one uklone svoje atore, a onda jeodgodio itikaf do prvih deset danaevala. Dakle ova predaja ukazuje da jedoputeno prekinuti sa itikafom nakonto se ue u njega. Takoer u ovomhadisu je dokaz da mu ima pravozabraniti eni ulazak u itikaf bez njegovedozvole. Ovaj stav zastupa veinauenjaka, ali se razilaze po pitanju ta ako

joj poetno dopusti zatim zabrani? Tako

da afija, Ahmed i Davud smatraju da imapravo zabraniti joj i izvesti je izdobrovoljnog itikafa.

18

Fikh

Meu

uenjacim

apost

ojikon

senzus

oprav

osnan

ojutem

eljenostiit

ikafau

islam

ujerje

Allaho

v

poslan

ik,sall

allahute'al

a'alejh

ivesel

lem,sv

akego

dinez

adnjihdese

tdana

Ramaza

naula

ziou

damij

usan

ijjetom

itikafa,a

kada

jedoa

oRam

azanu

godin

ikada

jeAllahov

poslan

ik,sall

allahu

te'ala'

alejhiv

esellem

,preseliona

Ahiret

,uitik

afujebor

aviod

vadese

tdana.O

vupre

dajub

iljee

Buharij

a,Ebu-

Davud

iIbn-M

ade.


Pripremio: Harmin Sulji, prof.


19/44

19

Uslovi itikafa

Osoba koja ulazi u itikaf mora bitimuslimanom, razumnim, istim oddunupluka, mjesenice ilipostporoajnog ciklusa. Tako danevjerniku, djetetu koje ne razlikujestvari, dunupu, eni u mjesenici ilipostporoajnom periodu nije valjan itikaf.

Sastavni dijelovi itikafa

Sutina itikafa je boravak u damiji sanijjetom pribliavanja Allahu,subhanehu

ve te'ala. Tako, da ako se nema namjera boravka u damiji ili bez nijjetapokornosti, onda se itikaf nee nirealizovati. Obaveza nijjeta se moeshvatiti iz rijei Uzvienog kada kae:

Nije im bilo nare

eno osim da Allaha oboavaju iskreno Njemu vjeru da ispoljavaju. (Prijevodznaenja El-Bejjine, 5.) Takoer Allahovposlanik, alejhisselam, kae: Djela sevrijednuju prema namjerama. Svakomovjeku pripada ono to je naumio...Drugi sastavni dio valjanost itikafa je da

bude u damiji jer Allah, subhanehu vete'ala, kae: Nemojte se pribliavatienama dok ste u damijama u

itikafu. To su Allahove granice pa

im se nemojte prbliavati. TakoAllah pojanjava Svoje ajete ljudimada bi se bojali. (Prijevod znaenja El-

Beqare, 187.)Dakle, da je itikaf valjan nanekom drugom mjestu, a ne samo udamiji onda se zabrana polnog odnosa ne

bi spomenula u kontekstu itikafa udamiji to ukazuje da kvari itikaf. Timese ukazuje da itikaf mora biti unutardamije.

Plodovi Itikafa

Plodovi itikafa su mnogobrojni i u njima je odgovor zbog ega da inimo itikaf,zbog ega da ostavljamo svoje porodice,ostavljamo svoje poslove, usteemo se odm n o g i h s t v a r i . U k r a t k o uspomenuti neke plodove itikafa:- Iskrenost-navikavanje i odgajanje naiskrenosti, jer te u itikafu niko ne vidimimo Allaha, subhanehu ve te'ala. Naovjeku je da oboava Allaha kao da ga

vidi, pa, ako ne moe tako onda neka budesvjestan da On, subhanehu ve te'ala,n j e g a s i g u r n o v i d i .- Odgajanje due na ostavljanju

bespotrebna govora, vika hrane i pia, bespotrebna mijeanja i posjeivanjadrugih. -- Odgajanje due na ibadetu, naroito:nonom namazu, uenju Kur'ana,zikru, traenju oprosta i upuivanjud o v e S v e v i n j e m A l l a h u .- Jaanje veze sa Uzvienim Gospodarom.- Pronalazak vremena za razmiljanje, to

je teko naroito u vremenimai s k u e n j a i s m u t n j i .- Boravak u itikafu te podsjea na tvojusamou u kaburu koju e svakoo d n a s d a d o i v i .- Obraunavanje sa svojom duom popitanju vjere i dunjaluka, po pitanjui b a d e t a i s v e g a d r u g o g .- Racionalno iskoritavanje vremena.- Navikavanje due na strpljenje i

os tavl jan je mnogih proht jeva .- Oivljavanje jednog od mnogobrojnihsunneta koje su ljudi zapostavili.- Ostavljanje ili barem umanjivanjegrijeha.

