Upload
ana
View
82
Download
12
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Evaluacija uloge malih i obiteljskih hotela na gospodarstvo Dalmacije
Citation preview
SVEUILITE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET SPLIT
DIPLOMSKI RAD
MALI I OBITELJSKI HOTELI U DALMACIJI
Mentor: Student:
Prof. dr. Sc. Stanko Gei Mateo Cvitkovi 2123711
Split, rujan, 2013.
2
SADRAJ
1. UVOD ................................................................................................................................. 4
1.1. Problem istraivanja ........................................................................................................ 4
1.2. Predmet istraivanja ........................................................................................................ 8
1.3. Cilj istraivanja ................................................................................................................ 9
1.4. Istraivake hipoteze ..................................................................................................... 10
1.5. Metode istraivanja ........................................................................................................ 11
1.6. Doprinos istraivanja ..................................................................................................... 12
2. TEORIJSKI PRISTUP TURIZMU UGOSTITELJSTVU I HOTELIJERSTVU ................ 12
2.1.Turizam i ugostiteljstvo .................................................................................................. 16
2.2. Definicija hotela ............................................................................................................ 16
2.3. Posebnosti hotelskog proizvoda .................................................................................... 16
3. MALI OBITELJSKI HOTELI KAO BUDUNOST HRVATSKOG TURIZMA ............. 21
3.1. Karakteristike malih hotela ............................................................................................ 22
3.2. Organizacijska struktura malih hotela ........................................................................... 23
3.3. Prednosti i nedostaci malih hotela ................................................................................. 24
3.4. Investiranje u male obiteljske hotele i njihov znaaj u turistikoj ponudi Hrvatske ..... 26
3.4.1. Program Poticaj za uspjeh ................................................................................... 36
3.4.2. Program Poticaj za obiteljsko hotelijerstvo ......................................................... 41
4. KOOPERACIJE TURISTIKIH PODUZEA U MALOM PODUZETNITVU ......... 42
4.1. Pojmovno odreenje malog i srednjeg poduzea .......................................................... 43
4.2. Kooperacija izmeu poduzea ....................................................................................... 44
4.3. Nacionalna udruga malih i obiteljskih hotela ................................................................ 45
4.3.1. Obiljeja poslovanja Udruge OMH ........................................................................ 46
4.3.2. Organizacijska struktura udruge ............................................................................. 47
4.3.3. Aktivnosti i djelokrug udruge ................................................................................. 48
4.3.4. Djelovanje Udruge u sklopu CARDS programa ..................................................... 49
4.3.5. OMH i poticanje domaeg gospodarstva ................................................................ 50
4.3.6. Primjeri hotela lanica udruge OMH u Dalmaciji - obiteljski hoteli u starim
palaama ........................................................................................................................... 53
3
. 4.5.7. Aktivnosti i programi korisni za lanove udruge OMH.........................................54
5. TURIZAM I TURISTIKO PODUZETNITVO U EUROPSKOJ UNIJI ..................... 57
5.1. Turistike zemlje EU i njihovo znaenje u suvremenom turizmu ................................. 59
5.2. Prilagoavanje Hrvatske turistike ponude trendovima EU .......................................... 60
5.3. EU fondovi i njihovo koritenje .................................................................................... 61
5.3.1. Mogunosti za dionike u sektoru turizma ............................................................... 61
5.3.2. Korisnik bespovratnih sredstava ............................................................................. 63
5.3.3. Programi financiranja malog i obiteljskog poduzetnitva u EU ............................. 64
5.3.4. Dizajnerski hoteli kao dio Europske turistike ponude .......................................... 66
6. REZULTATI PROVEDENOG ISTRAIVANJA ........................................................... 68
6.1. Metodologija istraivanja .............................................................................................. 68
6.2. Analiza i interpretacija prikupljenih podataka ............................................................... 69
6.3. Testiranje hipoteza ......................................................................................................... 78
6.4. Ogranienja istraivanja ................................................................................................ 80
7. ZAKLJUAK ................................................................................................................... 82
SAETAK ................................................................................................................................ 85
SUMMARY ............................................................................................................................. 85
8. LITERATURA ................................................................................................................. 87
9. POPIS TABLICA ............................................................................................................. 90
10. POPIS SLIKA ................................................................................................................... 90
11. PRILOZI ........................................................................................................................... 90
4
1. UVOD
1.1. Problem istraivanja
Hrvatski turizam sa 9,7 milijuna stranih dolazaka turista u 2011. godini, ini neto vei udio
od 1% svjetskog i neto manji udio od 2% europskog turizma. Prema podacima Hrvatske
narodne banke, u 2012. godini su prihodi od turizma iznosili 6,83 milijarde eura, odnosno 3,2
posto vie nego u istom razdoblju 2011. godine. Udio prihoda od putovanja u BDP-u, u tom je
razdoblju iznosio 15,4 posto, to predstavlja blagi rast udjela u odnosu na godinu ranije. Ove
injenice znaajne su za utvrivanje znaaja turizama u Hrvatskoj. Prema strukturi turista
vidljivo je da je Hrvatska dominantno odreena meunarodnim turistima koji ostvaruju
gotovo 89% svih noenja.
Najvie noenja ostvaruju turisti iz Njemake (23,4%), Italije (11,6%), Slovenije (11,2%),
Austrije (8,7%), eke (8,3%), Maarske (4,7%) i Nizozemske (4,1%), to znai da sedam
europskih zemalja ostvaruje 72% svih stranih noenja. Prema strukturi turista identitet
hrvatskog turizma je Europski i to dominantno srednje europski. Jadranske turistike
destinacije Hrvatske u 2012. godini ostvarile su oko 94 % svih noenja: Istra 32%, Kvarner
20%, Dalmacija 33%, Dubrovnik 8%, a Zagreb i kontinentalna Hrvatska samo 6%. To znai
da je hrvatski turizam ima izrazito jadranski identitet, prema broju prodanih noenja stranim
turistima1.
Mali i obiteljski hoteli predstavljaju budunost hrvatskog turizma te bi trebalo poticati
zainteresirane da otvaraju upravo takve oblike hotela i uine ih dijelom hrvatske turistike
ponude. Za razliku od velikih hotela, mali i obiteljski hoteli mogu ponuditi specijalizirane
oblike usluge te mogu imati bolju pristupanost odreenim segmentima potranje kroz
specifinosti lokacija i sadraja. Dapae oni su esto smjeteni u prirodi ondje gdje nema
previe buke,ali i unutar starih gradskih jezgri i na taj nain mogu ponuditi brojnost sadraja,
te mir i tiinu svojim gostima.
1 Karamarko N.: Identity of Croatian tourism, Consulting d.o.o. za hotelijerstvo i turizam, Rijeka, 2008.
5
Hotelsko poduzee vrlo je kompleksan sustav. To je pravna osoba koja obavlja hotelijersko-
ugostiteljsku djelatnost na tritu radi stjecanja profita i realizacije postavljenih ciljeva2.
Hrvatski Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti propisao je uvjete pod kojima fizike i pravne
osobe mogu obavljati hotelijersku djelatnost. Pod slovom H obuhvaene su djelatnosti Hoteli
i restorani, a prema navedenom Zakonu, hoteli obuhvaaju kampove, privatni smjetaj te sve
druge komercijalne vrste smjetaja. Hotelijerstvo je vrlo specifino, a obiljeje hotela jest da
je to spoj usluga i roba, s posebnim tehnikim i tehnolokim zahtjevima3.
Osnovna definicija definira hotel kao objekt koji za naknadu nudi smjetaj, hranu i pie
putnicima i privremenim rezidentima te obroke i osvjeenje, i ponekad druge usluge, ostalim
korisnicima. Na zakonodavac definira ga kao smjetajni objekt u kojem se gostima obvezno
pruaju usluge smjetaja i doruka, a mogu se pruati i druge ugostiteljske usluge4.
Put hotelskog proizvoda do trita obino prolazi ove procesne faze:
definiranje politike hotelskog proizvoda,
istraivanje potranje hotelskog proizvoda,
planiranje hotelskog proizvoda,
oblikovanje ponude hotelskog proizvoda,
prilagodba ciljnom tritu hotelskog proizvoda,
f)plasman hotelskog proizvoda na tritu5.
Hrvatsku hotelsku industriju karakterizira skroman udjel malih hotela te tako i mali udjel u
ukupnom broju zaposlenih i ukupnim prihodima hotelske industrije. Veliki hoteli u Hrvatskoj
ekonomski su neefikasni ili nedovoljno efikasni jer su neelastini na trine promjene, a
posljedica toga je nedovoljno koritenje kapaciteta, zastarjelost opreme i tehnologije, loa
organizacija rada i poslovanja, skromnije plaeni i nemotivirani kadrovi. Upravo te slabosti
velikih hotela koji su projeno na razini tri zvjezdice su prednosti malih. Oni su elastini, brzo
se prilagoavaju promjenama na turistikom tritu te tako ostvaruju veu profitabilnost.
2 Cerovi, Z.: Hotelski menadment, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za hotelski i turistiki menadment Opatija,
str. 105 3 Lonar J.: Financijska obiljeja hrvatskog hotelijerstva tijekom privatizacije, Zbornik radova Sveuilita u
Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka, God. 22., Sv. 1., Rijeka, 2004., str. 88. 4 Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smjetajnih objekata iz
skupine hoteli, NN, br. 48/2002., clanak 7. 5 Berc Radii, B.: Marketing u hotelijerstvu, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2004., str. 4.
6
Karakteristike malih hotela odreene su veliinom i strukturom imovine, kadrovima i
kapitalom, tj. vlasnitvom. Mali hoteli (do 40 soba) u vlasnitvu su obitelji i pritom su
vlasnika i upravljaka funkcija objedinjene. Obitelj upravlja hotelom i obavlja poslove
financiranja, menadmenta i organizacije to ovakvu tvrtku ini fleksibilnom.
Kriteriji za definiranje malog hotela su:
smjetajni kapacitet (br. soba ili kreveta)
iznos ulaganja
iznos ukupnog prihoda
vlasnitvo i upravljanje
nain financiranja
proizvodi i trita
organizacija i zaposlenost.
Kriteriji za odreivanje karakteristike veliine hotela razlikuju se u pojedinim zemljama, ali
zajedniko im je broj soba ili broj kreveta. Gornja granica kapaciteta za male hotele kree se
do 100 soba, za srednje od 100 do 200 soba i velika iznad 200 soba, to je razliito u
pojedinim zemljama.
Primjer klasifikacije hotela u Njemakoj6 :
1. mali hoteli od 9 do 29 kreveta,
2. srednji hoteli od 30 do 99 kreveta i
3. veliki hoteli vie od 100 kreveta.
Primjer klasifikacije hotela u Austriji:
1. hotelski lanci vie od 1000 kreveta,
2. veliki hoteli vie od 150 kreveta,
3. srednji hoteli od 70 do 150 kreveta i
4. mali hoteli do 70 kreveta.
6 Prema: Galii V., Ivanovi S., Lupi M.: Hotelska prodaja i recepcijsko poslovanje, Sveuilite u Rijeci,
2005. str. 15.
7
U Hrvatskoj ne postoji slubeni kriterij za razdiobu hotela na male, srednje i velike, zbog ega
pojedini autori koriste razliite raspone broja kreveta ili soba za definiranje malih, srednjih i
velikih hotela. Ministarstvo turizma, eli ostvariti odreene strateke ciljeve, koji se ogledaju
kroz intenzivniji razvoj malog i srednjeg poduzetnitva u turizmu, uz pomo HBOR a, te
drugih institucija koje mogu poticati ovaj razvitak.
