87/17 | 06/2012

Restoran/noćni klub „Maxi pub”smjestio se s južne strane gradskog stadiona Maksimir,

u Ulici Divka Budaka

S pravom se može nazvati „steak house” budući je mjesto spravljanja i kušanja najboljih odrezaka u gradu. Za spravljanje istih koriste se najkvalitetnije namirnice

domaćeg podrijetla te roštilj na drveni ugljen.

Organizira proslave svečanosti kao što su promocije, momačke djevojačke, rođendani po povoljnim cijenama uz tamburaše u

dvorani kapaciteta 100 mjesta i terasama pogodnim i za pušače.

U lounge dijelu možete popiti jutarnju kavu uz gratis kifl ice, popiti piće i uživati u mirnoj atmosferi,

surfati putem Wi-Fi te se zabaviti uz živu muziku do kasnih noćnih sati.

Maxi pub, Divka Budaka 18Rezervacije: 01/2303- 711

rotom.international@hi.t-com.hrFaecbook.com/restoranMaxiPub

www.maxi-pub.hr

Dragi svi!Nakon proslave našeg velikog sedamnaes-tog rođendana, upisanih ocjena i dogo-vorenih ljetovanja donosimo Vam zadnji Manager ove akademske godine. Sedam-naest godina, 87 brojeva i nebrojeno puno novinara prošlo je kroz redakciju omiljenog studentskog poslovnog časopisa,a ako Bog da, poživjet će još tri puta toliko! Za ovaj broj smo Vam spremili zanimljive i inspira-tivne članke koji će Vas, nadamo se, po-taknuti na razmišljanje i djelovanje. Ovog puta rubrika Gospodarstvo donosi infor-macije o trenutno vrlo popularnom zlatu, sve o patentima, a ako niste ništa znali o lobistima ima lijeka – članak na 20. stranici bi trebao pomoći. Stranice su se posvetile i Turskoj te islamskom bankarstvu, a veoma zanimljiva i nepoznata tema nalazi se na stranici 14. – Neboderi grada Zagreba. Fakultet vrvi informacijama o obogaćivanju studentskog života kroz volontiranje (stranica 32.), studentske udruge i nji-hove projekte ili kroz studiranje u stranoj zemlji. Svi koji ste razmišljali o odlasku u Irsku iz prve ruke smo Vam napisali doživljaje jedne studentice, dok je druga pisala o doživljaju volontiranja u Udruzi za pse vodiče. Listanjem ove rubrike naučite

biti ‘zapošljiviji’ te pročitajte kako su se proslavili „Radićevi dani“. Rubrika Lounge donosi Vam diskusiju o apsolventskim pu-tovanjima, članak o klađenju, e-knjigama i mnogim drugim aktualnim temama. Ono što bi većinu moglo razveseliti je povratak Babe i Apoljona, naših odličnih ‘provoka-tora suprotnog spola’. Za kraj bih Vas pozvala da nam se pridružite u stvaranju ovog časopisa (prijavnica već čeka na stranici 47.!) te bih Vam zaželjela ljeto puno zabave, novih prijateljstava i ljubavi te odmora.Do sljedeće godine,

Iva KOVAČIĆGlavna urednica

GOSPODARSTVO

6 Patentiranje proizvoda u Hrvatskoj

8 Budućnost poslovanja

10 Primjena i mogućnosti e-novca

12 Kako recesija utječe na tržište nekretninama

14 Zagrebački poslovni neboderi

16 Tursko gospodarsko čudo

18 Bogatstvo ili prokletstvo

20 Tko su i što rade lobisti

21 Vaš kutak, vaša OAZA

22 Bankarski sustav kojem možete vjerovati

24 Budućnost brodogradilišta u Hrvatskoj

26 Izlazak iz krize ili još jedna propala ideja

28 Poslovanje bez fige u đepu

29 Zdraviji i produktivniji životni prostor

Sadržaj

FAKULTET

30 Sigurna investicija

31 Hrvatski student - europski poduzetnik

32 Iskustvo iz prve ruke

33 Kako postati zapošljiviji

34 Republika Irska

36 Što se muti u e-Studentu?

37 Izaberi pravi smjer

38 Dvodnevna proslava na Savi

40 Proslavili smo 20. rođendan

42 Najuspješniji fakultet sveučilišnog natjecanja

44 Kako poboljšati i trenirati pamćenje

LOUNGE

46 Malo meni, malo tebi

47 Međunarodno volontiranje

48 Humanitarni studentski turnir na Jarunu

50 Kako se Hrvati klade

51 Apsolvetska putovanja - ZA i PROTIV

52 esava.info - priča o uspjehu

53 Razgovor za posao - psihološka testiranja

53 Najslabija karika - ljudi

54 Sljedeća najbolja stvar nakon Guttenberga

55 Kolumna bAbA

55 Kolumna Apoljon

56 Guerilla marketing

IMPRESSUMGlavna urednica

Iva Kovačić (glavni.manager@hsa.hr)

Urednici rubrika Gospodarstvo – Dorotea Albertina KNEŽEVIĆ

(gospodarstvo.manager@hsa.hr)

Fakultet – Maja Has (fakultet.manager@hsahr)

Lounge – Daria Keršić (lounge.manager@hsa.hr)

Novinari: Josip RAZUM

Dorotea A. KNEŽEVIĆ

Nina DOMAZET

Mate ROSAN

Marko TODOROVIĆ

Lucija DUBRAVAC

Maja ŠARENIĆ

Marija ŽIGULIĆ

Edo MARTINIS

Branimir RADIĆ

Ana SLADE ŠILOVIĆ

Maja JURČEVIĆ

Aleksandra NIKOLIĆ

Iva KOVAČIĆ

Daria KERŠIĆ

Goran LEPUŠIĆ

Ivona GRGURINOVIĆ

Ana KVESIĆ

Mateja MIKULČIĆ

Tajana LANKAŠ

Antonija JURIČ

Suradnici: eSTUDENT

Financijski klub

Udruga Tim

Marketing i prodaja oglasa poslovni.manager@hsa.hr

Grafički dizajn i prijelom Ivan Čiš

Izdavač Hrvatska studentska asocijacija (manager–magazine.com)

Ekonomski fakultet

Kabinet 407

Kennedyev trg 6, 10000 Zagreb

telefon: 01/2383223

fax: 01/2335633 (s naznakom “za Manager “)

Poslovni studentski list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu stav su njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva.

87/17 | 06/2012 3

GOSPODARSTVO

GOSPODARSTVO

STORYTELLING

Kako doprijeti do slušatelja?U svijetu u kojemu se nove usluge i proizvodi stalno pojavljuju na tržištu i kada je marketing postao jedna od najvažnijih i najsnažnijih funkcija jedne tvrtke, a za kupca se bori svim potreb-nim sredstvima - pitanje je kako nadići konkurenciju i doprijeti do publike na koju ciljamo? Odgovor je storytelling.

Pričam ti priču Od davnina, još dok je čovjek živio u pećini, komunicirao je s drugim ljudima oko sebe i pričao im priče i dogodovštine iz života te se na taj način povezivao s ostalim pripadnicima plemena. Premda je 21. stoljeće doba tehnologije mnogi se vraćaju korijenima pričanja priče kada je riječ o prezentiranju ideja i projekata - jer ništa ne stvara veze i ne budi emocije kod slušatelja kao tradicionalno pričanje poučne priče. Mnogo puta smo bili svjedoci govora

nekih slavnih osoba iz javnog života koji su postali slavni gotovo koliko i njihovi tvorci, a sve zahvaljujući storytellingu. Dobar prim-jer takvog govora je govor Stevea Jobsa na Stanfordu 2005. godine kada je kroz tri priče pokazao svoj životni put i kako je zapravo od propalog brucoša postao jedan od najinovativnijih i najpoznatijih ljudi današnjice. Cijeli je govor, naravno, imao poruku - da u životu ljudi puno vremena potroše na radnom mjestu, te kako bi bili sretni moraju raditi ono što vole. Tako se i defi nicija storytellinga svodi na to da se u ljudima treba stvoriti emocija ili osjećaj pri-padnosti i na taj način ih privući i zagrijati

za svoj projekt, proizvod ili ideju. Menadžer ili voditelj projekta bi, dakle, trebao u pro-jektu naći nešto zanimljivo, što će zaintrigi-rati publiku i s čime će se moći povezati na nekoj dubljoj razini - to može biti igranje na kartu društvene odgovornosti, buđenje nostalgije kod starijih pripadnika društva ili senzibilitet zbog nasilja nad slabijima. Bilo što može upaliti, ali morate znati kakva je publika, i ne manje bitno - morate imati kvalitetan projekt. Stoga, upišite se na neki komunikacijski tečaj ili za probu pričajte djeci priče za laku noć!

Dorotea A. KNEŽEVIĆ

Menadžer ili voditelj projekta bi, dakle, trebao

u projektu naći nešto zanimljivo, što će

zaintrigirati publiku i s čime će se moći povezati na nekoj dubljoj razini.

Dragi moji čitatelji!Nadam se da ste sve ispite rasturili i da Vam ništa drugo ne preostaje nego uživanje u dugom, toplom i bezbrižnom ljetu! Ovaj broj smo napravili kako biste mogli uživati u mnogobrojnim člancima u pauzama od učenja ili u hladu uz čašu omiljenog osvježavajućeg pića! Još jedna akademska godina je iza nas i nadam se da ste postigli sve što ste željeli, a i mi možemo biti zadovoljni ovom svojom menadžerskom godinom iza nas. Nadam se da ste bili zadovoljni rubrikom gosp-odarstvo jer ćete se i sljedeću godinu

družiti sa mnom u ovom uredničkom izdanju. Sve svoje pohvale, kritike i pri-jedloge možete slati na našu Facebook stranicu ili na naše mail adrese. Nemo-jte zaboraviti čitati nas na webu gdje naši novinari drže korak s događanjima, koja su bitna ili zanimljiva za jednog prosječnog studenta ekonomije. I za kraj, svi zainteresirani koji nam se žele pridružiti u stvaranju časopisa mogu ispu-niti prijavnicu priloženu u ovom broju.Puno lijepih pozdrava,

Vaša urednica rubrike gospodarstvo,Dorotea A. KNEŽEVIĆ

87/17 | 06/20124

GOSPODARSTVO

NISKOENERGETSKIM KUĆAMA DO SMANJENJA TROŠKOVA

„Trolitarske“ kućeVisoke cijene energije, globalne klimat-ske promjene, ali i želja za kvalitetnijim životnim prostorom uvjetovale su prom-jene u izgradnji stambenih objekata. Jedan od načina kako riješiti navedene probleme su niskoenergetske kuće.

Optimizacija potrošnje energije i postizanje najbolje moguće iskoristivosti dostupne energije nije nova ideja. Tim problemom, još prije 2500. godina, bavio se grčki filo-zof Sokrat, a u novije vrijeme takve kuće poznate su pod nazivom niskoenerget-ske kuće. Ne postoji globalno prihvaćena definicija niskoenergetske kuće, a razlog tome su velike varijacije u nacionalnim standardima. Dok je Njemačkoj nisko-energetski standard za grijanje prostora zahtjeva energetsku potrošnju od 50 kWh/m2 godišnje, u Hrvatskoj je situacija nešto drugačija i to zahvaljujući povoljnijoj kli-mi. Niskoenergetski standard građevina u Republici Hrvatskoj zahtijeva energetsku potrošnju za zagrijavanje prostora od 40 kWh/m2 godišnje, dok na jugu Hrvatske ta vrijednost može biti znatno niža. Niskoen-ergetske kuće možemo jasnije izraziti ek-vivalentom potrošnje od 3 litre loživog ulja pa se niskoenergetske kuća popularno još i naziva „trolitarska“ kuća.

Zašto niskoenergetska kuća?Zahvaljujući niskoenergetskom standardu proizlazi da objekt sam po sebi godišnje ostvaruje od 60 do 90 posto uštede za grijanje i hlađenje u odnosu na klasičnu gradnju. Među ostale konstrukcijske i građevinske doprinose možemo ubrojiti

jeftinije održavanje, veća ugoda življenja i čistoću zraka. No, ovdje se javlja problem jer ti doprinosi nisu direktno mjerljivi i ne mogu se ni predvidjeti ni financijski izraziti, ali zasigurno imaju svoju nepobitnu vrijed-nost. Instaliranjem trošila visokog energet-skog razreda, pametne rasvjete, logičkog upravljanja potrošnjom energenata i vode također se brzo smanjuju troškovi. Nave-denim uštedama treba pridodati uštede u bržoj gradnji, jer za gradnju niskoener-getske kuće potrebno je od jednog do tri mjeseca u odnosu na višegodišnju gradnju koja je karakteristična za klasične kuće. Postoji još mnogo čimbenika koji govore u prilog ovakvom tipu gradnje u odnosu na klasičnu gradnju, a neki od njih su: individ-ualan pristup svakom projektu, optimalna klimatizacija koja je pogodna za osobe koje imaju problema s alergijama, visoki stand-ardi i kvaliteta, te veća otpornost na potres. U Hrvatskoj većina investitora još uvijek se odlučuje za klasičnu gradnju, a procjenjuje se da niskoenergetske kuće čine manje od pet posto svih obiteljskih kuća. Unatoč tome zadnjih nekoliko godina zanimanje za niskoenergetske kuće sve više raste, oso-bito među mladim obiteljima.

Europski ekološki ciljeviCilj Europske unije je smanjenje utjecaja na klimatske promjene. Svi koraci koje Eu-ropa poduzima u tome smjeru potaknuti su europskom inicijativom koja se popularno naziva tri puta 20. Kako bi ostvarili postav-ljeni cilj, Europska unija je 2007. godine us-vojila zakonske akte kojima bi se do 2020. godine trebalo postići: 20 posto manje emisije stakleničkih plinova, 20 posto ud-jela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji i 20 posto manju potrošnju energije. Kako bi bile dio kluba 2020., Hrvatska kao i ostale zemlje koje teže eurointegraciji, trebale bi se predložiti različite scenarije energetskog razvitka. Jedan od prioriteta u strateškim energet-skim dokumentima Europske unije je ener-getska učinkovitost. Unaprjeđenje ukupne energetske učinkovitosti stambenih objeka-ta predstavlja isplativu mogućnost borbe protiv klimatskih promjena, poboljšanja sigurnosti opskrbe energijom te istodob-nog poticanja građevinskog sektora, ali i cjelokupnog gospodarstva u Europskoj Uniji.

Katarina VRANJIĆ

Niskoenergetska kuća još se popularno naziva i „trolitarska“ kuća.

Unaprjeđenje ukupne energetske učinkovitosti stambenih objekata predstavlja isplativu mogućnost

borbe protiv klimatskih promjena.

87/17 | 06/2012 5

GOSPODARSTVO

ZAŠTITA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Patentiranje proizvoda u HrvatskojIntelektualno vlasništvo je skupni na-ziv za subjektivna prava nad nemateri-jalnim dobrima. Ono je kreativna re-alizacija neke ideje, plod ljudske mašte. U fizičkom smislu ono je neopipljivo, međutim, ima sve karakteristike imov-ine, te se tako može prodati, kupiti, li-cencirati, zamijeniti ili naslijediti kao i svako drugo vlasništvo. Kroz cijelu ljudsku povijest čovjek je imao potre-bu zaštititi plodove svojeg intelekta od zloupotrebe. Upravo zato je razvijen sustav pravne zaštite intelektualnog vlasništva i na taj se način potaknula kreativnost koja doprinosi općem ljud-skom razvoju i blagostanju.

Ukratko o intelektulanom vlasništvuIntelektualno vlasništvo obuhvaća au-torska i srodna prava te prava poslovnog vlasništva. Autorsko pravo podrazumi-jeva isključivo pravo autora na raspola-ganje njihovim književnim, znanstvenim ili umjetničkim djelima, te djelima iz drugih područja stvaralaštva. Srodna prava se odnose na prava umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i emitiranja radi-ja i televizije, dok industrijsko vlasništvo obuhvaća zaštitu izuma od konkurenata,

kojima poduzeće štite svoje vlastite inter-ese i unaprjeđuje poslovanje.

Povijest zaštite intelektualnog pravaPostupak zaštite intelektualnog vlasništva datira još iz vremena grčkih gradova-država i antičkog Rima. Tada su se štitili kuharski recepti, a osoba je dobivala ekskluzivno pra-vo na korištenje tog recepta godinu dana. U Engleskoj je propis Statute of Monopolies, iz 1623. godine, prvi regulirao zaštitu izu-mitelja u povijesti i određivao je uvjete pod kojima su se mogli izdavati patenti za nove izume. Hrvatska ima uspostavljen sustav zaštite intelektualnog vlasništva od vreme-na Austro-Ugarske monarhije. Samostalna zaštita intelektualnog vlasništva započela je s neovisnom Hrvatskom, pa je današnji

Državni zavod za intelektualno vlasništvo osnovan 31. prosinca 1991. godine.

PatentiPatent je pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje nekog tehničkog problema, obično se odnosi na određeni proizvod, postupak ili primjenu. Tom ispravom se zaštićuje isključivo pravo korištenja nekog izuma, na razdoblje ne duže od 20 godina, te se osigurava vlasniku pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili prodaju zaštićenog izuma. Patent je pravo koje u Republici Hrvatskoj dodjeljuje Državni za-vod za intelektualno vlasništvo, a na region-alnoj razini Europski patentni ured. Vlasnik može patent prepustiti trećim osobama, na određeno vrijeme, davanjem licence ili ga može u potpunosti prenijeti na neku treću osobu. Patent se izdaje prema teritorijal-nom načelu i vrijedi samo na teritoriju one države ili regije u kojoj je priznat. Da bi se ostvarila patentna zaštita, prijavitelj je dužan otkriti tehničke detalje izuma.

Postupak zaštite intelektualnog vlasništva datira još iz vremena grčkih gradova-država i antičkog Rima.

Minimalni ukupni troškovi priznavanja patentna, u slučaju da je prijavitelj ujedno i izumitelj, su 3.590,00 kn, a maksimalni, ukoliko prijavitelj

nije izumitelj iznose do 6.110,00 kuna.

87/17 | 06/20126

GOSPODARSTVO

Što se ne može zaštititi patentom?Patentom se ne može štititi ideja već konk-retno rješenje nekog tehničkog problema. Da bi se neki izum zaštitio, on mora biti nov, ne smije biti prikazivan u javnosti ig-dje u svijetu, mora imati inventivnu razinu i mora biti industrijski primjenjiv (mora biti praktično primjenjiv, a ne samo teoretski) i prikladan za proizvodnju. Također, izum mora spadati u kategoriju koja je podložna patentnoj zaštiti.

Prijava patentaPrije podnošenja prijave za patentiranje, posebno u inozemstvu, valja imati na umu da ono iziskuje poprilično velike troškove. Sam postupak je relativno dugotrajan i složen, te osim financijskih ulaganja, zahti-jeva i dobro poznavanje patentnog sustava i određeno iskustvo. Veliki dio patentnih prijava nikada ne postane patent, iako su u postupak zaštite ranije uložena značajna sredstva i vrijeme. Patent može prijaviti sam izumitelj, više izumitelja, u slučaju da je izum stvoren zajedničkim radom ili pravni slijednik. Postupak započinje podnošenjem prijave, te se ona nakon formalnog ispiti-vanja objavljuje u službenom glasilu Zavo-da, nakon čega postaje dostupna javnosti, a svaka zainteresirana osoba ima pravo uvida u tekst prijave. Nakon toga Zavod provodi ispitivanje sadržaja patentne prijave. Postu-pak može rezultirati priznavanjem patenta, ako su zadovoljeni propisani uvjeti ili od-bijanjem zahtjeva, ako nisu. Prije konačne odluke o odbijanju zahtjeva, prijavitelj ima priliku eventualnim izmjenama patentnih zahtjeva ili podnošenjem dodatnih argume-nata ishoditi povoljan rezultat postupka.

Troškovi patentiranjaTijekom samog postupka priznavanja pat-entiranja potrebno je podmiriti određene pristojbe koje ulaze direktno u državni proračun te troškove za pružanje financi-jskih usluga koje ulaze u prihod Zavoda. Važno je znati da su izumiteljima predviđene

i neke olakšice, koje mogu bitno smanjiti početnu razinu troškova. Ako je podnositelj prijave ujedno i sam izumitelj, moguće je smanjenje troškova do 50 posto. Minimalni ukupni troškovi priznavanja patentna, u slučaju da je prijavitelj ujedno i izumitelj, su 3.590,00 kuna, a maksimalni, ukoliko prijavitelj nije izumitelj iznose do 6.110,00 kuna. Nakon priznanja, patent je potrebno održavati, za što se također plaća naknada. Primjerice, za dvadesetu godinu taj se iznos penje do 6.900,00 kuna za neizumitelje i 3.450,00 za izumitelje.

Hrvatski patentiNajpoznatiji hrvatski patent zasigurno je azitromicin, poznatiji pod nazivom Suma-med te je on ujedno i najrašireniji hrvatski patent u svijetu. Sumamed je razvio tim jugoslavenskih farmaceutskih stručnjaka iz tvornice lijekova Pliva. Kemijska formula ot-krivena je 1980. godine, a već iduće godine spoj je patentiran. Na područje Europe, Pliva je lansirala svoj proizvod pod nazivom Sumamed, dok je u Istočnoj Europi i na području Amerike lansirala svoj proizvod pod nazivima Pfizer Zithromax i Zentiva

Azotrox. I dok ostale svjetske kompanije i svijet u cjelini bilježe rekordan broj prijav-ljenih patenata, u Hrvatskoj taj broj stagni-ra već nekoliko godina. I dok međunarodna kineska, japanska ili njemačka poduzeća prijavljuju do tri tisuće izuma godišnje, u Hrvatskoj je na nacionalnoj razini, 2011.

godine prijavljeno svega 48 izuma.

Kršenje autorskih pravaPravni postupci pokrenuti zbog kršenja prava intelektualnog vlasništva u Hrvat-skoj još uvijek su rijetkost, ali to ne znači da se prava ne krše. Sam sustav zaštite prava unaprijeđen je u posljednjih nekoliko godina, no još uvijek je znatno iza susta-va razvijenih zemalja, pa se često kršenje intelektualnih prava ne prepoznaje kao zakonski kažnjivo djelo. Ponekad i sami nositelji prava zaključuju kako se ne isp-lati vođenje postupaka protiv prekršitelja, već pribjegavaju neformalnim načinima rješavanja sporova, kao što su nagodbe ili ponuda licence. Zahvaljujući pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, u čijim zakonima zaštita intelektualnog vlasništva predstavlja vrlo bitnu stavku, u Hrvatskoj sve više raste interes za dodatnim unaprjeđenjem sustava i dodatnom edukacijom na tom području.

Marija ŽIGULIĆ

Najpoznatiji hrvatski patent zasigurno je azitromicin, poznatiji pod nazivom Sumamed,

te je on ujedno i najrašireniji hrvatski patent u svijetu.

Pravni postupci pokrenuti zbog kršenja prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj još uvijek su

rijetkost, ali to ne znači da se prava ne krše.

87/17 | 06/2012 7

GOSPODARSTVO

PROJEKTNI MENADŽMENT

Budućnost poslovanjaBiti uspješan i bolji od konkurencije ključan je zadatak i konačan cilj svakog poduzeća. U svrhu ostvarivanja tog cil-ja, ono piše svoj strateški plan kako bi, korak po korak, došlo do željenih rezul-tata. No, svjedoci smo sve većih i turbu-lentnijih promjena u okolini, što otežava uspješno ostvarenje planiranog. Zbog toga, sve više menadžera današnjice pribjegava projektnom menadžmentu, instrumentu uspješnog ostvarenja strategije u današnjem svijetu prom-jena.

ProjektiDa bi projekt bio projekt potrebno je zado-voljiti nekoliko karakteristika - mora biti vre-menski ograničen, mora imati svoj budžet, mora se sastojati od niza povezanih zadata-ka, a rezultat tih aktivnosti treba biti nešto novo. Cilj projekta mora biti specificiran i usklađen sa strategijom poduzeća. Svi projekti dijele jednu zajedničku karakteris-tiku – pretakanje ideja i djelatnosti u nove tvorevine. Uvijek prisutan element rizika i nesigurnosti ukazuje da se rijetko kad ak-tivnosti unutar jednog projekta mogu pred-vidjeti s apsolutnom sigurnošću. Za neke vrlo kompleksne projekte sama mogućnost izvođenja i završetka projekta ne može biti predviđena. No ključ uspjeha se ne sastoji od toga da projekt bude obavljen na vri-jeme, nego da se postignu definirani ciljevi projekta. Uspjeh se sastoji od samo 30 posto završetka po dogovorenom vremenu, a 70 posto od postizanja ciljeva. Primjer

toga je jedan od najpoznatijih simbola Sid-neya i Australije, Sidney Opera House, koji je prekoračio limit budžeta za 14 puta veću cifru, te vremensko ograničenje za 12 go-dina - ali je postigao cilj.