Stvari koje kvare itikaf

Od stvari koje kvare itikaf su:

Izlazak bez erijatski opravdanog

razloga i bez velike potrebe;

Spolni odnos, na emu je konsenzus

muslimana kao to spominje Ibnul-Munzir i Ibnu - Hubejra;

Druenje sa suprugom iz strasti,

doim ukoliko ne bude sa strastimatada to nee pokvariti itikaf;

Izlazak sperme usljed razmiljanja,

dugog pogleda ili neprestanihpogleda, druenja i sl.;

Hajz i nifaz;

Gubljenje pameti usljed

upotrebe opojnih sredstava;

Otpadnitvo od islama;

Prekidanja nijjeta boravka u itikafu,

tj. da kae: Ja sada prestajem biti uitikafu(nije nuno da kae jer znamoda je nijjet vezan za srce ne za

izgovor), pa makar i bio u mesdidu,dok, ukoliko kae: Veeras, poslijeakam namaza, u izai iz itikafa, pane izae, to nee pokvariti tvoj itikaf,

ili ako se dvoumi hoe li napustitiili ne, to takoe ne kvari tvoj itikaf;

Smrt, zbog hadisa: Kada umre sin

Ademov, prestaju njegova djela osimu tri sluaja.

ta je poeljno, a ta

pokueno initi u itikafu

Lijepo je da onaj ko je u itikafu ini to vie dobrovoljnih ibadeta. Da upotpuni vrijeme namazom, uenjem Kur'ana,velianjem Allaha, subhanehu ve te'ala, ilijednom rijeju reeno zikrom, istigfarom,salavatima na Allahovog poslanika,sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, dovom isvim ostalim vidovima pobonosti kojimase rob moe pribliiti Allahu, subhanehu

ve te'ala. Pokueno mu je da se zabavljasvim onim to nije od ibadeta, kao to jenekoristan i bespotreban govor. Ali istotako pokueno mu je da prekine razgovoru cjelosti mislei da je to ibadet. Buharija,Ibn Made i Ebu Davud biljee predaju odIbn Abbasa da je jednom prilikom Allahovposlanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem,drao hutbu pa je primijetio ovjeka kakostoji pa je upitao za njega. Rekli su da je toEbu Israil, zavjetovao se da e stajati i danee sjediti, niti ui u hladovinu i da nee

priati, nego da e postiti. Pa je Allahovposlanik, sallallahu te'ala 'alejhi ve selem,rekao: Naredite mu neka pria, nek ueu hladovinu, neka sjede i neka nastavi sasvojim postom.Tako da na kraju sve ovoga i prikazaodreenih propisa vezanih za itikaf svakimusliman mora iskoristiti Ramazan kaoperiod posebne sezone u kojoj e sesaprati od grijeha i truditi da se spasi od

Vatre. Allahov poslanik, sallallahu te'ala'alejhi ve sellem, se najvie posveivaoibadetu u zadnjih deset dana Ramazana,to nije inio ni u jednom drugommjesecu. Aia, radijallahu 'anha, prenosida kada bi nastalo deset zadnjih danaRamazana, Allahov poslanik, sallallahute'ala 'alejhi ve sellem, bi stegao svojuodjeu (dakle ne bi prilazio enama),oivio bi no i budio bi svoje ukuane.Izmeu ostalog je bio i ovaj vid ibadeta tj.itikaf kao to imam Zuheri rahimehullahkae: udni li su muslimani, zapostavili

su itikaf iako ga Allahov poslanik,sallallahu te'ala 'alejhi ve sellem, nijeostavljao otkako je doao u Medinu, pasve dok ga Allah nije uzeo Sebi.