Ministarstvo provodi razliite poticajne kreditne programe, meu kojima je najznaajniji
Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetnitva u turizmu Poticaj za uspjeh koji se
temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata. Cilj
programa je ulaganje u kupnju, izgradnju, dogradnju, adaptaciju ili ureenje manjih
smjetajnih objekata, vrste hotel i pansion (do 40 smjetajnih jedinica), aparthotel do 20
apartmana i kamp do 100 parcela. Propisana je via kvaliteta ureenja objekta (minimalno 3
zvjezdice), a poticano je ureenje dodatnih sadraja na nain da se korisniku umanjuje
kamata. Potprogram Pod stoljetnim krovovima usmjeren je na kredite za ureenje starih,
autohtonih kulturno zatienih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. Program se
provodi od 2003. godine i prema podacima Ministarstva turizma 432 poduzetnika uloilo je
1.957.908.319,00 kn u taj oblik turizma te doprinijelo poboljanju strukture smjetajnih
kapaciteta izgradnjom, adaptacijom ili opremanjem 357 malih hotela, pansiona ili aparthotela.
Kako bi se proirila turistika ponuda obnovljeno je 107 starih kua u skladu s izvornom,
tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom7.
Problem istraivanja ovog rada je fokusiranje na male i obiteljske hotele u Republici
Hrvatskoj8, odnosno komparacija u odnosu na male hotele koji su po svojoj veliini tako
kategorizirani u Europskoj Uniji. Mali i obiteljski hoteli, kojih u Hrvatskoj postoji oko 200, a
organizirani su u Nacionalnu udrugu malih i obiteljskih hotela, biti e takoer okarakterizirani
kroz kvalitetu njihovih usluga. Za razliku od velikih hotela, mali i obiteljski hoteli ne mogu u
sklopu svoje ponude imati raznolik broj usluga koje mogu ponuditi svojim gostima to je
osnovna poanta njihovog udruivanja u spomenutu udrugu.
7 Strateki plan Ministarstva turizma za razdoblje 2011.-2013., Zagreb, kolovoz, 2010., str. 3.
8 http://www.omh.hr/ - Obiteljski i mali hoteli u Republici Hrvatskoj, pristupljeno 04. 05. 2012.
8
Problem istraivanja ovog rada e takoer biti i koristi od pridruivanja malih i obiteljskih
hotela Nacionalnoj udruzi za male i obiteljske hotele, jer tako mogu ostvariti znaajne
beneficije koje e kroz rad biti analizirane.
1.2. Predmet istraivanja
Predmet istraivanja ovog rada ine mali i obiteljski hoteli u Republici Hrvatskoj, odnosno
kvaliteta sadraja koje takvi hoteli mogu ponuditi. Predmet istraivanja e initi i praktini
primjeri kako pokrenuti mali ili obiteljski hotel u Hrvatskoj i na to bi trebalo obratiti
pozornost prilikom otvaranja takvog hotela u Republici Hrvatskoj. Takoer e biti obraene
prednosti na koje treba paziti u poslovanju malih i obiteljskih hotela, to e se obraditi kroz
nekoliko primjera uspjenih malih hotelijera. Predmet istraivanja takoer je i Nacionalna
udruga malih i obiteljskih hotela, koja trenutno okuplja preko 200 malih i obiteljskih hotela u
Republici Hrvatskoj.
Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela (OMH) osnovana je 2004. godine potaknuta
potrebom rastueg broja malih hotelijera za udruenjem koje e zastupati njihove specifine
interese te omoguiti stalno unapreenje kvalitete njihove ponude. Misija Udruge OMH je
okupiti najbolje obiteljske i male hotele u Hrvatskoj, koji se odlikuju posebnou,
prepoznatljivom kvalitetom i autentinou osiguravajui gostima neponovljiv doivljaj,
lanovima utjecajan glas i bolje poslovne mogunosti, turistikom sektoru naprednu
grupaciju, a lokalnim zajednicama i zemlji u cjelini socijalno i ekoloki odgovornog partnera.
Imajui za svoj vrhunski cilj poboljanje uvjeta poslovanja obiteljskih i malih hotela, Udruga
je kao svoje primarne podciljeve postavila: stvaranje meunarodno konkurentnog proizvoda
utemeljenog na kvaliteti, posebnosti, individualiziranosti i autentinosti; osiguranje boljih
uvjeta nabave/akvizicije kapitala, proizvoda i usluga; stjecanje kredibiliteta i utjecaja u
odnosu na nositelje turistike politike; podizanje kvalitete smjetajnih objekata i njihovih
usluga kroz programe certifikacije kvalitete te edukacije i savjetovanja. Kako bi bila u
mogunosti ostvariti navedene ciljeve, Udruga je predvidjela aktivnosti u domenama
marketinga, kategorizacije, certifikacije i inspekcije, lobiranja, edukacije, savjetodavnih
9
usluga te diseminacije informacija. Predvieno je takoer ustrojavanje meunarodno trino
prepoznatljivog brenda hrvatskih obiteljskih i malih hotela9.
Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela u svom redovnom i pridruenom lanstvu danas
broji 146 hotela i 66 visokokvalitetna pansiona i agrodomainstva s podruja cijele Hrvatske
predstavljajui financijski neovisnu interesnu grupaciju. U protekle dvije godine Udruga je
inicirala i realizirala nekoliko vrlo znaajnih projekata, pri emu svakako valja istaknuti
programe 'Poticaj za uspjeh' odnosno 'Poticaj za obiteljsko hotelijerstvo' koji osiguravaju
povoljnije izvore financiranja za male hotelijere; izradu kataloga 'Obiteljski i mali hoteli' koji
se u suradnji s HTZ-om distribuira u 120.000 primjeraka na jedanaest svjetskih jezika. Tu su
ugovori s 20-tak dobavljaa, ukljuujui Konzum, Podravku, Croatia osiguranje, SMS, HAK i
sl., osiguravajui lanovima povoljnije rabate i godinje bonuse na ostvareni promet.
Osnivanje Udruge OMH nedvojbeno se pokazuje kao 'pravi projekt, u pravo vrijeme'. Naime,
imajui na umu u dananjem trenutku sve prisutniju svijest o potrebi stratekog zaokreta
hrvatskog turizma ka ponudi koja e, s obzirom na konkurentsko okruenje, nuno morati u
to veoj mjeri naglaavati autentine vrijednosti lokalnog miljea, ouvani i ureeni prirodni
okoli, individualizirani pristup gostu te matovitost i doivljajni aspekt proizvoda, OMH, kao
poduzetna i trendovima lako prilagodljiva grupacija, ima izuzetan potencijal ne samo
pridonijeti, ve i biti nositelj stratekog zaokreta hrvatskog turizma.
1.3. Cilj istraivanja
Cilj rada jest istraiti postoji li pozitivna korelacija izmeu kvalitete usluge s povratkom
gostiju u takav hotel. Osim to e to utjecati na postizanje veeg prometa hotela, ono e
utjecati i na daljnje ulaganje u poboljanje kvalitete hotela iz godine u godinu, to bi trebao
biti cilj svakog hotela, bilo da je rije o malim i obiteljskim hotelima ili pak o srednjim i
velikim hotelima. Pretpostavka je da e to hotel ima kvalitetniju uslugu i kvalitetniji smjetaj,
to utjecati na ponovno vraanje gostiju i u sljedeem razdoblju.
9 Statut Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, lanci 6., 7. i 8.
10
1.4. Istraivake hipoteze
U radu e se postaviti dvije glavne hipoteze. Na kraju provedenog istraivanja i obrade
podataka prihvatiti e se ili odbaciti svaka od ove dvije hipoteze.
H1 Postoji pozitivna korelacija izmeu razine kvalitete usluge malih i obiteljskih hotela
i ponovnog povratka gostiju.
H2 Postoje poslovne koristi i uinci od pridruivanja malih i obiteljskih hotela
Nacionalnoj udruzi obiteljskih i malih hotela u Republici Hrvatskoj.
11
1.5. Metode istraivanja
Rad e biti podijeljen na teorijski i empirijski dio. U teorijskom dijelu ovoga rada e se
koristiti vie razliitih znanstvenih metoda. Ove su metode metoda deskripcije, metoda
apstrakcije i determinacije te metoda analize i sinteze kao nadogradnja ne metodu apstrakcije i
determinacije.10
Metodom deskripcije se nastoji opisati neka stvar ili pojava. Ona e se koristiti u praktiki
svim poglavljima ovoga rada budui da je opis neke pojava prvi korak u njezinu shvaanju i
interpretiranju. Apstrakcija je misaoni postupak svakog odvajanja, tj. izdvajanje opeg i
zanemarivanje posebnog ili izdvajanje posebnog i individualnog, a zanemarivanje opeg.
Uporaba ove metode se ogleda u injenici da ovaj rad promatra male i obiteljske hotele kao
podskupinu malih i srednjih poduzea dok se ostale vrste hotela zanemaruju.
Analiza i sinteza su meusobno komplementarne znanstvene metode te shodno tome
zajedniki upotrebljavaju. Metoda analize nastoji, ralanjivanjem neke stvari, pojma ili
pojave na njezine sastavne dijelove, izuavati te dijelove same po sebi te njihove meusobne
interakcije. Povezivanje analizom dobivenih elemenata bavi se metoda sinteze koja
ralanjene misaone tvorevine spaja u jednu jedinstvenu cjelinu.
U empirijskom dijelu rada najvei naglasak je na dvima metodama metodi anketiranja te
metodi indukcije. Metoda anketiranja je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika
istrauju i prikupljaju podaci, stavovi i miljenja o predmetu istraivanja. Induktivnom
metodom se zakljuuje da e u odnosu na ispitane pojedinane pojave i druge sline pojave
biti iste.
Kod metode indukcije radi se o nepotpunoj indukciji, dakle o analizi manjeg broja pojava
(odnosno manjeg broja gostiju malih i obiteljskih hotela). Upotrijebiti e se i suvremene
statistike metode kao pomone metode metodi indukcije. . Neke od metoda e ukljuivati i
povijesnu metodu kako bi se utvrdio razvoj malih i obiteljskih hotela, kao i razvoj Nacionalne
udruge obiteljskih i malih hotela.
10
Zelenika, R., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2000.
12
1.6. Doprinos istraivanja
Doprinos ovog istraivanja se ogleda u tome doprinose li zaista obiteljski i mali hoteli razvoju
hrvatskog turizma. Iako e istraivanje biti ogranieno veinom na domae turiste, jer je
raeno izvan sezone iz rezultata istraivanja e se moi zakljuiti jesu li domai, a malim
postotkom i strani turisti zadovoljni kvalitetom usluge i smjetaja u ovim hotelima.