Projektni menadžmentPodručje upravljanja projektima, iako se razvilo iz tehničkih disciplina, s vremenom je pod utjecajem drugih područja sve više postalo multidisciplinarno. Tako za uspješan rad na cjelokupnom projektu treba uzeti u obzir, osim užeg područja upravljanja pro-jektima, prije svega organizacijsku struktu-

ru i okruženje projekta, znanje s područja primjene projekta, standarde i pravni ok-vir, te općenito znanje iz poslovnoga up-ravljanja i međuljudskih odnosa. Svaki od tih čimbenika može imati veliki utjecaj na uspješnost projekta. Projektni menadžment, kao i “standardni” menadžment obuhvaća funkcije planiranja, organiziranja, praćenja i kontrole svih aspekata projekta te moti-viranje svih uključenih osoba za postizanje projektnih ciljeva. Projektni menadžer je osoba odgovorna za realizaciju svih poslova i aktivnosti u određenom projektu i izravno je odgovorna direktoru poduzeća. To je vrlo zahtjevan posao, za koje su potrebne vještine odlučnosti, inteligencije, samou-vjerenosti, organiziranosti, motivacije i poštenja te fleksibilnosti i prilagodljivosti promjenama. Na projektu radi projektni tim, pod vodstvom projektnog menadžera. To je stručna skupina zadužena za neposrednu izvedbu projekta, a sastoji se od članova tima koji svatko za sebe ima svoju funk-ciju, kao što je u poduzeću ima svaki odjel. Projektni timovi su najčešće virtualni timovi koji se sastoje od članova koji se nalaze na različitim lokacijama u svijetu, a povezuje ih moderna tehnologija. Takvi timovi su

U Hrvatskoj je projektni menadžment još prilično nerazvijena disciplina, međutim, Hrvatska udruga za upravljanje projektima (HUUP) pokušava nadvladati

opće neznanje u tom području.

87/17 | 06/20128

GOSPODARSTVO

vrlo isplativi jer se smanjuju troškovi najma ureda i poslovnica - najčešće je potrebno imati samo prijenosno računalo i Internet. Također, svaki član tima se specijalizira u jednom području djelatnosti pa se tako najbolje iskorištavaju potencijali svakog člana. Projektni menadžment je danas vrlo priznat instrument stjecanja konkurentske prednosti, i to iz nekoliko razloga. Prvo, sve je veći broj alata i tehnika kojima se služe projektni menadžeri, a čemu po-goduje i sve veća dostupnost informaci-jske i komunikacijske tehnologije. Projektni menadžement je priznat i od strane top menadžera koji su u jednu ruku i projektni sponzori, odnosno njihov je zadatak da se projekti ostvare i kad stvari krenu niz brdo.

Razlog zašto su projekti tako popularan način ostvarenja ciljeva poduzeća je što se klasičnim putem ne može toliko dobro odgovoriti na specifične potrebe projekt-nog kupca/korisnika kao što na njih može odgovoriti projektni tim svojim specijal-iziranim znanjima i vještinama, te posebno definiranim ciljem, budžetom i vremenskim ograničenjem. Čak i samo poslovanje može biti ugroženo promjenama na tržištu koje nisu mogle biti predviđene i potreban je novi način pristupanja ostvarenju ciljeva, a projekti su izvrstan način na koji se te promjene mogu anticipirati i iz čijeg proc-esa može nastati nešto novo, inventivno ili inovativno. Projekti su tu da remete status quo, te postaju spiritus movens. Oni, za

razliku od poslovnih procesa, ne održavaju tržišne pozicije, već pomažu u stjecanju konkurentskih prednosti.

Novi trendovi u upravljanjuZanimljiva je činjenica da je u 2001.godini prema podacima Bureau of Econimic Analy-sis na privatne i javne projekte potrošeno 2.300 milijardi američkih dolara, što je ek-vivalent 25 posto američkog BDP-a u tome trenutku. Svake godine sve više opada postotak onih menadžera koji nisu svjesni prednosti projektnog menadžmenta, pa je tako taj postotak od 40 posto u 2004. godini pao na 28 posto u 2007. U Hrvat-skoj je projektni menadžment još prilično nerazvijena disciplina, međutim, Hrvatska udruga za upravljanje projektima (HUUP) pokušava nadvladati opće neznanje u tom području. Njihova sekcija Young Crew Croatia organizira radionice o projektnim timovima kako bi mladi i studenti naučili što više o upravljanju projektima, a njihova misija je razviti mlade voditelje projekata promidžbom inovacija i novih istraživanja u tom području. Sudionici konferencije tako su od stručnjaka za ljudske resurse doznali kojim se metodama poslužiti za odabir ljudi u projektni tim, a od predsjednika udruge za mirenje kako rješavati sporove - ukrat-ko, kako dobro funkcionirati u nekom timu, ali i kako ga sastaviti. Jedna od uspješnih implementacija projektnog menadžmenta u poslovanje hrvatskog poduzeća je primjer tvrtke Geofoto čija je pomoćnica direktora Uprave, Ivana Lampek Pavčnik, izjavila da je izazov voditi projekte s malim proračunom. Za uspjeh su, istaknula je, važni vizija, kreativnost, uporaba nove tehnologije, prilagođavanje tržištu i stalno osluškivanje tržišnih potreba. Direktor HUP-a, Davor Majetić, izjavio je da se nužne i promjene sustava vrijednosti, te da treba raditi na promociji izvrsnosti, rada, profesionalnosti, dijaloga i etičnosti, a u svemu tome važna je uloga projektnog menadžmenta. Iz sve-ga navedenog možemo zaključiti da nema sumnje kako sve više menadžera prihvaća važnost projekata kao alata u stjecanju konkurentske prednosti i prilagođavanja tržištu.

Dorotea A. KNEŽEVIĆSven STANIČIĆ

U 2001.godini na privatne i javne projekte potrošeno je 2.300 milijardi američkih dolara, što je ekvivalent

od 25 posto američkog BDP-a u tome trenutku.

Postupak zaštite intelektualnog vlasništva datira još iz vremena

grčkih grad-država i antičkog Rima.

87/17 | 06/2012 9

GOSPODARSTVO

E-NOVAC

Primjena i mogućnosti elektroničkog novcaRevolucionarne promjene u komuni-kacijskoj i informacijskoj tehnologiji omogućile su ekspanziju elektroničkog sustava plaćanja u čitavom svijetu. Znači li to da su već postavljeni čvrsti temelji razvoju “bezgotovinskog društva”?

Što je e-novac?Elektronički novac, poznatiji pod nazivom e-novac, suvremeno je sredstvo plaćanja, koje omogućuje odvijanje svih monetarnih transakcija digitalnim putem. Njegovo uvođenje u monetarni sustav može se gle-dati kao pojednostavljenje brojnih tran-sakcija, koje su ovom inovacijom svedene samo na nekoliko „klikova“ ili pokreta ru-kom. Razvoj e-novca može se pratiti od kra-ja sedamdesetih godina 20. stoljeća kada je napravljena prva kartica s ugrađenim mikroračunalom u čipu, a od tad teče us-poredno s razvojem Interneta i tehnologi-je, koji su njegovu danas široku primjenu učinili ekonomski održivom.

Zašto je e-novac toliko privlačan?Jedan od glavnih razloga je već spomen-uta jednostavnost korištenja u kombinaciji s uvijek dostupnom i brzom uslugom, bez potrebe za nošenjem klasičnog novčanika, koji nakon svake manje kupnje često bude pun teških i neželjenih kovanica. Ipak, najvažnije je istaknuti širinu primjene e-novca.

Upotreba e-novca u sumvremenom poslovanjuDanas gotovo sve banke nude niz online usluga, koje omogućuju svakom klijentu pristup i upravljanje vlastitim računom, bez čekanja dugih redova za obavljanje transak-cija u banci. Usluge obuhvaćaju, primjerice, uvid u stanje računa, online kupovinu, up-latu plaća zaposlenicima, ulaganja u finan-cijske instrumente i sl., bez obzira gdje se klijent banke u tom trenutku nalazi. Nara-vno, preduvjet je instalacija softvera koji omogućuje navedene aktivnosti te posje-dovanje čip-kartica No, izuzev navedene „klasične“ primjene e-novca, zanimljivije su inovacije u tom području, između ostalog

takozvani „wave and pay“ ili NFC (Near-field communication). Ova tehnologija omogućava korisnicima da samo prislone svoje mobilne telefone uz specijalizirane čitače u trgovini, metrou ili restoranu i plaćanje se izvrši automatski, bez upotrebe gotovine ili plaćanja karticom i unošenja PIN-koda. „Wave and pay“ je trenutno najpopularniji u Južnoj Koreji, Japanu te Singapuru, a od ove godine i u Velikoj Bri-taniji. Tom otkriću prethodile su kartice bez kontakta, prvi put predstavljene u Hong Kongu 1997. godine koje najviše olakšavaju manje transakcije (do 150 kn), a također funkcioniraju na NFC principu. No, ako je vrijednost transakcije iznad maksimalnog iznosa, kartica automatski prelazi na sis-tem obične čip-kartice i traži se unos PIN-a. Kako bi se smanjio rizik od zloupotrebe u slučaju gubitka ili krađe kartice, sustav provodi periodične provjere pri kojima se kartica mora upotrijebiti na klasičan način uz unošenje PIN-a. Prednosti ovog pristu-pa su brojne – veći volumen transakcija u kraćem roku, što povećava zadovoljstvo nuditelja usluga zbog veće zarade, kao i potrošača, zahvaljujući svojoj praktičnosti, jednostavnosti te mogućnosti uštede tije-kom kupnje.

Google WalletGoogle se prošle godine uključio u NFC koncept i na tržište lansirao novu uslugu – Google novčanik koja podržava „wave and pay“ na Android telefonima te omogućuje korisnicima da svoje kreditne kartice učitaju u aplikaciju. Uz ovu uslugu, Google je po-nudio i servis Google Offers, koji korisnike opskrbljuje svim potrebnim informacijama vezanim uz kupnju, kao što su posebne po-nude u trgovinama, koje posjeduju čitače za Google Wallet. Budući da su Appleovi mobiteli trenutno izostavljeni iz čitavog koncepta, pretpostavlja se da će iPhone 5, koji bi trebao doći na tržište u rujnu ove godine imati ugrađenu NFC tehnologiju te tako još više obogatiti ponudu aplikacija koje koriste e-novac.

Iva VUGER

„Wave and pay“ omogućava korisnicima da prislonom svojih mobilnih telefona uz specijalizirane čitače u

trgovini ili restoranu plaćanje izvršavaju automatski.

87/17 | 06/201210

GOSPODARSTVO

TRŽIŠTE NEKRETNINA

Kako recesija utječe na tržište nekretninaRecesija utječe na kretanje cijena u svim segmentima života, a kako je tržište nekretnina po svojim osobinama kao i svako drugo tržište, recesija je utjecala i na njega. Kakva je situacija na tržištu nekretnina pročitajte u ovom članku.

Ekspanzija izgradnjePočetak ovog desetljeća pa sve do 2008. godine broj novoizgrađenih stambenih ob-jekata u Republici Hrvatskoj je imao uzlazan rast. Građevinom su se počeli baviti svi oni koji su imali višak kapitala, te svi oni kojima građevina inače nije sastavni dio djelatnosti, ali su u njoj vidjeli šansu da zarade i šansu da preko stanogradnje i prodaje stanova ostvare velike prihode i steknu novi kapital, te ga pretvore u privatnu imovinu. Ta velika ekspanzija izgradnje stanova i apartmana odvijala se prije nastanka svjetske krize, dok je još postojao veliki interes za kupovi-nom i dok su ljudi imali mogućnosti i uvjete za dobivanje kredita.

Recesija i njezino djelovanjePoznato je da ekonomske krize dolaze periodično i zahvaćaju manji ili veći broj država, regija ili cijeli svijet. Ova kriza koja još uvijek traje je kriza koju je proiz-veo neoliberalni kapitalizam i pogađa veći dio svjetske privrede. Jedini koji su izuzeti iz te krize su Rusija, Kina, Brazil, Indija i

Južnoafrička Republika, tj. zemlje koje imaju jaku sirovinsku bazu, jeftinu radnu snagu, brzu prilagodbu novim situacijama i nemaju velik unutarnji ni vanjski dug. Hr-vatska je zemlja koja je već godinama u razvoju. Za sobom vuče posljedice rata i ne-transparentnu privatizaciju koja je do kraja uništila većinu privrednih subjekata koji su bili značajni u regiji, ali i šire. Odraz te krize koja je krenula iz SAD-a, preko europskih zemlja, pogodila je i Hrvatsku, koja živi na malom broju zaposlenih ljudi, a na velikom broju umirovljenika i privilegiranih. U tom sistemu u kojem su radna mjesta čista lutri-ja, redovna plaća privilegija, a broj likvidnih poduzeća rijetkost, teško je očekivati proc-vat tržišta nekretnina. Da bi pojedinac kupio stan ili izgradio kuću, on na svoja leđa stav-lja teret zaduženja koje ga prati cijeli život. Da bi to ostvario mora imati dugoročno siguran posao i pristojna primanja da može otplaćivati kredit, a ujedno ispunjavati sve obveze koje jedna obitelj ima. Krivo se interpretira da kriza traje samo ovih par godina. Kriza na našem području traje od devedesetih godina prošlog stoljeća, pa i nešto prije toga, kada su inflacije dnevno mijenjale tečaj i do 20 posto. Izgradnja u RH se odvijala prije svega zbog zaduživanja države, izgradnje prometnica, a u stam-benom dijelu zbog izgradnje uništenih stambenih objekata za vrijeme rata. Još

jedna bitna činjenica koja utječe na cijene i na slabu prodaju nekretnina u RH, je vi-soka cijena po kvadratu, koja je na nivou svih europskih zemalja. Ta cijena kvadrata je visoka prije svega zbog cijena zemljišta, te ogromnih komunalnih i ostalih naknada koje moraju biti podmirene prije samog početka gradnje. Precijenjenost zemljišta naročito uz obalu, dovodi do takvih visokih cijena apartmana da se danas teško nalaze kupci i među strancima. Činjenica je isto tako da sam Zagreb ima otprilike 10.000 neprodanih stanova koji čekaju kupce već više od dvije godine, ali teškoće u kojima se nalaze građani RH, borba za osnovnu egzistenciju i preživljavanje, nisu garancija da će ti isti stanovi naći kupca, nego će ih zub vremena devastirati, pa će kao i mno-ga druga zdanja biti sakupljalište otpada, životinja i sl.

Što dugoročno donosi stanje recesije?Ekonomski potencijal države je toliko ni-zak da se briga države većinom svodi oko punjenja državnog proračuna povećanjem poreza i cijena strateških proizvoda kao što su energija i hrana. Djelovanje tih meha-nizama još više građane udaljava od toga

Recesija će nestati onda kada se stvore preduvjeti da većina ljudi radi i da od rada živi zadovoljno, ispunjavajući osnovne

životne potrebe, a jedna od osnovnih je

stanovanje.

87/17 | 06/201212

GOSPODARSTVO

da se zadužuju i da ulaze u dugoročne in-vesticije i da svoje stambeno pitanje riješe na taj način. To znači da se zapravo koči osnovni pokretač razvoja privrede i države, a to je građevina na koju su vezane mnoge druge industrije. Recesija će trajati sve dok većina građana ne bude imala podjednake uvjete i šanse za normalan život. Isto tako tržište nekretnina će se pokrenuti onda kada te šanse prerastu u mogućnosti i kada pojedinac vidi čistu perspektivu i šansu da uspije u radu, životu i u društvu. Prestanak svega lošega će biti kada ljudi počnu raditi, dobivati plaću, kupovati ili graditi i živjeti u bolje organiziranim središtima. Recesija će nestati onda kada se stvore preduvjeti da većina ljudi radi i da od rada živi zadovolj-no, ispunjavajući osnovne životne potrebe, a jedna od osnovnih je stanovanje.

Investitori na tržištu nekretninaNa tržištu nekretnina postoje mali i ve-liki investitori. Mali investitori su više zahvaćeni krizom, jer veliki zbog svoje snage, postojeće imovine i postojećih ve-likih prihodovnih projekata, lakše dolaze do sredstava kod banaka i lakše im se odo-bravaju nova zaduženja. U trenucima re-cesije je bitno da građevinari preispitaju za koje tržište grade svoje projekte. Možemo primijetiti da i u doba recesije postoje kupci

stanova, ali oni čine vrlo malen broj. Kupci postaju realniji, educiraniji i izbirljiviji. Oni vrlo oprezno procjenjuju svaki metar svoga budućeg stana i vrlo oprezno ulažu novac, jer se stambeni krediti odobravaju izrazito selektivno. Od investitora, jedini koji nešto prodaju u vrijeme recesije su oni koji su se orijentirali na izgradnju stambenih zgra-da s jednosobnim ili manjim dvosobnim stanovima jer su to jedini stanovi koji se sada prodaju. Cijene stanova mogu jedino spuštati oni investitori koji su uspjeli finan-cirati izgradnju bez kredita.

Što je potrebno da bi se tržište nekretnina RH izvuklo iz recesije?Svi dosadašnji napori banaka i države nisu doveli do značajnog pomaka nabolje, a nije došlo ni do značajnog pada cijena na tržištu nekretnina. Sve veći broj otkaza u mnogim agencijama i sve manji broj samih agencija ukazuje da je nekretninu vrlo teško prodati. Jedino učinkovito rješenje je povećanje in-vesticija. Hrvatsko tržište je malo u odno-su na druge i ne može samo pokrenuti značajniji investicijski ciklus jer ne postoji dovoljno investitora. U ovim se trenucima očekuje rast najvećih europskih tržišta koji bi trebali pokrenuti novi investicijski ciklus u Hrvatskoj, a činjenica da je Hrvatska sve bliže Europskoj Uniji moglo bi još više

otvoriti vrata novim investitorima. Prema izvješću Colliers Internationala nazvanom “ Pregled tržišta u istočnoj Europi 2012.” promet na tržištu nekretnina u Hrvatskoj u prošloj godini je iznosio 177,5 milijuna eura. U to su uključene četiri veće transak-cije, a jedna od njih je prodaja Jadranskih luksuznih hotela. Iz izvješća za 2012. god-inu očekuju povećanje investicija na tržištu zbog Vladine najave fiskalne konsolidacije i smanjenja proračunske potrošnje. Pozitivna investicijska klima u Hrvatskoj očekuje se i kako sam već navela zbog skorog ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Kriza koja je zadesila tržište nekretnina u RH ipak donosi i nešto dobro, a to je da sada sve agencije moraju imati radnu licencu i da njihov rad mora biti u skladu sa zakonom. Isto tako porastao je i udio internet poslovanja i mno-gi smatraju da je budućnost oglašavanja nekretnina upravo u novim tehnologijama. Recesija je donijela mnoge nedaće, ali čini se da će ipak uvesti i malo reda na kaotično tržište nekretnina što će u budućnosti po-godovati i prodavateljima i kupcima.

Jelena VRBAN

Sve veći broj otkaza u mnogim agencijama i sve manji broj samih agencija ukazuje da je nekretninu

vrlo teško prodati.

Čini se da će receija uvesti i malo reda na kaotično tržište nekretnina što će u budućnosti pogodovati i

prodavateljima i kupcima.

87/17 | 06/2012 13

GOSPODARSTVO

REPORTAŽA

Zagrebački poslovni neboderiZagreb kao glavni grad te poslovno i adimnistrativno središte ima najdužu tradiciju gradnje poslovnih nebodera u Republici Hrvatskoj. Prvi poslovni ne-boder izgrađen je na Trgu bana Josipa Jelačića 1958. godine, a nakon njega izgrađeni su mnogi neboderi koji su obilježili grad Zagreb na svoj način.

Poslovni neboderPrema samoj definiciji struke važno je raz-likovati poslovni od stambenog nebodera. Prva razlika jest ona osnovna, koja polazi od toga da su poslovni neboderi namjen-jeni obavljanju poslovnih aktivnosti te se koriste za uredske poslove, shopping centre ili pak pružanje hotelskih usluga. Nadalje, uobičajeno je da su građeni od kvalitetnijih

materijala te su atraktivnijeg izgleda. Treća razlika očituje se u tehničkim karakteristi-kama, tako da etaže poslovnih nebodera imaju prosječnu visinu od oko 3.5 m, dok kod stambenih nebodera to iznosi nešto više od 2 metra.

Zagreb SkylineZagreb kao glavni grad te poslovno i adim-nistrativno središte ima najdužu tradiciju gradnje poslovnih nebodera u Republici Hrvatskoj. Prvi poslovni neboder izgrađen je na Trgu bana Josipa Jelačića još davne 1958. godine te je jednostavno nazvan Ne-boder, a poznat je i kao Ilica 1. Kasnije su izgrađeni još neki za to vrijeme respekta-bilni objekti, poput Vjesnikova nebodera (1972.), Zagrepčanke (1976.), Ciboni-nog tornja (1987.) i Chromosovog tornja (1989.). Tijekom tranzicijskog razdoblja Zagreb ne dobiva nove poslovne nebodere, a dva su razloga tome. Prvi je oporavak gospodarstva nakon ratnih godina (1991. – 1995.), a drugi su podzemne vode. Naime, već dugo je poznato kako Zagreb leži na većim količinama podzemnih voda koje se sa Medvednice slijevaju prema rijeci Savi, što znatno otežava i poskupljuje gradnju vi-sokih građevina. Upravo ova dva čimbenika utjecala su na to da Zagreb ni danas nema poslovni neboder visine veće od 100 met-ara. Nakon tranzicije i ukorak s početkom novog milenija izgrađen je Eurotower, zas-ada najviši poslovni neboder u Hrvatskoj, a još nekoliko projekata upravo je privedeno kraju (Sky office, Green gold tower) ili su u pripremi (Neboder 123, Savica centar).

Poredak nebodera po visiniKako je već navedeno, danas najviši poslov-ni neboder u Zagrebu jest Eurotower, koji je poznat po tome što je u njemu smještena Zagrebačka burza vrijednosnih papira. Vi-sok je 96 metara te ima 23 kata. Otvoren je 2006. godine, a nalazi se na križanju Vuko-varske i Lučićeve ulice. Ukupna rasploživa površina zgrade iznosi oko 35.000 kvadrat-nih metara, ali ne izdaje se sav prostor za uredsko korštenje. Katove poslužuje osam modernih dizala za posjetitelje, jedno teret-

no dizalo te dva stubišta. Podno zgrade nalazi se podzemna garaža na pet katova s nešto više od 350 parkirnih mjesta.

Drugo po visini mjesto drži Zagrepčanka, ot-vorena 1976. godine. Nalazi se na križanju Vukovarske i Savske ulice. Visoka je 94.6 metara, a broji 27 katova. Ukupna površina zgrade iznosi oko 50 tisuća kvadratnih metara. Za korisnike na raspolaganju stoji također osam dizala, a u podrumskom prostoru smještena su parkirna mjesta.

Treći je najviši zagrebački poslovni ne-boder Cibonin toranj. Nalazi se na križanju Kranjčevićeve i Savske ulice. Otvoren je 1987. godine, visok je 92 metra te ima 25

Danas najviši poslovni neboder u Zagrebu jest

Eurotower, koji je poznat po tome što je u njemu smještena Zagrebačka

burza vrijednosnih papira.

Prvi poslovni neboder izgrađen je na Trgu bana Josipa Jelačića još davne 1958. godine te je jed-

nostavno nazvan Neboder (isto poznat i kao Ilica 1).

87/17 | 06/201214

GOSPODARSTVO

katova. Ime nosi po košarkaškom klubu Cibona, čija je dvorana smještena u nepo-srednoj blizini. Također, ovom kompleksu pripadaju i poslovni prostori u podnožju zgrade. Osim toga, ovaj objekat poznat je i po tome što su u njemu smješteni uredi najvećeg hrvatskog koncerna – Agrokora te muzej košarkaša Dražena Petrovića. Cibo-nin toranj jedan je od posljednjih poslovnih nebodera izgrađenih prije Domovinskog rata i početka tranzicije, ali je zasigurno još uvijek jedna od najljepših zagrebačkih zgrada.