Fikh


20/44

udui da se ivotni vijek ovoga ummeta,u odnosu na prethodne narode, smanjiotako da u prosjeku traje izmeu ezdeset

i sedamdeset godina - a malo je i onih kojidoive i te godine - Allah, subhanehu ve

te'ala, je ovome ummetu nadomjestio tajivotni vijek mnogim stvarima. Od tihstvari je i ova no, lejletul Kadr. To je nokoja je bolja od hiljadu mjeseci u kojimanema te noi, odnosno bdijenje u namazu idrugim djelima u toj noi bolji je od djelahiljadu mjeseci u kojima nema te noi! To

je blagodat koju Allah daje onome komeOn hoe!

Nazvana je no Kadra iz mnogo razloga:zbog njenog velikog ugleda, poloaja i

veliine kod Allaha;zbog toga to se u tojnoi odreuje ono to e se dogoditinaredne noi;zbog toga to ibadet u njojima ogromnu vrijednost.O njenoj

vrijednosti govore sljedei erijatskitekstovi:o njoj je objavljena cijela sura El-Kadr u kojoj se pojanjava vrijednost ove

noi;Uzvieni je rekao: u kojoj se svakimudri posao rijei (Prijevod znaenja

Ed-Duhan, 4.) tj. posao i sve ono to e sedesiti u narednoj godini. I ovo je drugoodreenje, jer je Allah, subhanehu vete'ala, odredio sve prije nego li je stvorionebesa i zemlju na pedeset hiljadagodina.Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi

ve sellem, je rekao: Ko provede no Kadra vjerujui i nadajui se nagradi,bi t e mu oproteni prethodnigrijesi. (Mutt. alejh) Allahov poslanik,sallallahu 'alejhi ve sellem, kada bi

nastupila zadnja treina ramazana ukojoj se nalazi i ova no Kadra, uao bi uitikaf i posvetio se ibadetu. Aia,radijallahu 'anh, kae: Kada binastupila zadnja treina, pritegnuo bisvoj donji dio odjee, noi provodio uibadetu i svoju porodicu budio naibadet.(Mutt. alejh)

Ibadet u toj noi: namaz, dova, uenjeKur'ana,izbjegavanje zabranjeih stvari.

ovjek moe sve ove stvari da objedini unamazu, naroito ako dugo stoji unamazu, dugo ui Kur'an, pa, kadaproui ajet koji govori o Dehhennemuda se utjee Allahu, subhanehu ve te'ala,od njega, i kada proui ajet koji govorioDennetu, da moli Allaha za njega.Sufjan es-Sevri je rekao: Dova u tojnoi mi je draa od namaza, a ako biuio Kur'an i dovio, moda bi je ipogodio. Ibnu-Redeb, komentariuiove rijei, kae: Tj. drae su mu

mnogobrojne dove od namaza u kojemne dovi. A ako bi uio u namazu i dovio,to bi bilo najbolje, jer se prenosi od

Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve

sellem, da je u noima Ramazana klanjaononi namaz i uio u njemu svaki ajet potertilu. Ne bi proao ni pored jednog ajetakoji govori o milosti,a da je ne bi zatraio ine bi proao ni pored jednog ajeta kojigovoi o kazni, a da ne bi traio utoite odnje. Na taj nain bi objedinio namaz,uenje Kur'ana, dovu, razmiljanje, a to sunajbolja djela u zadnjim noimaRamazana i u ostalim vremenimaopenito. A Allah najbolje zna.

Dova koja se preporuuje

da se ui u noi Kadra

Od Aie, radijallahu 'anha, se prenosi da jeupitala Allahova poslanika, sallallahu'alejhi ve sellem: Kada bih potrefilatrenutak kada je no Kadr, ta da kaem u

njemu? Odgovorio je: Reci: Allahummeinneke 'afuvvun, tuhibu el-'afve, fa'fu'anna Allahu moj! Ti si Onaj Kojimnogo prata, voli opratanje, pa,oprosti i nama!' (Ahmed i Tirmizi i kae

da je hadis hasen-sahih) Takoe, Allahovposlanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, biuio: E'uzu bi ridake min sehatik, ve bimu'aafatike min 'ukubetik! Utjeem seTvome zadovoljstvu od Tvoje srdbe iTvome oprostu od Tvoje kazne. (sahih:

