MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVAPOLICIJSKA AKADEMIJAVISOKA POLICIJSKA KOLA

MALOLJETNI POINITELJI KAZNENIH DJELA(seminarski rad iz predmeta Osnove kaznenog materijalnog prava)

STUDENT: Davor RuecMENTOR: Lana Milivojevi

ZAGREB, sijeanj 2011 god.SADRAJ

1. UVOD_________________________________________________________02

2. POJMOVI VEZANI UZ MALOLJETNIKI KRIMINALITET __________________ 04

3. MALOLJETNIKI KRIMINALITET____________________________________ 053.1. Imovinski kriminalitet_____________________________________ 053.2. Zlouporaba opojnih droga__________________________________06

4. POLICIJA I MALOLJETNICI__________________________________________074.1. Specijalizirani policij. slubenik za mlade______________________074.2.Primjena policijskih ovlasti__________________________________ 08

5. STATISTIKI PODACI DRAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU RH____________11

6. VRSTE SANKCIJA________________________________________________ 136.1. Odgojne mjere___________________________________________146.2. Maloljetniki zatvor_______________________________________186.3. Sigurnosne mjere_________________________________________18

7. ZAKLJUAK_____________________________________________________19

8. LITERATURA____________________________________________________20

1.UVOD

U dananje vrijeme neprestanih promjena svakodnevno se susreemo sa nekim oblikom kriminala. itajui novine, gledajui u tv ili pretraujui internet stranice uvijek smo bombardirani aktualnim novostima koje podrazumijevaju neki oblik kriminalne djelatnosti. Poraavajue je to to su upravo akteri tih djelatnosti danas, sve vie mladi, osobito adolescenti. Njihovo neznanje, elja za dokazivanjem, lo odgoj, problemi kod kue, psihika nestabilnost, medijsko nasilje - kojemu su moda i nesvjesno podloni samo su neki od razloga njihove agresivnosti, nasilja i na kraju kriminalne djelatnosti. Upravo maloljetnici kao kategorija ljudi sve su ei poinitelji kaznenih radnji od kojih esto i neka zavre ubojstvom. Prema statistikim podacima[footnoteRef:2] koje emo kasnije analizirati taj je broj u stalnom porastu. Taj je oblik kriminaliteta definiran kao maloljetnika delikvencija i prema nama dostupnim podacima on danas ini gotovo 15 % ukupnog kriminaliteta u svijetu. Uzmemo li u obzir da su mladi osnova nae drutvene piramide, s razlogom se moemo zapitati kuda to zapravo ide nae drutvo!? Koje su mogue preventivne mjere u sprjeavanju nastanka takvog devijantnog ponaanja i kako usmjeriti tu populaciju ljudi na pravi put, u skladu sa normama drutveno prihvatljivog ponaanja. [2: Vidi Statistika izvjea 1422/2010. Maloljetni poinitelji kaznenih djela, prijave optube i osude u 2009.Zagreb, 2010.]

Treba napomenuti da su upravo drutvo, naa ira zajednica i obitelj iji smo i mi lanovi, oni elementi suvremene civilizacije koji direktno ili indirektno djeluju na najmlae. Problem se javlja u tome to mladi jo nisu dovoljno mentalno i moralno sazrjeli, nemaju dovoljno razvijen kritiki aparat da bi osuivali ono negativno to im se svakodnevno servira preko medija ili nekih neprikladnih drutvenih uzora. Fenomen je to koji nije svojstven samo Hrvatskoj ve se sa njime bore i ostale drave - osobito SAD(gdje je taj trend u porastu!) i zemlje EU.[footnoteRef:3] Tako su se npr. u posljednjih 5 god. aktualizirala ubojstva djece u kolama! Koliko li ima samo filmia na YouTube-u koji prikazuju zgraajue prizore takvih ubojstva ili poruke upozorenja! Novine su pune traginih pria, a u crnoj kronici sve je vie slika mladih! Ne bi li sprijeili i samu mogunost razvoja takvog scenarija potrebno je poduzeti preventivne mjere u drutvu. Upravo ovdje svojom djelatnou veliki doprinos moe dati policija koja u suglasnosti i koordinaciji sa drugim strukama obrazovno-odgojnim, zdravstvenim, pravnim itd. moe doprinijeti boljitku drutva, a time i sebi. [3: Vidi The Opportunities of Adolescence U: American Psihologist, 1993.]

Stoga je cilj ovog seminara pruiti jedan takav detaljan uvid u samu definiciju maloljetnike delikvencije, pojmove koji su povezani sa delikvencijom, opisati djelatnost i naine postupanja policajaca sa maloljetnicima, ovlasti koje imaju, te sankcije koje slijede ukoliko se prekri neki od zakona ili poini neka kriminalna djelatnost. U nastojanju objanjavanja te problematike sluio sam se prvenstveno knjigom KOMENTAR KAZNENOG ZAKONA, a za podrobniji uvid i bolju ilustriranost primjerima maloljetnike delikvencije od velike su mi vanosti bili i podaci Dravnog zavoda za statistiku.