Četvrto mjesto zauzima Zagrebtower. Nala-zi se na križanju Radničke i Vukovarske ul-ice, a otvoren je 2006. godine. Visok je 84 metra, ima 22 kata, a ukupna raspoloživa površina iznosi oko 26.000 kvadratnih met-ara. Osim središnjeg objekta, kompleks čini još i osmerokatnica spojena s tornjem te podzemna garaža.

Na petom mjestu nalazi se Sky office tower. Radi se o najmlađem neboderu među navedenima, a otvoren je 2012. go-dine. Smješten je na Zagrebačkoj aveniji, u gradskom naselju Rudeš. Visine je 81 metar, ima dvije zgrade po 22 kata, koje su međusobno povezane između 2. i 14. kata. Ukupna rasploživa površina je oko 71.000 kvadratnih metara. Ukupan broj parkirnih mjesta iznosi oko 700 od čega 50 vanjskih te čak 650 u podzemnoj garaži.

Osim spomenutih poslovnih nebodera Za-greb krase još neki, ali manji povšinom, niži visinom te samim tim činjenicama i manje atraktivni. Tako govorimo o slijedećim zgr-adama: Hotel Panorama (72 m), Vjesnik-ov neboder (67 m), Hoto Business Tower

(64.5 m), Hotel Westin (64.5 m), Green gold tower (64 m), Ilica 1 (63 m), Chromo-sov toranj (58 m) i Centar Almeria (50 m).

Pogled u budućnostUnatoč preprekama koje su navedene u prethodnom tekstu, u Zagrebu ipak postoje inicijative za gradnju poslovnih nebodera visine veće od 100 metara. Investitori su nekoliko puta pokrenuli projekte za gradnju takvih građevina, ali do sada nijedan od njih nije realiziran. Glavni razlozi bili su sman-jivanje troškova i odustajanje od projekata, a nekoliko puta gradnju su onemogućili i politički problemi i nesuglasice. Zasigurno najpoznatiji primjer političkih nesuglasica jest onaj oko planirane gradnje dva ne-bodera zvanih „Pijani blizanci“, visine 125 metara. Ipak, postoje projekti koji čini se imaju svijetlu budućnost. Neki od budućih projekata za koje su pokrenute određene radnje su: Zagreb Blato kompleks (160 m), Centar Savica (140 m), Toranj Autoservis (140 m), Toranj 123 (123 m), te Southeast gate tower (106 m).

Luka GOLUB

Unatoč preprekama koje su navedene u prethodnom tekstu, u Zagrebu ipak postoje inicijative za

gradnjom poslovnih nebodera viših od 100 metara.

87/17 | 06/2012 15

GOSPODARSTVO

RAJ ZA INVESTITORE

Tursko gospodarsko čudoSnažan gospodarski rast, koji već godi-nama bilježi Turska, našao se u fokusu svjetskih medija nakon previđanja kako Turskoj predstoji recesija.

Slom u 2001. godiniGospodarski rast Turske valja promatrati na-kon financijskog sloma 2001. godine, kada je bila potrebna pomoć MMF-a. Posljedica paketa fiskalnih reformi stabilan je rast BDP-a zabilježen po stopama većima od 6 posto u razdoblju do 2008. godine i svjet-ske financijske krize. No usprkos slabom rastu od 0,7 posto zabilježenom 2008. go-dine i padu od 4,7 posto u 2009. godini, Turska od 2010. godine ponovno bilježi rast veći od 8 posto. Nastavak rasta BDP-a i 2011. godine u tim razmjerima potaknuo je spekulacije o mogućem „pregrijavanju“ turskog gospodarstva i padu u 2012. godini dok istovremeno drugi predviđaju kako će do 2023. godine Turska biti u 10 najvećih gospodarstava svijeta.

Uzroci rasta turskog gospodarstva Kako bi stvar bila jasnija potrebno je sa-gledati uzroke rasta turskog gospodarstva. Na rast su zasigurno velikog utjecaja imali čimbenici iz vana. Pri tome prvenstveno tre-ba spomenuti pristupanje carinskoj uniji s Europskoj Uniji 1995. godine, rezultat čega je činjenica da je 15 godina kasnije - 2010. godine 52 posto trgovinske razmjene os-tvareno s državama Europske Unije. Upravo toliku ovisnost o izvozu u Uniju analitičari vide kao uzrok buduće recesije u Turskoj.

Transformacija turskog društvaJoš jedan poticaj rastu turskog gospodarst-va bio je već spomenuti paket fiskalnih

mjera Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a), ali i harmonizacija pravosuđa koja se još uvijek provodi u sklopu pristu-panja EU. Iako je u realnosti krajnje upitno kada će Turska postati punopravna članica, neupitna je činjenica kako je liberalizacija gospodarstva, potpomognuta modernizaci-jom pravosuđa na putu prema članstvu u EU, uvelike potpomogla priljevu investicija u Tursku.

Država preuređena za strane in-vesticije Prema Konferenciji za trgovinu i razvoj Ujedinjenih naroda (UNCTAD), Turska zau-zima visoko 15. mjesto na svjetskoj listi najprivlačnijih država za investicije. Tome je zasigurno pridonijela politika privlačenja investicija prema kojoj je moguće pokrenu-ti tvrtku bez razlike je li investitor rezident Turske ili bilo koje druge države. Još važniji je turski pristup bescarinskim zonama, unu-tar njih dvadesetak nema poreza na dobit, PDV-a niti poreza na korporativnu dobit. Sav profit ostvaren u tim zonama može biti prenesen u bilo koju državu (uključujući Tursku) bez ikakvih carina, pristojbi ili

poreza. Upravo su strane investicije pokren-ule tursko gospodarstvo, razvoj industrije, a time i rast BDP-a.

Rast gospodarstva korelira s FDI-omNe treba zaboraviti kako je gotovo trećina stanovništva Turske zaposlena u poljo-privredi iako ona predstavlja samo 10 posto BDP-a. Usprkos toj činjenici opsežne re-forme poput snažnog procesa privatizacije i poticanja malog i srednjeg poduzetništva uz razvoj industrije kroz direktne strane investicije (FDI) stavili su Tursku na put gospodarskog razvoja. Rast turskog gosp-odarstva pratilo je upravo kretanje FDI-a. S prvotnih 571 milijuna dolara nakon inter-vencije MMF-a u 2001. godini do 2007. go-dine, FDI je dosegnuo 19.1 milijardu dolara da bi nakon toga oštro pao na 6.3 milijarde dolara u 2010. godini. Pitanje je koliko je u istom razdoblju porastao kapacitet domaće potrošnje i može li ona nadoknaditi spome-nuti pad FDI-a uzevši u obzir napredak u razvoju, ne samo gospodarstva već i tur-skog društva.

Vedran BUKVIĆ

Opsežne reforme poput snažnog procesa privatizacije i poticanja malog i srednjeg poduzetništva uz razvoj

industrije kroz direktne strane investicije (FDI) stavili su Tursku na put gospodarskog razvoja.

Prema UNCTADU Turska zauzima visoko 15.

mjesto na svjetkoj listi najprivlačnijih država

za investicije.

87/17 | 06/201216

GOSPODARSTVO

DIGITALIZACIJA KNJIGA

Ima li nade za sve izvjesniju propast knjižara?U eri online kupnje i e-knjiga, gdje tre-nutno dominira Amazon, veliki lanci knjižara su u nevolji. Vlasnici knjižara znaju da je digitalna budućnost postala sadašnjost i da je na njima da rade na način koji će držati vrata njihovih pro-davaonica otvorenima, a njihove police pune stvarnih knjiga.

Amazon u lozi golijataAnalitičari procjenjuju da Amazon čini oko dvije trećine amerčke prodaje elektroničkih knjiga. Amazon je prošle godine izvijestio da, po prvi put, prodaje više elektroničkih knjiga od papirnatih knjiga, te je sada najveći trgovac knjiga u Sjevernoj Americi i šire. Barnes & Noble, najveći trgovci kn-jigama na malo u Sjedinjenim Američkim Državama, su predvidjeli da će u narednoj godini izgubiti više novaca nego što je čak i Wall Street predvidio i to nakon bankro-ta i raspada Bordersa - njihovog glavnog konkurenta. E-knjige s Amazonom i nje-govim Kindle-om kao dominantnom silom prijete da umanje i ovaj posljednji lanac knjižara, a ironično je to što je upravo Barnes & Noble odveo toliko nezavisnih knjižara u bankrot. Kako bi se suprodstavili Amazonu i Kindle-u Barnes & Noble su iz-dali vlastiti “e-reader” naziva Nook, kako bi povećali prihode tvrtke. Međutim, David je imao dovoljno problema samo s jednim

Golijatom, a Barnes & Noble se mora bo-riti protiv Amazona i Apple-a u isto vrijeme. William Linch novi CEO Barnes & Noble-a je učinio apsolutno sve što je mogao kako bi ostao relevantan i „ispred krivulje“, ali nje-gova tvrtka vrijedi 719 milijuna dolara, dok Amazon vrijedi 88 milijardi dolara.

Bliži li se kraj tradicionalnim knjigama?Uskoro ćemo vidjeti kako će se to sve odi-grati, ali ovo je pravo vrijeme da stanemo i zapitamo se postoji li nešto što se gubi digi-talizacijom knjiga i sve izvjesnijim dolaskom kraja knjižara? Sa sigurnošću se može reći da netko tko čita knjigu na svojem Nook-u ili Kindle-u ima iskustvo koje se zanemarivo razlikuje od čitanja papirnate knjige - priča

je još uvijek tamo, riječi uređene kako jesu još uvijek proizvode istu magiju, istu glazbu mentalnih slika koje samo proza može nap-raviti - to sigurno neće biti izgubljeno. Ono čega se treba bojati nije smrt priča, već kraj fizičkog prostora koji te priče zauzimaju, kraj šetnje između polica i snopova knjiga gdje sva naša prošla i sadašnja znanja prebivaju. Prisustvo svog tog papirnatog prostora daje točniji osjećaj udaljenosti koju smo prešli kao misaona rasa - poput neke žive inter-aktivne vremenske skale. Sve u svemu, nije isto birati elektroničku knjigu na iPadu, gdje nema nikakvog prostora već samo pomi-canje, i birati knjigu u knjižari gdje možete vidjeti svaku stranicu čvrsto pritisnutu uz drugu na polici, gdje možete vidjet zalihe ili stol s novim knjigama i bestselerima ili kn-jige koje su ljudi izvadili sa njihovih polica, ali odlučili ne kupiti. Kako god bilo, ovo je izvrsno vrijeme da se prisjetimo riječi Ste-phena Kinga: „Knjige su jedna unikatna portabilna magija.“

Marko TODOROVIĆ

Amazon je prošle godine izvijestio da, po prvi put, prodaje više elektroničkih knjiga od papirnatih

knjiga, te je sada najveći trgovac knjiga u Sjevernoj Americi i šire.

Ono čega se treba bojati nije smrt priča, već kraj fizičkog prostora koji te priče zauzimaju, kraj šetnje

između polica i snopova knjiga gdje sva naša prošla i sadašnja znanja prebivaju.

87/17 | 06/2012 17

GOSPODARSTVO

ZLATO I NJEGOVE OSOBINE

Bogatstvo ili prokletstvoZlato je od pamtivijeka bilo najznačajniji metal za kovanje novca, izradu nakita i umjetničko izražavanje. Zlatni standard je najuobičajeniji način bilježenja mon-etarne politike kroz cijelu ljudsku pov-ijest.

Kemijska perspektiva zlataZlato je kemijski element koji u period-nom sustavu elemenata nosi simbol Au. Plemenit je metal žute boje i jakog sjaja. Točka topljenja zlata od 1064,76°C jedna je od fiksnih točaka za baždarenje termo-metara. Za njega se može reći da je uz ra-don i plutonij jedan od najrjeđih elemenata na Zemlji. Pojavljuje se u prirodi i poznat je ljudima još od davnina. Na primarnom ležištu nalazi se u obliku zrnaca, ljuskica, ploča ili razgrananih žica u kiselom i neu-tralnom eruptivnom kamenju, uprskano obično u kremenim žilama (gorsko zlato), često je smješten uz kremen, pirit, bakar i olovo. Zlato je najkovkiji metal. Pored srebra i bakra, spada u najbolje vodiče električne struje i topline. Lako gradi slitine,

ne mijenja se na zraku. Zlato je slabo reak-tivan metal koji se na zraku ne mijenja ni pri jakom zagrijavanju. Ne otapa ga nijedna kiselina. Otapa se samo u zlatotopki. Sve otopine kemijske tvari zlata su otrovne.

Iskapanje zlata i njegova primjenaKoličina neiskopanog zlata za koje se s do-voljnom sigurnošću zna da postoji i koje bi se moglo iskopati uz ekonomski prih-vatljive troškove procjenjuje se na oko 50 tisuća tona. Ako se to stavi u odnos prema do sada iskopanih 120 do 140 tisuća, to znači da je veći dio zlata već iskopan. Više od polovice tih neiskopanih rezervi nalazi se na teritoriju Južnoafričke Republike. Najveće nalazište zlata je na Witwatersran-du u Južnoafričkoj Republici, od 1000 do 3000 metara ispod površine Zemlje. Druga značajna nalazišta jesu u Kaliforniji, Colo-radu, Aljasci, Kanadi, Australiji i na Uralu. Po prirodi, ruda zlata gotovo uvijek sadrži i određenu količinu srebra u sebi. Zlato se iz pijeska dobivalo u staro vrijeme ispiranjem; stariji industrijski postupak je amalgamaci-ja pri kojemu se zlato izdvaja pomoću žive; u novo vrijeme zlato se dobiva cijanizaci-jom. Taj postupak omogućava brz porast proizvodnje zlata u posljednjih 50 godina. Zbog toga što je čisto zlato mekano, ono se za praktičnu upotrebu legura sa srebrom

ili bakrom. Sadržaj zlata u tim legurama, koja je sinonim za finoću, navodi se u kara-tima. Primjerice 18-karatno zlato ima finoću 750/1000 ili 75 posto dok čisto zlato ima 24 karata. Drugi način iskazivanja čistoće zlata je u promilima (tisućinkama) mase zlata (čisto zlato je 1000). Ove legure zlata upotrebljavaju se za izradu ukrasa, nakita i novca te u zubarskoj protetici. Zlato se još upotrebljava za bojenje stakla i porcu-lana (zlatno rubinsko staklo), kao sastojak industrijskih lemila i za lemljenje legura. Za najkvalitetnije električne vodove i kon-takte električnih instrumenata i specijalnih uređaja također se koristi zlato, bilo kao el-ement ili kao nanos na manje plemenitom metalu ili leguri.

Zlato iz gospodarske perspektivePrema službenim podacima Svjetskog vijeća za zlato iz ožujka 2010., zlatne rez-erve Sjedinjenih Američkih Država iznose 8.133 tone, što je oko šest posto od ukupne količine iskopanog zlata. Vrijednost tih zlat-nih rezervi je oko 261.390 milijardi dolara. Nakon Sjedinjenih Država, najveće zlatne rezerve prema podacima iz ožujka 2010. imaju Njemačka (3.407 tone), Međunarodni Monetarni Fond (3.005 tona), Italija (2.452 tona), Francuska (2.435 tona), Kina (1.054 tona) i Švicarska (1.040 tona). Situacija se do danas nije mnogo promijenila i dalje je

Središnje banke danas monetarno zlato

drže samo kao uspomenu na nekadašnju praksu.

87/17 | 06/201218

GOSPODARSTVO

SAD-e država sa najvećim brojem zlatih zaliha. Navedene količine odnose se samo na zlato pohranjeno u trezorima središnjih banaka, tj. na zlatne rezerve dostupne državnim vlastima. Cjelokupne bankarske zlatne rezerve na svijetu zajedno “teške” su oko 30 tisuća tona, što je manje od četvrtine ukupne količine zlata iskopane u povijesti čovječanstva. To znači da je više o 75 posto iskopanog zlata u vlasništvu privatnih osoba, u obliku nakita (oko 70-80 tisuća tona) i ulagačkih zlatnih proiz-voda (oko 20 tisuća tona). Devedeset posto količine zlata proizvedene od početka svi-jeta iskopano je u posljednjih 160 godina. Ubrzavanje rudarenja i proizvodnje zlata

započelo je 1848. godine tzv. Kaliforni-jskom zlatnom groznicom, koja je trajala cijelo desetljeće. Pokazalo se da mnogi ne mogu odoljeti potrazi za zlatom, a otkako su ga, prije nekoliko tisućljeća, počeli vaditi, ta je kovina mijenjala ljudske živote i smi-jer povijesti. Zlatne su groznice uslijedile nakon pronalaska golema grumenja, kao

što je “Dobrodošli stranac” težak 70,7 kilo-grama, pronađen u Moliagulu, u Australiji, 1869. godine. Tisuće je ljudi, napustivši posao i obitelji, otputovalo na zlatna polja u Australiji, Južnoj Africi, Kaliforniji, Bri-tanskoj Kolumbiji, Yukonu, Aljasci i Sjever-noj Americi. Samo ih se malen broj uspio obogatiti, kopajući ili ispirući zlato. Zlato se intenzivno iskopava i danas (oko 2.500 tona godišnje), a troškovi rudarenja znat-no su se smanjili primjenom suvremenih strojeva i kemijskih sredstava. Za iskopa-vanje i preradu jedne unce (1 unca iznosi 31,1035 grama) zlata potrebno je uložiti u prosjeku oko 300 američkih dolara. Ti su troškovi u Južnoafričkoj Republici - done-davno najvećem svjetskom proizvođaču zlata - čak i nešto manji, te iznose oko 240 američkih dolara po unci.

Zlato iz monetarne perspektiveSvi znamo za vezu zlata i novca. Nekada je tiskani novac imao pokriće u zlatu, no ne i danas. Monetarno zlato (ono koje bi trebalo jamčiti za tiskani novac, tj. biti nje-gova protuvrijednost) je kroz godine silnog tiskanja novca došlo u veliki nesrazmjer sa njime. Ubrzo je točka pokrića novca zlatom pređena. Nedostatak je zlata elegantno riješen. Ukratko, ukinuta je odredba da svaka novčanica mora imati pokriće u zlatu! Tako danas novac ima pokriće u... ničemu!

Središnje banke danas monetarno zlato drže samo kao uspomenu na nekadašnju praksu. Također je važna činjenica da su zlato i srebro još od davnina imali ulogu novca jer su bili veoma rijetki, a kako se u njihovo dobivanje mora uložiti mnogo rada, zato su bili i veoma skupi. Za male količine tih kovina moglo se dobiti mnogo potrebne robe. U prvo su se vrijeme zlato i srebro vagali jer se roba prodavala za određenu količinu zlata ili srebra. Međutim, nije bilo zgodno uvijek i posvuda nositi vagu. Zato se zlato i srebro unaprijed rezalo u komade određene težine, kao jamstvo da je težina točno određena i da je komad novca od zlata i srebra odgovarajuće čistoće, to jest da u njemu nema više primjesa drugih, jef-tinijih metala, utiskivali su se u svaki komad posebni znaci. Obično je taj znak prikazivao vladarov lik, jer su vladari prvi počeli kovati svoj novac, zatim srednjovjekovni gradovi i konačno država. Budući da je količina zlata koju posjeduje neka država bila jedini pravi jamac vrijednosti neke valute - neke zemlje razmišljaju o ponovnom uvođenju zlata u monetarni sustav. Tako je i Švicarski parla-ment predložio uvođenje zlatnog franka u svoj sustav, i to zbog sve većeg rasta in-flacije i rizika od pada globalnog financi-jskog sustava. No, ipak, takva odluka ovisi o njihovim zlatnim rezervama.

Matko MAVRAČIĆ

Najveće nalazište zlata je na Witwatersrandu u Južnoafričkoj Republici, od 1000 do 3000 m ispod

površine Zemlje.

Za iskopavanje i preradu jedne unce zlata potrebno je uložiti u prosjeku oko 300 američkih dolara.

90% količine zlata proizvedene od početka

svijeta iskopano je u posljednjih 160 godina.

87/17 | 06/2012 19

HRVATSKO DRUŠTVO LOBISTA i LOBIRANJE U HRVATSKOJ

Tko su i što rade lobisti?Lobiranje je relativno nova i slabo poz-nata profesija koju prati negativan imidž jer se u prošlosti vezala za političke afere i korupciju kod nas, no to je legit-imna aktivnost uobičajena u razvijenim demokracijama.

Čime se bave?Bave se utjecanjem na odluke izvršne i za-kondavne vlasti, najčešće na zakonodavni postupak. Paralelu je moguće povući s odvjetničkim zanimanjem - kako odvjetnik zastupa interes klijenta pred sudom, tako lobist zastupa klijenta pred političkim in-stitucijama.

Stanje u Republici HrvatskojLobiranje u Hrvatskoj je u sličnoj poziciji kao marketing prije 25 ili odnosi s javnošću prije 15 godina: razvoj profesionalne lobističke industrije je tek u počecima iako je Hr-vatska svojevrstan lider u regiji po pitanju organiziranja lobista i želji za regulacijom. Jedan od najznačajnijih koraka učinjen je osnivanjem Hrvatskog društva lobista u lip-nju 2008. godine kao prvog profesionalnog lobističkog udruženja u jugoistočnoj Europi koje se zalaže za profesionalizaciju i regu-laciju lobiranja. Predsjednik HDL-a je prof.dr.sc Mate Granić, bivši potpredsjednikV-lade i ministar vanjskih poslova.

Hrvatsko društvo lobista (HDL)HDL trenutno broji 99 članova. Od toga je 20 posto profesionalnih lobista dok se os-tali članovi žele baviti lobiranjem, dodatno educirati te stvoriti određeni network. Što se tiče profila postojećih članova, radi se o bivšim političarima i ministrima, odvjetnici-ma, PR stručnjacima i poslovnim ljudima. Važno je naglasiti da članovi potpisuju Etički kodeks kojim se obvezuju na djelovanje u skladu s najvišim strukovnim i etičkim standardima. Da bi postali članom HDL-a potrebne su dvije preporuke postojećih članova te pozitivan odgovor upravnog odbora. HDL provodi niz aktivnosti kao što su konferencije, okrugli stolovi te seminari, a poseban naglasak je na edukaciji. Tako je primjerice gostovao James Thurber, pro-

fesor na Američkom sveučilištu u Washing-tonu i savjetnik američkog predsjednika za javne politike i regulaciju lobiranja, Dave Wenhold, jedan od vodećih američkih lobis-ta te predsjednik Američke lige lobista i Dan-iel Gueguen, jedan od vodećih europskih lobista. HDL se od samog osnutka zalaže za regulaciju lobiranja stoga je Ministarstvo pravosuđa pokrenulo radnu skupinu za iz-radu Zakona o lobiranju čije se usvajanje očekuje na jesen. Društvo je trenutačno u postupku izrade studije slučaja koja se očekuje na jesen, a bavit će se primjerom dobre lobističke prakse u Hrvatskoj gdje će se na konkretnim primjerima dobiti uvid u metodologiju djelatnosti.

Akademska izobrazbaU Hrvatskoj, za razliku od Bruxellesa, Lon-dona i Washingtona, lobiranje još nije samo-stalno uvršteno u programe visokoškolskih ustanova. Najčešće se predaje u sklopu odnosa s javnošću ili komunikacijskog menadžmenta u čemu prednjače privatni fakulteti i visoke škole, ali se može pronaći i na državnim fakultetima. Primjerice na Fakultetu političkih znanosti u sklopu post-diplomskog studija Odnosi s javnošću, na Sveučilištu u Dubrovniku, Hrvatskim studi-

jima unutar smjera komunikologije ili na Ekonomskom fakultetu na postdiplomskom studiju Upravljanje marketinškom komuni-kacijom u sklopu kolegija Specifični oblici marketinške komunikacije koji predaje prof.dr.sc. Dubravka Sinčić Ćorić, koja je ujedno i članica Uprave HDL-a. Mladi se dodatno mogu educirati na seminarima u organi-zaciji HDL-a te se informirati na službenoj web stranici (hdl.com.hr). Nadalje, HDL ima knjižnicu znanstvenih i drugih stručnih radova te knjiga i publikacija o lobiranju koja je na upit besplatno dostupna svima zainteresiranima.