Muslim, 751; Malik, 448; Ebu-Davud,

879; Tirmizi, 3493; Nesai, 169; Ibnu-Made, 1179; i drugi)

Znakovi Lejletul-kadr

1. osvjetljenost te noi to moe primjetitisamo onaj koji ivi daleko izvan grada isvjetla,

2. smiraj srca i irina prsa koju ovjekosjea najvie u toj noi za razliku oddrugih noa,

3. u toj noi nema vjetrova i u njoj nije nihladno ni vrue,

4. ovjek osjea posebnu slast u namazu tenoi za razliku od ostalih noiju,

5. Sunce nakon te noi izlazi bez zraka,jasno i isto, ne kao u ostalim danima.

Allaha, subhanehu ve te'ala, molimo danas poivi i u vrsti u ibadetu zadnjetreine Ramazana, u noi Kadra, a On je

kadar sve da uini! Neka je Njemu svakahvala i neka je salavat i selam naNjegova poslanika i sve koji slijedenjegovu uputu!

20 Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

Akida


21/44

l-hamdu lillahi Rabbil-alemin, ves-salatu ves-selamu ala erefi el-enbija'

vel-murselin, nebijjina Muhammed, veala alihi ve sahbihi edme'in. Ovo jenekoliko rijei, skupocjenih poziva,

nudimo ih eni muslimanki, djevojcimu'minki, povodom dolaska mubarekmjeseca Ramazana. Allaha, subhanehu vete'ala, molimo da okoristi sve nae sestre

mu'minke koje budu itale ove rijei i daim ovi savjeti budu od pomoi upokornosti Svevinjem Allahu,postizanju Njegova zadovoljstva ioprosta u ovom mubarek mjesecu.

Budi zahvalna UzvienomAllahu

Sestro! Mjesec Ramazan jedna je odnajveih Allahovih, subhanehu ve te'ala,

blagodati po Njegove robove. U njemuse Allahova milost sputa, oprataju segrijesi i loa djela, dobra djela seuveavaju, u njemu Allah, subhanehu vete'ala, oslobaa Svoje robove od Vatre.

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve

sellem, je rekao: Kada doe mjesec Ramazan, otvore se vrata Denneta,dok se vrata Dehennema zatvore iejtani se poveu u lance. (Mutt. alejh)

Takoe je rekao: Onome ko posti mjesecramazan, vjerujui i nadajui se nagradi,

p r e t h o d n i g r i j e s i e b i t i oproteni. (Muttefekun alejh) Svevinji

Allah u hadisu kudsijju je rekao:Svakodjelo sina Ademova pripada njemu,doim post pripada Meni i Ja u za njeganagraditi. (Muttefekun alejh) Allahovposlanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, jerekao: Doista, u mjesecu ramazanu,svakog dana i svake noi Allah oslobaarobove od Vatre. (Ahmed svjerodostojnim lancem prenosioca) A zano Kadr Allah je rekao: No Kadr je bolja od hiljadu mjeseci. (Prijevodznaenja El-Kadr, 3.) Sestro muslimanko!Ovo je nekoliko erijatskih tekstova kojiukazuju na veliinu ove Allahove,

subhanehu ve te'ala, blagodati po tebe iostale Njegove robove. Zato, budi zahvalnaSvevinjem Allahu i na ovu blagodatuzvrati pokornou i dobrim djelima, a nenepokornou i grijesima pa da budeliena ove blagodati.

Kako da doeka mjesec

Ramazan

- urei da se iskreno pokaje, kao toUzvieni kae: I svi se, o vjernici,

p o k a j t e A l l a h u , d a b i s t euspjeli.(Prijevod znaenja En-Nur, 31.)

- Klonjenjem od svih runih djela: lai,ogovaranja, potvaranja, zavade, razvrata,sluanja muzike, razgoliavanja, mijeanjasa mukarcima i svega loeg.

- vrstom odlukom i visokim ambicijamada e mjesec Ramazan provesti u dobrimdjelima i da nee dozvoliti da ti ni jedandjeli ovog mubarek mjeseca ode u ono u

emu nema nikakve koristi.