2. POJMOVI VEZANI UZ MALOLJETNIKI KRIMINALITET

Pojam maloljetnike delinkvencije se razliito odreuje u kriminolokoj, sociolokoj, pedagokoj i drugoj literaturi. Najjednostavniji opis je da su to kaznena djela tj. zabranjena ponaanja koja su poinile osobe mlae od 18 godina ivota. U zakonskim okvirima razlikujemo djecu, maloljetne osobe i mlae punoljetne osobe kao poinitelje nekog zabranjenog ponaanja. Djeca[footnoteRef:4] su osobe koje nisu navrile 14 godina ivota. Djeca po Kaznenom zakonu nisu kazneno odgovorna. Znai djeca mogu poiniti zakonski opis kaznenog djela, ali za njega ne mogu odgovarati. [4: Vidi Pavii-Vei, Komentar kaznenog zakona, MUP RH , Zagreb 1999., str.55-56]

Maloljetnici[footnoteRef:5] su osobe koje su navrile 14 godina, ali nisu navrile 18 godina ivota. Zakon odvaja dvije skupine maloljetnika, a to su: [5: Vidi Zakon o sudovima za mlade, NN 27/1998, str 2. ]

Mlai maloljetnici - osobe koje su navrile 14, ali nisu navrile 16 godina ivota. Stariji maloljetnici - osobe koje su navrile 16, ali nisu navrile 18 godina ivota. Mlai punoljetnici[footnoteRef:6] - su osobe koje su u vrijeme poinjenja djela navrile osamnaest, a nisu navrile dvadesetjednu godinu ivota. Kazneno i prekrajno su odgovorni. [6: Vidi l. 2.st.1.to.3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, N.N. br. 27/01]

Pojam maloljetnike delinkvencije u sociolokom smislu:Delinkvencija[footnoteRef:7] je pojam koji oznaava krenje kaznenih i prekrajnih pravnih normi. Kazna za delinkvenciju je pravna sankcija. Delikventnim ponaanjem odreuje se ogranieni skup postupaka koji uzrokuju drutvenu tetu ili opasnost, ali uz primjenu naela da nije kanjivo ono djelo koje nije kao takvo odreeno zakonom. [7: Vidi R.Mati, Drutvena promocija bezakonja, Zagreb 2003, Hrvatska sveuilina naklada, str.65]

Pojam kriminaliteta oznaava negativno i drutveno neprihvatljivo ponaanje iji je produkt poinjenje kaznenog djela. Na kriminalitet drutvo reagira odreenim sankcijama tj. kaznama. Obino se rabi kad je rije o odraslima, a delinkvencija kad je rije o maloljetnim poiniteljima kaznenih djela.

3. MALOLJETNIKI KRIMINALITETPostoji itav niz zabranjenih ponaanja koje ine maloljetne osobe. Blai oblici takvih ponaanja su prekraji. Maloljetnici se pojavljuju kao poinitelji raznih prekraja npr. nedozvoljeni noni izlasci maloljetnika do 16 godina starosti, posjeivanja ugostiteljskih objekata, kladionica i sl., odavanje skitnji i prosjaenju te dr. prekraji od kojih se najee kre oni iz oblasti javnog reda i mira i prometa. Po strukturi prekraja uglavnom je rije o drskom ponaanju i galami te tunjavi na javnom mjestu, a poinitelji su uglavnom pod utjecajem alkohola.Tei oblici zabranjenog ponaanja su kaznena djela. Maloljetnici se kao poinitelji istih javljaju u gotovo svim oblicima kriminaliteta. Proteklih godina u svijetu se biljei sve vei porast najteih kaznenih djela; prije svega ubojstava, ali i drugih tekih kaznenih djela koje su poinile maloljetne osobe. U Republici Hrvatskoj ih kao poinitelje najee susreemo kod dvije skupine kaznenih djela, a to su imovinski kriminalitet i zlouporaba opojnih droga.

3.1. Imovinski kriminalitetImovinski kriminalitet obuhvaa razbojnitvo, razbojniku krau, krau, teku krau, provaljivanje, oduzimanje i oteenje tue stvari, prijevaru, vandalizam itd. Takva vrsta kriminaliteta remeti ekonomski, drutveni i kulturni razvoj drutva jer se "slika" drutva u kojem ivimo formira i kroz uestalost injenja odreenih kaznenih djela. Maloljetni poinitelji takvih djela ele na relativno brz nain za sebe ili drugoga pribaviti neku imovinsku korist, a na takvo ponaanje utjee niz imbenika kao drutvena zbivanja, socijalno-ekonomski status, odnosi unutar obitelji, mediji i dr.Kod blaih oblika kaznenih djela kao to su sitne krae te kaznena djela oteenja tuih stvari maloljetni poinitelji se vode svijeu da e "dobro proi" jer su to djela koje ljudi zbog male vrijednosti ukradenih stvari ili zbog svjesnosti da se poiniteljima teko ulazi u trag uglavnom ne prijavljuju. Takva djela mogu biti unaprijed planirana, ali su uglavnom prigodna ili situacijska odnosno koritenje trenutka neije nepanje, neprisutnosti, starosti, invaliditeta, zauzetosti ili zaokupljenosti i sl. kako bi se ostvario cilj kaznenog djela. Tea imovinska kaznena djela, kao to su teka kraa, razbojnitva, razbojnika kraa, vandalizam uglavnom ine maloljetnici koji imaju problema sa ovisnou, alkoholom, kockanjem i dr. porocima jer im je to zavisno o situaciji u koju se dovedu najee jedini i najjednostavniji nain dolaska do eljenog cilja. Takva djela ine i osobe slabije inteligencije i primitivnije strukture linosti zbog nemogunosti da se izbore za vlastiti status i funkcioniranje po standardima dananjeg drutva.