Ovakvo istraivanje bi samim malim i obiteljskim hotelima dalo jednu iru sliku o
zadovoljstvu gostiju boravkom u ovom obliku hotela u Republici Hrvatskoj. Time bi oni
mogli odrediti svoje mjesto na tritu, to bi im dalje omoguilo da izvre odreene
prilagodbe u poslovanju. Osim toga doprinos ovog istraivanja bi bio i u tome da e ono
popuniti jednu prazninu u stratekoj analizi konkurentnosti hrvatskog turizma, barem to se
tie udruivanja malih i obiteljskih hotela u Nacionalnu udrugu obiteljskih i malih hotela
13
2. TEORIJSKI PRISTUP TURIZMU, UGOSTITELJSTVU I
HOTELIJERSTVU
2.1. Turizam i ugostiteljstvo
Turizam se znaajnije pojavljuje u 19. stoljeu i definira kao djelatnost na poslovima
vezanim uz putovanja i privremeni boravak ljudi (turista) izvan svog prebivalita radi odmora,
lijeenja ili razonode i drugih potreba. Turizam obuhvaa sve vrste poslovanja koje
podravaju putovanje i putnika te ih oznaava s pridjevom turistiki. Pridjevom turistiki
oznaavaju se i razne podvrste poslovanja, primjerice:
gospodarstvo kao turistiko gospodarstvo,
industrija kao turistika industrija,
usluge kao turistika usluga,
proizvod kao turistiki proizvod,
ugostiteljstvo kao turistiko ugostiteljstvo,
hotelijerstvo kao turistiko hotelijerstvo,
trgovina kao turistika trgovina i drugo.
Turistikim podvrstama poslovanja smatramo one podvrste koje se preteito bave pruanjem
usluga turistima. Ove usluge, osim turistima, pruaju se i ostalim kupcima putnicima, kao i
lokalnom stanovnitvu. Potreba za razlikovanjem turistike vrste putovanja od ostalih ne
turistikih oblika javlja se u dvadesetom stoljeu kada turizam postaje masovna pojava i
sveopa potreba.
Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog
mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije
povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost.11
Obuhvaa rekreaciju, putovanje i odmor.
Turistika kretanja se dijele na vrste i specifine oblike turizma. Dok su vrste turizma
definirane odreenim kriterijem npr. prema trajanju boravka turista (boravini, vikend i
11
Hunziker i Krapf, 1942.
14
izletniki turizam), specifini oblici turizma obiljeeni su specifinim turistikim motivom
koji posjetitelje privlai u tono odreene destinacije, npr. lov - lovni turizam. Specifini
oblici turizma orijentirani su na manje (definirane) segmente turistike potranje, a nastali su
kao suprotnost masovnom turizmu12
.
Zajednika radna definicija turizma je:
putovanje radi zadovoljstva,
ukupnost ljudskih aktivnosti za ostvarenje takve vrste putovanja i
svaka aktivnostt koja sudjeluje u zadovoljavanju potreba turista13
Turist ne samo da odreuje identitet turizma u nekoj zemlji, ve se turistiki identitet zemlje
iri i na sve aktivnosti koje ostvaruju i zadovoljavaju njegove potrebe na turistikom
putovanju. Turist mora biti putnik, kao to i turizam mora biti putovanje jer oznaava
podvrstu putovanja koje se zove turistiko putovanje. Identitet svakog turista, kao tipa
suvremenog potroaa, snano e se i dalje individualno razvijati, pod utjecajem suvremene
informatike tehnologije i interneta.
Turistika industrija obuhvaa sve vrste poslovanja koje se bave pruanjem usluga putnicima
i turistima prema glavnim segmentima turistike industrije koju ine:
hotelijerstvo i ugostiteljstvo (usluge smjetaja, hrane, pia, dodatne usluge),
trgovaka prodaja na malo,
usluge prijevoza,
destinacijske aktivnosti (sport, zabava, kultura, dogaaji i ostalo).
Svi navedeni segmenti turistike industrije ine jedinstven identitet turizma neke zemlje pored
turista koji u nju dolaze.
Inozemni turizam u svijetu prema podacima UNWTO-a za 2006. godinu biljeio je 842
milijuna meunarodnih turistikih dolazaka. Poveanje meunarodnih turistikih dolazaka
12
http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam 13
Antunac, I., (2001), Turizam teorijsko znanstvene rasprave, Institut za turizam Zagreb, str. 90 91.
15
prema prethodnoj godini iznosi 4,5%. Ovi podaci pokazuju da se meunarodni turizam i dalje
ubraja se u grane svjetskog gospodarstva koje imaju najveu ekspanziju. U 2012. Ova brojka
se uveala na preko milijardu inozemnih dolazaka, a devizni priljev iznosi preko 1000
milijardi USD.14
Europski turizam u isto vrijeme sa 458 milijuna meunarodnih dolazaka dri udio od 54%
svjetskog turizma. Europa je jo uvijek najjae turistiko trite na svijetu i najvee emitivno
turistiko trite koje ostvaruje 417 milijuna putovanja s najmanje 4 noenja. Turizam je
vaan gospodarski sektor koji u Europskoj uniji, zapoljava oko 7 milijuna osoba u oko 2
milijuna tvrtki. Turizam u iroj sprezi s transportom ostvaruje vie od 11% BD-a i vie od 20
milijuna radnih mjesta. Europa je i dalje najjae turistiko trite na svijetu. Ima tri velike
nacionalne destinacije Francuska, panjolska i Italija, koje se nalaze meu prve etiri svjetske
destinacije. Hrvatska je u Europi i svijetu relativno novo ime na karti Europe s velikim
turistikim potencijalima, ali i bogatom tradicijom u turizmu. Ova injenica mora biti
dugorono uvaavana kako pri stvaranju tako i pri isticanju identiteta hrvatskog turizma.15
Suvremena turistika putovanja, koja se javljaju na odreenoj razini kulturno-civilizacijskog
razvitka ljudskog drutva, promatraju se i definiraju kao dio globalnih meunarodnih i
nacionalnih ekonomskih i drutvenih odnosa. Zbog injenice da su gospodarski uinci turizma
presudni za orijentaciju ekonomske politike ka turistikom razvitku, vana je teorijska analiza
turizma kao gospodarske kategorije te njegove funkcije u korist socio - gospodarskog rasta i
razvitka. Prema postavkama suvremene teorijske znanstvene misli socioloke i ekoloke
provenijencije istiu se pozitivne, ali i sve brojnije negativne reperkusije suvremenih,
masovnih turistikih kreatanja. Ona su u posljednje vrijeme izuzetno brojna i aktualna u elji
za iznalaenjem rijeenja te adekvatne organizacije formi i oblika turistikog razvitka koji bi
uz gospodarske razultate maksimalno sauvao prostor, kulturno te socijalno okruenje
turistikih regija i zemalja, to je sadrano u okviru suvremenog koncepta odrivog razvitka
turizma16
.
14
www.unwto.com 15
Karamarko N.: Identity of Croatian tourism, Consulting d.o.o. za hotelijerstvo i turizam, Rijeka, 2008. 16
Gei, S.: Management selektivnih oblika turizma, Sveuilite u Splitu, 2011.
16
Prema S. Markoviu (1967.)17 organizacija turizma se definira kao smiljeni sustav koji treba
na najefikasniji nain kooridnirati snage i odnose nositelja i izvritelja razliitih zadataka
turistike politike radi ostvarenja njezinih ciljeva. Razvitak i omasovljenje turizma usloavaju
probleme organizacije te nameu potrebu sve efikasnijeg organizacijskoh sustava.
Organizacija turizma je stoga bitan uvjet i mjerilo turistike razvijenosti svake zemlje i regije.
Poznavajui pozitivne uinke turistikog putovanja, ne zanemarujui pritom ni pratee
negativnosti u sferi turistike patologije, ali i vanosti ouvanja turistikog prostora kao
neprocijenjive naslijeene kulturno-civilizacijske batine, sveobuhvatno istraivanje
meuodnosa ovih konstanti od vitalne je vanosti s aspekta dugoronih lokalnih, nacionalnih i
meunarodnih interesa. U kontekstu gospodarskog razvitka analizirane mikroregije i njenog
okruenja turizam je istaknut kao jedan od prioritetnih pravaca razvitka zahvaljujui svjetski
vrijednim prirodnim i antropogenim resursima.18
2.2 Definicija hotela
Naziv potjee iz francuske rijei htel (izgovora se: otel) koja oznaava kuu za pruanje
usluga smjetaja. Vremenom je taj naziv izgubio onaj prepoznatljivi francuski izgovor, pa se
danas koristi naziv hotel.19
U svjetskim okvirima postoji problem decidirane definicije hotela,
te se ne moe sa sigurnou utvrditi koji su sadraji potrebni da neki smjetajni objekt ine
hotelom. S obzirom na to da hoteli mogu biti organizirani od malih, obiteljski voenih
poslova, pa sve do velikih, meunarodnih lanaca u vlasnitvu velikog broja dioniara,
Svjetska turistika organizacija (WTO) pri definiranju hotela (a za potrebe statistike) polazi
od veliine samog objekta, od usluga koje nudi i od provedbe postupka kategorizacije.
Prema WTO-u, hotel je smjetajni objekt u kojemu se usluge smjetaja pruaju u odreenom
broju soba (veem od definiranog minimuma), koji prua odreene usluge, ukljuivi
posluivanje u sobama (room service), dnevno ienje i pospremanje soba i prostorija za
17
Markovi, S.: Osnove turizma, kolska knjiga, Zagreb, 1973. 18
Gei, S.: Organizacija i politika turizma, Sveuilite u Splitu, Split, 2007. 19
http://hr.wikipedia.org
17
osobnu higijenu gostiju, koji je kategoriziran prema opremi i uslugama koje nudi, te kojim
upravlja jedinstveni menadment (to vrijedi za vee poslovne sustave, odnosno lance
hotela).
Usluge smjetaja hoteli pruaju u sobama, ali ih mogu pruati i u hotelskim apartmanima.
Hoteli po pravilu nude dvokrevetne sobe, ali i jednokrevetne, te esto pruaju mogunost
koritenja dodatnoga, odnosno pomonoga ili djejega kreveta. Meutim, u svakom sluaju
hoteli iznajmljuju sobe, a ne krevete, te je hotelska mjerna jedinica za utvrivanje
poslovnog rezultata iznajmljena soba, a ne ostvareno noenje. U Republici Hrvatskoj hoteli
moraju imati najmanje pet smjetajnih jedinica. Hotel je reprezentativni ugostiteljski objekt
koji sjedinjuje sve posebnosti ugostiteljskog procesa proizvodnje. Osnovni je cilj hotelskog
poslovanja ostvarivanje zadovoljavajue razine dobiti kroz zadovoljavanje elja i potreba
potroaa. Hotel je poslovna organizacija u vlasnitvu odreenih subjekata, koji su u nj uloili
svoja novana sredstva i koji od hotelskog poslovanja oekuju povrat ulaganja i odreenu,
obino materijalnu korist. Stoga je temeljni cilj hotelskog poslovanja ostvarivanje dobiti.
Meutim, osim to nastoje ostvariti dobit, suvremene organizacije, pa tako i hoteli, nastoje
biti i pozitivna snaga u drutvenom i prirodnom okruenju u kojemu djeluju. Mogunost
ostvarivanja dobiti ovisi o orijentiranosti hotela na tritu, to znai da hotel treba nuditi
odreenu uslugu (korisnost) potroaima za vrijeme njihova boravka u hotelskim objektima.
Hotelske usluge klasificiramo na:
osnovne ili pansionske
dopunske ili izvan pansionske.
Tablica 1. Struktura prihoda europskog hotelijerstva po vrstama usluga (1998.)
Izvor: Horwath & Horwath International, Worldwide Hotel Industry 1999.
18
Moe se zakljuiti kako su osnovne ili pansionske usluge najvaniji dio hotelske ponude jer
sudjeluju s vie od 90% od ukupno ostvarenih prihoda prosjenog europskog hotela.