21

enamuslimankaSAVJETI

sestri muslimankiu RAMAZANU

Jedan od prethodnika jeupitan: Zbog ega jepropisan post?, pa jeodgovorio: Kako bi bogata

doivio osjeaj gladi, panakon toga ne zaboravljaosiromaha! Ono to danas,naalost, moemo vidjeti jeste suta suprotnostspomenutog. Muslimanskeporodice upravo u ovommjesecu potroe i pojedu

hrane vie nego u bilo kojemdrugom mjesecu! enamuslimanka u ovommjesecu, mubarek mjesecuRamazanu, provede ukuhinji vie vremena nego u bilo kojem drugom mjesecu!Pa kada e uiti Kur'an?Kada e slaviti i veliati Allaha, obratiti Mu sedovom, traiti oprosta odNjega?Pie: Ummu-Muhammed



22/44

- estim spominjanjem Allaha, injenjemd o v e , t r a e n j e m o p r o s t a iuenjem Kur'ana

- uvanjem i obavljanjem propisanihnamaza u njihovim vremenima, s njihovimruknovima, vadibima i sunnetima, spotpunom skruenou i smirajem.

- Obavljanjem nafila nakon obavljenihpropisanih namaza.

Podui se propisima posta

Upoznaj se sestro muslimanko, sapropisima posta: njegovim fardovima,sunnetima, adabima, kako bi tvoj post bioispravan i primljen kod Allaha, subhanehu

ve te'ala. Upoznaj se sa:

- osobama koje su dune postiti i ta jena takvim osobama;

- propisom djevojke koja postanepunoljetna u toku jednog od danamjeseca Ramazana i ta je na takvojosobi;

- obaveznosti nijjeta i vremenom inainom njegova donoenja;

- stvarima koje kvare post;

- propisima ene u hajzu;

- propisima ene u nifasu;

- takoe ene koja ima istihazu;

- dozvoljenim stvarima u toku posta i sl.

Ramazan je mjesec posta, a

ne mjesec hrane

Allah, subhanehu ve te'ala, je, plemenitasestro, propisao post kako bi se muslimannaoruao strpljenjem, kako bi ukrotiosvoje strasti, poveao svoju bogobojaznosti strahopotovanje prema Allahu,subhanehu ve te'ala. Uzvieni je rekao: O vjernici, propisuje vam se post kao

to je bio propisan i onima prije vas

da biste bili bogobojazni. (Prijevodznaenja El-Bekara, 183.) Jedan odprethodnika je upitan: Zbog ega jepropisan post?, pa je odgovorio: Kako bi

bogata doivio osjeaj gladi, pa nakon

toga ne zaboravljao siromaha! Ono todanas, naalost, moemo vidjeti jestesuta suprotnost spomenutog.Muslimanske porodice upravo u ovom

mjesecu potroe i pojedu hrane vienego u bilo kojem drugom mjesecu!ena muslimanka u ovom mjesecu,mubarek mjesecu Ramazanu, provedeu kuhinji vie vremena nego u bilokojem drugom mjesecu! Pa kada euiti Kur'an? Kada e slaviti i veliati

Allaha, obratiti Mu se dovom, traitioprosta od Njega? Kada e sepoduavati propisima posta? Kada e

biti slobodna da se posveti ibadetu uovom plemenitom mjesecu? Zato se,plemenita sestro, dobro uvajprovoenja vremena u ovom mjesecu uonome u emu nema koristi i za imnema potrebe! Propao je onaj kojidoivi mjesec Ramazan, a ne bude muoproteno u njemu!

Mjesec Ramazan je

mjesec Kur'ana

Mjesec Ramazan ima posebnu odlikuod drugih mjeseci. U njemu je otpoelaobjava Kur'ana. Svevinji Allah je

rekao: U mjesecu Ramazanu jepoelo objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz

pravog puta i razlikovanje dobra

od zla. (Prijevod znaenja El-Bekara,185.) Tako su Ramazan i Kur'annerazdvojni. Kada se spomeneRamazan spomene se i Kur'an. U dvaSahiha od Ibnu-Abbasa, radijallahu'anhuma, se prenosi da je rekao:Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, je bio najplemenitiji od svih

ljudi, a posebno je bio plemenit umjesecu Ramazanu kada mu je dolazioDibril. Dibril mu je dolazio svake noii poduavao Kur'anu. Ispravni