3.2. Zlouporaba opojnih drogaPojam droga danas doziva u svijest jasan i vrlo odreen teak problem mladei, koji se oituje u poasti ovisnosti. Nije rije o moda bezopasnim vakanjima ovog ili onog lia, kao nekad u davnim vremenima. Rije je o industrijaliziranoj drogi, razornog i ubojitog djelovanja na razini ljudskog duha i tijela. Ne samo zbog svoje razorne moi nego i zbog rairenosti, droga je danas pojava zastraujuih razmjera i posljedica. Ona ugroava ne samo pojedince, pojedine obitelji, nego i narod kao cjelinu. Ovisnici su izgubljeni za sve pozitivne vidike ljudskog ivota i djelatnosti, a teret su na svim razinama i u svim skupinama - od obitelji preko drutvene do vjerske zajednice i to je najgore, droga unitava mladie i djevojke u cvatu mladosti, na pragu ivota.Raznovrsni su razlozi zbog kojih mladi ulaze u svijet ropstva droge. Ponekad iz neznanja zavedeni zamkama prepredenih prodavaoca; iz znatielje za novim doivljajima; iz prosvjeda prema nepravednom drutvu. Jedni bi htjeli postii odmah i bez napora sve ono to vide kod drugih; nestrpljivi su. Drugi opet odbacuju sve to im drutvo prua, jer im to isto drutvo ne zadovoljava istinske dubinske elje i potrebe. Svijet u kojem moraju ivjeti ne smatraju ni svojim ni prikladnim za ostvarenje svojih ideala. Stoga bjee iz toga svijeta nepravde, neljudskosti u svijet prividne, lane pravednosti i ljudskosti. Tako, silno eljni ivota, stupaju na gotovo siguran, ubrzan put u smrt.Problem droge i ovisnosti je velik te su o njemu napisane nebrojene stranice knjiga, asopisa i internetskih stranica prvenstveno sa ciljem prevencije te pojave. No unato tome u nekim zemljama su i legalizirane lake droge kao to su marihuana i hai. To znai da iste smatraju drutveno i zdravstveno prihvatljivom, a to za posljedicu ima neposredan utjecaj na cijeli svijet koji se vodi milju odnosno pitanjem " Zato toga nema kod nas?". Duhan, alkohol, marihuana, hai, heroin, kokain, amfetamin, ekstazi, LSD, i dr. droge su koje nikada ne gube na zanimanju, a predstavljaju veliku opasnost.

4. POLICIJA I MLADE

Osnovna razlika policijskog postupanja prema maloljetnim/mlae punoljetnim osobama od postupanja prema odraslim poiniteljima kaznenih djela je u zakonskom zahtjevu da se uz okolnosti o poinjenju nekog kaznenog djela rasvjetljavaju okolnosti vezane uz linost i okruenje u kojem maloljetna/mlaa punoljetna osoba ivi.Policijska postupanja prema mladei imaju uporite u odredbama Zakona o sudovima za mlade, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o prekrajima uz primjenu policijskih ovlasti prema Zakonu o policiji i drugim zakonskim i podzakonskim propisima.Zakonom o sudovima za mlade propisano je da u predmetima kriminaliteta djece, maloljetnika, mlaih punoljetnih osoba i kriminaliteta poinjenog na tetu djece i maloljetnika, postupaju specijalizirani policijski slubenici za mlade.

4.1. Specijalizirani policijski slubenici za mlade[footnoteRef:8] [8: Vidi http://www.mup.hr/1139.aspx pod naslovom Specijalizirani policijski slubenici za mlade.]

Specijalizirani policijski slubenici za mlade educirani su za rad s najmlaom dobnom skupinom u sluajevima kada su djeca i maloljetne osobe poinitelji kanjivih radnji i u sluajevima kada su na njihovu tetu poinjene odreene kanjive radnje. Imaju afinitet za rad s najmlaom dobnom skupinom te visoku naobrazbu preteito drutvenog usmjerenja (dipl. kriminalist, socijalni pedagog, pedagog, psiholog, socijalni radnik, pravnik i slino). U iznimnim sluajevima policijski slubenici su vie strune spreme. Za njihov rad je nuno struno usavravanje i suradnja sa slubom socijalne skrbi, zdravstvenom slubom, odgojno obrazovnim ustanovama, udrugama i sl.