Budućnost lobiranjaUlaskom Hrvatske u Europsku uniju očekuje se snažniji razvoj lobiranja, profesionalizaci-ja struke, specijalizacija, dolazak većih pub-lic affairs agencija na hrvatsko tržište i veća prisutnost hrvatskih lobista u Bruxellesu. To je ujedno odlična prilika za mlade profe-sionalce. Prilika za mlade je i uključivanje u kampanje nevladinog sektora koje provode akcije lobiranja s ciljem utjecanja na javne politike koje će im pružiti prvo iskustvo i dati uvid u osnove samog posla.

Daria AREŽINA

Hrvatsko društvo lobista trenutno broji 99 članova. Od toga je 20 posto profesionalnih lobista dok se ostali članovi žele baviti lobiranjem, dodatno educirati te

stvoriti određeni network.

GOSPODARSTVO

87/17 | 06/201220

GOSPODARSTVO

OAZA - UTOČIŠTE URBANIH I ODMOR ZA DUŠU

Vaš kutak, Vaša OAZAPrema istraživanju koje je provela poznata konzultantska kuća, procijenjeno je da na hrvatskoj obali nedostaje 7.000 smještajnih objekata u obliku mobilnih kućica. Uspjeh takvih smještajnih objekata u zemljama poput Italije, Španjolske i Velike Britanije može se povezati sa željom mnogih tu-rista da se za vrijeme godišnjeg odmora povežu s prirodom, da se opuste od napor-nog i stresnog života u gradu, a opet, da se uz maksimalan komfor smještaja i sani-tarnih potreba osjećaju kao kod kuće.Zbog svoje vrlo prihvatljive cijene, krat-kog roka isporuke i montaže po sistemu LEGO kocki,mogućnosti da se dostave i na nepristupačne terene, te isplativosti ula-ganja, drveni objekt OAZA predstavlja pravi hit, u kampovima na moru nego i u raznim drugim ambijentima, poput šumskih i pla-ninskih oaza, u studentskim kampovima ili kao dodatni prostori uz sportske objekte, bazene...

Opće je poznato da je stanovanje u ob-jektima izrađenim od prirodnih materijala najugodnije i najzdravije te su građevni objekti od drveta uvijek bili atraktivni, a posebno danas kada je prava pomama raznih tehnološki proizvedenih nezdravih materijala nazočna svuda oko nas.

Proizvođač OAZA je tvrtka Azelija-Kupa d.o.o.. Od domaće sirovinske drvene os-nove proizvodi lameliranu drvenu gredu u vlastitom pogonu u Brodu na Kupi i gradi OAZE po sistemu „ključ u ruke“ ili savjetuje građenje. Azelija-Kupa može se pohvaliti OAZAMA kao jedinstvenim proizvodom na hrvatskom tržištu i tržištu Europe. Na pitan-je: „Kako nadmašiti konkurenciju i pridobiti kupce?“ opisuju kako su odgovor pronašli u objektu naziva „OAZA“. „OAZA“ je is-tovremeno uživanje, odmor, ali i potpora: zelenoj gradnji i korištenju prirodnih ma-terijala, korištenju obnovljivih izvora ener-gije, modularnom stilu gradnje, harvatskom proizvodu

Elena ŠUTILA

Zbog svoje vrlo prihvatljive cijene, kratkog roka isporuke i montaže po sistemu LEGO kocki, mogućnosti da se dostave i na nepristupačne terene, te isplativosti

ulaganja, drveni objekt OAZA predstavlja pravi hit, u kampovima na moru nego i u raznim drugim

ambijentima, poput šumskih i planinskih oaza, u studentskim kampovima ili kao dodatni prostori uz

sportske objekte, bazene...

87/17 | 06/2012 21

GOSPODARSTVO

ISLAMSKO BANKARSTVO

Bankarski sustav kojem možete vjerovatiIslamsko bankarstvo počiva na načelima Šerijata, islamskog pravnog sustava i kodeksa ponašanja koji uređuje sve vidove ljudskog ponašanja. Iz toga proizlazi i temeljna karakteristika koja islamsko bankarstvo razlikuje od kon-vencionalnog - zabrana bilo kakvog ob-lika kamate.

Porast potražnje za islamskim bankarstvomSvjetska financijska kriza, koja je počela 2007. godine krizom tržišta nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama, najgora je kriza od Velike depresije 1929. godine. Kolaps velikih financijskih institucija u SAD-u ubrzo je odjeknuo svijetom i rezultirao velikim problemima u europskom bankar-skom sektoru. Propadanja, preuzimanja is-pod cijene, problemi s likvidnošću, upitna kvaliteta vrijednosnih papira i sveopće kon-fuzno okruženje u tom razdoblju izazvali su veliko nepovjerenje prema bankama i finan-cijskom sektoru općenito. Sve te okolnosti dovele su do porasta potražnje za manje poznatim i znatno manje zastupljenim ob-

likom bankarstva, islamskim bankarstvom. Islamski bankarski sektor je u zadnjih 30 godina zabilježio značajan porast, ukupna aktiva islamskih banaka 1996. godine je iznosila 136 milijardi američkih dolara, dok se danas procjenjuje na preko bilijun dola-ra. Značaj islamskog tržišta prepoznale su i neke vodeće svjetske banke poput: Citi-bank, JPMorgan & Chase, Goldman Sachs, UBS grupacije itd. Sve navedene banke os-novale su podružnice u muslimanskim zem-ljama gdje posredstvom „islamic windowsa“ nude svojim klijentima islamske bankarske proizvode. Što se tiče istočne Europe, 2000. godine u Bosni i Hercegovini je osnovana prva islamska banka u regiji, Bosna Bank International (BBI).

Povijest i razvoj Islamsko bankarstvo, kao institucija postoji tek nekoliko desetljeća, te se često u lit-eraturi spominje kao relativno novi pojam. Prva islamska banka osnovana je 1963. godine u Egiptu - takozvana „eksperimen-talna“ islamska banka Mit Ghamr Saving Bank, ali nije dugo potrajala. Iste godine

osnovan je Tabung Haji u Maleziji koja i da-nas uspješno posluje. Od tada je osnivanje islamskih banaka postalo jedna od stalnih zadaća konferencije ministara financija is-lamskih zemalja. Ta ista konferencija 1975. godine osnovala je Islamic Development Bank kao islamsku zajmodavnu instituciju za unapređivanje ekonomskog razvoja i trgovine među muslimanskim zemaljama.

Osnovna načela islamskog bankarstvaBudući da se islamsko bankarstvo bazira na islamskoj vjeri, ono se mora kretati u ok-virima Šerijata u svim svojim aktivnostima. Valja naglasiti da, iako se takav sustav te-melji na vjeri, on ne isključuje tržišne meha-nizme, niti negira privatno vlasništvo. Islam prihvaća i motiv zarade, međutim postav-lja određena ograničenja na ekonomske aktivnosti. Primjeri takvih restrikcija su: zabrana kamate, kockanja, pravljenja zali-ha radi profitiranja u nestašici, špekulativne transakcije, te trgovina nedozvoljenim robama i uslugama. Sve ove zabrane im-aju cilj održati ravnotežu, stvoriti jednakost prilika i smanjiti razlike u distribuciji bogat-stva. Okvir unutar kojeg funkcionira sus-tav islamskog bankarstva se može svesti na tri osnovna ograničenja: riba – apso-lutna zabrana naplate i plaćanja kamata, garer – zabrana ekonomskih aktivnosti koje uključuju spekulaciju, neodređenost, hazard, pretjeran rizik, neizvjesnost ili ne-sigurnost te haram – zabrana financiranja, trgovine ili rad s proizvodima i uslugama koje su vjerom zabranjene. Iako islam jasno zabranjuje kamatnu stopu, on potiče ostvarivanje što veće stope povrata. U beskamatnom sustavu ljudi mogu ostvariti povrat na svoj novac samo ako se podvrgnu riziku dijeljenja profita. Islamske banke mogu poduzimati operacije jedino na bazi modela podjele dobiti i gubitka. Dvije su osnovne karakteristike koje objašnjavaju princip podjele dobiti i gubitka. Prva je da zajmodavac mora dijeliti dobit ili gubi-tak koji je rezultat poslovnog poduhvata za koji je novac pozajmljen - umjesto da budu kreditori, islam ohrabruje muslimane

Budući da se islamsko bankarstvo kreće u okvirima Šerijata određivanje bilo kakve kamate je zabranjeno.

87/17 | 06/201222

GOSPODARSTVO

da investiraju svoj novac i da budu part-neri, kako bi dijelili i profit i rizik poslovanja. Druga karakteristika je - stvaranje novca iz novca nije prihvatljivo – novac je samo sredstvo razmjene, sam po sebi nema ni-kakvu vrijednost.

Financijski instrumentiModeli financiranja se dijele na:- Modele financiranja na bazi metoda prodaje tj. murabeha/selem/istisna- Modele financiranja na bazi najma tj. idžara- Modele financiranja na bazi partnerstva tj. mušareka - Modele financiranja na bazi podjele profita tj. mudareba- Modele financiranja bez troškova i na-knade tj. Kard Hasan

Murabeha je danas najznačajniji i na-jrasprostranjeniji instrument islamskog bankarstva. Prema nekim podatcima njen udio u financiranju projekata iznosi 45 posto dok su ostali modeli znatno manje zastupljeni. Murabeha je posebna vrsta kupoprodaje u kojoj se prodavač dogovara sa svojim kupcem da mu nabavi određenu robu uz dodavanje određene dobiti na na-bavnu cijenu robe. Dobit može biti fiksna suma ili postotak. Važno je reći da prodavač otkriva stvarnu cijenu koju je platio za na-bavu robe i na nju dodaje profit. Selem je kupoprodaja u kojoj prodavač preuzima

obvezu da isporuči određenu roba kupcu na neki budući datum u zamjenu za unap-rijed potpuno plaćenu naknadu, tj. cijenu. Taj oblik financiranja je namijenjen poljo-privrednim proizvođačima i trgovcima. Is-tisna je ugovor o proizvodnji. Kupoprodaja u kojoj kupac naručuje od proizvođača da proizvede za njega određenu robu od svoga materijala. Cijena i specifikacija robe moraju biti unaprijed dogovorene. Time se financira proizvodnja industrijske opreme, brodova, tankera, transportne opreme, te izgradnje mostova, autoputa i stanova. Idžara je slučaj kada banka kupuje pred-met iznajmljivanja i daje ga u zakup svojim klijentima, ona zapravo predstavlja klasičan leasing posao te se vrlo često koristi u is-lamskim bankama. Za vrijeme trajanja leas-inga banka na korisnika prenosi samo pravo korištenja. Nakon isteka ugovora predmet zakupa se vraća banci. Mušareka je model fi-

nanciranja na bazi partnerstva, tj. udruženje banke i klijenta s ciljem uspješne realizacije specifičnih poslovnih aktivnosti. Partneri za-jedno sudjeluju u financiranju i vođenju po-sla. Partnerskim ugovorom se uređuje vrsta posla, trajanje, odnos raspodjele profita, razmjerno tome dijeli se i eventualni gu-bitak. U slučaju kada se banka pojavljuje samo kao financijer zajedničkog projekta, odnosno kad nije vlasnik i ne sudjeluje ak-tivno u vođenju, riječ je o mudarebi. Banka je ovlaštena spriječiti poduzetnika u podu-zimanju nedozvoljenih aktivnosti koje mogu rezultirati gubitkom. Model financiranja bez troškova i naknade zove se Kard Hasan. On predstavlja kredit, pozajmica korisniku uz obvezu da banci nakon isteka roka vrati samo glavnicu. Najčešće se ovaj model fi-nanciranja koristi pri odobravanju kredita studentima, ekonomski slabijim klijentima i kod poticanja razvoja određene privrede.

NedostaciUnatoč vrlo brzom razvoju i sve većoj popu-larnosti islamskih banaka (danas ih je više od 350 u 80 zemalja svijeta), islamsko novčano tržište je još relativno nerazvijeno, ukupna aktiva islamskih banaka je gotovo zanemariva u odnosu na aktivu konven-cionalnih. Njegovi instrumenti i institucije, zbog nerazvijenosti novčanog tržišta banke su suočene s problemom držanja visoke ra-zine gotovine koja ne donosi zaradu i koja nije usmjerena investiranju u jer je ono uglavnom zasnovano na kamati. Također, islamske banke su u znatno nepovoljnim položaju od konvencionalnih banka jer ne mogu sudjelovati na tradicionalnom novčanom tržištu koje se uglavnom zasniva na kamati.

Hrvoje HORVAT

87/17 | 06/2012 23

GOSPODARSTVO

KRIZA U BRODOGRADNJI ZAHVATILA VEĆINU HRVATSKIH BRODOGRADILIŠTA

Budućnost brodogradilišta u HrvatskojKako je brod jedan od najsloženijih proizvoda koji Hrvatska proizvodi i izvozi na svjetsko tržište, on iziskuje primjenu suvremenih tehnoloških dostignuća i kontinuirani proces modernizacije i au-tomatizacije proizvodnih procesa. Da bi Hrvatska mogla nastupati na globalnom tržištu, hrvatska brodogradilišta mora-ju biti sposobna ponuditi proizvode po svjetskim cijenama, ali isto tako i troškove svesti u okvire racionalnog poslovanja, s čime mnoga hrvatska brodogradilišta imaju problema.

Kriza u brodogradnji duža od fi-nancijskeSvjetsko brodograđevno tržište suočava se sa smanjenjem potražnje za novim brodovi-ma, padom i stagnacijom cijena, rastućom konkurencijom iz dalekoistočnih zemalja, a financijska kriza je samo još više produbila već postojeće probleme. Smatra se da će kriza u brodogradnji trajati dulje od finan-cijske krize jer je nastala iz prekapacitira-nosti. U takvoj, nepovoljnoj situaciji, hrvat-ska je brodogradnja dodatno opterećena zahtjevima za reformama koje proizlaze iz pravila koje propisuje EU. Većina hrvatskih brodogradilišta posluju s gubitkom i primaju visoke državne potpore zahvaljujući kojima opstaju. Iako je bilo izrađeno i djelomično provedeno nekoliko planova restrukturiran-ja i sanacije hrvatskih brodogradilišta, rezultati nisu bili zadovoljavajući. To je impliciralo proces privatizacije hrvatskih brodogradilišta koji je uzdrmao uprave, ali ponajprije sindikate koji se bore za op-stanak djelatnosti i radnih mjesta. Pri tome nisu upitni samo zaposlenici brodogradilišta već je poznato da ovu granu opskrbljuje niz poduzeća različitih djelatnosti, što znači da brodogradnja ima snažne multiplikativne

efekte na regionalno gospodarstvo pa i šire. Zbog svih događanja nameće se potreba cjelovitijeg upoznavanja razvoja brodog-radnje u EU, što bi predstavljalo polazišnu osnovu za budući razvoj ove djelatnosti u hrvatskom gospodarstvu.

Nelojalna konkurencija – problemi EUEuropska brodogradnja u posljednjih tride-setak godina doživljava velike promjene: dvije trećine brodogradilišta je zatvoreno, zaposlenost je četverostruko smanjena, a javlja se i konkurencija. Konkurencija je temelj funkcioniranja tržišnih gospodarsta-va, no ako je ona nelojalna i ako narušava tržišne odnose (konkurencija koja tržišne segmente osvaja nudeći proizvode po ci-jeni ispod troškova proizvodnje) jasno ima za cilj uništiti ostale proizvođače. Takvu politiku provode brodogradilišta iz zemalja

jugoistočne Azije jer njihova brodogradnja uživa visoke državne potpore zato što se smatra da se kroz razvoj i ekspanziju ove grane odvija brža industrijalizacija. To im je omogućilo da preuzmu primat europskim brodogradilištima u segmentu proizvodnje tankera i velikih kontejnera pa se europska brodogradilišta pribojavaju da bi im mogli preuzeti i dominaciju u proizvodnji luksu-znih putničkih brodova. EU se još od 2000. godine i donošenja Lisabonske strategije intenzivnije bavi pitanjem konkurentnosti svojeg gospodarstva, te naglasak stavlja na dinamičan razvoj zasnovan na znanju i inovacijama i na poticanju poduzetništva. Svrha je poboljšati postojeće tehnološko vodstvo u odabranim tržišnim segmentima, poticati i zaštititi inovacije i know-how, poboljšati industrijsku strukturu te odlučno se usmjeriti na proizvodnju temeljenu na znanju kako bi brodogradilišta iz članica

U skoroj budućnosti je potrebno jasno definirati strategiju razvoja velikih hrvatskih brodogradilišta

u kojoj bi se dale smjernice potrebnih ulaganja u tehnologiju i ljudske resurse.

87/17 | 06/201224

GOSPODARSTVO

EU postali svjetski lideri u svojim tržišnim segmentima do 2015.godine (EC, 2003). Strategija Europske unije svakako bi trebala biti i strategija hrvatskih brodogradilišta.

Hrvatska brodogradnja i pridruživanje EUU Hrvatskoj je registrirano 7 velikih (3.maj, Brodosplit, Brodosplit- BSO, Brodotrogir, Kraljevica, Viktor Lenac i Uljanik), 14 sredn-jih i 352 mala brodogradilišta koja su 2007. godine zapošljavala oko 16.500 djelatnika i ostvarila ukupni prihod od 8,8 milijardi kuna. Brodogradnja je vrlo značajna u vanjskoj trgovini, te predstavlja 12 posto izvoza i 3 posto robnog uvoza Hrvatske (HGK, 2008). Udio domaćih inputa u ukupnoj vrijednosti izvezenih brodova procjenjuje se na oko 60-65 posto. Hrvatsku brodogradnju dodat-no opterećuju prateći ekstenzivni kapaciteti za proizvodnju komponenata za potrebe brodogradilišta, visoki broj stalnozapos-lenih i neadekvatna kooperacija (isključivo kao najam radnika s ručnim alatom). Nave-dena obilježja stvaraju opću sliku hrvatske brodogradnje koja zaostaje u makroteh-nologiji i razvoju montažnih brodogradilišta za europskim brodogradilištima, te ost-varuje gubitke zbog komercijalne djelat-nosti - visokih uvoznih cijena i niskih iz-voznih cijena. Izuzetak je brodogradilište Uljanik koje je usmjereno na izgradnju brodova za posebne namjene, te uz viši stupanj tehnološkog razvoja i racionali-zaciju broja zaposlenih ostvaruje pozitivne poslovne rezultate. Počevši od 1992. posto-jalo je nekoliko planova za restrukturiranje, koji su predviđali različite opcije preus-

troja brodogradilišta (odvajanje pratećih proizvodnji, privatizacija ili zatvaranje brodogradilišta i sl.), ali oni nisu uspjeli riješiti temeljne probleme ove djelatnosti. Danas hrvatska brodogradnja egzistira uz izdašnu pomoć iz državnog proračuna kroz subvencije i državna jamstva. U sek-toru brodogradnje mogu se primijeniti specijalne potpore za: istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša, sanaciju i restrukturiranje uz uvjet smanjenja kapaciteta, djelomično ili potpuno zatvaranje kapaciteta, inovacije u brodogradnji koje još nisu bile korištene, regionalne potpore za nadogradnju ili mod-ernizaciju postojećih poduzetnika zbog poboljšanja iskoristivosti postojeće opreme i uređaja. (AZTN, 2008). U usporedbi s drugim zemljama, koje značajno sman-juju broj zaposlenih (Poljska, Rumunjska, V. Britanija), u Hrvatskoj je broj zaposlenih još uvijek velik. Naime, prema informaci-jama iz godišnjih izvješća, u šest hrvatskih brodogradilišta bilo je 2010. zaposleno uku-pno 11.195 djelatnika. Što više, čini se da financijska kriza nije značajno utjecala na broj zaposlenih jer se u dvije godine sman-jio tek za 317 zaposlenika.

Koraci u budućnostiCjelokupna analiza hrvatske brodograđevne industrije potvrdila je lošu situaciju hrvat-skih brodogradilišta. U skoroj budućnosti je potrebno jasno definirati strategiju raz-voja velikih hrvatskih brodogradilišta u ko-joj bi se dale smjernice potrebnih ulaganja u tehnologiju i ljudske resurse. Financi-jsko poslovanje hrvatskih brodogradilišta je loše. Likvidnost brodogradnje izrazito

je slaba, a zaduženost iznimno visoka i u porastu. Ukupan dug konsolidiranog sek-tora brodogradilišta 2010. bio je trostruko veći od ukupne imovine, što ukazuje da je ukupni kapital negativan i to u iznosu dvostruko većem od ukupne imovine. Poslovna aktivnost poduzeća kontinuirano opada, a financijski učinak je slab. Sek-tor brodogradilišta u Hrvatskoj je ne-profitabilan, nelikvidan, prezadužen, neekonomičan i neučinkovit, a bez jas-nog plana restrukturiranja ne nazire se ni perspektiva promjene postojećeg stanja. Većina brodogradilišta ne pridonosi gosp-odarskom razvoju i predstavlja prijetnju stabilnosti državnih financija koje će od 2012. do 2014. i dalje biti izložene većem zaduživanju radi podmirenja proračunskih obveza. Državne financije imaju već dovolj-no problema i bez brodogradnje. Rezultati analize financijskog poslovanja društava ukazuju da nisu sva brodogradilišta u finan-cijskim problemima. Financijsko poslovanje brodogradilišta Viktor Lenac i Uljanika na-kon 2008. zadovoljavajuće je pa može os-talim društvima poslužiti kao primjer dobre prakse poslovanja.

Ines KOSALEC

87/17 | 06/2012 25

GOSPODARSTVO

JOBS ACT - POZITIVNE I NEGATIVNE STRANE

Izlazak iz krize ili još jedna propala idejaKao odgovor na veliku ekonomsku kri-zu koja započela upravo u Sjedinjen-im Američkim Državama predsjednik Obama je potpisao petog travnja novi zakon o poticanju poduzetništva koji se zove Jobs Act.

Jobs Act pomaže mladim tvrtkamaU moru različitih mjera za spašavanje ekonomske situacije u zemlji američki pred-sjednik Barack Obama je 5. travnja 2012. godine potpisao novi zakon kojim se potiče poduzetništvo i ulaganje u gospodarstvo. Zakon koji se naziva Jobs Act (Jumpstart Our Business Startups Act, Početna pomoć za novoosnovane tvrtke) predstavlja paket mjera za pomoć mladim i tek novonast-alim tvrtkama. Glavne prednosti ovog za-kona su smanjena birokracija te olakšan način za prikupljanje potrebnih novčanih sredstava. Cjelokupni program Jobs Act vrijedi oko 447 milijardi dolara. Predsjednik Obama prilikom potpisivanja ovog zakona nije propustio podsjetiti naciju i svijet da su oni “Najbolja zemlja na svijetu za realizaciju posla”. Hoće li uistinu biti tako pokazat će se kroz narednu godinu dana. Pokretač za

nastanak Jobs Act bila je ekonomska kriza koja je započela 2008. godini i čiji se učinci još uvijek očituju u nezaposlenosti, recesiji i slaboj kupovnoj moći koja je za mnoge analitičare manja od očekivane. Sukladno razvoju krize došlo je do pada kreditnog re-jtinga SAD-a u kolovozu 2011. i to s rejtinga AAA na AA+ prema Standard & Poor’s. Svi ti događaji doveli su do pooštravanja mjera za osnivanje tvrtke i veći fi nancijski nadzor. Stanovništvo je pratilo zbivanja te je htjelo sve manje ulagati u gospodarstvo i u fi nan-cijsko tržište, što je rezultiralo općim nepo-vjerenjem - od strane građana, poduzeća, fi nancijskog tržišta te na kraju i od strane same države.