prethodnici su mnogo uili Kur'an umjesecu Ramazanu. Neki od njih biprouili Kur'an u namazu svake tri noi,neki svakih sedam noi a neki i svakihdeset noi. Katade, rahmetullahi 'alejh, bistalno zavravao Kur'an za sedam dana, akada bi nastupio mjesec Ramazanzavravao bi ga za tri dana, doim, kada binastupilo deset zadnjih noi, Kur'an biprouio u svakoj noi. Imam Zuhri, kada binastupio Ramazan, samo bi uio Kur'an ihranio siromahe. Imam Malik, kakoprenosi Ibn Abdul-Hakem, ostavio biisitavanje hadisa u Ramazanu i posvetiose uenju Kur'ana iz Mushafa. Tako i tisestro. Mora da sebi svakodnevno odredidio iz Kur'ana kojim e oivjeti svoje srce,oistiti svoju duu, skruiti svoje organe,ime e, inaAllah, zasluiti da se Kur'an

zauzima za tebe na Sudnjem danu. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, je rekao: Post i Kur'an e se

zauzimati na Sudnjem danu za ovjeka!Poste rei: 'Gospodaru moj! Ustegnuosam ga od hrane i strasti, pa, primimoje zauzimanje za njega', a Kur'an erei: 'Gospodaru moj! Ustegnuo sam gaod spavanja nou, pa, primi moje

zauzimanje za njega!' Pa e bitiprihvaeno njihovo zauzimanje. (Ahmed i Hakim s

vjerodostojnm lancem prenosioca)

Mjesec Ramazan je

mjesec plemenitosti i

dobroinstva

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, je podsticao ene na udjeljivanje.Govorio bi: O skupino ena! Udjeljujte imnogo traite oprosta! Doista sam vidioda ste vi najbrojniji od stanovnika

vatre! (Muslim) Prenosi se od Majke vjernika, Aie, radijallahu 'anha, da je u jednom danu podijelila stotinu hiljadadirhema, a postila je toga dana. Slukinja

joj je rekla: Zar nisi mogla od onoga to sipodijelila da za jedan dirhem uzme mesakojim bi se iftarila?! Odgovorila je: Da simi to ranije rekla, uinila bih to. Odplemenitosti i dobroinstva u Ramazanu

je: spremaje iftara za postae, hranjenjesiromaha, ispunjavanje njihovih potreba,savjetovanje i poduavanje neukih,udjeljivanje u trajnu sadaku. Zato sepotrudi, plemenita sestro, u ovim djelima,

jer je nagrada za njih ogromna.

22

enamuslimanka



23/44

Mjesec Ramazan je mjesec

namaza

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, je, plemenita sestro, klanjao nousve dok mu pete nisu poele pucati. Svojpostupak bi pojanjavao rijeima:Pa, zar

da ne budem Allahu zahvalanrob?! (Muttefekun alejh) Takoe jegovorio: Ko mjesec Ramazan provede unamazu vjerujui i nadajui se nagradi,

prethodni grijesi koje je poinio bite muoproteni. (Muttefekun alejh)

Za odlazak ena u mesdide, Allahovposlanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, jerekao: Ne zabranjujte svojim enamamesdide, a kue njihove su imbolje. (Ahmed i Ebu-Davud, a Albani ga

je ocijenio vjerodostojnim) Na ednojmuslimanki, pri odlasku u mesdid radinamaza, je da vodi rauna o adabimaodlaska u mesdid, da odlazi u mesdidradi namaza i sluanja Kur'ana, da se

propisno obue i da nita od njenog tijelaili odjee ne bude povod smutnje meu

vjernicima, da se ne mirie radi izlaska izkue i odlaska u mesdid, da se ne mijeasa mukarcima na putu do mesdida iprilikom ulaska i izlaska iz mesdida, dahodi krajem puta, a da sredinu ostavi za

mukarce, da ne vodi sa sobom maludjecu u mesdid, ako zna da e plakati,

biti nemirni i odvraati koncentracijuostalih muslimana od Kur'ana i namaza.