4.2. Primjena policijskih ovlasti[footnoteRef:9] [9: Vidi http://www.mup.hr/1167.aspx pod naslovom Neke posebnosti postupka policije prema mladei.]

Provjera identiteta maloljetne osobe: ako maloljetna osoba ne posjeduje ispravu s fotografijom provjera se provodi temeljem vjerodostojne izjave osobe iji je identitet provjeren podaci o identitetu osobe usporeuju se s podacima iz informacijskog sustava MUP-a za potrebe utvrivanja identiteta maloljetnu se osobu moe pozvati da doe u policijski prostor nakon to se provjerom utvrdi da se radi o maloljetnoj osobi, a postoji potreba da se nastave policijske radnje, o tome se odmah obavjetavaju roditelji i pozivaju da dou u policijski prostor Prikupljanje obavijesti od maloljetne/ mlae punoljetne osobe: sve policijske radnje prema maloljetnoj osobi moraju se obavljati u nazonosti roditelja u neodgodivim situacijama ili kada nije mogue osigurati nazonost roditelja, umjesto roditelja policijskim e radnjama biti prisutan djelatnik slube socijalne skrbi ili se prikupljanje obavijesti moe obaviti u kolskom prostoru uz nazonost ravnatelja ili strunog suradnika kole (pedagog, psiholog i sl.) u pravilu, u postupanjima policije prema mlaoj punoljetnoj osobi policija e o svom postupanju izvijestiti roditelje ako maloljetna osoba ne eli razgovarati, a ne postoje razlozi da ju se uhiti, policijski slubenik maloljetnoj osobi mora omoguiti da slobodno napusti policijski prostor Pozivanje maloljetne/mlae punoljetne osobe u policijski prostor: pozivanje se obavlja uruivanjem slubenog poziva roditeljima u pozivu mora biti naznaen razlog pozivanja, mjesto i vrijeme u koje se osoba mora odazvati u pozivu osobi koja se sumnjii da je poinila kazneno djelo naznait e se upozorenje da e u sluaju neodazivanja ili odbijanja primitka poziva biti prisilno dovedena poziv podrazumijeva obavezu roditelja da zajedno s maloljetnom osobom pristupe u prostor policije mlaoj punoljetnoj osobi izravno se uruuje slubeni poziv dovoenje maloljetne osobe u prostor policije izvravaju policijski slubenici u civilnoj odjei koritenjem slubenog vozila bez policijskih oznaka, osim u iznimnim sluajevima kada se mora urno postupati Mjera uhienja: policijski slubenici ovlateni su uhititi maloljetnu/mlau punoljetnu osobu kada za to postoje zakonski uvjeti maloljetnu osobu (dijete) policija ne moe uhititi policijski slubenici moraju o uhienju i razlozima uhienja izvijestiti roditelja maloljetne osobe, a takoer su ih duni upoznati s pravima uhiene maloljetne osobe uhiena maloljetna osoba ili njegov roditelj moe zatraiti branitelja, do ijeg dolaska policija nee postupati uhienu maloljetnu osobu policija mora odmah ili najkasnije u roku 24 sata privesti nadlenom sudu ili ga mora pustiti na slobodu Jo neke radnje policije: tijekom prikupljanja obavijesti od maloljetne osobe policija ju moe podvrgnuti poligrafskom ispitivanju poligrafskom ispitivanju ne smije se podvrgnuti dijete maloljetnoj osobi mogu se uzeti otisci papilarnih linija (otisci prstiju) u cilju utvrivanja injenica znaajnih za postupak moe se zatraiti lijeniki pregled i poduzimanje drugih radnji nad maloljetnom osobom, moe se alkotestirati te testirati testom za opojne droge policijski slubenik ne smije upotrijebiti palicu kao sredstvo prisile prema djetetu u cilju spreavanja bijega i onemoguavanja samoozljeivanja maloljetne/mlae punoljetne osobe policija moe upotrijebiti sredstva vezivanja prema maloljetnoj osobi policijski slubenik ne smije upotrijebiti vatreno oruje, osim kada je to jedini nain obrane od napada Policijsko postupanja zavrava: izvjeivanjem dravnog odvjetnika za mlade o poinjenom kaznenom djelu uz podnoenje kaznene prijave ako je poinjeno teko kazneno djelo i postoje razlozi za pritvor, policija e maloljetnu/mlau punoljetnu osobu privesti nadlenom sucu za mlade ili istranom sucu ako je maloljetna/mlaa punoljetna osoba poinila prekrajno djelo tada policija podnosi Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka nadlenom sucu za prekraje o poinjenoj kanjivoj radnji policija obavjetava nadleni centar socijalne skrbi radi poduzimanja mjera obiteljsko pravne zatite Prisutnost roditelja u postupku pred policijom da bude u tijeku radnji koje se obavljaju prema njegovom djetetu da moe pravodobno poduzeti potrebne mjere zatite i pomoi svom djetetu da moe osigurati djetetu strunu obranu (branitelj) zbog davanja podataka i obavijesti o linosti i ivotu djeteta, sredini u kojoj ivi i drutvu u kojem se kree radi mogunosti pravodobnog reagiranja u sluaju sumnji u opravdanost i zakonitost postupanja prema njegovom djetetu da na slubene dokumente na koje se potpisuje maloljetna osoba stavi i svoj potpis