Odredbe Jobs Act-aOdredbe Jobs Act-a odnose se na način os-nivanja poduzeća i prikupljanja sredstava. Glavne odredbe Jobs Act-a glase:• prije upisa poduzeća u registar i strogog nadzora od strane SEC (Securities and ex-change commission, Ureda za nadzor vri-jednosnih papira) potrebno je imati više od 2000 dioničara i kapital veći od milijun dolara,

• povećanje dozvoljenog broja dioničara s 500 na 2000 dioničara,• povećanje trgovanja vrijednosnicama izuzete Zakonom 505 ( Rule 505 of Regula-tion D, zakon koji zabranjuje trgovanje di-onicama u vrijednost od 5 milijuna dolara u razdoblju od dvanaest mjeseci) s 5 na 50 milijuna dolara što omogućuje lakše skupl-janje kapitala,• ukidanje zabrane posebnog prikupljanja kapitala i oglašavanja za tvrtke s privatnim investicijama,• posebno izuzeće od poreza za tvrtke koje se osnivaju putem reforme Jobs Act prema odredbi Section 404 of the Sarbanes-Oxley Act,• mogućnost skupljanja sredstava putem Crowdfundinga (prikupljanja kapitala putem interneta) uz određena ograničenja za ula-ganje koja se određuju sukladno dohotku, npr. osobe koje zarađuju 100 tisuća dolara godišnje mogu uložiti 10 tisuća dolara.

Prednosti i nedostaciKao i sve mjere poduzete u ekonomiji i ova ima svoje prednosti i nedostatke koje se mogu različito tumačiti ovisno s kojeg

Jobs Act vrijedi oko 447 milijardi dolara.

U moru različitih mjera za spašavanje ekonomske situacije u zemlji američki predsjednik Barack Obama

je 5. travnja 2012. godine potpisao novi zakon kojim se potiče ulaganje u gospodarstvo.

87/17 | 06/201226

GOSPODARSTVO

gledišta promatramo stvari. Konzervativni američki list Economist naziva ovaj zakon “Kapitalizmom bez lisica”. Osvrnuo se na preveliku slobodu Crowfundinga u saku-pljanju sredstava od strane široke mase. Economist smatra da se ovim pristupom može sakupiti velika količina novčanih sred-stava koja nisu pod izravnim nadzorom Ure-da za nadzor vrijednosnicama. Gledajući sa strane poduzeća taj novac može poslužiti kao dobra podloga za pokretanje poduzeća, no sa strane ulagača to može biti samo bacanje novca jer taj novac poduzeća mogu prikupiti, a da nitko od nadležnih i ne posumnja u pravilnosti dok je god broj dioničara manji od 2000 i kapital iznosi manje od milijun dolara. Wall Street Jour-nal ističe kako je ovo pobjeda reformskih snaga i kako će manjak birokracije povoljno utjecati na poduzeća, ali kako to ima i svo-ju cijenu. Blog Daily Kos piše da se ovim načinom pokušavaju stvoriti radna mjesta koja nisu ničim potvrđena osim na papiru. Međutim, svi analitičari dijele mišljenje da je ovim zakonom previše isključen Ured za nadzor vrijednosnih papira. Hedge fon-dovi su jedan očiti primjer gdje je premalo uključen nadzor. Zakonom je određeno da se onaj koji je pod nadzorom Ureda za nad-zor vrijednosnica može obraćati javnosti za potrebna novčana sredstva. Sada se hedge fondovi s imutkom ulagača u vrijednosti do 100 milijuna dolara trebaju registrirati samo u uredu nadležne državne uprave. Nastu-panjem Jobs Act-a najveći investicijski fon-dovi poput Paulson&Co objavljuju podatke dostupne samo onima sa zaporkom. Hedge fondovi nisu osobito poželjno sredstvo za spašavanje poduzeća, jer se pokazalo da, nakon što preuzmu neku tvrtku, često je dovedu do sloma zahvaljujući svojim nas-tojanjima da što prije ostvare dobit. Primjer jednog takvog slučaja su hedge fondovi u Grčkoj koji su izvukli velike količine novaca iz poduzeća i banaka i onemogućili djelovanje mjera Međunarodnog monetarnog fonda za spašavanje. Drugim propisima određeno je da pojedini ulagači moraju uložiti milijun

dolara u takve fondove što neće navesti stanovništvo, ako već hoće tvrtke, da ulažu u njih. Jedan od problema koji nastaje izuzećem nadzora je i analiza vrijednosnih papira. Djelovanjem Ureda za nadzor vri-jednosnica svaki kupac je prilikom kupnje imao kvalitetnu analizu vrijednosnog papira i svih mogućnosti - što je sada isključeno.

Paralela s HrvatskomSlične mjere za spašavanje ekonomije poput Jobs Act poduzimaju se diljem ci-jelog svijeta. Hrvatska kao zemlja koja 1. srpnja 2013. pristupa Europskoj uniji nije isključena iz svih tih zbivanja. Zadnja mjera Vlade za poticanje zapošljavanja je novi Za-kon o zapošljavanju mladih prema kojem bi mladi za prvo radno iskustvo dobivali 1600 kuna. Uspoređujući ovo s Jobs Ac-tom vidljiva je inicijativa država u stvaranju pogodnog okruženja za zapošljavanje i omogućivanje otvaranja tvrtki bez puno birokracije i sredstava. Ono što nedostaje ovim mjerama je stroži nadzor. Nadzor nad poslodavcima u Hrvatskoj za sprečavanje iskorištavanja radne snage i nadzor finan-cijskih institucija Amerike nad poduzećima

koja se otvaraju Jobs Act reformom. Nadzor u Jobs Actu bi omogućio analizu poduzeća i tako potencijalnim dioničarima omogućio bolji uvid u vrijednosnice koje ulažu, a u Hrvatskoj bi nadzor stvorio pravilnu raspod-jelu radne snage i povećanje radno sposob-nog stanovništva. Jedna još veoma bitna strana donošenja odluka je i ona politička. Donoseći odluke uvijek imamo dvije suprot-stavljene strane. Obama je donošenjem ove odluke podijelio demokrate i republikance, dok su prvi bili protiv ove mjere nazivajući je „legalnom ilegalizacijom posla“, drugi su je slavili kao mjeru spasa gospodarstva. Zvuči vam poznato. Takvu sličnu odluku u Hrvatskoj ima svaka Vlada. Dugi niz godina priča se o potrebnom smanjenju javne up-rave, no nijedna Vlada dosad nije provela konkretne korake po tom pitanju. Znajući da smanjenjem javne uprave gubi glasove onih kojima je dala otkaz, a s druge strane dobiva podršku dijela građana koje želi aktivnu politiku Vlade. Možemo reći da u današnjem svijetu u kojem svaka promjena na bilo kojem području gospodarstva znat-no utječe na ishod donesenih mjera i da nikad nismo potpuno sigurni u ishod. Preo-staje nam vidjeti je li ovo izlazak iz krize za Ameriku i dobar putokaz za druge zemlje u krizi ili je ovo loš nastavak lošeg filma za gospodarstvo.

Šimun ZORIĆ

Preostaje nam vidjeti je li ovo izlazak iz krize za Ameriku i dobar putokaz za druge zemlje u krizi ili je ovo loš nastavak lošeg filma za gospodarstvo.

87/17 | 06/2012 27

GOSPODARSTVO

ETIKA U POSLOVANJU

Poslovanje bez fige u džepuU današnje vrijeme kada su poduzeća i manageri optuženi da im je jedino stalo do maksimizacije profita treba prika-zati i onu drugu stranu poslovanja. U posljednjih pet godina otkako se po-javila financijska kriza počela su se i ak-tualizirati pitanja poštenja i pravednosti nositelja odlučivanja – managera.

Etika i negativni primjeriIako smo u posljednje vrijeme pod doj-mom da su moderne tehnologije ovladale svijetom i da sve nade treba polagati u razvoj istih, to nije istina. Ljudski faktor u poslovnom djelovanju je ključan i bez usmjeravanja posebne pažnje na njegov razvoj uvelike sužujemo horizonte daljnjeg razvoja. Najpoznatija definicija glasi: „Etika je znanost o moralu“, a ako ju primjenimo na poslovanje poduzeća prema definiciji Al-freda Klosea, možemo reći da se radi o zna-nosti o pravilnom postupanju i odlučivanju poduzetnika u egzistencijalnim pitanjima. Poslovna etika se može okarakterizirati kao poštivanje općeprihvaćenih normi i raznih društvenih standarda u poslovanju poduzeća. Svakako najspominjaniji primjer neetičnog poslovanja koje je cijelo poduzeće otjeralo u stečaj je poslovanje američkog Enron-a. U tom slučaju je došlo do manipu-lacije financijskim izvješćima pa su se tako prikazivali profiti koji nisu ostvareni. Izrazito „uspješni“ rezultati su također i posljedica nesavjesne kontrole od strane revizora koji

su propustili (namjerno ili slučajno) reagi-rati na vrijeme. Performanse su ulijevale sigurnost ulagačima pa je tako cijena di-onica porasla s 15 dolara po komadu na 90 dolara po dionici. Kako je Enron bio jedna od najvećih kompanija s blue chip dionica-ma, šok i iznenađenje koji su nastali nakon otkrića prijevare su koštale posla 7.500 ljudi i ušteđevine velikog broja Amerikanaca. De-set godina kasnije Enron još uvijek posluje s 36 zaposlenika kojima je cilj vratiti dug od 40 milijardi dolara. No neetično poslovanje se ne ogleda samo u lažiranju financijskih izvještaja već može poprimiti i druge oblike poput odnosa prema zaposlenicima, var-anje kupaca i nepoštivanje ugovora prema dobavljačima itd., koji ne zauzimaju toliko medijskog prostora.

Svijetla strana poslovanjaEtično poslovanje kao dio korporativne kulture sve više je prihvaćeno i u do-meni društveno odgovornog poslovan-ja. Ono obuhvaća obvezu djelovanja u skladu s načelima odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri i poštovanja dobrih poslovnih običaja prema svim in-

teresnim skupinama. Njime poduzeća javno prenose poruku da u svome djelovanju ne gledaju samo svoje interese već uvažavaju i poštuju tuđe potrebe i rade na dobrobit šire društvene zajednice. Dokaz da se iznimno cijeni osviještenost kompanija je i objav-ljivanje Dow Jones Sustainability Indeksa u čiju konkurenciju ulazi 300 poduzeća, a koji ocjenjuje odnos poslovanja u poduzeću pre-ma etičkim načelima u upravljanju, zaštiti okoliša i poštivanju socijalnih standarda. U hrvatskoj praksi postoji inicijativa Hrvatske gospodarske komore koja se manifestira izradom kodeksa kojeg je zasad potpisalo preko 400 poduzeća, a u njima se prop-isuju osnovne smjernice etičkog ponašanja poslovnih subjekata u okviru hrvatskog gospodarstva. Etički kodeksi bi trebali postati obvezujući i za privatni i za državni sektor kako bi se slučajevi nepotizmu, ko-rupciji, neodgovornosti za okoliš sveli na najmanju moguću mjeru. U obrazovanju se mora iskoristiti prilika da se prenose prave vrijednosti kao garancija za dugoročni poslovni uspjeh koji u ostvarivanju profita i poštivanju etičnosti ne predstavlja dvojbu već koheziju. Sve dok se i samim ekono-mistima ne iskristalizira važnost poštivanja etičkih standarda pojavljivat će se primjeri Enrona.

Dominik PALČIĆ

Poslovnom etikom, poduzeća javno prenose poruku da u svome djelovanju ne gledaju samo svoje interese

već rade na dobrobit šire društvene zajednice.

87/17 | 06/201228

GOSPODARSTVO

ZELENO GRADITELJSTVO - SAVEZNIK PRIRODE I LJUDI

Kako doći do zadravijeg i produktivnijeg životnog prostoraZgrade, objekti i prostori koji su krei-rani, izvedeni i održavani prema princip-ima zelene gradnje ostvaruju dodatnu vrijednost za sve – investitora, društvo, prirodu i same korisnike.

Zelena gradnja obuhvaća cjelovit pro-ces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, korištenja i obnove objekata, temeljen na principu održivosti. Projektiranje i finan-ciranje zelene gradnje stvara potrebu za ekološkim materijalima za gradnju. Osim toga u procesu zelene gradnje se opre-ma i obnavlja, procjenjuju se vrijednosti životnog ciklusa zgrada s obzirom na ze-lene elemente, oblikuje se krajobraz, dizajn svjetla, ostavaruje se ušteda energije kroz reciklažu. Zeleno graditeljstvo temelji se na korištenju materijala koji štite ljude i okoliš. Ovakve građevine dizajniraju se u skladu s lokalnim klimatskim prilikama te tako da se pri gradnji mudro iskoriste lokalni resursi.Zelena gradnja u cjelini ima za cilj kreiranje radnog i životnog porstora koji će biti zdrav-iji, ugodniji i produktivniji, a da se pritom ostvaruje energetska učinkovitost.

Isplativost se zelene gradnje očituju u po-datku da zelene zgrade za svojeg vlasnika investitora ostvaruju 6 posto više rente te 16 posto više prodajne cijene. Zelene zgrade su zgrade budućnosti koje svojim vlas-nicima omogućuju veću isplativost i veću poželjnost, a svojim korisnicima niže opera-tivne troškove, niže troškove održavanja. Osim toga, smanjeni troškovi upravljanja, veći povrat od ulaganja i vrhunski stambeni ili radni okoliš.

Tako se npr. kao toplinska izo-lacija u mod-ernim domovima sve češće koristi balirana slama, celuloza od recikliranog papira, proizvodi od ovčje vune, ekspandirana glina i sl. Strukturalni elementi su od drveta, a umjesto betona prednost se daje cigli i kamenu.

Posebna se štedi energija i voda, tako da ovakav tip građevina često ima pasivna solarna svojstva ,sustave za sakupljanje

kišnice i pročišćavanje otpadnih voda te en-ergetski sustav koji koristi obnovljive izvore energije. Svjetskim istraživanjima dokazano je da energetski učinkovite zgrade, objekti i prostori koji su kreirani, izvedeni i održavani prema principima zelene gradnje - tako da vode računa o zdravlju svojih korisnika i nji-hovoj ugodi u prostoru, te imaju i njeguju dalekosežni pogled na neutralni ili čak pozitivni utjecaj na prirodni okoliš i urbanu sredinu u kojoj se nalaze, ostvaruju dodat-nu vrijednost za sve – investitora, društvo, prirodu i same korisnike. Upravo zbog

toga, ovaj pozitivan trend, iznimno važan u današnjem potrošačkom, zagađenom društvu nije zaobišao ni Hrvatsku. Od 2009. postoji Savjet za zelenu gradnju u Hrvat-skoj, neprofitna organizacija koja služi kao platforma za promicanje prakse održive gradnje u Hrvatskoj. Oni su u budućnosti nositelji ideje zelenog graditeljstva i trans-formacije hrvatskog tržišta, promičući pro-grame zelenog graditeljstva i tehnologije kao saveznika prirode i ljudi.

Dubravka GLAVINA

Od 2009. postoji Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj, neprofitna organizacija koja služi kao platforma za

promicanje prakse održive gradnje u Hrvatskoj.

87/17 | 06/2012 29

FAKULTET

FINANCIJSKI KLUB

Sigurna investicijaUdruga Financijski klub ljetni seme-star 2011./2012. godine započela je provođenjem Bloomberg Assesment Testa. Događanje je provedeno na razini Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Bloomb-erg Instituteom. Ovom standardiziranom testu koji se provodi diljem svijeta s ciljem utvrđivanja općeg znanja, analitičkih vještina i talentiranosti za područje fi nancija pristupilo je stotinjak zainteresiranih stude-nata. U sklopu predavanja Klub je ugostio magistra komunikologije Ivana Plaveca, koji je održao predavanje pod nazivom ‘’Communicate your way to success in the workplace’’, višeg savjetnika u Hrvatskoj narodnoj banci Tomislava Ridzaka, koji je predstavio istraživanje o ponudi i potražnji za kreditima korporativnog sektora u Hrvat-skoj, prof. dr. sc. Josipa Ticu, koji je govorio o stabilizacijskoj ulozi fi skalne politike te ravnateljicu Instituta za inovacije Morana Fudurić, koja je održala predavanje naziva ‘’Executive Education u JI Europi’’.

Članovi Kluba su održali radionice za os-tale članove na teme ‘’Procjena vrijednosti poduzeća pomoću diskontiranih novčanih tokova’’ (Tomislav Frančič), ‘’Vrednovanje poduzeća pomoću relativnih omjera’’ (Jele-

na Glavaš) te ‘’Nauči pisati rad’’ (Iva Zorić). Posljednja radionica bila je prvenstveno namijenjena pristupnim članovima, koji su morali predati svoj istraživački rad za pro-moviranje u status radnog člana.

Od ostalih događanja treba izdvojiti surad-nju s konzultanskom kućom A. T. Kearney i brojnim drugim studentskim udrugom, u sklopu koje je održano predavanje ‘’A. T. Kearney Managment Consulting Club Kick Off’’, na kojem je predstavljena ova ideja

brojnim zainteresiranim studentima. U nadolazećem razdoblju Financijski klub će organizirati Okrugli stol na temu ‘’Ocjena učinkovitosti fi skalnih mjera nove Vlade’’ (projektna radna skupina Javne fi nancije), već tradicionalnu konferenciju Primarno tržište (projektna radna skupina Student investitor) te još jedno testiranje na kojem će studenti moći pristupiti Bloomberg As-sesment Testu.

Andreja TropčićFinancijski klub

Dragi čitatelji,Pozdravljam vas sve kao nova urednica rubrike Fakultet. Budući da nam je još jedan semestar na izmaku, nadam se

da ste ispunili sve svoje ciljeve, barem one vezane uz ispite i faks, i da se zado-voljni svojim uspjesima možete prepustiti dugom toplom ljetu. U novom broju Managera donosimo vam pregršt zanim-ljivih tema kojima možete upotpuniti ove vruće dane. Saznajte sve iz prve ruke o studiranju u Irskoj, a ukoliko ste zani-teresirani za volontiranje i želite dobrim djelom upotpuniti svoje studentske dane, pročitajte članak o volontiranju u udruzi za pse vodiče. Također, donosimo vam i zanimljiv izvještaj sa dvodnevne kultur-no-sportske studentske manifestacije Radićevi dani koja je održana početkom lipnja, te konačne rezultate naših kolega sportaša koji su sudjelovali na sportskim natjecanjima tijekom ove akademske

godine. Ukoliko imate problema s kon-centracijom i učenjem, uz pomoć par savjeta poboljšaljte ih, te naučite kako se najbolje pripremiti za tržište rada. Udru-ge na našem faksu bile su veoma mar-ljive i aktivne tijekom cijelog semestra, a možete pročitati kojim su se idejama i projektima bavile posljednjih mjeseci, kao i kako je bilo na velikoj proslavi 20. rođendana HSA, najstarije studentske udruge na našem faksu. I za kraj, želim sve zainteresirane pozvati da se pridruže našoj maloj veseloj redakciji i sudjeluju u stvaranju novog Managera!Lijepi pozdrav,

Maja HASUrednica rubrike Fakultet

87/17 | 06/201230

FAKULTET

DANI EUROPSKE UNIJE

Hrvatski student – europski poduzetnikTrinaestu godinu zaredom Hrvatska stu-dentska asocijacija je organizirala pro-jekt „Dani EU“ na Ekonomskom fakulte-tu u Zagrebu, od 7. do 9. svibnja 2012.

Organizacija projektaTim Stručno usavršavanje koji djeluje u sklopu studentske udruge HSA, uz pomoć ostalih članova udruge, organizirao je i ove godine gotovo već tradicionalni projekt „Dani EU“, koji se održava prvi tjedan u mjesecu svibnju u sklopu obilježavanja Eu-ropskog tjedna. Rad na projektu je iziskivao puno vremena i truda, od dogovaranja središnje teme, preko dogovora o gostima predavačima i sudionicima, pa sve do dogo-varanja sponzorstva kako bi projekt bio na visokoj razini kao i svih proteklih godina.

Program projekta i suradniciOvogodišnja glavna okosnica projekta bio je hrvatski student kao budući europski poduzetnik, s ciljem da se studentima što više približi gospodarstvo Europske unije te novo, bogatije i konkurentnije tržište. Projekt je započeo svečanim otvorenjem na kojemu su prisustvovali mnogi uvaženi gosti, veleposlanici te predstavnici velepo-

slanstva, kao i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić te de-kan Ekonomskog fakulteta Tonći Lazibat koji su svojim dolaskom podržali ovu vrlo važnu i hvalevrijednu inicijativu stude-nata. Glavna tema prvog dana projekta je bilo poduzetništvo i gospodarstvo Europ-ske unije kroz koje su nas proveli mnogi predvači. Toga dana studenti su imali pri-liku čuti zanimljiva i vrlo informativna pre-davanja počevši s predavanjem prof.dr.sc. Ljube Jurčića koji studentima približio kako funkcionira samo tržište Europske unije, zatim ministar poduzetnišva i obrta Gordan Maras, potpredsjednica Hrvatske gosp-odarske komore Vesna Trnkop Tanta i prof.dr.sc. Tamapa Ćapeta s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koja je studentima pojasnila što znači ući na unutarnje tržište Europ-ske unije s pravnog aspekta. Teme preda-vanja drugog dana projekta bile su vezane za studiranje i rad u Europskoj uniji što je pobudilo interes mnogih studenata koji namjeravaju ići na studnetsku razmjenu na jedno od mnogobrojnih i vrlo cijenjenih europskih sveučilišta. Predavanja su održali prof.dr.sc. Marko Kolaković, Vladimir Braus,

Vlasta Jelašić Kerec, kao i Projectus grupa i Agram, a predavanja su završila okruglim stolom na kojem su sudjelovali erasmus studenti, koji su predstavili svoje iskustvo studiranja u inozemstvu, a na kojem su im studenti mogli postaviti pitanja i doznati mnoge informacije iz prve ruke. Posljedn-jeg dana projekta, čije je tema vodilja bilo probijanje na tržište, velik interes stude-nata pobudila su predavanja mr.sc. Olgice Spevec, dr.sc. Ante Rončevića, Davora Brukete iz agencije Bruketa&Žinić, Daniela Ackermanna iz agencije Istudio te portala MojPosao i Volonterskog centra Zagreb.

SponzoriUspješnom održavanju projekta pomogla su mnoga renomirana poduzeća, a to su Agram, Azelija – drevene kuće, Badel, Fancy Cake, ISIC kartice, Karlovačko, Ko-rlat vina, Splitska banka, Studena, Podrav-ka, View magazine. Osim njih Ekonomski fakultet Zagreb te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova puno su pridonijeli i po-mogli u cijelom procesu organizacije i na tome im veliko hvala!

Maja JURČEVIĆ

87/17 | 06/2012 31

FAKULTET

MARKETING NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Iskustvo iz prve rukeMarketing neprofitnih organizaci-ja jedan je od izbornih predmeta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, točnije na katedri za Marketing. Traje u ljetnom semestru i mogu ga upisati studenti 3 i 4 godine. Daje mogućnost volontiranja u raznim neprofitnim or-ganizacijama, što je jako dobra praksa i iskustvo za studente. Sluša se kod pro-fesora Jurice Pavičića i asistentice Mo-rane Fudurić, a za sve probleme i pitanja postoji demonstratorica koja je uvijek dostupna na mailu.