Meutim, hotel se ne moe osloniti samo na ponudu smjetaja, hrane i pia, ve treba
permanentno iriti i ukljuivati u svoju ponudu razliite dodatne usluge, ali i sadraje iz
okruenja. Takva ponuda onda karakterizira hotel i ini ga prepoznatljivim na tritu. Hoteli
esto nude neke izvan pansionske usluge na osnovu kojih ne ostvaruju pozitivnu razliku
izmeu prihoda i rashoda, ak ne naplauju njihovo konzumiranje jer su interesi hotela
potaknuti potroae na troenje osnovnih usluga. Polazi se od pretpostavke da je, s
kratkoronog aspekta, korisnije za hotel da posluje s cijenama koje e pokrivati varijabilne i
dio fiksnih trokova nego da uope ne posluje. Dakle, ponuda izvan pansionskih usluga je u
funkciji maksimalizacije potronje osnovnih hotelskih usluga, odnosno usluga smjetaja i
usluga hrane i pia.
Takozvani hotel pune usluge je smjetajni objekt koji nudi cjelokupnu uslugu hrane i pia.
Hotel s ogranienom uslugom (poznat pod nazivom garni hotel) je smjetajni objekt koji ne
nudi usluge hrane i pia ili se ove usluge nude u ogranienom obliku (npr. doruak), a ne
prua usluge ruka i veere. Specifine vrste ponude smjetaja su takoer i: privatni klubovi,
kasina, brodovi za kruna putovanja, time-share ponuda, kampovi, apart-hoteli (za dui
boravak), kao i posve mali hoteli koji su uglavnom nastali preureenjem obiteljskih kua
(hoteli s noenjem i dorukom).
Dok vodea svjetska hotelska industrija gradi svoj hotelski identitet i na hotelima s
ogranienom uslugom i malim obiteljskim hotelima (hoteli bez restorana, a s noenjem i
dorukom) svi hoteli u Hrvatskoj i dalje moraju imati restoran. Restoran je obavezan u
svakom hrvatskom hotelu i to bez obzira na to da li hotel stvarno prua punu ili samo
ogranienu hotelsku uslugu. Hoteli s ogranienom hotelskom uslugom smjetaja i doruka bili
su i u Hrvatskoj poznati pod nazivom garni hotel. Ukidanjem garni hotela, restoran
(blagovaonica i kuhinja) je propisan kao obvezatan dio vlastitih hrvatskih standarda za sve
vrste smjetajnih objekata iz skupine hoteli, osim za turistike apartmane. U skupinu hoteli
ubrajaju se slijedee vrste: hotel, aparthotel, turistiko naselje, pansion i guest house.
19
2.3. Posebnosti hotelskog proizvoda
Proizvodi mogu imati jednu od dviju namjena. Proizvodi kojima se zadovoljavaju osobne i
obiteljske potrebe pripadaju proizvodima krajnje potronje, dok se oni koji slue za
reprodukciju ubrajaju u proizvode poslovne potronje.20 Hotelski proizvodi imaju sva
obiljeja usluga, a namijenjeni su turistikom tritu. Hotelske usluge, kao proizvodi, imaju
sljedea obiljeja:
fiziku neopipljivost,
vremensku nedjeljivost,
neuskladitivost,
heterogenost.21
Fizika neopipljivost hotelskog proizvoda proizlazi iz karaktera usluga. Usluge se ne mogu
kuati, dodirnuti, a ni posjedovati. Hotelski se proizvodi nude tritu, pa potencijalni korisnici,
ako ih ele kupiti i koristiti, trebaju vjerovati ponudama ponuaa, tj. hotelijera. Hotelski
proizvod je specifian jer ima svojstva doivljavanja i vjerovanja. To znai da se proizvode
treba koristiti i doivjeti ugodnost ili neugodnost, odnosno biti s njima zadovoljan ili
nezadovoljan.
Vremenska nedjeljivost je proizvodnja i potronja hotelskih proizvoda koja proizlazi iz
injenice da se isti pripremaju i prodaju poznatom korisniku. Proizvodi se pripremaju i koriste
gotovo istodobno, korisnicu praktiki sudjeluju u procesu njihove proizvodnje. Hotelijeri i
korisnici proizvoda su u izravnom kontaktu pa se mogu dogovoriti u procesu proizvodnje i
konzumiranja proizvoda.
Hotelski se proizvodi ne mogu uvati na zalihi i koristiti u nekom drugom, kasnijem vremenu,
to proizlazi iz istovremenosti proizvodnje i potronje
Heterogenost ponude hotelskih proizvoda rezultat je njihove brojnosti koja se nudi gostima.
Proizvodi su razliiti po svome sadraju, cijeni, znaenju ali i po nainu pripremanja i
20
Berc Radii, B.: Promocija u hotelijerstvu, Sveuilite u Rijeci, Rijeka 2005. 21
Dibb, S., i dr. Op. Cit., str. 695.
20
pruanja. Razliitost hotelskih proizvoda proizlazi iz zahtjeva turistike potranje i
konkurencije, koja vlada na turistikom tritu. Da bi hotelski proizvodi bili privlani i
konkurentni oni u svojoj kvaliteti i raznolikosti moraju slijediti trendove u turistikoj
potranji.
21
3. MALI OBITELJSKI HOTELI KAO BUDUNOST
HRVATSKOG TURIZMA
Suvremeni trendovi povratka prirodi i izvornome esto se realiziraju kroz turizam, a potiu
razvoj upravo malih, obiteljskih hotela, koji u pravilu nude personaliziranu uslugu i
domainsku atmosferu u okruju autohtone arhitekture. Posljednjih nekoliko godina, zbog
svoje prirodne i kulturne batine te sve bolje prometne povezanosti s europskim emitivnim
tritem, Hrvatska je postala hit turistika destinacija. S malim obiteljskim hotelima otvara se
nova stranica hrvatske turistike ponude jer se gost ponajbolje osjea u bliskom,
neposrednom, obiteljskom ugoaju. Dakle, u okruenju koje uvaava njegovu posebnost, koje
potuje osobne elje i sklonosti, koje zna to uiniti da se svako od nas osjea kao pojedinac
prihvaeno, potovano, zadovoljno. Toplina osobnog pristupa nenadomjestiva je iim drugim,
a upravo mali obiteljski hoteli onaj su oblik hrvatske turistike ponude koji tu toplinu najbolje
prepoznaje.
Bilo da se mjeri opsegom ulaganja, prometom, brojem soba ili kreveta, brojem zaposlenih ili
drugim kriterijima, u veini zemalja najvei broj ine mali hoteli. Mali obiteljski hoteli
najtraeniji su turistiki proizvod u Hrvatskoj sa stalnim rastom prometa i potronje po gostu,
uz prisutan trend produenja sezone. U Hrvatskoj ih je prisutno svega dvjestotinjak s oko
10.000 kreveta, to u odnosu na broj kreveta u velikim i srednjim hotelskim kuama ini tek 7
%. U zemljama poput Italije i Austrije, mali, obiteljski hoteli sudjeluju u ukupnoj hotelskoj
strukturi sa oko 70 posto (Italija 23.000 malih hotela, Austrija 10.000).22
Oni koji ele uloiti novac, vrijeme i trud u izgradnju poslovanja, posjedovanje hotela ima
mnoge drai. Nudi ekonomsku neovisnost putem poslovanja koje osigurava sredstva za ivot
u djelatnosti prepunoj zanimljivih susreta s ljudima te nudi prostor za osobno nadahnue. Za
pokretanje vlastitog poslovanja u hotelskoj industriji mogunosti su dobre, ali mnogi
raspolau nedostatnim sredstvima jer se u najveoj mjeri koriste vlastitim financijskim
sredstvima pa tako i ulau u male hotele.
22
www.omh.hr
22
3.1. Karakteristike malih hotela
U kontekstu iznijetog hrvatsku hotelsku industriju karakterizira skroman udjel malih hotela
to se odnosi na broj zaposlenih, pa i u ukupnim prihodima hotelske industrije. Veliki hoteli u
Hrvatskoj ekonomski su neefikasni ili nedovoljno efikasni jer su neelastini na trine
promjene, a posljedica toga je nedovoljno koritenje kapaciteta, zastarjelost opreme i
tehnologije, loa organizacija rada i poslovanja, loe plaeni i nemotivirani kadrovi. Upravo te
slabosti velikih hotela su prednosti malih. Oni su elastini, brzo se prilagoavaju promjenama
na turistikom tritu te tako ostvaruju veu profitabilnost. Karakteristike malih hotela
odreene su veliinom i strukturom imovine, kadrovima i kapitalom, tj. vlasnitvom. Mali
hoteli (do 40 soba) u vlasnitvu su obitelji i pritom su vlasnika i upravljaka funkcija
objedinjene. Obitelj upravlja hotelom i sama obavlja poslove uz pomo dodatne radne snage
to ovakvu organizaciju ini fleksibilnom.
Kriteriji za definiranje malog hotela su:
smjetajni kapacitet (br. soba ili kreveta)
iznos ulaganja
iznos ukupnog prihoda
vlasnitvo i upravljanje
nain financiranja
proizvodi i trita
organizacija i zaposlenost.23
Kriteriji za odreivanje karakteristike veliine hotela razlikuju se u pojedinim zemljama, ali
zajedniko im je broj soba ili broj kreveta. Gornja granica kapaciteta za male hotele kree se
do 100 soba, za srednje od 100 do 200 soba i velika iznad 200 soba.
Primjer klasifikacije hotela u Njemakoj24:
1. mali hoteli od 9 do 29 kreveta
2. srednji hoteli od 30 do 99 kreveta
3. veliki hoteli vie od 100 kreveta.
23
Vukonic, B., Cavlek, N., Rijenik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001. 24
Galii V., Ivanovi S., Lupi M.: Hotelska prodaja i recepcijsko poslovanje, Sveuilite u Rijeci, 2005. str. 15.
23
Primjer klasifikacije hotela u Austriji:
1. hotelski lanci vie od 1000 kreveta
2. veliki hoteli vie od 150 kreveta
3. srednji hoteli od 70 do 150 kreveta
4. mali hoteli do 70 kreveta.
U Hrvatskoj ne postoji slubeni kriterij za razdiobu hotela na male, srednje i velike, zbog ega
pojedini autori koriste razliite raspone broja kreveta ili soba za definiranje malih, srednjih i
velikih hotela.
3.2. Organizacijska struktura malih hotela
U malom hotelu vlasnik je poduzetnik koji najee u jednoj osobi objedinjuje ne samo
vlasnitvo s upravljanjem ve i esto funkcije top i opretivnog managmenta. Bez obzira na
zakonski oblik vlasnitva, ta osoba ulae u hotel, financira ga, odluuje koji su ciljevi i
politike, odgovorna je za planiranje, managment, organizaciju, zapoljavanje i nadzor. Opseg
poslovanja utjee na organizaciju i opskrbu radnom snagom na dva naina: ogranienom
razdiobom na odjele i vjerojatnou da se poslove moe nadgledati s jedne jedine, u posao
upletene razine.