5. STATISTIKI PODACI DRAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU RH

Tab.1. PRIJAVLJENE, OPTUENE I OSUENE MALOLJETNE OSOBE 2007.-2009.PRIJAVLJENE, OPTUENE I OSUENE MALOLJETNE OSOBE 2007.-2009.

Godine:PRIJAVLJENEOPTUENEOSUENE

ukupnoenske osobeukupnoenske osobeukupnoenske osobe

svega%svega%svega%

2007.3 1912126,61 250715,7968535,5

2008.3 4193089,01 296705,4958596,1

2009.3 1882477,71238665,3987545,5

Izvor: DZS, 2010.

Tab. 2. PRIJAVLJENE, OPTUENE I OSUENE MALOLJETNE OSOBE prema grupama kaznenih djela 2007.-2009.

Godine:

Ukupno:Kaznena djela protiv:

ivota i tijelaVrijednosti zatienih meunarodnim pravomimovineOpe sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometaSigurnosti platnog prometa i poslovanjaVjerodostojnosti isprava Javnog redaOstala djela

Prijavljene

2007.3 1913043172 077842660154169

2008.3 4194632142 191932645185202

2009.3 1885251881 936933237169208

Optuene

2007.1 250961627702927208165

2008.1 296104120855411996880

2009.1 238171597223630612193

Osuene

2007.968631315992224156450

2008.95869100618381894957

2009.98713848576322559172

Izvor: DZS, 2010.

6. VRSTE SANKCIJA

Sankcije koje se u Republici Hrvatskoj izriu za poinjena kaznena djela sadrane su u Kaznenom zakonu i u Zakonu o sudovima za mlade.

Prema lanku l. 4 Zakona o sudovima za mlade[footnoteRef:10], maloljetnicima se za poinjena kaznena djela mogu izrei sljedee sankcije: [10: Zakon o sudovima za mlade, l. 4, NN 27/1998]

(1) Maloljetnicima se za poinjena kaznena djela kao sankcije izriu odgojne mjere, maloljetniki zatvor i sigurnosne mjere.(2) Maloljetniku koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela navrio etrnaest, a nije navrio esnaest godina ivota (mlai maloljetnik), mogu se izrei samo odgojne mjere.(3) Maloljetniku koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela navrio esnaest, a nije navrio osamnaest godina ivota (stariji maloljetnik), mogu se izrei odgojne mjere, a uz uvjete predviene ovim Zakonom, maloljetniki zatvor.(4) Sigurnosne mjere mogu se primijeniti prema maloljetnicima uz uvjete predviene ovim Zakonom.U l. 5 u Zakona o sudovima za mlade[footnoteRef:11] , opa svrha kaznenopravnih maloljetnikih sankcija je pruanje zatite, brige, pomoi i nadzora te osiguranje ope i strune izobrazbe maloljetnog poinitelja kaznenog djela utjecati na njegov odgoj, razvijanje njegove cjelokupne linosti i jaanje njegove osobne odgovornosti. [11: Zakon o sudovima za mlade, l. 5, NN 27/1998]

Punoljetnoj osobi moe se za kazneno djelo koje je poinila kao stariji maloljetnik izrei odgojna mjera posebnih obveza, odgojna mjera pojaanoga nadzora i kazna maloljetnikog zatvora, a ako poinitelj u vrijeme suenja nije navrio dvadesetijednu godinu ivota, i zavodska odgojna mjera. Prosuujui hoe li i koju od ovih sankcija izrei, sud e uzeti u obzir sve okolnosti iz vremena poinjenja djela, osobito teinu i narav djela, vrijeme koje je proteklo od njegova poinjenja, ponaanje poinitelja, obiteljske prilike, kako se poinitelj ukljuio u redoviti ivot i svrhu to je treba postii tim sankcijama. Izreene odgojne mjere mogu trajati do navrene dvadesetitree godine poiniteljeva ivota. Iznimno punoljetnoj osobi koja je u vrijeme suenja navrila dvadesetijednu godinu ivota, sud moe umjesto maloljetnikog zatvora izrei kaznu zatvora. Ako je osoba u vrijeme suenja navrila dvadeset i tri godine ivota, sud e joj umjesto maloljetnikog zatvora izrei kaznu zatvora. Kazna zatvora ima u pogledu rehabilitacije i pravnih posljedica osude isti pravni uinak kao i kazna maloljetnikog zatvora. Punoljetnoj osobi koja je navrila dvadesetijednu godinu ivota ne moe se suditi za kazneno djelo koje je poinila kao mlai maloljetnik.