Zašto marketing neprofitnih organizacija?Predmet kao i svaki na fakultetu ima pred-nosti i mane, samo što svi mi na to gleda-mo drukčijim očima. Uz opširno gradivo i izradu projekta, ovaj predmet nudi i druge mogućnosti. Prednost je u tome što se taj projekt može zamijeniti volontiranjem o ko-jem ću pisati u idućem odlomku. Uz projekt ili volontiranje potrebno je proći dva kolokvi-ja, u kojima je bitno da se gradivo razum-ije i da se za sve može priložiti konkretan primjer. Sadržaj predmeta je iznenađujuće zanimljiv, a prate ga razni primjeri gostiju predavača. Gosti dolaze iz raznih neprofit-nih organizacija i pričaju o svojim iskustvi-ma. Nakon odslušanog i položenog Market-inga neprofitnih organizacija mogu reći da se neprofitne organizacije mogu izjednačiti sa profitnim u pogledu marketinga. Sve marketinške aktivnosti koje koriste prof-itne, koriste i neprofitne organizacije. Dos-ta studenata s našeg fakulteta buni se da nemamo dovoljno mogućnosti za praksu, e

pa ovaj predmet pruža vam nešto stvarno odlično, korisno i posebno – iskustvo vo-lontiranja. Ove godine volontirati se mo-glo u par neprofitnih organizacija, a to su bile: Plavi telefon, Hrabri telefon, Hrvatsko društvo za celijakiju, Transparency Interan-tional, Prijatelji životinja, Terapeutsko ja-hanje Krila, Udruga pasa vodiča…

VolontiranjeVolontirala sam u Udruzi psi vodiči i mo-bilitet, ali i još uvijek volontiram. Kada se danas osvrnem u nazad mislila sam kako uz sve te obaveze stići i volontirati, ali stigne se i može se. Taj osjećaj zadovoljstva i ko-risnosti ovom našem malom društvu nešto

je posebno i stvarno to treba doživjeti. Dok činite korisno i radite za jedan osmjeh, zab-oravite na sve ružne stvari na ovom svijetu. Tokom prvog susret sa članovima udruge, moram priznati, bila sam malo zbunjena jer nisam znala što ću raditi, čak sam stekla dojam da moje volontiranje nema smisla. Sve se to promijenilo kad sam došla na prvo druženje na Cvijetnom trgu u Zagrebu. Kroz druženje s korisnicima i djelatnicima Udru-ge prošla sam i stazu s preprekama s pov-ezom na očima uz pomoć crnog retrivera Morisa i tek tada sam otvorila oči i upoznala svijet slijepih ljudi. Na tim druženjima bilo je svega - igranja s djecom, crtanja psića, igranja stolnog tenisa za slijepe, dijeljenje-balona, puno razgovora i upoznavanja ljudi. Uz sve to krenula sam raditi i jedan projekt za Udrugu pasa vodiča, koji je vezan uz nji-hovo financiranje, ako ćete slušati taj kolegij vidjet ćete kako je financiranje neprofitnih organizacija komplicirano i teško. Projekt se nevezano za Marketing neprofitnih or-ganizacija i dalje nastavlja pa se nadam da će uskoro biti realiziran. Zadnji susret bio je sudjelovanje na Bundeku na Floraart , gdje smo se družili, animirali djecu iz vrtića i osnovnoškolce. Završetkom kolegija tj. ljetnog semestra nije završilo moje volonti-ranje i sudjelovanje u događanjima Udruge pasa vodiča.

Danijela KONJEVIĆ

Šire gledajte na svijet i upoznati ćete puno

zanimljivih ljudi i steći mnoga iskustva.

87/17 | 06/201232

FAKULTET

UNAPREĐENJE KOMPETENCIJA ZA NASTUP NA TRŽIŠTU RADA

Kako postati zapošljiviji?Prije ili poslije, svi ćemo dobiti priliku da se iskažemo na tržištu rada. Pri-likom traženja zaposlenja najvažnije je zadovoljiti osnovne kriterije koji se traže natječajem: imati odgovarajuće obrazovanje, odgovarajuće iskustvo i odgovarajuće sposobnosti. Iako je to možda jednostavno reći ili napisati, za-dovoljavanje ovih osnovnih preduvjeta u praksi je ipak malo složenije. Dono-simo vam par savjeta kako da osvijes-tite znanja, vještine i kvalitete koje pos-jedujete te postanete konkurentniji na tržištu rada.

Prepoznavanje vlastitih vještina, znanja i sposobnostiVještine i znanja stječemo kroz različite oblike obrazovanja kako formalnog tako i neformalnog, kroz hobije i radno iskustvo. Budući da danas većina mladih završava fakultete, imati diplomu kao dokaz formal-nog obrazovanja i znanja više nije garancija za uspjeh u poslu. Poslodavcima postaju sve važnije različite vještine, sposobnosti i kvalitete stečene kroz neformalno obra-zovanje koje će upravo vas istaknuti u masi prijavljenih kandidata. Najvažnije je, za početak, identificirati područja i

znanja koja su nam manjkava, a koja su u današnje vrijeme od izuzetne važnosti pop-ut unapređenja stranih jezika, računalnih vještina, korištenja novih tehnologija i sl. Danas gotovo da i nema radnog mjesta za koje se možete prijaviti bez da pos-jedujete te najtraženije vještine. Također, veoma tražena karakteristika na koju da-nas, nažalost, maleni broj kandidata može odgovoriti, je radno iskustvo. Manjak rad-nog iskustva ne treba oplakivati već treba aktivno poraditi na njegovom popravljanju. Uključivanje u studentske udruge i rad na studentskim projektima samo je jedan od primjera u kojem možete na zanimljiv način naučiti puno toga i obogatiti svoje radno iskustvo, a ujedno i steći mnoga prijateljstva. Isto tako, sudjelovanjem na edukativnim radionicama i natjecanjima, studentskim razmjenama i u raznim oblici-ma volontiranja možete usavršavati svoje vještine i znanja. Većina poslodavaca uve-like cijeni vlastitu inicijativu svojih budućih zaposlenika jer oni na taj način pokazuju da su spremni raditi i u poslu napredovati. U današnje je vrijeme ponuda raznih oblika neformalnog obrazovanja zaista bogata, a na vama je da pronađete ono što je vama najzanimljivije kao idealan spoj zabave i učenja.

Dobar životopisNakon što ste prikupili obilje znanja i iskust-va, trebali bi to sve sažeti i predstaviti u životopisu. Životopis ili CV je kratak sažetak vaših osobina, karakteristika, sposobnosti i vještina, te je uz intervju jedan od osnovnih načina izbora potencijalnih kandidata od strane poslodavaca. CV predstavlja par papira koji donose vašu priču. Ta priča u minuti, dvije mora zainteresirati i potak-nuti vašeg poslodavca da vas pozove u uži krug izbora. Stoga je od iznimne važnosti pripremiti dobar CV koji je pravi odraz vaših kvaliteta i mogućnosti. Morate privući pažnju, ali i ostati zapamćeni pri tome. Potrudite se oko njegovog sastavljanja jer će se vaš trud primijetiti, a onda možda i nagraditi. Informirajte se o formalnostima i izgledu, pravilno dozirajte relevantne i

zanimljive informacije i obavezno ispravite eventualne gramatičke pogreške, na to su poslodavci posebno osjetljivi. Prilikom sas-tavljanja imajte na umu da je vaš CV vaša ulaznica za daljnje natjecanje.

Vještine komunikacije i samo-predstavljanja Ako se na oglas za radno mjesto prijavi više kandidata jednakih po obrazovanju i radnom iskustvu, poslodavac primjećuje onog koji se najbolje predstavio. Koga u današnje vrijeme poslodavci žele vidjeti? Savjesnog i marljivog radnika koji daje sve od sebe, svojim zalaganjem prelazi preko svih teškoća, a iz eventualnih pogrešaka izvlači pouku i na taj način se neprestano usavršava. Također, danas se sve veća važnost pri odabiru stavlja na dodatne kvalitete kao što su timski rad, motivacija, sposobnost prilagodbe i komunikacijske vještine. Kroz razgovor vaš poslodavac pokušava provjeriti koje od tih kvaliteta im-ate i stoga je važno predstaviti u najboljem svjetlu. Pripremite se za intervju, razmislite o mogućim pitanjima i odgovorima te se raspitajte o poduzeću u koje dolazite.

Birati, a ne biti biranIako se možda u današnje vrijeme pronalaženje posla čini kao nemoguća misi-ja, nemojte tome pristupati u potpunosti negativno. Pokušajte na što bolji način iskoristiti svoje studentske dane i upotpuniti ih različitim aktivnostima koje bi na bilo koji način proširile lepezu vaših vještina, znanja i sposobnosti. Učite i upijajte iskustvo na svakom koraku, kako biste jednog dana bili u poziciji da vi birate posao, a ne da čekate da budete izabrani. Želimo vam puno sreće!

Maja HAS

Pokušajte na što bolji način iskoristiti

svoje studentske dane i upotpuniti ih različitim aktivnostima koje bi na bilo koji način proširile lepezu vaših vještina, znanja i sposobnosti.

87/17 | 06/2012 33

FAKULTET

STUDIRANJE U INOZEMSTVU

Republika IrskaOsim po velikim zelenim livadama i do-brome pivu, Republika Irska poznata je i po veoma kvalitetnim sveučilištima i visokom obrazovanju. Iako je Irska veo-ma potresena svjetskom gospodarskom krizom te podosta studenata odlazi na školovanje u Veliku Britaniju bitno je napomenuti da Irska još uvijek bilježi velik broj dolazaka stranih studenata.

Općenito o studiranju u IrskojVisoko obrazovanje u Republici Irskoj se odvija po bolonjskom sistemu te se sas-toji od preddiplomskog, diplomskog i post-diplomskog studija. Iako Irska nudi bogatu ponudu sveučilišta, hrvatskim studentima su najviše interesantne institucije visokog obrazovanja u glavnom gradu Dublinu i u pravilu većina stranih studenata odlazi na studij upravo u Dublin. U Dublinu se svaka-ko ističe Trinity College Dublin te Dublin City University. Trinity College Dublin nudi širok spektar studija – od društvenih zna-nosti do prirodnih znanosti te broji više od 16.000 studenata. Osamdeset studenata su Irci, a čak 20 posto studenata su strani studenti. Studentima ekonomije je svakako zanimljiva i Dublin Business School koja slovi kao jedna od najboljih poslovnih škola u Europi. Veoma korisna stranica prije od-luke o studiranja u Irskoj je stranica www.universitiesireland.ie koja nudi pregled irskih sveučilišta te služi za promociju is-tih. Na stranici svakoga sveučilišta mogu se dobiti detaljne informacije o studijima, školarinama, stipendijama, smještaju te os-talim bitnim stvarima vezanim uz određeno sveučilište.

Postupak prijave i smještajPrije postupka prijave bitno je saznati sve informacije vezane uz sveučilište koje je student odabrao te mogućnosti smještaja. Svako sveučilište na svojim stranicama ima veoma detaljan prikaz postupka prijave za strane studente. Primjerice za prijavu na Trinity College u Dublinu web stranica Trinity College-a nudi detaljne informacije te emailove na koje se studenti mogu javiti ukoliko im nešto nije jasno - www.tcd.ie/

Admissions/undergraduate/apply/eu-non-eu. Razne su mogućnosti smještaja – od kampusa do privatnog smještaja no bitno je napomenuti da je smještaj u Irskoj veo-ma skup, a stipendije najčešće ne pokrivaju trošak smještaja te taj faktor treba uzeti u obzir. Također prije ili za vrijeme postupka prijave potrebno je položiti test poznavanja engleskoga jezika. Zahtjeve za određeni smjer i studij propisuju sveučilišta, a najčešće traženi minimalni rezultat je prim-jerice iz IELTS testa 5 ili TOEFL-a putem In-terneta 61 što odgovara b2 i c1 razini poz-navanja engleskoga jezika. Veoma detaljne informacije o postupku prijave na irska sveučilišta mogu se naći na stranici www.educationireland.ie.

Školarine i stipendijeVeoma je malo dostupnih stipendija za hrvatske studente koji žele studirati u Ir-skoj te se one uglavnom odnose na kraća razdoblja za diplomski ili postdiplomski studij. Na stranicama sveučilišta također se može naći određeni broj stipendija koje su dostupne stranim studentima. Bitno je napomenuti da stipendije uglavnom ne uključuju smještaj i prehranu što predstav-lja znatan trošak, pošto su hrana i smještaj u Irskoj veoma skupi. Studiranje u Irskoj je

besplatno za studente europskog ekonom-skog područja koje uključuje 27 zemalja i Island, Norvešku i Lihtenštajn. Ipak, svaki fakultet dodatno naplaćuje upisnu naknadu koja pokriva usluge na fakultetu i ispite. Godišnja upisna naknada iznosi od 250 pa sve do 2500 dolara, ovisno o fakultetu. Državljani koji dolaze iz zemalja koje nisu u Europskoj Uniji plaćaju punu školarinu koja se za preddiplomski studij kreće od 9.000 dolara pa sve do 40.000 dolara dok za post-diplomski studij iznosi od 9.000 do 40.000 dolara što je veoma velik iznos pogotovo kada se tome dodaju troškovi smještaja, knjiga i hrane. Radi ovih razloga studij u Irskoj je bio veoma nedostupan hrvatskim studentima te se veoma mali broj studena-ta odlučivao za studij u Irskoj no ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju 2013. godine za očekivati je da će porasti broj studenata koji su zainteresirani za studij u Irskoj.

Veoma detaljne informacije o postupku

prijave na irska sveučilišta mogu

se naći na stranici www.educationireland.ie

87/17 | 06/201234

FAKULTET

Studentski život u IrskojStudenti koji su proveli semestar ili više u Irskoj ističu upravo studentski život kao glavnu prednost studiranja u Irskoj. Knjižnice te ostali sadržaji su uvijek dostup-ni studentima i na veoma visokoj razini. Smještaj u studentskom kampusu je veoma kvalitetan, sobe su u pravilu jednokrevetne ili dvokrevetne te veoma prostrane. Noćni život, pogotovo u Dublinu, je veoma bogat radi brojnih pubova i klubova namijenjenih studentima. Ipak kao jednu od glavnih mana studenti ističu velike troškove života u Irskoj, koji se mogu povećati ili smanjiti ovisno o gradu u kojemu student studira no podosta su slični u svim gradovima. Prim-jerice za godinu dana student će trebati izd-vojiti oko 4.000 eura za smještaj, oko 500 eura za tekuće troškove studiranja (knjige, materijali itd.), oko 2.000 eura za hranu te oko 2.000 eura za ostale troškove (izlasci, prijevoz itd.) što na godišnjoj razini iznosi oko 65.000 kuna što predstavlja popriličan trošak za hrvatske studente. Usprkos ovim troškovima studenti ističu da je Irska savršena zemlja za učenje engleskog jezika te većina studenata jako unaprijedi svoje znanje engleskog jezika tijekom boravka u Irskoj. Također irski studenti su veoma nakloni stranim studentima te se u veoma kratkom roku steknu brojna prijateljstva koja ostaju za cijeli život.

Andrej Hanzir

Morana u DublinuZnači život u Dublinu je divan. Grad sam po sebi i nije nešto lijep osim zanimljivih tour-a Vikinškim brodom na kotače u kojem turisti oponašaju vikinge dok razgledavaju Ljudi su ti koji su posebni! Svaki dan je moguće izaći i uvijek će svugdje biti gužva. Takav život odgovara svakom studentu, prob-lem je takav život financirati. Piva je oko 4, 5 eura, a ručak u restoranu od 5 - 15 eura kao jeftinija opcija. Kupovina namir-nica se može obaviti u više lanaca dućana kao što su Tesco, Lidl ili irski lanac Dunnes Store. Potrebno je provesti malo više vre-mena u dućanu zbog uspoređivanja cijena i pronalaženja proizvoda koji su ‘3 for 2’ ili ‘2 for 1 euro’. Moja najveća zanimacija je bila obići što više posebnih mjesta u Dub-linu: tako sam jednu nedjelju jela brunch u Francuskom La Boulangerie, koju vodi jedan dragi striček Marokanac, a drugu nedjelju bi kod prijatelja s faksa (Hrvata) radili pečenog piceka s krumpirom.Fascinantna je količina ljudi, različitih vjera

i dobnih skupina, koji su isli na moj faks - Griffith College Dublin. Danas se mogu pohvalit da imam prijatelja sa skoro svakog kontinenta na svijetu. Upoznala sam Al-banku koja je živjela u Turskoj i završila faks u Zagrebu, Irca koji je zbog ragbija 4 puta ponavljao prvu godinu pa na kraju odustao, poluirca-polutalijana, pakistanca koji je bio kapetan kriket ekipe koja je poosvajala silne nagrade po inter-fakultetskim natje-canjima, curu koja izgleda kao azijatkinja od koje sam saznala da postoji dio Rusije u kojoj svi izgledaju kao Azijati i Frasian (Francuskinju koja izgleda kao Azijatkinja).Najgore iskustvo je bilo birokratsko, kao i u svakoj državi, otvarat račune, obnavl-jat vizu, riješavat papire oko faksa i ostale teške, ali potrebne dužnosti jednog građana države Irske. Definitivno najbolje iskustvo su bili tulumi i izlaženja s ljudima koje sam sigurna da nikad u životu neću zaboraviti!

Morana M. (22)

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, hrvatski

će studenti moći besplatno studirati na sveučilištima

u Republici Irskoj.

87/17 | 06/2012 35

FAKULTET

STUDENTSKA UDRUGA

Što se muti u eSTUDENT-u?Otkad se zadnji put pisalo o eSTUDENTu u Manageru uspješno je odrađeno ne-koliko velikih projekata, a jedan će se tek održati u srpnju. Sve novosti možete uvijek pratiti na web stranici i Facebook stranici Udruge, a za početak pročitajte najvažnije zanimljivosti koje smo izdvo-jili za vas.

Ako krenemo kronološkim redoslijedom, prvo bismo trebali spomenuti da se održao projekt Zlatni Indeks. Na svečanoj cer-emoniji održanoj 3. travnja u dvorani Ko-rnati Hypo centra u Zagrebu dodijeljene su nagrade Zlatni indeks 2011. Dobitnici ove jedinstvene nagrade su poduzeća koja su u protekloj 2011. godini najviše aktivno sudjelovala u akademskom životu i povećala kvalitetu studiranja kroz dodjelu stipendija, ulaganja u studentske udruge i projekte, organiziranje projekata na kojima sudjeluju studenti, praksi te sudjelovanja na projektima, a dodijeljena je i nagrada za najbolji imidž prema percepciji studenata i to pduzećima 24 sata, INA i Coca Cola HBC Hrvatska.

U srijedu 16.svibnja 2012. godine održala se Završna ceremonija Case Study Com-petitiona 2012. Ove godine su obuhvaćeni fakulteti svih šest sveučilišta u državi, a na natjecanje u rješavanju 16 poslovnih slučajeva zadanih od 15 poduzeća sudion-ika prijavila su se čak 1234 tima, od čega je čak 171 prijavljeni tim bio izvan Zagreba čime je postignut značajan rast u odnosu na prošlogodišnju brojku od 33 prijavljena tima. Ovim projektom CSC je uspio pov-ezati studente cijele Republike Hrvatske. Nakon finalnog prezentiranja poduzeća su morala odabrati tri najbolja tima. Pobjednici

su bili nagrađeni s redom 10000 kuna prvo-plasirani tim, 4000 kuna i 2000 kuna dru-goplasirani i trećeplasirani tim ili nagradom u navedenoj protuvrijednosti, te je tako nagradni fond iznosio čak 256 000 kuna. Također neka od poduzeća pripremila su i dodatne nagrade za sve pobjednike. Treći veliki projekt bio je Business Plan Contest, odnosno natjecanje u pisanju poslovnih planova s edukacijskim karakterom. Os-novni je smisao projekta pružiti studentima priliku i poticaj da svoju poslovnu ideju raz-viju u upotrebljiv i profesionalno razrađen poslovni plan koji predstavlja sve što im je potrebno da nađu investitore i partnere. Projekt promovira poduzetništvo, opću poslovnu pismenost, te ostanak mladih i obrazovnih ljudi u Hrvatskoj, s novim, origi-nalnim idejama. Ove godine nagradni fond je više nego duplo veći od prošlogodišnjeg i iznosi 35 000 kn, zahvaljujući sponzo-rima. Uz to, tri najbolja tima osvajaju “In-vesticijsku večeru s poslovnim anđelima” s mogućnošću investiranja u njihove pro-jekte.

Završen je i App Start Contest, student-sko natjecanje u izradi mobilnih i web ap-likacija Natjecanje App Start Contest novi je projekt udruge eSTUDENT i nastavak je uspješnog natjecanja Web Start Contest

(wsc.estudent.hr) organiziranog protekle četiri akademske godine na Sveučilištu u Zagrebu. sudionici su, bez obzira došli do finala ili ne – stekli bogata iskustva izravno s tržišta na kojem će se uskoro naći. Nara-vno, tu su i ostvarena partnerstva i kontakti kojih možda ne bi bilo da se studenti nisu odlučili sudjelovati na ovom natjecanju.

Projekt koji se tek treba održati je Future seminar o intelektualnom kapitalu, i to po sedmi put zaredom u Dubrovniku. Seminar se bavi temama koje su vezane uz uprav-ljanje znanjem i intelektualnim kapitalom (IC) poduzeća te istraživanjem najboljih načina organiziranja tih neopipljivih resursa poduzeća, kako bi se postigao održivi razvoj bilo na razini poduzeća ili na razini lokalne samouprave. Future Seminar okuplja 30 iz-vrsnih studenata s područja cijele Europe s vrhunskim stručnjacima menadžmenta znanja. Uz pomoć predavanja, seminara i raznih izazova za sudionike pokušava se stvoriti jedna kreativna atmosfera u kojoj dobivaju nova primjenjiva znanja, ali i gdje se javljaju nova rješenja i inovativne ideje na području upravljanja znanjem. Semi-nar se održava svake godine u srpnju, pa razmislite o sudjelovanju dogodine!

Daria KERŠIĆ

Najveći projekti nedavno održani bili su Zlatni

Indeks, CSC, BPC, APP SC Contest, a uskoro će i IC

Future seminar.

87/17 | 06/201236

FAKULTET

PROJEKT STUDENTSKE UDRUGE „TIM“

„Izaberi pravi smjer“U organizaciji studentske udruge „TIM“, organizirano je predstavljanje svih sm-jerova diplomskog studija Ekonom-skog fakulteta u Zagrebu. Cilj projekta je studentima preddiplomskog studija olakšati donošenje odluke o tome koji smjer upisati.

Projekt: “Izaberi pravi smjer!“Veliki broj studenata sigurno je neodlučan oko upisivanja smjera diplomskog studija (5. godine). Studentska udruga „TIM“, os-novana 2009. godine, odlučila je pomoći studentima te im pružiti jedinstvenu pri-liku da odslušaju predstavljanje svih sm-jerova diplomskog studija koji se izvode na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Pre-davanja su održana kroz posljednja četiri dana mjeseca svibnja.

Svrha projekta i način izvođenjaGlavni razlog zašto je ovaj, do sada najveći projekt u povijesti udruge uopće i pokrenut, proizlazi iz želje da se pomogne studentima preddiplomskog studija, posebice onima koji privode kraju četvrtu godinu. Želja je pomoći im pri odabiru za njih najboljeg sm-jera na diplomskome studiju. Sam projekt zamišljen je u obliku predstavljanja smjero-va kroz predavanja u trajanju od 45 minuta po smjeru. Svaki smjer predstavili su profe-sori/ice i asistenti/ice s katedre, ali i dvoje ili više studenata koji su završili dotični smjer.

Što ako smo propustili predavanja?Za one studente koji su propustili preda-vanja, ali i one koji čak i nakon što su ih odslušali nisu sigurni koji smjer upisati, pripremili smo i detaljni „Vodič kroz sm-jerove“. On na jednom mjestu objedinjuje

sve što je važno pri upisu smjera te odgo-vara na pitanja poput, što se proučava i uči na smjeru, koji se kolegiji izvode i tko će ih predavati, zatim što se očekuje od studena-ta i što oni mogu očekivati od smjera. Osim toga, bivši studenti pišu o zapošljavanju i važnosti naučenog znanja. Vodič će biti moguće besplatno skinuti sa stranice udru-ge (www.udruga-tim.hr) krajem lipnja.

Uspjeh ili neuspjeh?Prvo izdanje projekta „Izaberi pravi smjer!“ bez većeg oklijevanja možemo proglasiti us-pjehom. Kroz četiri dana, smjerove je pred-stavilo ukupno 14 profesora i asistenata, te 15 bivših studenata, a na predavanja svih devet smjerova došlo je ukupno 244 stu-denata. Za prvi put sasvim dovoljno, a već za iduću godinu možemo najaviti još bolje, veće i zanimljivije predstavljanje smjerova!

VELIKO HVALA!Kao voditelj ovog projekta, htio bih se zah-valiti svih katedrama što su velikodušno pristale sudjelovati na ovome projektu, bivšim studentima koji su svojim mlađim kolegama prenijeli vrijedna iskustva te našim sponzorima Cockti i Henkelu na nji-hovoj pomoći i podršci.Naravno, ovaj projekt uopće ne bi niti zaživio da uz mene nisu bili Anita, Viktor, Davorka, Karla, Martina i Vedrana - moj tim koji mi je pomogao postaviti na noge ovaj zaista vrijedan i koristan projekt! Od srca vam hvala! :)

Matija MUSTAČ,voditelj projekta

Kroz četiri dana, smjerove je predstavilo ukupno 14 profesora i asistenata, te 15 bivših studenata, a na

predavanja svih devet smjerova došlo je

ukupno 244 studenata.

87/17 | 06/2012 37

FAKULTET

RADIĆEVI DANI

Dvodnevna proslava na „Savi“Dragi naši čitatelji, studenti i studen-tice, sigurno se pitate što su to „Radićevi dani“? To je najveća fešta u povijesti Save ikada i to dvodnevna fešta održana 8. i 9. lipnja 2012. godine.