Ured je centar hotela u kojemu su povezane sve njegove funkcije, ukljuujui raunovodstvo,
nabavu, unaprijeenje prodaje te ope adiministrativne poslove. Glavni pomonik sudjeluje u
tim poslovima, a uz to jo i pomae vlasniku oko sveukupnog usklaivanja poslovanja, no
nema izravnu vlast nad onima koji se bave nekim od est glavnih radnih podruja. Iako je za
svako podruje zaduena jedna osoba, zbog veliine, ta podruja ine dijelove prije negoli
odjele u uobiajenom znaenju te rijei. Ti poslovi se mogu raspodijeliti i na jo manji broj
zaposlenika, tako da ih vlasnik moe izravno sve nadzirati. Jedan se ured moe baviti
plaama, raunima koje ispostavljaju dobavljai i veinom drugih administrativnim
poslovima, kao i primanjem gostiju, njihovim raunima i s tim povezanim uslugama, a hranu i
pie mogu posluivati isti konobari. Veina zaposlenika moe uskakati na veinu poslova.
24
Knjigovoa/recepcionar moe pomagati u baru i blagavonici; vratar moe pomagati oko
gostiju, njihovih vozila i prtljage te sluiti pia u predvorju; konobarica moe raditi u baru,
blagavaonici i posluivati goste po sobama. Takvi aranmani osiguravaju prilagodljivost u
pregrupiranju osoblja i tako smanjuju vrijeme u kojem se nita ne radi, a s tim u vezi, zbog
raznovrsnosti zadataka, uiniti osoblje zadovoljnijim zaposlenjem.
3.3. Prednosti i nedostaci malih hotela
Struktura gospodarstva razvijenih zemalja svijeta i Europe znatno se razlikuje od strukture
hrvatskoga gospodarstva u pogledu udjela malih poduzea u ukupnom broju poduzea,
ukupnom broju zaposlenih i ukupno ostvarenim prihodima. Naime, dok u razvijenim
zemljama dominantan udjel u gospodarstvu imaju mala poduzea, u hrvatskom gospodarstvu
dominantnu ulogu po broju zaposlenih i prihodima imaju velika poduzea, iako u ukupnom
broju poduzea dominiraju mala poduzea.
Neefikasnost ukupne hrvatske hotelske inudstrije uvjetovana je izmeu ostalog i
neodgovarajuom strukturom hotela, odnosno skromnim udjelom malih hotela. Veliki hoteli u
Hrvatskoj oduvijek su preteno u dravnom i mjeovitom vlasnitvu, pa su zbog nezavrenog
procesa pretvorbe i privatizacije ekonomski neefikasni ili nedovoljno efikasni. Temeljna im je
slabost neelastinost na trine promjene, a posljedice toga su nedovoljno koritenje
kapaciteta, zastarjelost opreme i tehnologije, loa organizacija rada i poslovanja, loe plaeni i
nemotivirani kadrovi i drugo. Ono to je temeljna slabost velikih hotela, to je temeljna
prednost malih, a to su elastinost i brzina prilagoavanja promjenama na turistikom tritu i
vea profitabilnost. U strategiji razvoja turizma u Hrvatskoj mali privatni hoteli trebaju postati
pokretai i nositelji promjene i unaprijeenja cjelokupne hotelske industrije. Karakteristike
malih hotela odreene su veliinom i strukturom imovine, kadrovima i kapitalom
(vlasnitvom).
Prednost malih hotela je u tome to esto imaju stalne goste, posebno u pansion-hotelima u
turistikim odmorinim mjestima. To olakava spoznaju o tome to gosti ele, bez velikog
ulaganja u marketing i istraivanje trita. No, pravi hotelijer treba biti voen principom:
25
uvijek se moe bolje. To znai da kvalitetu usluga treba stalno unapreivati, uvoditi nove
sadraje, nove specijalitete, iznenaenja (male poklone, proslave roendana i sl.), ime se
izbjegava monotonija koja nastaje stalnim ponavljanjem istog. Daljnja karakteristika malih
hotela je posebnost, osobnost i prepoznatljivost. Mnogo bolje odraavaju lokalnu kulturu i
sredinu, bolje se uklapaju u okoli, u prehrani vie koriste domae specijalitete, a i u
gastronomiji se lako prilagoavaju zahtjevima gostiju. Manager (ili vlasnik) nije optereen
brojnim sastancima i izvjetajima, kao u srednjim i posebno velikim hotelima, i moe se u
potpunosti posvetiti planiranju, organizaciji, kontroli poslovanja, te gostima. On ima stalan
pregled nad dogadajima u hotelu i moe odmah reagirati i uskladivati stvarno sa
potrebnim.
Stoga se prednosti malih hotela mogu sumirati u sljedeem:25
u voenju i planiranju poduzea: interna fleksibilnost poduzea, direktni interni kanali
komuniciranja i odluivanja, jednostavnost i preglednost poduzea, osobnost i
centralna pozicija
u marketingu: osobni odnosi i kontakti s kupcima, mogunost koritenja trinih nia,
kvalitetna ponuda, tj. individualizirana usluga
u menadmentu ljudskih resursa: angairanost lanova obitelji, jednostavan team
building
kod upravljanja nabavkama: uzimanje u obzir lokalnih proizvoda
financije i kontroling: neovisnost
facility management: preglednost objekta i opreme
to se tie nedostataka, oni su:
u voenju i planiranju poduzea: nedostatno srednjorono i dugorono planiranje,
nedovoljno kvalificiran i obrazovan menadment, nedovoljna delegiranost poslova,
neodovljna organiziranost, problem nasljeivanja
25Bunja .: Turistiko ugostiteljstvo, Zadar, 2006.
26
u marketingu: nedovoljna panja posveena pozicioniranju, nedostatno sustavno
istraivanje trita, tj nedovoljno stjecanje informacija, ograniena primjena
marketinkih instrumenata, loa prodajna pozicija, sklonost prihvaanju oteanih
okvirnih uvjeta, niska stopa inoviranja
u menadmentu ljudskih resursa: nedovoljno razvijeni opis poslova i profili potrebnih
kadrova, nedovoljno voenje brige o zaposlenicima, neadekvatni razvoj kadrova, slaba
perspektiva karijere privlai loije kadrove
kod upravljanja nabavkama: mala trina mo
financije i kontroling: oteani pristup kapitalu, nizak udio vlastitog kapitala,
nedovoljno razvijeni kontroling i menadment informacijski sustavi, vei udio prihoda
od hrane i pia, suboptimalno gospodarenje trokovima
facility management: nizak stupanj standardiziranosti, niska primjena tehnologije.26
3.4. Investiranje u male obiteljske hotele i njihov znaaj u turistikoj
ponudi Hrvatske
Obiteljski hoteli mogu biti specifinost i budunost hrvatskog turizma te moraju postati
nacionalni turistiki proizvod na kojemu e se temeljiti razvoj i pozicioniranje hrvatskog
turizma na svjetskom turistikom tritu.
Za poetak uspjenog hotelskog projekta, bilo da se radi o rekonstrukciji i repozicioniranju
postojeeg ili izgradnji novog hotela, jedan od bitnih preduvjeta jest izrada studije isplativosti
investicije (feasibility studije) koja odgovara na dva bitna pitanja:Kakav hotelski proizvod je
primjeren tritu? i Kolika je profitabilnost investicije u konkretan hotelski projekt?.27
Njome se ocjenjuje isplativost ulaganja u hotelski projekt, odnosno opravdanost ulaska u
investicijski poduhvat. Dakle, ona investitoru pomae u donoenju investicijske odluke na
nain da odgovara na pitanje je li je odreeni projekt isplativi i izvediv te postaje osnova za
izradu studije provedbe, tj. operativnog projekta. Feasibility studija je dokument koji detaljno
26Bunja .: Turistiko ugostiteljstvo, Zadar, 2006. 27
www.erstebank.hr
27
prezentira poduzetniku ideju i izrauje se prije pokretanja projekta radi provjere i
argumentiranja ostvarivosti i financijske isplativosti poduzetnike ideje, a sastoji se od
nekoliko bitnih dijelova. Analiza lokacije, analiza trita, opisi hotelskog proizovoda,
projekcija poslovnih prihoda i rashoda (najee za razdoblje od 10 godina) te razrada i
obrazloenje planirane investicije i ocjena njene efikasnosti. Svrha investicijske studije jest
objektivizirano ocijeniti trini i financijsku opravdanost ulaska u konkretni hotelski projekt,
temeljem definiranog trinog koncepta i iznosa investicije.
Analiza lokacije hotela (odnosno parcele) daje poetne parametre za definiranje hotelskog
prozivoda: opis fizikih karakteristika, vaeih urbanistikih i ostalih propisa, pristupa i
prometne povezanosti te ostalih sadraja u okruenju u kojemu se hotel (parcela)28 nalazi.
Rezultati analize lokacije mogu pokazati da li je neka nekretnina pogodna za izgradnju hotela
ili ne.
Analiza hotelskog trita predstavlja drugu fazu studije isplativosti investicije, a obuhvaa
pregled glavnih obiljeja i dosadanji turistiki razvoj destinacije odnosno trita, te pregled
dosadanjeg kretanja odnosa ponude i potranje. Analizom iskoritenosti kapaciteta i
procjenom postignute prosjene cijene dobiva se uvid u efikasnost poslovanja svakog
pojedinog segmenta ponude, a istovremeno i podloga za definiranje oekivane iskoritenosti
kapaciteta i trino relanih cijena za planirani hotel koji je predmet studije.
Marketinki definiran hotelski proizvod umanjuje nedostatke koje ima masovni turizam te
jednolinost u hotelskoj ponudi i to na nain da zadovoljava specifine potrebe unaprijed
odreenih segmenata potranje. Jasno definiranje proizvoda je vano jer osigurava
prepoznatljivost na tritu i prednost u odnosu na konkurenciju, omoguuje stukturirane i
efikasne prodajne i promotivne aktivnosti, to rezultira veim zadovoljstvom gostiju i
njihovom lojalnou. Proizvod definira hotel prvo u marketnikom (stil, image, ciljna skupina,
kanali distirbucije, cjenovna strategija, brand i sl.), a potom i u fizikom smislu (veliina,
kategorija, stil, sadraji i usluge i sl.), a esto slui i kao tehniki zadatak odnosno podloga za
izradu arhitektonskih rjeenja.
28
Krui D.: Obiteljski biznis, RRIF, Zagreb, 2004., str. 31.
28
Mali hotel esto je orijentiran na altrenativne kanale distribucije. Osim klasine prodaje koja
se odvija putem posrednika (tuistike agencije i tour-operatori), Internet je omoguio malim
hotelima da budu lako dostupni potencijalnoj potranjii koja sve vie koristi Internet kao izvor
informacija i nain rezervacije smjetaja. Konzorciji koji pruaju usluge promocije i
prikljuenja na elektronske rezervacijske sustave, omoguuju hotelima da zadre svoju
nezavisnost i identitet te uz minimalna ulaganja poveaju efikasnost svoje prodaje i time
iskoritenost kapaciteta.
Pri izradi studije isplativosti investicije posebnu panju treba posvetiti to realnijem
procjenjivanju visine i dinamike ukupne investicije, kako zbog potrebe osiguranja
financiranja, tako i zbog tonije procjene isplativosti investicije. Osim materijalnih trokova
eventualnih ruenja, a zatim i graenja te opremanja, postoje dodatne kategorije trokova koji
u velikoj mjeri utjeu na uspjenu realizaciju projekta (pre-opening trokovi vezani za
prodaju, marketing, selekcija i trening zaposlenih, sitni inventar i poetne zalihe, radni kapital
i sl.).