Ramazan je post svih

organa

Znaj, skupocjeni dragulju islama, da jepost, ustvari, post od grijeha, pa oi posteod gledanja u haram, ui poste od

sluanja harama, usta pored hrane posteod lai, ogovaranja, potvaranja,ismijavanja, omalovaavanja, ruke posteod doticanja, kupovanja i prodavanjaharama, noge poste od odlaska na haram

mjesta, stomak posti od hrane i pia,polni organ od zadovoljavanja strastima.

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, je rekao: Ko ne ostavi laangovor i rad po njemu i neznanju, pa

Allahu ne treba to to on ostavlja svojuhranu i pie. (Buharija) Zato, kadagovori govori istinu, kada gleda gledajsamo u dozvoljeno, sluaj samo ono to jedozvoljeno, kupuj halal i prodaji halal,dotii halal i odlazi na halal mjesta.

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, je rekao: Moda neki postaodsvoga posta ima samo glad i

e! (Ahmed i Ibnu-Made savjerodostojnim lancem prenosioca)

Praktini savjeti za

iskoritavanja vremena u

Ramazanu

Ne izlaziti iz kue bez potrebe.

Ne odlaziti na pijacu, pogotovo u

zadnjoj treini Ramazana.

Ostavljanje sijela i posjeta u kojima

nema koristi i koja nisu potrebna, aukoliko se za nekima i ukaepotreba, kao to je posjeta bolesniku,onda ne ostajati mnogo u timposjetama.

Izbjegavanje sijela na kojima se pria

o drugima, ismijava, ogovara ipotvara.

Ne gubiti vrijeme u praenju

televizijskih programa.

Ne sjediti dugo u no, jer to, obino,

dovodi do ostavljanja nonognamaza i spavanja po dani.

Ne spavati mnogo po danu.

Ne provoditi mnogo vremena u

kuhinji, pripremajui sehur i iftar.

Ne gubiti vrijeme u ukraavanju i

stojanju pred ogledalom.

Ne gubiti vrijeme u dugim

telefonskim razgovorima.

uvati se rasprava i diskusija u

kojima nema mnogo koristi i koje,obino, dovode do gubljenja velikogdijela vremena, a ukoliko i budepozvana na slino neka kae: Japostim.

Zadnja treina Ramazana

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, kada bi nastupila zadnja treinaramazana, pritegnuo bi donji dio odjee,noi provodio u ibadetu i svoju porodicu

budio da ine ibadet. (Muttefekun alejh)To je mali broj dana u kojima e uspjetimarljivi, a propasti nemarni. U ovimnoima je i no Kadra, koja je bolja odhiljadu mjeseci. Ko je ne doeka uibadetu, doista je od velikih gubitnika.Zato se potrudi da ini to vie ibadeta uovim noima. Nastoj da ih cijele provedeu ibadetu, kako bi sigurno doekala idoivila no Kadr u ibadetu i postigla

veliku nagradu. Aia, radijallahu 'anha, jeupitala Allahova poslanika, sallallahu

'alejhi ve sellem: Kada bi potrefilatrenutak kada je no Kadr, ta da kaemu njemu? Odgovorio je: Reci:'Allahumme inneke 'afuvvun, tuhibu el-'afve, fa'fu 'anna Allahu moj! Ti si Onaj

Koji mnogo prata, voli opratanje, pa,oprosti i nama!' (Ahmed i Tirmizi i kaeda je hadis hasen-sahih)

Allaha, subhanehu ve te'ala, molimo danam dozvoli da doivimo mubarekRamazan, da nam pomogne u ibadetu i

primi naa djela. On Uzvieni u stanju jeda sve uini! Neka je Njemu svaka hvala ineka je salavat i selam na Njegovaposlanika, ashabe i sve koji slijede islamdo Sudnjeg dana.

23Septembar/Oktobar 2007 /1428 H.G.