Najveći u Hrvatskoj, kapaciteta 4000 studenataNaime, Radićevi dani su kulturno-sportska manifestacija u organizaciji Studentskog odbora studentskog doma Stjepan Radić. Samom manifestacijom obilježavamso dan našega doma, a posebno povodom rođenja Stjepana Radića. Inače, ovo je prvi put u povijesti našega doma da je ovaj događaj organiziran i održan te smo sigurni da će prerasti u tradiciju svake naredne godine. Isto tako nadamo se da će potaknuti sve studente i studentice da teže tome i da daju svoj doprinos svemu ovome, kako voljom tako i svojim trudom. Ipak, sve dobro se nasljeđuje s koljena na koljeno kako bi re-kli naši mudri ljudi, pa se duboko nadam da će se i ovaj događaj prenositi od stude-nata do studenata. Budući da se program sastoji od dva dijela i traje zaredom dva dana, sama želja je bila zbližiti sve stanare doma, ali i ostale prijatelje Save kroz kul-turni, zabavni i sportski program. Naravno

svega ovoga ne bi bilo bez naših studenata ekonomije Branimira Milardovića, pred-sjednika studentskog odbora SD “ S.Radić“ i voditelja projekta Marka Borasa. Ovo je velika pohvala ne samo odboru nego i ovim vrijednim i kreativnim studentima koji su uspjeli uz njihovu pomoć organizirati jedan ovako veliki događaj, rekla bih povijesni, uspješni događaj te postići povezanost i oduševljenje svih studenta i studentica. U petak, 08.06.2012. godine je krenula sama procedura događaja. Održana je u dvorani Kino Foruma studentskog doma Stjepan

Radića. Otvorenje događaja je započelo sa kulturno-zabavnim dijelom programa koji su vodili studenti novinarstva Josip Tolić i Karmen Štrbić, a realizator koji je držao sve konce u rukama je bio Ivan Ožegović.Oduševljeni „okidač“ cijelog programa je bilo prikazivanje prvog dokumentarca o domu na Savi od samog početka do da-nas. Ono što sam mogli primjetiti je veliko oduševljenje i ozarena lica studenata i stu-dentica s pozitivnim komentarima i velikim osmijehom na njihovim licima. Ipak je bilo jako dirljivo vidjeti prošlost Save, prije sve-ga nastanak prvoga radija Save. Puno se toga promijenilo na bolje, ali ono što je os-talo i što će uvijek ostati su divni studenti i studentice iz raznih krajeva Hrvatske pa i iz drugih susjednih država. Također, dobra at-mosfera, zajednički suživoti, druženja kako ljubavna tako i prijateljska, dobri i loši dani same hrane u studentskim menzama i još puno mladih, ludih i nezaboravnih student-skih trenutaka i dana. Iza toga je uslijedilo predstavljanje službene himne Radićevih dana koju je otpjevao stanar našeg doma Miro Tomić. I bez suviše subjektivnosti moram reći da je samim tekstom pjesme definitvno pogođena misao i studentski život našega doma Stjepana Radića. No, to je bio tek dio predivne večeri. Kasnije su nas svojom izvedbom oborili članovi Klape Parapet, folklorni članovi s izvedbom Linđa, recitatorski dio te kao iznenađenje cijele večeri otvaranje Radićevih dana „Su-

To je bilo tako zabavno da su se ljudi „smijali do suza“ ne samo zbog lika Supermena već zbog efektne

glazbe i samoga čina otvaranja.

87/17 | 06/201238

FAKULTET

permenovim presijecanjem vrpce“ koji je odigrao Ivan Ožegović. To je bilo tako za-bavno da su se ljudi „smijali do suza“, ne samo zbog lika Supermena već zbog efek-tne glazbe i samoga čina otvaranja. No, najzanimljiviji dio slijedi odmah idućeg dana u subotu, 09.06.2012., kada su za sve studente i studentice bila otvorena vrata za sportski dio programa. Taj dan je cijeli bio u svom posebnom stihu živosti, veselja, dobre atmosfere i velikom broju prisutnosti ljudi. Svi su mogli sudjelovati u raznim spor-tovima poput maloga nogometa koji je or-

ganizirala Udruga studenata grada Splita te ulične košarke od strane Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata. Ostale sportove poput stolnoga tenisa, graničara za djevo-jke, potezanje konopa između paviljona, Beer pong događaja te finalni kviz o poz-navanju Save za najpametnije i najhrabrije su organizirali članovi studentskog odbora. Čak su i nagradili sve one koji su sudjelovali kako u kvizu tako i u svim ostalim sportovi-ma. Sve je to bilo „začinjeno“ dobrom glaz-bom, plesom, a piće po povoljnoj cijeni je podiglo cijeli događaj na jedan obećavajući

budući nastavak Radićevih dana. Na samom kraju večeri, dijelili su se zakonici Savskoga kodeksa koji su mogli uzeti svi studenti i studentice. Vrh vrhova samih Radićevih dana je proslavljen velikim after partyem svih stanara doma u obližnjem kafiću Roko & Akademija uz dobru glazbu, službenu himnu Save i uz vrhunske poseb-no povoljne cijene pića. Eto kao što i sami možete vidjeti sve je prošlo i više i bolje od očekivanog, Ovo će se sigurno pamtiti kao najbolji događaj, najbolja fešta proslave Radićevih dana i povezivanje svih stude-nata i studentica stvarajući jednu obiteljsku zajednicu i povijesni trenutak. Možda će i neke od vas potaknuti da se iduće godine pridružite i budete dio svega ovoga. I za kraj, izjava našega predsjednika student-skog odbora Branimira Milardovića: „Veliko je zadovoljstvo biti dio ovog događaja koji se po prvi put organizira i koji okuplja sve studente našeg doma, a i naše drage pri-jatelje. Ipak je ovo najveći dom u Hrvat-skoj (preko 4000 studenata ) i dom koji ima „dušu“, dom koji je poseban i drugačiji od drugih po mnogočemu, a mi smo ovim to, po ko zna koji put, dokazali. Ove dane studenti „Save“ zaslužuju. Nadam se da će ovaj događaj postati tradicija i naravno da će iz godine u godinu biti sve bolji.“ Vidimo se sljedeće godine.

Lea VUKIĆ

Naravno svega ovoga ne bi bilo bez naših studenata ekonomije Branimira Milardovića, predsjednika

studentskog odbora SD “ S.Radić“ i voditelja projekta Marka Borasa.

87/17 | 06/2012 39

FAKULTET

HRVATSKA STUDENTSKA ASOCIJACIJA

Proslavili smo dvadeseti rođendanIdeja o osnivanju Hrvatske studentske asocijacije rođena je još davne 1991. godine od strane nekolicine stude-nata Ekonomskog fakulteta i njihovih kolega s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Upornošću i ambicijama ideja je pretvorena u stvarnost te je 10. travnja 1992. HSA započela sa svojim djelovanjem kao studentska udruga ko-joj je glavni cilj zastupanje interesa stu-denata i zaštita njihovih prava. Danas, dvadeset godina nakon osnutka, HSA i dalje okuplja studente koji žele nešto više od studiranja.

Više od studiranjaHrvatska studentska asocijacija je os-novana kao neprofitna i apolitična stu-dentska udruga, te je s obzirom na svoje dvadesetogodišnje iskustvo jedna od na-jstarijih i najvećih studentskih udruga u Hrvatskoj. Iako je kroz dvadeset godina djelovanja prošla mnoge organizacijske izmjene, još uvijek okuplja studente sličnih interesa i omogućava im da kroz zabavu i učenje upotpune svoje studentske dane. Danas HSA broji oko sto pedeset članova koji su, ovisno o vlastitim interesima i

preferencijama, podijeljeni u šest različitih timova. Ovisno o području svojeg djelovan-ja, svaki tim organizira različite projekte i radionice. Kao svoje najvažnije i tradicijski najduže održavane projekte HSA posebno ističe Međunarodni tjedan Zagreb, Dane Europske unije i Brucošijadu Ekonom-skog fakulteta, no ne treba zanemariti ni ostale projekte poput humanitarnih akcija Santa Sending S.O.S. i darivanja krvi, “novopečenih” projekata Dani SAD-a, Kulturnjača i Green report, te ostalih sportsko zabavnih događaja i edukativnih radionica tijekom cijele godine. Naravno, najveći i najvažniji projekt Hrvatske stu-dentske asocijacije upravo držite u rukama. Studentski poslovni list Manager izlazi već

17. godinu za redom, te je kao takav jedan od najstarijih studentskih časopisa u Hr-vatskoj. HSA je kroz svojih 20 godina sud-jelovala i na mnogim projektima kao part-ner ili prijatelj projekta, a napornim radom izborila se za poštovanje državnih institucija i poduzeća s kojima uspješno surađuje. Svojim članovima, kroz sudjelovanje u or-ganizaciji i radu na projektima, teambuild-inge te interne radionice, HSA stvara poti-cajnu radnu okolinu i omogućuje razvijanje vlastitih potencijala i sposobnosti. Mnogi bivši članovi HSA danas zauzimaju važne položaje u uspješnim poduzećima u Hrvat-skoj i inozemstvu, a sami kažu da su većinu svojih znanja, iskustva i vještina, stekli sudjelujući na projektima unutar HSA.

Proslava rođendanaBudući da smo htjeli dostojno obilježiti ovu obljetnicu 20. rođendana udruge, uložili smo dosta vremena i truda u samu organi-zaciju proslave. Sve je započelo kontakti-ranjem, ponajprije bivših predsjednika, a potom i ostalih bivših članova udruge. Pri svakom pozivu nailazili smo na pozitivne reakcije, a svi su se veoma obradovali našoj ideji o velikom okupljanju bivših i sadašnjih članova HSA. Nakon što je većina članova kontaktirana, odabrali smo 14. travanj kao datum, te zagrebački restoran “Black Rock” kao mjesto naše proslave. Večer je započela pozdravnim govorom trenutnog predsjed-nika Tomislava Rasonje, a potom su nam suosnivači udruge gospodin Zorislav An-tun Petrović i gospodin Miroslav Karabaić uputili par riječi o prvim počecima. Za naše smo bivše članove pripremili i prezentaci-ju o sadašnjim i budućim projektima HSA

Za naše smo bivše članove pripremili i prezentaciju o sadašnjim i budućim projektima HSA kako bi ih

informirali o trenutnom stanju i budućim planovima u udruzi, a svi smo se posebno obradovali i nasmijali

kratkom filmu koji je objedino sve prikupljene fotografije u veselu priču koja nam je prikazala

djelovanje HSA kroz 20 godina.

87/17 | 06/201240

FAKULTET

kako bi ih informirali o trenutnom stanju i budućim planovima u udruzi, a svi smo se posebno obradovali i nasmijali kratkom filmu koji je objedinio sve prikupljene foto-grafije u veselu priču koja nam je prikazala djelovanje HSA kroz 20 godina. Neformalan dio večeri upotpunio je tamburaški sastav “Kao nekad” koji je ispunio svačije želje i time pridonio nezaboravnoj zabavi. Možda jedan od najveselijih događaja na proslavi bilo je fotografiranje članova po timovima i generacijama. Tada su veseli trenuci zau-vijek ovjekovječeni, a fotografije poslije podijeljene članovima kao uspomena na 20. rođendan HSA koji nas je sve okupio. Tu su večer obnovljena stara prijateljstva, ali su i rođena neka nova. Odjednom smo

svi postali samo HSA-ovci - članovi naše Hrvatske studentske asocijacije koja nam je svima pružila obilje zabave,smijeha, ali i dragocjenih i poučnih iskustava. Naši bivši članovi, prisjetili su se svojih studentskih dana i odmorili se od poslovnih obaveza, dok su naši sadašnji članovi upijali iskustva svojih uspješnih kolega. Nakon proslave rođendana, rođena je ideja o osnivan-ju kluba alumni HSA, koja bi povezivala bivše članove udruge. Također, svi smo se složili da za buduća okupljanja ne trebamo iščekivati neki okrugli rođendan udruge, već da ih možemo organizirati češće, odnosno svake sljedeće godine.

Maja HAS

Naši bivši članovi, prisjetili su se svojih studentskih dana i odmorili se od poslovnih obaveza, dok su naši sadašnji

članovi upijali iskustva svojih uspješnih kolega.

87/17 | 06/2012 41

FAKULTET

ZAVREŠETAK SVEUČILIŠNOG PRVENSTVA

EFZG – najuspješniji fakultet sveučilišnog prvenstva

Krajem predavanja završavaju i sveučilišna sportska prvenstva. Sportaši Ekonomskog fakulteta u Zagrebu su ove akademske godine bili u među najbolji-ma u svojim sportovima i tako omogućili našem fakultetu da bude na samom vrhu ljestvice fakulteta Zagrebačkog sveučilišnog sportskog saveza.

Najbolji na SveučilištuOve akademske godine Ekonomski fakultet je ostvario najveći broj bodova i postao najuspješniji fakultet. U muškoj konkuren-ciji sportaši su osvojili 187 bodova i zasluženo došli na prvo mjesto ljestvice u konkurenciji od 31 fakulteta. Fakultet elektrotehnike i računarstva je s 33 boda manje osvojio drugo mjesto, dok je treće mjesto u samom završetku prvenstva os-vojio Kineziološki fakultet sa 149 bodova. U ženskoj konkurenciji, naše sportašice su osvojile 89 bodova i došle na drugo mjesto na ljestvici fakulteta u konkurenciji od 23 fakulteta.

Muška konkurencijaVrijedi spomenuti i najuspješnije sportaše i momčadi našeg fakulteta. U muškoj konkurenciji u malom nogometu je iznimno velika konkurencija te se iz godine u god-inu izmjenjuju fakulteti na pobjedničkom postolju. Naši malonogometaši nisu usp-jeli obraniti prošlogodišnje prvo mjesto, ali ni treće mjesto nije za odbaciti u takvoj konkurenciji. Košarkaši igraju s dvije momčadi i dok se B reprezentacija našeg

fakulteta tek uigrava u 1. ligi, naša prva momčad, EF2 već godinama nema prave konkurencije. Ove godine su opet osvojili prvo mjesto bez ijednog. Njih vjerno sli-jedi momčad vaterpola koja je, isto bez poraza, osvojila prvo mjesto i tako obra-nila prošlogodišnji naslov. U tenisu, muška momčad je osvojila prvo mjesto i tako se vratila u sam vrh gdje i zaslužuju. Šah je standardno u vrhu i makar u pojedinačnoj konkurenciji nisu uspjeli doći do pos-tolja, naši šahisti Domagoj Glažar i An-drija Jergović osvojenim drugim mjestom u ekipnoj konkurenciji su zadržali svoj dugogodišnji niz uspjeha. Plivači su na-kon prošlogodišnjeg četvrtog mjesta, ove godine uspjeli izvući malo više snage i os-vojiti ekipno prvo mjesto s velikih 21 bo-dova prednosti ispred drugoplasiranog FSB-a. A vjerojatno najveće iznenađenje ovogodišnjeg prvenstva je sigurno bila naša odbojkaška momčad. Nakon loših rezultata prijašnjih godina, ove godine su se okupili iznimni igrači koji su do finala došli bez poraza, lako svladavajući sve protivnike. Nažalost, u finalu su izgubili od kolega s FER-a u iznimno napetoj utakmici. Za po-

raz ćemo okriviti lošu sreću i, u većoj mjeri, umor nakon povratka iz Istanbula gdje su sudjelovali na Sport Festu.

Ženska konkurencijaU ženskoj konkurenciji, opet je bila najuspješnija odbojkaška momčad. Nakon prošlogodišnjeg napetog i nesretnog kraja gdje su završile na drugom mjestu zbog lošije set razlike, ove godine su osvojile prvo mjesto i vratile se na sam vrh pos-tolja koji su osvojile četiri puta u zadnjih šest godina. Naše tenisačice su osvojile prvo ekipno mjesto na prvenstvu i tako se pridružile muškoj ekipi. Veslačice su u disciplini 8+ izborile drugo mjesto i time ponovile prošlogodišnji dobar rezultat. Nakon dvije godine osvajanja prvenstva, košarkaška momčad se ove godine spustila na treće mjesto. U malom nogometu je bilo napeto cijelo prvenstvo i od početka su se za prvo mjesto borile momčadi PMF-a, KF-a i EFZG-a. U napetoj završnici momčad KF-a je osvojila prvo mjesto, PMF drugo mjes-to, a naša momčad treće mjesto, čime se popela za još jednu stepenicu u odnosu na prošle dvije godine.

Košarkaši su najuspješnija i najdominatnija momčad sveučilišta.

87/17 | 06/201242

FAKULTET

Sport FestSports Fest je veliko studentsko sportsko natjecanje u organizaciji Bogazici Universi-tya u Istanbulu, koje svakog proljeća oku-plja mnoge sportaše studente s različitih fakulteta diljem svijeta. Bogazici University je najpoznatije državno tursko sveučilište, a utemeljeno je 1863. godine, kao prvo američko sveučilište ikad, izvan Sjedinjenih Američkih Država. Ekonomski fakultet je ove godine nastupio po četvrti put na Sport Festu i opet je bio jedini hrvatski pred-stavnik. Ovogodišnje natjecanje privuklo je preko 900 sportaša iz 20 zemalja. Cilj ovog studentskog sportskog natjecanja je ujediniti studente sportaše iz različitih zem-alja, različitih kulturnih i socioloških pozadi-

na. Uz sportska natjecanja organizirani su i brojni drugi događaji poput zajedničkih raz-gledavanja Istanbula, dnevnih animacija, promocija i programa u glavnom kampusu, a neizbježni su i večernji koncerti, te izlasci u diskoteke. Naši sportaši svake godine se vraćaju s brojnim dogodovštinama i novim prijateljima, što je i razlog zašto se svake godine i vraćaju na Sport Fest. Sportski program nudi nadmetanje u nekoliko spor-tova, a Ekonomski fakultet je sudjelovao dvoranskoj i outdoor odbojci u muškoj i ženskoj konkurenciji te plivanju. Muška momčad je osvojila drugo mjesto u dvoran-skoj odbojci i prvo mjesto u outdoor od-bojci, dok je ženska momčad osvojila prvo mjesto u dvoranskoj odbojci i četvrto mjes-to u outdoor odbojci. Daleko najuspješniji

član sportske ekipe Ekonomskog fakulteta na Sport Festu je bio Luka Lenardić koji je osvojio sedam medalja. Osvojio je tri zlatne medalje na 100 m leptir, 50 m leđno i 50 m slobodno i 4 srebrne medalje na 50 m leptir, 100 m slobodno, 100 m leđno i 4x50 m štafeta. Naši sportaši se nagodinu opet vraćaju u Istanbul i ovim putem pozivaju i ostale sportaše da im se pridruže na Sport Fest-u.

Studenstki dan sportaKao kraj sveučilišnih sportskih događanja, došao je i Studentski dan sporta. Hrvatski Sveučilišni sportski savez organizira treći Studentski dan sporta. Želja HSŠS-a je pro-movirati nužnost kvalitetnog visokoškolskog obrazovanja, ali istodobno i redovito bav-ljenje sportom. Ovom manifestacijom pro-moviraju se istinske vrijednosti i važnost studentskog sporta, od rekreativnog do vrhunskog, kao sastavnog dijela akadem-skog života, kojim se podiže uspješnost i kvaliteta studiranja i življenja. Studentski

dan sporta se održava u Splitu, Osijeku i Zagrebu, a ovogodišnji zagrebački Student-ski dan sporta se preselio na Jarun. Održala se biciklijada, prikaz rada studenata kroz razne aktivnosti i natjecanja u nogotenisu,

veslanju, studentskom štafetnom triat-lonu (trčanje, rolanje i bicikl), nogometu, košarci i odbojci na pijesku. Sudjelovanje u sportovima je u potpunosti besplatno, tako da se, ako ste propustili ove godine, za sljedeći Studentski dan sporta prijavite u što većem broju za natjecanje u vašem omiljenom sportu i osvojite vrijedne na-grade, a na kraju se zabavite na velikom after party-u uz sve sudionike. Vrijedno je i spomenuti da se na Studentskom danu sporta dijele pehari za najbolje sudionike sveučilišnog prvenstva, a predstavnici našeg fakulteta su odnijeli najveće. Ove godine, Ekonomski fakultet je bio najbolji fakultet u sveučilišnim sportskim natjecan-jima te se nadamo da ćemo tako nastaviti i iduće godine. Treba riješiti ispite, malo se odmoriti preko ljeta, opet položiti koji ispit na jesen i nanovo početi osvajati najbolja mjesta na prvenstvima. Sretno svima!

Goran LEPUŠIĆ

Luka Lenardić je osvojio 7 medalja na Sport Fest-u.

Ove akademske godine EFZG je ostvario najveći

broj bodova i postao najuspješniji fakultet.

87/17 | 06/2012 43

FAKULTET

UČENJE I KONCENTRACIJA

Kako poboljšati i trenirati pamćenjeIako njime raspolažemo od rođenja i ono upotpunjuje našu jedinstvenost, ljudsko pamćenje je veoma krhko, a sam proces memoriranja je veoma zahtjevan. Da bismo određenu infor-maciju usvojili te trajno zadržali, potre-ban nam je visok stupanj koncentracije koja će nam pomoći da u određenom trenutku ne mislimo na ništa drugo osim na informaciju koju trebamo upamtiti. Donosimo vam par zanimljivih savjeta kojima biste mogli poboljšati svoj pro-ces pamćenja i olakšati si učenje.

Zdrav duh i tijeloNeispavanost, loša prehrana i stres, posebno nas napadaju za vrijeme ispit-nih rokova i umanjuju naše kapacitete za pamćenje. Vidljivo zapušteno tijelo i um, ne mogu precipirati željene količine informacija i bacaju nas u ponor neza-dovoljstva i panike. Ali, ukoliko uvećate stupanj discipline, možete si olakšati ovo razdoblje. Pravilnom ishranom utječete na poboljšanje koncentracije i pamćenja. Vita-mini B- kompleksa veoma su važni za nor-malne moždane funkcije. Uzimajući namir-nice koje sadrže B1 poput oraha, kikirikija i graška, pospješujete svoju koncentraciju, dok uzimanjem vitamina B2, kojeg možete pronaći u bademima, žitaricama i mlijeku, ubrzavate svoje moždane reakcije. Također, liječnici savjetuju i konzumiranje ostalih namirnica poput špinata, egzotičnog voća

te voćnih sokova. Iako se redovito spavanje ponekad čini nemogućom misijom, bitno je osigurati si dovoljan broj sati za odmor i san jer se tijekom sna u umu pohranjuju sve informacije dobivene toga dana. Sva-ki oblik fizičke vježbe i meditacije, koji na bilo koji način umanjuje nagomilani stres, je dobrodošao. Osim fizičke, i mentalna je vježba veoma važna jer njome održavamo kondiciju našeg mozga. Stoga, rješavanje križaljki, čitanje, slikanje te usavršavanje stranog jezika, osim što je zabavno, korisno je i za treniranje mozga.

Stilovi učenja, mnemotehnike i mentalne mapeAko radite na nekom većem projektu ili pripremate zahtjevniji ispit, pokušajte po-dijeliti obveze na manje dijelove. Osim psihičkog rasterećenja, podjela jednog za-datka na više manjih aktivnosti, povećat će vašu produktivnost zbog bržeg izvršavanja. U obilju informacija i zadataka kojima se svakodnevno susrećete, pokušajte pronaći one koje su vama važne, te se pobrinite da ih mozak zapamti. Ponekad nema potrebe trošiti energiju na nepotrebne činjenice koje vam neće koristiti, a samo vas sputavaju u daljnjem memoriranju. Ovisno koji vam stil učenja najbolje odgovara, možete primijen-iti razne tehnike pamćenja. Tako auditivni tipovi uče i čitaju naglas, vizualni tipovi uče gledanjem i različitim bojama obilježavaju važne podatke, dok motorički tipovi da bi bolje zapamtili ponavljaju glasno uz različite pokrete i hodanje. Svoj stil učenja možete upotpuniti i različitim mnemotehnikama, od kojih su najpoznatije abeceda (povezivanje informacija s pojedinim slovom abecede), stvaranje priče, kreiranje lako pamtljivih riječi koristeći prva slova informacija koje moramo upamtiti, lociranje pojmova i

grupiranje u pojedine cjeline te korištenje melodije i različitih ritmova. Još jedan oblik kvalitetno organiziranog znanja čine men-talne mape koje predstavljaju posebnu vrstu dijagrama specifične forme koji kroz različite riječi, rečenice, simboličke crteže ili sličice olakšava pamćenje i razumijevanje nekog gradiva. U središtu mapa nalazi se ključna riječ, ideja ili tema, a oko nje se zrakasto granaju ostale međusobno pov-ezane zamisli i informacije koje međusobno čine skladnu cjelinu.