6.1. VRSTE ODGOJNIH MJERA

Zakon o sudovima za mlade [footnoteRef:12] navodi sljedee odgojne mjere: [12: Vidi Zakon o sudovima za mlade, NN 111/97, 27/98, 12/02, str. 3-4.]

1) sudski ukor, 2) posebne obveze, 3) upuivanje u centar za odgoj, 4) pojaana briga i nadzor, 5) pojaana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, 6) upuivanje u odgojnu ustanovu, 7) upuivanje u odgojni zavod, 8) upuivanje u posebnu odgojnu ustanovu. Odgojne mjere iz toke 1. do 3. izriu se kad je potrebno utjecati na maloljetnikovu linost i ponaanje mjerama upozorenja, usmjeravanja ili drugim primjerenim mjerama, a odgojne mjere iz toke 4. i 5. (mjere pojaanog nadzora) kad za maloljetnikov odgoj i razvoj treba poduzeti trajnije mjere uz odgovarajui struni nadzor i pomo, a nije potrebno maloljetnikovo odvajanje od dotadanje sredine. Odgojne mjere iz toke 6. do 8. (zavodske mjere) izriu se kad prema maloljetniku treba poduzeti trajnije i intenzivnije odgojne mjere ili mjere lijeenja uz njegovo odvajanje od dotadanje sredine. Zavodske mjere primjenjuju se kao krajnje sredstvo i smiju trajati, u granicama odreenim ovim Zakonom, samo koliko je potrebno da bi se ostvarila svrha odgojnih mjera.

1. Sudski ukor Sudski ukor se izrie ako se iz maloljetnikova odnosa prema poinjenom kaznenom djelu i njegove spremnosti da ubudue ne ini kaznena djela moe zakljuiti da e i samim prijekorom biti postignuta svrha odgojnih mjera. Pri izricanju sudskog ukora sud e predoiti maloljetniku drutvenu neprihvatljivost i tetnost njegova ponaanja, posljedice koje ono moe na njega imati, te da mu se u sluaju ponovnog poinjenja kaznenog djela moe izrei tea sankcija. 2. Posebne obveze Sud moe maloljetniku naloiti jednu ili vie posebnih obveza, ako ocijeni da je primjerenim nalozima ili zabranama potrebno utjecati na maloljetnika i njegovo ponaanje.Sud moe maloljetniku izrei obvezu da se ispria oteeniku, da prema vlastitim mogunostima popravi ili nadoknadi tetu nanesenu kaznenim djelom, da redovito pohaa kolu, da ne izostaje s radnog mjesta, da se osposobljava za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima, da prihvati zaposlenje i u njemu ustraje, da se ukljui u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekolokog znaenja, da se uzdri od posjeivanja odreenih lokala, odnosno priredaba i kloni drutva odreenih osoba koje na njega tetno utjeu, da se, uz suglasnost maloljetnikova zakonskog zastupnika podvrgne strunom medicinskom postupku ili postupku odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti, da se ukljui u pojedinani ili skupni rad u savjetovalitu za mlade, da sudjeluje na teajevima za struno osposobljavanje, da bez posebnog odobrenja centra za socijalnu skrb ne moe trajnije napustiti mjesto prebivalita ili boravita, da se radi provjere znanja prometnih propisa uputi u nadlenu ustanovu za osposobljavanje vozaa. Pri izboru pojedinih obveza sud e voditi rauna i o spremnosti maloljetnika da surauje u njihovu ostvarivanju kao i o tome da one budu prilagoene njemu i uvjetima u kojima ivi. Izreene obveze mogu trajati najdulje do jedne godine. Sud moe izreene obveze naknadno izmijeniti ili djelomino ili potpuno ukinuti. 3. Upuivanje u centar za odgoj Sud e izrei mjeru upuivanja maloljetnika u centar za odgoj kad ocijeni da je za ostvarenje svrhe odgojnih mjera potrebno odgovarajuim kratkotrajnim mjerama utjecati na njegovu linost i ponaanje. Sud moe uputiti u centar na odreeni broj sati tijekom dana u trajanju od najmanje etrnaest, a najdulje trideset dana i na neprekidni boravak u trajanju od najmanje petnaest dana, a najvie tri mjeseca. Pri izricanju mjere pazit e se da poradi njezina izvrenja maloljetnik ne izostane s redovite kolske nastave ili s radnog mjesta. Boravak maloljetnika u centru mora biti ispunjen djelatnostima primjerenim njegovim osobinama, uenjem, korisnim radom koji odgovara njegovim sposobnostima i interesima te drugim odgojnim sadrajima usmjerenim na razvijanje osjeaja odgovornosti. Sud moe dok traje mjera izmijeniti prije donesenu odluku i maloljetniku odrediti neprekidni boravak u centru za odreeni broj dana, ili odrediti boravak u centru na odreeni broj sati tijekom dana, ili skratiti, odnosno produljiti trajanje neprekidnog boravka u centru, ili trajanje boravka u centru na odreeni broj sati. Uz odluku o upuivanju u centar za odgoj sud moe izrei i mjeru pojaanog nadzora. 4. Pojaana briga i nadzor Pojaana briga i nadzor izrie se kad sud ocijeni da utjecaj roditelja ili skrbnika na odgoj, ponaanje i razvoj maloljetnikove linosti nije dovoljan za ostvarenje svrhe odgojnih mjera ve je potrebno poduzeti trajnije mjere odgoja uz brigu i nadzor nadlene slube. Sluba nadlena za provedbu pojaane brige i nadzora odredit e strunu osobu koja e u suradnji s maloljetnikom, njegovim roditeljima, skrbnikom, tijelima socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, lijenicima i drugim strunim osobama stalno utjecati na linost i ponaanje maloljetnika, brinuti se o njegovu lijeenju i nadzirati ispunjenje njegovih obveza i dunosti. 5. Pojaana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanoviPojaana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi izrie se kad sud ocijeni da je za ostvarenje svrhe odgojnih mjera prema maloljetniku potrebno poduzeti trajnije i intenzivnije mjere odgoja, posebno obrazovanjem i radnim osposobljavanjem uz nadzor odgojitelja i drugih strunjaka, a nije ujedno potrebno njegovo potpuno i trajnije odvajanje od dotadanje sredine.