Projekcija prihoda i rashoda mora biti realna i argumentirana, a preporua se napraviti u
formatu meunarodno priznatog, standardiziranog sustava financijskih izvjetaja za hotele
(Uniform System of Accounts for Lodging Industry), koji se temelji na razvrstavanju prihoda
i rashoda po segmentima, odnosno odjelima hotela. Isplativost ukupne hotelske investicije
procjenjuje se s obzirom na visinu i dinamiku potrebnih ulaganja, trokova financiranja
projekta te visinu i dinamiku oekivanih financijskih priljeva iz poslovanja.
Investicijska studija slui primarno poduzetniku za sistematiziranje i provjeru realnosti,
provedivosti i profitabilnosti poslovne ideje te kao temelj za dononje odluke o ulasku u
projekt. Realizacija uspjene investicije u hotel mogua je iskljuivo uz kvalitetnu i detaljnu
pripremu i realizaciju svih aspekata projekta: vlasnikog, pravnog, urbanistikog,
marketinkog, arhitektonskog, investicijskog, financijskog, graevinskog te hotelsko-
operativnog. Nisu sve poduzetnike ideje profitabilne, stoga one koje nakon analize ne
pokau zadovoljavajuu profitabilnost treba redefinirati dok to ne postanu.
29
Izvedivost investicijskog projekta pretpostavlja uredno zemljno-knjino stanje, usklaenost
projekta sa ciljanom kategorizacijom objekta te ishoenje potrebnih dozvola, kako onih
vezanih uz gradnju, tako i onih koje su zakonodavnim okvirom utvrene za nesmetano
odvijanje turistike djelatnosti. Terminski plan invesicije (ogranienja za bune radove u
sezoni), namjensko koritenje sredstava kredita i izbor kvalitetnih izvoaa radova s
iskustvom u slinim projektima druga su strana medalje ovog aspekta kvalitetne pripreme
projekta.
Pri definiciji poslovne strategije, kada se ulazi u podruje pripreme studije isplativosti
ulaganja, u zaprimljenim kreditnim zahtjevima zamijeeno je uestalo zanemarivanje
definicije lokacije, analize snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji projekta (SWOT analiza) te
detaljna definicija marketing mix-a (proizovd,cijena, pordajni kanali, promocija). Lokacija u
ovome kontekstu podrazumijeva iri aspekt koju ukljuuje: ciljno trite hotela, konkurenciju,
utemeljenost planirane popunjenosti kapaciteta, infrastrukturna obiljeja, usklaenost ponude
s klimatskim uvjetima, preferencijama potroaa i aktualnim trendovima. Usluga malog
hotela pretpostavlja kunu atmosferu, a definicija proizvoda komparativne prednosti, kako bi
se privukla panja gosta i cijena usluge odvojila od ogranienja koje postavljaju
kategorizacija objekta s jedne strane i konkurencija s druge.
Kvalitetna priprema projekta iz ovog aspekta odnosi se prije svega na realnu i utemeljenu
projekciju iznosa i strukture prihoda te rashoda poslovanja. Realan iznos ovdje podrazumijeva
izraun utemeljen, vezano za gore navedene parametre lokacije poslovanja, ostvarivoj cijeni i
koliini.
Realna struktura prihoda prije svega se odnosi na odriv odnos pansionskih i vanpansionskih
prihoda te sezonski karakter poslovanja. Naime, esto se zanemaruje injenica da su za
realizaciju vanpansionskih prihoda neophodna velika ulaganja, kako u opremu, tako i u
kadrove koji iste trebaju realizirati, te da nepravilna dinamika novanih tokova iziskuje
paljivo planiranje likvidnosti. Za rashode ovo znai da isti moraju biti definirani na nain da
pokriju sve elemente poslovanja, a oni najee izostavljeni su: trokovi investicijskog i
tekueg odravanja te trokovi marektinga, odnosno promocije hotela prema ciljnom tritu.
30
Jedan od parametara odreivanja kvalitete projekta kod specijaliziranog financiranja jest
kvaliteta nekretnine, budui da je ista jedna od garancija kako kvalitete hotelskog proizvoda,
tako i kolaterala neophodnog za osiguranje kredita. Pri utvrivanju istih bitni su fiziki
parametri (mikro i makro lokacija, infrastruktura, mogunost alternativne upotrebe objekta te
irenja kapaciteta odnosno ponude hotela) te oni dohodovni koji pokazuju koliko prihoda
definirani hotelski proizvod, moe donijeti vlasniku na danoj lokaciji.
Sve prethodno navedeno uvjetovano je i poiva na ljudskom faktoru, a prije svega iskustvu,
znanju, reputaciji i financijskoj snazi vlasnika-managera, ali i obrazovanju, strunosti,
motiviranosti i adekvatnom broju i strukturi zaposlenika.
Posljednjih godina, zbog svoje prirodne i kulturne batine te sve bolje prometne povezanosti s
europskim emitivnim tritem, Hrvatska, a posebno Jadran je postala poeljna turistika
destinacija. Od turizma kao gospodarske grane s razlogom se oekuje da bude generator
novog, znaajnijeg gospodarskog rasta, zapoljavanja i podizanja standarda lokalnog
stanovnitva. S druge strane, nepovoljna stuktura smjetajnih kapaciteta s malim ueem
hotelskog smjetaja (12%), ograniavajui je faktor daljnjem rastu fizikog prometa,
poveanja potronje po gostu i konkurentnosti turistikih subjekata i destinacija.
Iako pojedini mali obiteljski hoteli kao dio hotelske strukture u Hrvatskoj postoje ve niz
godina, ipak je rije o sasvim novom trendu u domaoj turistikoj ponudi te fenomenu koji u
nas tek odnedavna dobiva veu gospodasku vanost. Dokaz tomu je i injenica da je
Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela prilikom svog osnutka 2004. godine brojala 50
lanova, dok danas okuplja preko 200 lanova.29 Za razvoj obiteljskog hotelijerstva u
Hrvatskoj presudna je i uspjena suradnja Udruge te Ministarstva turizma u okviru programa
Poticaj za uspjeh - Pod stoljetnim krovovima to ga je Ministarstvo pokrenulo. Uz to, domai
i strani turisti u posljednjih nekoliko sezona sve vie poinju otkrivati specifine kvalitete
obiteljskih hotela posebno u segmentu selektivnih oblika turizma. Naime, u odnosu na vellike
hotelske komplekse i apartmanski smjetaj, oni imaju mnoge prednosti, meu kojima se na
prvome mjestu istie prisniji odnos sa gostima, domainska atmosfera, ali i proirenje sezone
uz esto cjelogodinje poslovanje.
29
www.omh.hr/UserDocsImages/Plan%20rada%20za%20Udruge%200MH%202008%20.pdf
31
Dananja struktura smjetajnih kapaciteta u RH najslinija je jo uvijek onoj iz 70-ih godina,
kada je graena kao osnova masovnog turizma. Privatni smjetaj, s otprilike 370.000
registiranih kreveta, nema dodatnih sadraja, usmjeren je prema nisko platenom gostu te je
ak stalni pad cijena i popunjenosti (38 dana popunjenosti u 2005.godini), kao i tendencija
daljnje apartmanizacije i betonizacije odnosno ugroavanja resursa. Veliki hotelski kompleksi
sudjeluju s priblino 146.000 kreveta, od kojih se jedan dio zbog rata, te razloga poasti
pretvorbe i privatizacije jo uvijek nije prilagodio tritu.30
Mali obiteljski hoteli sve vie su traeni turistiki proizvod u Hrvatskoj sa stalnim rastom
prometa i potronje po gostu, uz prisutan trend nastojanja produenja sezone. U Hrvatskoj ih
je prisutno oko dvjestotinjak s oko 10.000 kreveta, to u odnosu na broj kreveta u velikim
hotelskim kuama izuzetno malo gledajui Europska iskustva. Mali obiteljski hoteli su u
Hrvatskoj apsolutni trend jer su popunjeni 180 dana u godini, te ostvaruju za treinu vie
noenja nego klasini hoteli te ostvaruju 25% ukupnih hotelskih noenja u Hrvatskoj, to
govori o njihovu znaaju, poveanoj kvaliteti poslovanja, te maksimalnom iskoritavanju
kapaciteta.31
U zemljama poput Italije i Austrije, mali, obiteljski hoteli sudjeluju u ukupnoj hotelskoj
strukturi s oko 70% (Italija 23.000 malih hotela, Austrija 10.000). U iduih 7 do 10 godina,
Hrvatska je pred novim razvojnim i investicijskim ciklusom. Naime da bi na svjetskom tritu
bila konkurentna, potrebno je novih 100.000 visokokvalitetnih hotelskih kreveta, to su
potvrdili i domai i inozemni strunjaci u studijama. Prema najnovijim svjetskim
istraivanjima, kod rekonstrukcije postojeih smjetajnih kapaciteta i gradnje novih, potrebno
je posebno uzeti u obzir ekonomiju malih razmjera.32
Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela smatra da je 70% potrebnih kapaciteta mogue
izgraditi rekonstrukcijom postojeih kua za iznajmljivanje u male hotele ili pak gradnjom
tisuu novih obiteljskih hotela u sljedeih 7 do 10 godina33. Na taj bi se nain udio obiteljskih
30
www.erstebank.hr/CBfiles/EdukacijskiSeminarObiteljskiMaliHoteli-PregledTemaDogaanja.pdf 31
www.omh.hr 32
op.cit. www.erstebank.hr 33
op.cit. www.erstebank.hr
32
hotela poveao sa sadanjih 7 na 50% u ukupnoj ponudi kreveta, to predstavlja garanciju
odrivog razvoja hrvatskog turizma te poveanja zaposlenosti i standarda lokalnog
stanovnitva. Sukladno strategiji hrvatskog turizma, prema kojoj razvoj malog i obiteljskog
hotelijerstva predstavlja jedan od temeljnih pravaca razvoja, formirani su i povoljniji kreditni
programi koji hrvatskim poduzetnicima omoguavaju znaajnije investicije u male hotele.
Udruga OMH je u svom radu sa preko 200 lanova hotelskih poduzetnika skupila iskustva i
znanja koja novi poduzetnici zainteresirani za investicije u obiteljske i male hotele trebaju
respektirati, bilo da se radi o vlasniku hotela iji je cilj investicija u proirenje kapaciteta,
podizanje kvalitete, unoenje novih sadraja, refinanciranje nepovoljnih kredita, ili pak
vlasniku agro domainstva, vlasniku kue za iznajmljivanje kojemu je cilj gradnja hotela,
proirivanje i adaptacija postojeeg objekta ili gradnja novog hotela.
Poduzetnik kao nositelj investicije i rizika mora biti svjestan sloenosti hotelske industrije u
kojoj se nalazi, njene niske akumulativnosti te visokih iznosa dugoronih kredita i drugih
obaveza. Obiteljsko hotelijerstvo nije posao za brzu i laku zaradu, ve predstavlja stil ivota
pri emu je potreban velik angaman i trud cijele obitelji. Za nekih tisuu novih
visokokvalitetnih malih hotela ima mjesta na tritu smatraju u udruzi OMH.
Na pitanje Kakav hotel?, neovisno o broju soba, sa srednjom ili viom kategorijom, bilo da
posluje sezonski ili cijelu godinu, a da bi isti bio konkurentan na svjetskom tritu, potrebno
je uvaavati kriterije kvalitete, inovativnosti i autentinosti, bilo da se radi o arhitekturi,
interijeru ili sadrajima hotela. Struno izraena studija mora odgovoriti na pitanje koje su
mogunosti visine kategorije i sadraja hotela u zadanoj destinaciji te usklaenost istih s
vizijom poduzetnika.