U mjesecu ramazanu 56. H.G. preselila je Majka vjernika, Aia,

radijallahu 'anh, najdraa supruga Allahovom poslaniku,

sallallahu 'alejhi ve sellem

enamuslimanka


24/44

d pitanja kojima je islam predao velikupanju je svakako pitanje ene u islamui onoga to joj pripada u njemu i onoga

emu se duna pokoriti. Niti jedna vjeramimo islama nije, niti e je moi poastiti iprema njoj pravedna biti, kao to je toislam. Dokaz njene poasti su Allahove

rijei, iji su povod objave rijei Ummu-Seleme, majke pravovjernih, Allahovomposlaniku, sallallahu alejhi ve sellem: O

Allahov poslanie, ta je to nama pa sene spominjemo u Ku`ranu kako se ljudispominju?Nakon toga je Uzvieni Allah

objavio ajet: Muslimanima imuslimankama, i vjernicima i

vjernicama, i poslunim

mukarcima i poslunim enama,i iskrenim mukarcima i iskrenim

enama, i strpljivim mukarcima i

strpljivim enama, i poniznimmukarcima i poniznim enama, i

mukarcima koji dijele zekat i

enama koje dijele zekat i

mukarcima koji poste i enama

koje poste, i mukarcima koji o

svojim stidnim mjestima vode brigu ienama koje o svojim stidnim

mjestima vode brigu, i mukarcima

koji esto spominju Allaha i enama

koje esto spominju Allaha - Allah je,

doista, za sve njih oprost i veliku

nagradu pripremio. (Prijevodznaenja El-Ahzab, 35, Tefsir Ibnu-Kesir)A garancija njenih prava je: Onome ko

ini dobro, bio mukarac ili ena,

a vjernik je, Mi emo dati da

proivi lijep ivot i doista emo ih

nagraditi boljom nagradom nego

to su zasluili.(Prijevod znaenja En-Nahl, 97) i : Oni koji obijede

estite, bezazlene vjernice, neka

budu prokleti i na ovome i naonome svijetu; njih eka patnja

nesnosna. (Prijevod Nur, 23)

Islam je dao i upotpunio

sve to treba muslimanki

Zaista je islam dao i upotpunio sve to

treba ena i to u vidu izriitogkur'anskog ili sunnetskog teksta, ili

opteg pravila pod koje ulazi sve to jenovo od savremenih dogaaja. Tako

eni poslije ovoga, nije potreban niko ko e je poduiti kako da ivi u doba opteglobalizacije. Uzvieni Allah, a On jeNajznaniji, je rekao: "Danas sam vam vjeru vau usavrio i blagodat svojuprema vama upotpunio i zadovoljan

sam da vam islam bude

vjera." (Prijevod znaenja Al-Maida, 3)Ibnu-Abbas, Allah sa njim bio zadovoljan,

je rekao: "Allah je obavjestio svogaPoslanika, neka je na njega Allahov mir ispas, i vjernike da im je upotpunio iman ida nemaju potrebe za uveanjem nikada, ida ga je Allah upotpunio tako da im nikadanee nita nedostajati i da je zadovoljan sanjim i da se nee na njega nikadarasrditi." (Tefsir Ibnu-Kesir) A Poslanik,neka je na njega Allahov mir i spas, jerekao: "Ostavljam vas na jasnom putu,

njegova no je kao njegov dan i nee odnjega odstupiti poslije mene osim onajkoji je propao." (Ibnu-Made, Ahmed,

Hakim hadis sahih Sahihu Damia, 4369,Albani) Obavijestio nas je plemeniti ashabEbu-Zerr, Allah sa njim bio zadovoljan:"Umro je Allahov poslanik, a nije ostalaptica u zraku koja mae svojim krilima unebeskim prostranstvima, a da nas o njojnije obavijestio." (Tabarani, hadis sahih,

Silisetu Sahiha, 1803, Albani)

ta vie, poduio ih je sve. Zbog toga svimuslimani i muslimanke trebaju da ive u

ovome ubijeenju i da im to bude vrstaakida u njihovim srcima koju nee potresti

Zaista je svako dobro u onome to je Allah propisao i postavio kao zakon za enu, a neono emu pozivaju neispravni zemaljski zakoni, s tim da ovo ne zabranjuje da se enaokoristi od onih programa koji pozivaju potivanju njene linosti i uvanju njene asti,te je ine korisnim elementom zajednice u okviru erijatski dozvoljenog, a ne da tobude sredstvo za vee zlo koje e se vratiti na zajednicu sa nesreom i propasti u blieili doglednije vrijeme

ISLAMJE DOVOLJANDA USREI

MUSLIMANKU

Pie: Ummu-Muaz Smajlovi

24 Septembar/Oktobar 2

Documents

Magazin Asr 020