6. Upuivanje u odgojnu ustanovu Upuivanje u odgojnu ustanovu sud e izrei kad je maloljetnika potrebno odvojiti iz sredine u kojoj ivi i uz pomo, brigu i nadzor odgojitelja i drugih strunjaka omoguiti trajnije djelovanje na njegovu linost, razvoj i odgoj, osobito glede obrazovanja i radnog osposobljavanja. Odgojna mjera moe se izvravati u manjim stambenim cjelinama vezanim uz obrazovne, radne, zabavne, portske i druge sadraje tih sredina7. Upuivanje u odgojni zavod Upuivanje u odgojni zavod sud e izrei kad je maloljetnika nuno odvojiti od dosadanje sredine, a s obzirom na izraene poremeaje ponaanja i nedovoljnu spremnost da prihvati odgojne utjecaje potrebno je primijeniti pojaane mjere odgoja. Pri odluivanju o izricanju ove mjere, sud e osobito uzeti u obzir teinu i narav poinjenog djela i okolnost jesu li prema maloljetniku prije bile izreene odgojne mjere ili kazna maloljetnikog zatvora. U odgojnom zavodu maloljetnik ostaje najmanje est mjeseci, a najdulje tri godine, s tim da sud odluuje svakih est mjeseci ima li osnove obustaviti izvrenje ove mjere ili je zamijeniti drugom odgojnom mjerom.8. Upuivanje u posebnu odgojnu ustanovuPrema maloljetniku s psihofizikim oteenjima sud moe umjesto upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojni zavod izrei mjeru upuivanja u posebnu odgojnu ustanovu. Ova mjera moe se izrei i umjesto sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja ako se u posebnoj odgojnoj ustanovi moe osigurati lijeenje maloljetnika i time postii svrha ove sigurnosne mjere. Maloljetnik ostaje u posebnoj odgojnoj ustanovi dok je to potrebno za njegovo lijeenje, zatitu ili osposobljavanje ali ne dulje od tri godine. Ako maloljetnik postane punoljetan tijekom trajanja ove mjere, ispitat e se je li potrebno da i dalje ostane u toj ustanovi. Sud odluuje svakih est mjeseci o potrebi nastavljanja ove odgojne mjere.

6.2. MALOLJETNIKI ZATVOR

Maloljetniki zatvor[footnoteRef:13] je kazna lienja slobode s posebnostima u odnosu na uvjete izricanja, trajanje, svrhu i sadraj sankcije. Maloljetniki se zatvor moe izrei starijem maloljetniku za kazneno djelo za koje je u zakonu propisana kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, ako je s obzirom na narav i teinu djela i visoki stupanj krivnje potrebno izrei kaznu. [13: Vidi Zakon o sudovima za mlade, NN 111/97, 27/98, 12/02, str. 7-8.]

Maloljetniki zatvor ne moe biti krai od est mjeseci ni dulji od pet godina, a izrie se na pune godine i mjesece. Meutim za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora, ili za stjecaj najmanje dva kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora tea od deset godina, maloljetniki zatvor moe trajati do deset godina. Maloljetniki zatvor ne moe se odmjeriti u duljem trajanju od propisane kazne za poinjeno djelo, ali sud nije obvezan na najmanju propisanu mjeru te kazne. Pri odmjeravanju kazne maloljetnikog zatvora sud e uzeti u obzir sve okolnosti koje utjeu na visinu kazne, imajui pri tome posebno na umu stupanj zrelosti maloljetnika, vrijeme koje je potrebno za njegov odgoj, obrazovanje i struno osposobljavanje, s tim da u odnosu na stupanj krivnje kazna moe biti i kraa, ako je to dovoljno za postignue svrhe kanjavanja.