Iskustvo je pokazalo da hoteli visoke kategorije postiu visoke cijene i bolju popunjenost34,
to odgovara na pitanje Kakve cijene mogu postii?. Ipak u Hrvatskoj su najcjenjeniji
ekskluzivni obiteljski hoteli s lokalnim identitetom u arhitekturi, gastronomiji, tradicionalnom
obiteljskom gostoljubivou koja podrazumijeva i tradicijski nain ivota i obiaja u
okruenju. Obzirom da je klju uspjeha u turizmu ovjek, esto se namee pitanje Kako
34
Medlik, S., Ingram H.: Hotelsko poslovanje, Golden Marketing, Zagreb, 2002., str. 52.
33
pronai kvalitetno profesionalno osoblje? Ono to Hrvatskoj nedostaje je visoko
profeisonalan kadar u hotelijerstvu, kao i ustanove ili bolje rei programi za odgovarajau
edukaciju postojeih kadrova u specijalistikim znanjima i vjetinama. Upravo iz tog razloga,
potrebno je sistematski pristupiti izobrazbi i odabiru kadrova te adekvatnom edukacijom i
treninzima osposobiti lanove obitelji u struno kompetentne zaposlenike, a na samoj
edukaciji raditi kontinuirano po maksimi cjeloivotnog obrazovanja. Nacionalna udruga
obiteljskih i malih hotela u tom smislu nastoji kontinuirano provoditi razliite programe
edukacije za svoje lanove.
Vaan adut obiteljskih hotela su autentine lokalne virjednosti koje veina obiteljskih hotela
njeguje, od arhitekture koja odraava utjecaj podneblja, preko gastronomske ponude
karakterisitne za pojedini kraj, do izletnikih tura u slikovite krajolike i upoznavanja
hrvatske batine. Ratrkani po itavoj zemlji, obiteljski hoteli utjelovljuju raznolikost i
bogatstvo mnogih segmenata nae kulturne, povijesne i prirodne batine, a valja naglasiti da
su najljepi od njih smjeteni u stara povijesna zdanja, koja su zatiena kao spomenici
kulture. Razvoj obiteljskih hotela u spomenikim objektima vaan je i atraktivan dio turistike
ponude koji se eli i moe razviti, valorizirati, te time ouvati batinu. Miljenje ovog autora
je da e primjerice program Pod stoljetnim krovovima dati dobre rezultate jer je rije o
objektima koji se nude vrhunskoj klijenteli s visokom platenom moi koja moe produljiti
sezonu. Objekti koji su bili zaputeni preureuju se i tako obnovljaju tradiciju i obiteljski
biznis. Cilj je, dakle, usredotoiti se na postojee objekte koji e se turizmom valorizirati i
revitalizirati. Uz sadanjih dvjestotinjak malih hotela u sljedeim godinama Ministarstvo
planira raznim programima pomoi adaptirati od 1000 do 1500 takvih objekata. tovie, neki
uvaeni eksperti povijesti umjetnosti poput prof. Belamaria smatraju da proirenje hotelskih
kapaciteta na priobalju treba biti iskljuivo u okviru revitalizacije starih urbanih ili ruralnih
jezgri. Time bi se sauvao prostor od devastacije po konceptu balearizacije po kojem su
brojne svjetske destinacije ve unitene.
U svijetu sve vei broj turista odluuje zaobii velike hotele, u kojima s osobljem ne
uspostavljaju nikakav odnos. Obiteljski hoteli puno su fleksibilniji i imaju takozvani custom
made - usluge za gosta, to znai da je sve podreeno gostu i njegovim eljama. Uz to,
nema vrsto standardiziranih procedura kao u velikim hotelima, pa je vlasnicima lake biti na
34
raspolaganju gostima. U takvim manjim hotelima gosti se osjeaju ugodnije i oputenije, a
tome pridonosi arhitektura i interijer hotela koji stvaraju ugoaj da se turist osjea kao kod
kue ili kod dobrih prijatelja, zbog ega se gosti osjeaju prihvaeno i potovano a time i
zadovoljno. U svijetu su obiteljski hoteli ve due vrijeme jako popularni jer su gosti zasieni
bezlinou velikih kompleksa. Veini turista je dosadilo biti anoniman i ne uspostaviti
kontakt sa svojim domainom. Gosti ele toplu dobrodolicu, razgovore, male znakove
panje, prijateljski ali i profesionalan odnos, itd.
Trend otvaranja malih hotela u svijetu je izrazito uzlazan, a isto se poelo dogaati i u naoj
zemlji. Vlasnici na otvaranje i investiranje u obiteljski hotel gledaju kao dobro dugorono
ulaganje - family real estate projekt - neto to e njihovoj djeci ostati kao vrijednost. U
naoj je zemlji trenutno samo 15.000 kreveta u obiteljskim hotelima, to je 15 posto u skupini
hotela, ali ostvaruju 25 posto noenja ukupnih hotelskih gostiju. Znai, imaju veu prosjenu
godinju popunjenost, jer rade oko 180 dana, dok veliki hoteli u prosjeku rade prosjeno 122
dana godinje.35
Malih je hotela oekivano najvie u Dalmaciji, 52 posto, a 33 posto nalazi ih se u Istri,
Kvarneru i Lici. Najmanje ih je na podruju Zagreba, centralne Hrvatske i Slavonije, i to
samo 15 posto.36
Ipak, otvaranje malih i obiteljskih hotela se sve vie potie od strane drave i
lake je doi do potrebnog kapitala. Banke sve povoljnije financiraju ove hotele, a u skladu sa
strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske, mogu se dobiti sredstva iz pristupnih i
strukturnih fondova EU, a moe pomoi i ulaganje stratekih partnera u razvoj pojedinih
hotela.
Pored navedenog, valja naglasiti rastui fenomen kongresnog i konferecijskog turizma.
Kongresni turizam ili bolje rei njegova ira varijanta, MICE turizam danas je vaan dio
turizma openito. Gotovo svi hoteli moraju imati barem neke od kongresnih ili
konferencijskih sadraja ako ele odgovarati zahtjevima modernih gostiju. Kongresni turizam
donosi niz prednosti destinaciji, pa sve vie hotela obogauje svoju ponudu kongresnim
sadrajima. Osim to ove sadraje danas moraju imati vei hoteli, oni su sve vie vani i za
35
www.turizaminfo.hr 36
Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smjetajnih objekata iz skupine hoteli, NN, br. 48/2002.
35
manje hotele s obzirom na rastuu popularnost manjih sastanaka, konferencija te radionica,
edukacija izvan tvrtke ili pak team buildinga kojih danas na tritu postoji u raznim
varijantama, a za njih takoer koriste kongresni sadraji.
Iako je Hrvatska godinama svoj imid na turistikom tritu gradila u prvom redu kao
odmorina destinacija, u posljednjih nekoliko godina ona se sve vie u pojedinim regijama
pokuava definirati i kao kongresna destinacija. Konkretno, u posljednjih je nekoliko godina
izgraeno mnogo hotela koji su uloili velike iznose u kongresne kapacitete pa su tako i
destinacije u kojima se oni nalaze, a to su u prvom redu Opatija i Dubrovnik, u stanju
konkurirati kao kongresne destinacije, drugim relevantnim svjetskim destinacijama.
Kongresni turizam je takoer vaan dio ponude hotela no u tome prednjae uglavnom srednji
i veliki hoteli u Republici Hrvatskoj, jer se u praksi uglavnom odravaju vei kongresi. No, za
potrebe manjih poslovnih sastanaka se mogu koristiti manje dvorane u sklopu malih i
obiteljskih hotela ili se pak mogu pruiti usluge telekonferencije, uz usluge Interneta i
pogodnosti telekomunikacija kojima poslovni ovjek na odmoru moe pristupiti u svakom
trenutku. Posebnu kvalitetu usluge moraju predstavljati ljudi, odnosno zaposlenici hotela koji
su na usluzi gostima u okviru obiteljske atmosfere37
.Sudionik kongresa troi ak etiri do pet
puta vie od ostalih gostiju. S jedne strane boravak u hotelu i put mu je plaen, pa zato za taj
dio potronje ne koristi vlastiti budet. Uz to, logino, kongresni gosti koriste mnoge usluge
izvan hotela. Sudionicima kongresa treba niz dodatnih hotelskih usluga kao to je recimo
simultano prevoenje, a strunjaci raznih struka surauju primjerice - sa sveuilitem,
privrednim subjektima ili lokalnom samoupravom pa se tako nuno rabi i druga
infrastruktura. Nita manje nije vano vrijeme odravanja kongresa koji se uglavnom
odravaju na proljee i jesen, ime produljuju i stabiliziraju turistiku sezonu. Za hotelijere
kongresi i slina dogaanja imaju jo jednu veliku prednost, a to je da se organiziraju i po
nekoliko godina unaprijed i tako, neovisno o vremenskim uvjetima i drugim vanjskim
faktorima, osiguravaju popunjenost kapaciteta. Iako u nas to jo nije sluaj, vani je sve vie
praksa da odravanje veih skupova podie i cijene hotela jer se smatra da su sudionici takvih
manifestacija vee platene moi. Uz veu potronju i dulju sezonu, kongresi uvelike
37
Medlik S., Ingram H.: The Business of Hotels: Hospitality Management, Butterworth-Heinemann, London, 2002., str. 40.
36
pridonose imidu zemlje i regije. Naime, ako se sudioniku svidjelo mjesto, vrlo je vjerojatno
da e se vratiti s obitelji ili prijateljima na odmor u privatnom aranmanu. On e takoer svoja
pozitivna iskustva ispriati svojim poznanicima koji se na taj nain odluuju posjetiti
odreenu destinaciju.38
U ovom kontekstu svaki bi mali hotel trebao imati svoje odgovarajue kongresne odnosno
konferencijske prostore to jest dvorane. Kakve e te dvorane biti ovisi o opredjeljenosti
hotela, odnosno injenici koliko e kongresi i konfencije biti vani u njegovu poslovanju. to
se se same opreme tie, osnovnu konferencijsku opremu ini ozvuenje, mikrofoni, projektor i
platno. Ona se poslije moe nadograditi i prijenosnim sustavom za prevoenje. Primjerice
cijena osnovnog ozvuenja iznosi deset do petnaest tisua kuna, a ako se tomu doda projektor
i platno, cijena osnovne kongresne opreme iznosi od 30 do 50 tisua kuna, pa se ona esto
unajmljuje kada su u pitanju manji hoteli. Vanost kongresnog i konferencijskog turizma u
Hrvatskoj je prepoznata i pozitivno je to to se u njega sve vie ulae. Uglavnom svi hoteli
koji se obnavljaju, ako nemaju ve otprije kongresne kapacitete, dobivaju ih, odnosno
moderniziraju.
3.4.1. Program Poticaj za uspjeh
Program Poticaj za uspjeh je poticajna mjera gospodarsko turistike politike RH usmjerena
razvoju malih i srednjih subjekata turistikog gospodarstva.39 Program se temelji na kreditnim
sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva turizma. Sredstva
Ministarstva predstavljaju dravnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje
njihovih poetnih ulaganja u turizmu. Visina dravne potpore izraunava se temeljem
opravdanih trokova ulaganja, a to su trokovi poetnih ulaganja (materijalna ulaganja:
zemljita, zgrade i oprema i slino).
Iznos dravne potpore malim poduzetnicima moe se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih
trokova, dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7,5% opravdanih trokova (sukladno l.
38
http://www.turizaminfo.hr 39
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, Narodne novine 29/02
37
22 Uredbe o dravnim potporama, Narodne novine br. 121/03). Ciljevi programa su40: rast
zapoljavanja, razvoj malog obiteljskog poduzetnitva, spreavanje sive ekonomije,
restrukturiranje smjetajne ponude poveanjem kapaciteta s tri i vie zvjezdica, izgradnja
novih objekata u skladu sa zahtjevima suvremenog trita, unapreenje kvalitete izgradnjom
novih sadraja te obnovom i modernizacijom postojeih objekata, izgradnja struno
arhitektonski oblikovanih objekata koji su izgledom i veliinom u skladu s okoliem,
produetak turistike sezone i poveanje prihoda.
Korisnik kredita moe biti:
subjekt malog gospodarstva, tj. obrt, zadruga ili drutvo s ogranienom odgovornou
u vlasnitvu dravljana Republike Hrvatske koji su registrirani za obavljanje
ugostiteljske djelatnosti u smjetajnim objektima
poduzetnik koji je vlasnik obrta ili d.o.o. i koji namjerava ulagati u objekte za smjetaj
gostiju iskljuivo u svrhu profesionalnog bavljenja pruanja usluga smjetaja sukladno
zakonu, uzancama i obiajima u ugostiteljstvu.
Korisnik kredita ne moe biti:
d.o.o. u vlasnitvu ili suvlasnitvu drugog trgovakog drutva
obrt ili d.o.o. koji namjerava ulagati u kuu (npr.kupovinom od graevinske tvrtke
isl.), a u svrhu koritenja objekta kao vikend kue odnosno apartmana u svojoj
organizaciji ili radi davanja objekta - nekretnine u zakup drugom poduzetniku za
pruanje usluga smjetaja gostiju
obrt ili d.o.o. (npr. graevinska tvrtka i sl.) koji namjerava ulagati u izgradnju
objekta za prodaju drugim korisnicima
obrt ili d.o.o. ako njegov vlasnik ve ima smjetajne objekte propisanog kapaciteta
(ni ako otvori drugi obrt ili osnuje drugi d.o.o.)
Korisnik kredita ulae kreditna sredstva u nekretnine u svom vlasnitvu. Iznimno, korisnik
kredita moe ulagati kreditna sredstva u objekte na zemljitu koje koristi temeljem ugovora o
koncesiji, zakupu ili najmu, s time da razdoblje koncesije, zakupa ili najma ne moe biti krae
od roka otplate kredita.
40
http://www.hbor.hr/Deafult.aspx?sec=1392
38
Provedbu Programa koordinira Ministarstvo turizma. U provedbi sudjeluju i Hrvatska banka
za obnovu i razvitak, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Fond za razvoj i zapoljavanje
i Ministarstvo gospodarstva, te ministarstvo poduzetnitva. Potencijalni korisnici kredita sve
informacije o kreditiranju, to jest o podnoenju zahtjeva za kredit i potrebnoj dokumentaciji
mogu dobiti u svim poslovnicama banaka koje sudjeluju u realizaciji Programa.
S ciljem poticanja razvoja malog poduzetnitva u turizmu preporua se predstavnikim
tijelima na podrujima jedinica lokalne samouprave (opina i gradova), da donesu odluku o
odobravanju djelominog oslobaanja od plaanja komunalnog doprinosa, odnosno o
obronoj otplati doprinosa vlasniku graevine, tj. smjetajnog objekta koji je financiran
sredstvima iz ovog Programa41
.
Namjene kredita Poticaj za uspjeh su sljedee:
1.Krediti za ulaganja u manje objekte za smjetaj vrste: hotel, pansion i kamp
najvei kapacitet: 40 soba ili 100 kamp jedinica te
najmanji kapacitet: 10 soba ili 20 kamp jedinica.
Iznimno, namjena moe biti i za ulaganja u objekt vrste aparthotel pod uvjetom da ima
restoran (da prua usluge doruka te ruka ili veere) i da podnositelj zahtjeva za kredit prije
predaje zahtjeva banci pribavi prethodnu suglasnost Ministarstva (kapacitet od 7 do 20
apartmana).
2. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu sa izvornom,
tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom - "POD STOLJETNIM KROVOVIMA"
Ulaganja u obnovu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu s izvornom, tradicijskom i
ambijentalnom arhitekturom (npr.: kamene primorske kue, drvene kue u unutranjosti i sl.)
41
lanak 31. Zakona o komunalnom gospodarstvu Narodne novine 26/03, 82/04 i 110/04
39
koje e se nakon obnove koristiti za turistike smjetajne objekte vrste: hotel, pansion,
apartman, turistiki apartman, sobe, kua za odmor i to:
koje su zatieno kulturno dobro - sukladno lanku 62. Zakona o zatiti i ouvanju
kulturnih dobara (NN 69/99), korisniku kredita nadleni Konzervatorski odjel
Ministarstva kulture izdaje Rjeenje o prethodnom odobrenju za radove na kulturnom
dobru. Konzervatorski odjel, takoer nadzire obnovu i po njezinom zavretku izdaje
Potvrdu da je obnova obavljena u potpunosti u skladu s izdanim Rjeenjem.
koje nisu zatieno kulturno dobro - korisniku kredita Konzervatorski odjel izdaje
Upute o obnovi objekta sagraenog u skladu sa izvornom, tradicijskom i
ambijentalnom arhitekturom sukladno Naputku Ministarstva kulture Uprave za
zatitu kulturne batine od 27. studenoga 2002. godine.Konzervatorski odjel, takoer,
pregledava projekt i daje strunu prosudbu njegove kvalitete, nadzire obnovu i po
zavretku radova izdaje Ocjenu da li je obnova obavljena u potpunosti u skladu s
izdanim Uputama.
Temeljem navedene Potvrde odnosno Ocjene Konzervatorskog odjela da je objekt obnovljen
u potpunosti sukladno sa izdanim Rjeenjem odnosno Uputama, Ministarstvo turizma, nadzire
namjensko koritenje kredita sa subvencijom kamate.
Posebni uvjet:
Dozvoljeni kapacitet smjetajnog objekta nakon obnove:
najvei kapacitet: kao u toki 1.
najmanji kapacitet: nije odreen
(Napomena: Kua za odmor je poslovni/komercijalni turistiki smjetajni objekt s jednom
smjetajnom jedinicom jednim apartmanom.)
3. Refinanciranje postojeih kredita koritenih za ulaganja u manje objekte za smjetaj vrste:
hotel, pansion i aparthotel s restoranom
Refinanciranje postojeih kredita (jednokratna otplata postojeih kredita novim kreditom)
koritenih za slijedee namjene:
1. ulaganja u postojei smjetajni objekt koji ve posluje kao vrsta: hotel, pansion ili
aparthotel s restoranom;
40
2. ulaganja u postojei ugostiteljski objekt neke druge vrste, koji e nakon refinanciranja
postojeeg kredita i dodatnih ulaganja koritenjem novog kredita poslovati kao nova
vrsta: hotel, pansion ili aparthotel s restoranom;
3. ulaganja koja su u tijeku u smjetajni objekt koji e poslovati kao vrsta: hotel, pansion
ili aparthotel s restoranom.
Osnovni uvjeti za refinanciranje postojeih kredita su sljedei:
da podnositelj zahtjeva za kredit prije podnoenja zahtjeva banci pribavi Prethodnu
suglasnost Ministarstva;
da je kapacitet objekta od 10 do 40 soba odnosno od 7 do 20 apartmana. Iznimno,
Ministarstvo e razmotriti mogunost razmjerno manjeg odstupanja kapaciteta od
navedenog u sluaju kada je rije o postojeem smjetajnom objektu koji ve posluje
kao vrsta: hotel ili pansion;
da su krediti koriteni za ulaganja u: izgradnju novih objekata, dogradnju/nadogradnju
i/ili rekonstrukciju, kupnju postojeih objekata i/ili zemljita u svrhu izgradnje objekta
za smjetaj ili izgradnje prateih sadraja u neposrednoj blizini (u svrhu razvoja
ponude objekta);
da postoji graevna ili lokacijska dozvola za smjetajni objekt vrste: hotel, pansion ili
aparthotel s restoranom;
da je razlika kamatne stope postojeeg i novog kredita najmanje 2 postotna poena;
da je korisnik novog kredita za refinanciranje obrt ili d.o.o. koji koristi postojei kredit
odobren tom obrtu ili d.o.o.-u, ili fizikoj osobi vlasniku navedenog obrta ili d.o.o.-a.
Nakon ovoh program uslijedilo je proirenje dugogodinjeg programa kreditiranja turistikog
poduzetnitva "Poticaj za uspjeh", kroz program "Maestral" za obnovu izletnikih brodova te
program za pomo turistiki nerazvijenim podrujima i turistikim zajednicama u tim
podrujima.
Prema podacima Ministarstva turizma, do godine 2008. u sklopu ovog programa je odobreno
ukupno 53 kredita u iznosu 230 milijuna kuna. Najvie kredita, njih 22, odobreno je za
obnovu starih kua iz potprograma "Pod stoljetnim krovovima". Za izgradnju i adaptaciju
smjetajnih objekata odobreno je 18, a za refinanciranje 13 kredita. Trgovakih drutava
41
korisnika kredita bilo je 29, a obrta 24. Prema vrstama smjetajnih objekata time je kreditirana
izgradnja ili obnova 25 hotela, 11 pansiona, 1 aparthotel, 8 apartmana/soba te 8 kua za
odmor.
3.4.2. Program Poticaj za obiteljsko hotelijerstvo
Drava je osigurala 27 milijuna kuna za subvencioniranje kamata u okviru ovog programa, a
do 2009. Hrvatska bi putem programa Poticaj za uspjeh i ovog programa trebala dobiti oko
300 obiteljskih hotelskih objekata. Trogodinji program kreditiranja malog obiteljskog
poduzetnitva predstavljen je u Ministarstvu turizma.
Vana stvar u ovom programu napravljena je 2004. godine, kada se prestalo sa financiranjem
izgradnje apartmana i soba, ime je zaustavljena devastacija obale.
U okviru ovog programa vrlo povoljnim kreditima od oko dva posto (kamata krajnjega
korisnika moe se spustiti i do 0,3 posto) financirat e se objekti kapaciteta 10 do 40 soba s tri
i vie zvjezdica, odnosno sedam do 20 apartmana ako je rije o aparthotelu, te kampovi do
100 kamp-jedinica. Dodatno e se umanjivati kamatna stopa ako je rije o novim sadrajima,
dok je program Pod stoljetnim krovovima proiren i na stare postojee objekte tradicijske
arhitekture koji ne moraju biti nuno pod zatitom konzervatora. Rok otplate je do 20 godina
uz dvije godine poeka.42
42
www.omh.hr
42
4. KOOPERACIJE TURISTIKIH PODUZEA U MALOM
PODUZETNITVU
Mala i srednja poduzea u dananjem svjetskom gospodarstvu imaju kljunu ulogu. Tu su
ulogu prepoznale razne zemlje u svijetu kao i Europska unija koja mala i srednja poduzea
vidi kao jedan od tem