6.3. SIGURNOSNE MJERE

Prema maloljetnim poiniteljima kaznenih djela mogu se uz odgojnu mjeru ili kaznu maloljetnikog zatvora primijeniti sigurnosne mjere[footnoteRef:14] obveznog psihijatrijskog lijeenja, obveznog lijeenja od ovisnosti, protjerivanja stranca iz zemlje i oduzimanja predmeta, a prema starijem maloljetniku i mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom. [14: Vidi Zakon o sudovima za mlade, NN 111/97, 27/98, 12/02, str. 8.]

7. ZAKLJUAK

Sr ovog rada je, kao to se i moe proitati iz samog naslova, maloljetniki kriminalitet. Ovo je vrlo sloena i problematina tema kojoj se moe pristupiti sa razliitih stajalita. Jedan od pristupa je i kazneno-pravni u slubi policijske djelatnosti koji je dan ovim seminarom. Maloljetnici su jedna specifina skupina ljudi koja se nalazi u zanimljivom, ponekad nestabilnom i vrlo burnom periodu svog ivota u kojemu su izloeni razliitim pozitivnim i negativnim utjecajima. Problemi sa kojima se susreu ponekad mogu imati posve oprena rjeenja. Veina maloljetnika danas se jo uvijek ponaa u skladu sa drutvenim normama, meutim postoje i oni ije neprihvatljivo i nezakonito ponaanje predstavlja ozbiljan problem drutvu i dravi. Rastui je to problem sa kojim se suoavamo u svijetu i Hrvatskoj. Uzroci su razliiti: problematian obiteljski ivot, siromatvo, nezaposlenost, ugroene moralne i etike ljudske vrijednosti, socijalna iskljuivost, aktualna svjetska kriza, negativni uinci globalizacije, za nas jo uvijek nezaboravljen Domovinski rat itd. Ti uzroci lako aktiviraju nasilno ponaanje kod maloljetnika koje tada ukoliko je jo i potaknuto od vanjskih initelja dovodi do maloljetnike delikvencije. Da bi izbjegli te probleme u njihovo rjeavanje treba ukljuiti sve instance drutvenog sustava obitelj, kolu, dravne ustanove i strunjake. Maloljetniki kriminalitet kao i svaki drugi problem bolje je sprijeiti nego lijeiti. Stoga dravne institucije nastoje prevencijom ili represijom pravovremeno djelovati ne bi li na taj nain smanjile problem delikvencije. Kao djelatnik jedne takve institucije i ja sam se ovdje bavio pitanjem maloljetnikog kriminaliteta, a najvie sam pozornosti posvetio samom nainu postupanja policijskog slubenika prema maloljetnicima. Nastojao sam dati prikaz ovlasti koje takav jedan slubenik ima u skladu sa Zakonima[footnoteRef:15] i propisima kojih se isti trebaju pridravati. Takoer u posljednjem poglavlju naveo sam sankcije koje slijede za nezakonito i nepropisano ponaanje maloljetnika, kao to su odgojne mjere, kazna maloljetnikog zatvora i sigurnosne mjere. Cilj mojeg rada bilo je pruiti jedan standardizirani obrazac ponaanja djelatnika dravne institucije u svrhu preventivnog i represivnog djelovanja prema pitanjima maloljetnikog kriminaliteta. Time sam kao i svojim praktinim djelovanjem elio doprinijeti prvenstveno pravilnom oblikovanju mladih i njihovom usmjeravanju na pravi put, a onda i doprinijeti poboljanju kvalitete ivota i stvaranju pravednog drutva. [15: Vidi Odredbe Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o sudovima, Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama.]

8. LITERATURA: Mati,R.(2003.). DRUTVENA PROMOCIJA BEZAKONJA,Hrvatska sveuilina naklada; Zagreb. Pavii,B., Vei,P. (1999.) KOMENTAR KAZNENOG ZAKONA, MUP RH ; Zagreb. Takanishi (1993) The opportunities of adolescence--research, interventions, and policy:Introduction to the special issue. American Psychologist, 48, 85-87. ZAKON O SUDOVIMA ZA MLADE; Zagreb, 22.10.1997. N.N. 111/97, te ispravak Zakona o sudovima za mlade 27.2.1998. N.N. br. 27/08 ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, 30. 3. 2001., N.N. br. 27/01 Izvori: Specijalizirani policijski slubenici za mlade. http://www.mup.hr/1139.aspx 14.01.2011. Neke posebnosti postupka policije prema mladei http://www.mup.hr/1167.asp 14.01.2011. Maloljetni poinitelji kaznenih djela, prijave , optube i osude 2009. http://www.dzs.hr/ 14.01.2011.

21