Pozitiva i nagrade I za kraj, mala doza optimizma. Svakom svom zadatku ili obavezi pristupajte pozi-tivno i imajte vjere u sebe. Ukoliko sami sebe okružite negativnom okolinom, taj će pesimizam utjecati i na vaš mozak koji će se automatski, po obrambenom mehanizmu, pokušati ograditi i zaštititi od neuspjeha kroz razne blokade i neefikasno djelovan-je, a to vam sigurno neće pomoći da brže upamtite i svladate rijeku informacija. Također, ukoliko ste uspješno izvršili svoje zadatke, osjećaj zadovoljstva uvijek možete upotpuniti i nekom nagradom. Neka sitnica koja vas posebno veseli, izlazak s prijatelji-ma ili putovanje, zasigurno će vas potaknuti da od sebe date maksimum.

Maja HAS

Auditivni tipovi uče i čitaju naglas, vizualni tipovi uče gledanjem i različitim bojama obilježavaju važne

podatke, dok motorički tipovi da bi bolje zapamtili ponavljaju glasno uz različite pokrete i hodanje.

87/17 | 06/201244

Pozivamo sve ambiciozne i maštovite studentice i studente, koji žele iskusiti „Više od

studiranja“, da se prijave za novinare rubrika Gospodarstvo, Fakulte i Lounge te za

pisanje kratkih objava za našu web stranicu. Ispunjene prijavnice možete ostaviti u

kutiji na Managerovom štandu pokraj Info pulta*. Dobrodošli!

PRIJAVNICAIME I PREZIME:DATUM ROĐENJA:MJESTO ROĐENJA:ADRESA STANOVANJA:JMBG:JMBAG:KONTAKT BROJ:E-MAIL ADRESA:PODRUČJE INTERESA (moguće sve tri rubrike zaokružiti):

1) Rubrika Gospodarstvo2) Rubrika Fakultet3) Rubrika Lounge

ZNANJE STRANIH JEZIKA:OSTALA ZNANJA I VJEŠTINE:NAJBITNIJE O MENI:

OPIS STUDIJA (godina i smjer):POTPIS:

Datum: Mjesto:*Prijavu možete poslati i na e mail adresu glavne urednice.

LOUNGE

STUDENTSKI PROJEKT

Malo meni – malo tebi„Mijenjajmo svijet mijenjajući male stvari. Učinimo zajednicu, u kojoj živimo, ljepšom!“

Ako još niste, onda ćete zasigurno uskoro čuti za projekt Malo meni – malo tebi ko-jeg su pokrenuli studenti Vanda Horvat, Marko Kuveždić i Pave Lacić s Ekonomskog fakulteta te Goran Šoša sa Studija dizajna. Ovi mladi ljudi su odlučili učiniti nešto za društvo u kojem žive i povećati kvalitetu života preko poticanja društvene odgo-vornosti. A kako su to točno zamislili? Na najbolji mogući način - kroz ispijanje kave! Ovim projektom žele povezati različite seg-mente društva i to u duhu naše kulture. Kafići su u Lijepoj našoj centri interakcije i predstavljaju živi segment gospodarstva, a na ovaj način daju i svoj doprinos društvu zbog kojeg postoje. Svaki kafić koji odluči sudjelovati u projektu će se obvezati donira-ti trima malim lokalnim udrugama u svome okruženju minimalno 500 kuna mjesečno. Donacija je po principu jednoj 300, a os-talim po 100 kuna, a udruge moraju biti neprofitne. Koja će udruga biti mjesečni pobjednik, određivat će upravo posjetitelji dotičnog kafića! Pri svakom računu, dobit

ćete najobičniji čep koji ćete ubaciti u jednu od tri postavljenje staklenke koje predstav-ljaju udruge. Vi ćete odabrati udrugu koja vam se najviše sviđa i u tu staklenku ubaciti čep. Pobjednik mjeseca je udruga u čijoj staklenci bude najviše čepova. Kafići mogu dati i veću donaciju, a sami izabiru udruge s kojima žele surađivati. Na ovaj način kafići

šalju pozitivnu poruku zajednici, ali i stječu konkurentsku prednost. Također, donacija se priznaje kao porezna olakšica do dva posto ukupnih prihoda. Ovo ljeto će projekt zaživjeti u Splitu i okolici, a ubrzo nakon toga proširit će se u gradovima diljem zem-lje. Zato, kada se nađete u nekom od kafića sudionika ovog projekta, ubacite svoj čep i potaknite svoje prijatelje da učine isto. Podržite organizatore koji čvrsto vjeruju u

projekt Malo meni – malo tebi i žele da svi mi živimo u boljem i sretnijem društvu.

Zrinka RAGUŽ

Ovi mladi ljudi su odlučili učiniti nešto za društvo u kojem žive i povećati kvalitetu života preko poticanja društvene

odgovornosti.

Dragi naši,Eto da vam još jednom, posljednji put u ovoj akademskoj godini, pružimo za-dovoljstvo čitanja naših članaka i ovom prilikom zaželimo da po mogućnosti

riješite sve akademske obaveze (ili barem većinu), kako biste mogli nes-metano uživati u ljetu! Ono što ćete moći u ovom broju pročitati, bilo na vrućem zagrebačkom asfaltu ili u debeloj hladovi-ni negdje na Jadranskoj obali, su teme koje bi vas svakako mogle zanimati. Bar-em sam za nekoliko njih sigurna, poput teme o apsolventskim putovanjima, za-tim međunarodnom volontiranju (prilika koju bi vrijedilo iskoristiti!), razgovorima za posao (koji svih nas kad-tad čekaju), najvjerojatnije ste već čuli i za esava-u, a ako niste – evo vam prilike. Također ćete moći saznati pokoju zanimljivost o tzv. guerilla marketingu, socijalnom inženjeringu, novoj studentskoj inicijativi ‘Malo meni, malo tebi’, turniru u odbojci... Tu su još i usporedba popularnih tableta

i ‘dobrih, starih papirnatih’ knjiga, kao i članak o klađenju i igrama na sreću. Za kraj smo vam pripremili nešto čega neko vrijeme nije bilo u Manageru, ali srećom pa su se glavni akteri vratili sa svog malo dužeg godišnjeg odmora, spremni za nova prepucavanja, niske udarce i pritužbe na račun suprotnog spola, u svom karakterističnom provokatorskom stilu – kolumne vaših nezamjenjivih bAbE i Apoljona! Preostaje mi jedino da vam još jednom poželim najluđe i najzabavnije ljeto ikad..! Zapamtite, nikad više nećete biti ovako mladi. ;) Vidimo se najesen!

Vaša urednica rubrike LoungeDaria KERŠIĆ

87/17 | 06/201246

LOUNGE

MEĐUNARODNO VOLONTIRANJE

Grčka, Bugarska, Španjolska? Možda Poljska ili Srbija?Ako su zabava, putovanje i upoznavanje mladih dok usput radiš nešto korisno ono što želiš ovog ljeta, međunarodno volontiranje upravo je za tebe. Razni poslovi nude širok spektar mogućnosti- od čuvanja životinja u zoološkom vrtu preko arheoloških istraživanja do rada s djecom i starijima, a sve to diljem Eu-rope i šire.

Mogućnosti je bezbroj, bitno je samo krenuti.Nekoliko je opcija za uključivanje. Prva je Volonterski centar Zagreb. Potrebno je pri-javiti se i ispuniti obrazac on-line, učlaniti se uplatom 80 kuna na žiro-račun centra te pretražiti bazu volonterskih kampova u potrazi za nečim što će idealno odgovarati interesima i mogućnostima prijavljenih. Participacija za kamp iznosi 320 kuna ako se radi o Europi ili svijetu, dok se sudjelovanje u regiji naplaćuje 200 kuna. Participacija se plaća iz solidarnih razloga- naime vo-lonter ima osiguran smještaj, hranu i osi-guranje u kampu u koji ide, a ovaj iznos koristi se za osiguranje istog volonteru koji dolazi u našu zemlju. Za one koji se odvaže otići u inozemstvo pripremljeni su i treninzi u trajanju jednog dana na kojem se objašnjavaju moguće situacije i kako se ponijeti. Nakon odabira kampa, centar šalje prijavu i odgovor stiže kroz 5 dana. Moguće je odabrati volontiranje od desetak dana pa do nekoliko mjeseci. Druga opcija je prijava preko studentske udruge AIESEC čija baza sadržava nekoliko tisuća razvojni praksi, odnosno volonterskih poslova diljem Europe i svijeta. Potrebno je ispuniti on-line

prijavnicu, pričekati odgovor udruge nakon čega se potpisuje ugovor i predaje CV na engleskom jeziku. Tom prilikom uplaćuje se i 500 kuna za sudjelovanje nakon čega prijavljeni dobiva pristup bazi gdje će u mnoštvu mogućnosti moći pronaći i nešto za sebe. Ukoliko od potrage do prijave prođe više od mjesec dana, doplaćuje se dodatnih 250 kuna, a oni koji praksu nađu unutar tog perioda, nisu dužni uplatiti taj iznos. AIESEC također održava seminare na kojima buduće volontere upućuje u moguće situacije. Bitno je napomenuti da

je trajanje volontiranja minimalno 6 tjedana pa na više. Trenutačno je aktualna ponuda Poljske raznih razvojnih praksi diljem zem-lje te su prijave u tijeku. Naglasak je na ljetnim praksama do 8 tjedana. Treća op-cija je praćenje i prijava preko European Voluntary Service stranica na webu. Eu-ropean Voluntary Service (EVS) je projekt Europske komisije namijenjen osobama između 18 i 30 godina koje žele volontirati u stranoj zemlji, najčešće u periodu od 2 do 12 mjeseci te se radi o dugoročnijem

tipu sudjelovanja. Postoje dakako i nešto kraće varijante. Pokriva različita područja od okoliša i kulture, aktivnosti s djecom, mladima i starijima, sport, medije i ostalo. Posluje na principu triangularnog partnerst-va što znači da posreduje između volontera, organizacije koja volontere šalje te organi-zacije koja ih prima. Sudionicima je pokriv-en smještaj u iznosu 100% te putovanje do 70% troškova ovisno o dogovoru i opciji, dok ostalo ovisi od organizacije, odnosno primaju određenu naknadu ovisno o pros-jeku prihoda zemlje u kojoj borave kako bi pokrili troškove. Nije rijetkost da domaćini uključe i nekoliko izleta okolnim znamenito-stima, učenje jezika i slične aktivnosti stoga ne čudi popularnost European Voluntary Service programa među mladima koji žele duže boraviti u Europi i steći iskustvoNa kraju, zašto volontirati? Pozitivna iskust-va nekadašnjih volontera odličan su vjetar u leđa. Upoznavanje novih ljudi i kultura, zauzimanje za ono što te stvarno zanima i poduzimanje nečeg po tom pitanju, pu-tovanje u nepoznate krajeve, novo radno iskustvo i odlična zabava samo su neki od poticaja koji stoje iza novih prilika. Pomoći drugome i usput nešto naučiti ne može biti na odmet.

Daria AREŽINA

Prva opcija je Volonterski centar Zagreb.

Upoznavanje novih ljudi i kultura, zauzimanje za ono što te stvarno zanima i poduzimanje nečeg po tom

pitanju, putovanje u nepoznate krajeve, novo radno iskustvo i odlična zabava samo su neki od poticaja

koji stoje iza novih prilika.

87/17 | 06/2012 47

LOUNGE

HSA BEACH BALL OPEN

HSA održao humanitarni studentski turnir na JarunuHrvatska studentska asocijacija, pod pokroviteljstvom Agencije za odgoj i obrazovanje te Savjetovališta Luka Ritz, organizirala je studentski amater-ski turnir u odbojci na pijesku, s ciljem borbe protiv nasilja među mladima. Turnir se održao 19. i 20. svibnja na velikom jezeru, a natjecalo se devet muških i pet ženskih ekipa. Igralo se u ekipama od tri člana u muškoj i ženskoj konkurenciji, odvojeno. Osim jako do-bre odbojke na pijesku, Hrvatska stu-dentska asocijacija osigurala je i dobru zabavu.

Vruća atmosfera humanitarnog karakteraPrvi dan su sve ekipe igrale po tri utakmice. Atmosfera se zagrijala već početkom prve utakmice, a ništa manja nije bila ni na kraju dana. Hrvatska studentska asocijacija osi-gurala je ponudu pića i hrane, te je bio or-ganiziran fenomenalan duet za DJ-pultom (Jurki i Philip Wright). U par navrata promo-virala se borba protiv nasilja među mladi-ma, te su se na turniru prodavali suveniri i majice Savjetovališta Luka Ritz. Studenti su velikim odazivom pokazali da su svjesni višeg cilja ovog turnira i da ni na koji način ne odobravaju nasilje među mladima.

Amateri kao profesionalci na pijesku Drugi dan posjećenost je bila nešto manja no djelomično tome razlog što se manje

ekipa natjecalo. Moramo priznati da ko-liko god je turnir pod krinkom „amaterski“ konkurencija je zaista bila jaka i svi su borili do zadnjeg trena. U ženskoj konkurenciji za prvo mjesto borile su se ekipe „Dubrava“ i „Bedrići. U prvom setu pobijedili su „Bedrići“ no ekipa „Dubrava“ odnijela je pobjedu u sljedeća dva seta te s time osvojila turnir. U muškoj konkurenciji u finalu natjecali su se ekipa „Vječni studenti“ i „Niži od mreže“ te moramo priznati da su se dečki „Niži od

mreže“ zaista dobro borili. Pobjedu su ipak odnijeli „Vječni studenti“ kojima je odbojka na pijesku doslovno u malom prstu. Bilo je nevjerojatno gledati svaku utakmicu, a posebno finala koja su bila jako gusta.

Prijateljske utakmiceNa kraju turnira u nedjelju pojavili su se gosti iz Francuske te su članovi HSA s njima odigrali par utakmica. Neke su pobi-jedili neke izgubili, no to je bila točka na i

Hrvatska studentska asocijacija pod pokroviteljstvom Agencije za odgoj i obrazovanje te Savjetovališta Luka

Ritz organizirala je studentski amaterski turnir u odbojci na pijesku, s ciljem borbe protiv nasilja među mladima.

87/17 | 06/201248

LOUNGE

prekrasnog projekta i druženja studenata. Za sljedeću godinu članovi HSA smišljaju pregršt dodatnog sadržaja i još više gosti i medija. Prvi studentski turnir pokazao je veliki interes i otvorio mogućnost nove tradicije za otvaranje sezone ljeta.

NagradePo završetku turnira nagrade su osigurali sponzori koji su surađivali s HSA na turniru. Medalje je osigurao Rost Sport, a poklon pakete Red Bull. Simboličnu novčanu na-gradu osigurao je HSA jer kako kažu stoje iza toga da su ovakvi projekti važni i da studente koji sudjeluju treba poticati da se

oglase i pokazu svoj pozitivan stav prema zdravom životu, aktivnostima i humani-tarnom događanjima. Za HSA ovaj turnir je bio poseban pothvat jer se odvijao po prvi put. Studenti su radili na turniru kao suci, voditelji, promotori, organizatori te su također svoju predanost i dobru volju pokazali danonoćnim čuvanjem stvari na Jarunu kroz sva tri dana turnira. Studenti

koji su se natjecali i članovi HSA koji su svoje vrijeme i predanost pokazali na pro-jektu zaista mogu biti ponosni i sretni jer je velika stvar učinjena. Promocija turnira odvijala se i preko Hit-fm kuće te su stu-denti pokazali da je za njih nasilje među mladima neoprostivo i da neće tako nešto tolerirati u budućnosti.

Ines KOSALEC

Studenti su radili na turniru kao suci, voditelji, promotori, organizatori te su također svoju predanost i dobru volju

pokazali danonoćnim čuvanjem stvari na Jarunu kroz sva tri dana turnira.

87/17 | 06/2012 49

LOUNGE

KLAĐENJE I IGRE NA SREĆU

Kako se Hrvati klade?X, X2, 1.... Inače bi ovakvi znakovi prvo asocirali na matematiku i rješavanje jednadžbi, ali više nije tako. Što se krije u privlačnosti igara na sreću, ovisnost, satisfakcija, sasvim obična rekreacija ili nešto drugo? Što to privlači današnje kladitelje da ulažu novac u aktivnost koja im ne garantira povrat novca?

Pripreme kojima se sastavlja koncepcija igračkog listića znaju biti dosta posebne. To znaju biti pomno kreirane kombinacije parova koje su potkovane statističkim in-formacijama o prethodnim rezultatima utakmica, koji igrači će propustiti utakmicu zbog ozljeda, dobro proučavane strategije klubova o tome koje utakmice igraju bitnu ulogu,a koje su samo prijateljske i ne don-ose posebne bodove, ili to bude sasvim spontan odabir parova uz konzultiranje s prijateljima. Naravno, na svakom ekranu na javnim mjestima su redovito txt stranice s rezultatima.

Kako se Hrvati klade?„ Dojava!“ – najčešća riječ koja unese adrenalin svim kladioničarima. Aspekt raz-matranja igara na sreću donosi na procjenu statistički podatak kako u Republici Hrvat-skoj postoji preko pola milijuna kladioničara, od čega je na dobiti njih oko dva posto. Prema podacima agencije Global betting and gaming consultants, hrvatski su kla-ditelji 2010. godine uplatili četiri milijarde i 511 milijuna kuna na svoje listiće, dok je kladionicama ostalo oko 18 posto. Prema podacima navedene agencije GBGC, Hrvat-ska je danas jedna od zemalja s najvećim brojem poslovnica po glavi stanovnika. Kladitelji se najčešće dijele u tri skupine – profesionalni igrači, poluprofesionalni i rekreativni. Što se tiče utakmica, Hrvati se kroz godine sve „pametnije“ klade, više raz-

matraju čimbenike za koje smatraju da će biti ključni za ishod neke utakmice. Igrači postepeno mijenjaju svoje navike, pa tako i pružatelji istih usluga mijenjaju svoj koncept poslovanja. U Hrvatskoj postoje i specijal-izirane službene web stranice za savjete u klađenju, razni forumi, pa i televizijski pro-gram na kojima se igrači mogu javiti u eter i prokonzultirati određeni „par“. Promatrajući igre na sreću, na tom području ne postoje apsolutno nikakve statistike. Loto je jedan od najboljih primjera kako ljudi nasumično biraju brojeve, sljedeći instinkt nagađanja. U sklopu Lota, najveći osvojeni iznos bio je oko 38 milijuna kuna, a najveći zgodi-tak preko Hrvatske Lutrije, bio je nedavno dodijeljen kladitelju Talijanskog lota koji je uloživši 200 kuna osvojio preko 900 tisuća kuna, pogodivši samo tri broja.

Kladionice s financijskog aspekta Usprkos dobiti brojne su kladionice završile svoju poslovnu aktivnost, kao rezultat znat-no visokih fiksnih troškova držanja kladion-ica u Hrvatskoj, točnije trošak poslovnica. Godišnja naknada državi je milijun kuna i svaka od tih kladionica plaća poseban porez od pet posto. Samo je pet operat-

era profitabilno na području klađenja u Hrvatskoj, od toga je vodeći SuperSport s tridesetpostotnim djelom tržišta, iza ko-jeg slijedi Hrvatska Lutrija, ne računajući time i njezine ostale igre na sreću. Iako je jačanje tržišta igara na sreću trebalo biti

potaknuto online klađenjem, dobivanje li-cence za online usluge klađenja u Hrvat-skoj stoji tri milijuna kuna, što je tri puta više od osnovne licence za klađenje. Kako bi izbjegli plaćanje poreza, kladioničarski vlasnici nastoje povećati troškove, tako je naprimjer Hrvatska lutrija samo za pokriće izgubljenih sporova jedne godine izdvojila čak 20 milijuna kuna. Što to uistinu privlači Hrvate, dobit ili samo rekreacija? U svakom slučaju, iako su se za vrijeme recesije ulozi kladioničara smanjili, kladionice i igre na sreću i dalje imaju svoju potražnju.

Ana KVESIĆ

U Hrvatskoj postoji preko pola milijuna kladioničara,

od čega je na dobiti njih oko dva posto

Hrvatski su kladitelji 2010. godine uplatili četiri

milijarde i 511 milijuna kuna na svoje listiće

87/17 | 06/201250

LOUNGE

IDEMO NA PUT?

Apsolventska putovanja – ZA i PROTIVZa sve vas koji biste htjeli ići na apsol-ventsko putovanje, ali niste još u pot-punosti sigurni je li to dobra ideja, sli-jedi članak koji bi vam mogao olakšati donošenje te odluke. Bez obzira na to jeste li apsolventi ili ćete to tek biti, pogledajte kratak osvrt na dosadašnja putovanja u daleke zemlje, organizirana u čast svim studentima koji godinama marljivo uče te zaslužuju desetak dana nekontrolirane zabave.

Vjerujem da je svima vama koji ovo čitate barem jednom u ruke dospio letak o apsol-ventskom putovanju. Neovisno o destinaciji i turističkoj agenciji, svi oni nude zabavu i nezaboravan provod uz super koncerte. Budući da svi znamo kako u životu nije ništa idilično, mi smo odlučili radi vas us-porediti prednosti i nedostatke kako bismo vam olakšali donošenje odluke o tom, to-liko diskutabilnom putovanju. Destinacije koje nam se nude su Grčka (Zakynthos), Santorini i Kreta, Tunis, Turska, Španjolska, Beč-Krakow-Prag te Balkanska tura. Ono što najprije možemo istaknuti kao prednost jesu relativno povoljne cijene aranžmana te posjet drugoj zemlji, što je po mojem skromnom mišljenju jedno od najvećih životnih bogatstava. Dakako, nećemo se praviti da ne znamo što to točno privlači studente na ovakva putovanja. Dakle, za-bava na sve moguće načine, bez ikakvog ‘’odraslog’’ nadzora je ono što većinu stu-denata najviše privlači. Kao nedostatak sam čula, od starijih generacija koji su išli

na apsolventsko putovanje, da unatoč po-voljnoj cijeni aranžmana, sa sobom treba ponijeti isto toliko novca koliko se plati za cijeli put jer se puno novca potroši na alko-hol, cigarete, suvenire i ostale sitnice. No, to svakako ovisi o pojedincu. Iako većina studenata vidi apsolventsko putovanje kao reprizu maturalnog putovanja, vjerujem da ima i onih koji jednostavno žele, za male novce, otputovati u stranu državu, vidjeti nešto novo te uživati u suncu, moru i os-talim prirodnim ljepotama i znamenitostima toga mjesta u društvu svojih prijatelja i kolega. Nadalje, nedostaci odnosno, nega-tivne strane apsolventskog (kao i većine putovanja) jesu sljedeći: krađa vaše imov-ine, potreba za hospitalizacijom kao rezul-tat ozljeda, lomova ili prevelikih količina al-kohola, zatim svađe, tuče, fizički napadi i sl. Također, kao nedostatak studenti navode neprofesionalnost turističkih vodiča, tj. nji-hovo skromno znanje o atrakcijama koje se posjećuju u sklopu putovanja.

Nakon tih općenitih prednosti i nedostata-ka, navest ću neke za pojedinačna mjesta. Prag-Beč-Krakow su predivni povijesni gra-dovi prepuni zanimljivosti koje bi svaki Eu-ropljanin morao posjetiti barem jednom u svom životu, pa eto vam dobre prilike. Pu-tuje se autobusom i u cijenu su uključene mnoge zanimljivosti koje se nalaze u gra-dovima. Što se tiče Grčke, jedinstveno iskustvo putovanja brodom je nešto čega se studenti s osmjehom prisjećaju dok su cijene prihvatljive a znamenitosti i prirodne

ljepote ostavljaju bez daha. Centar zabave, kako nazivaju Santorini i Kretu, mnogi stu-denti hvale zbog prirodnih ljepota, obilaska Korinta i Mikene, zabave 24/7, mnoštva turista (pretežito studenti iz cijelog svi-jeta) te zanimljivih animatora koji podižu cjelokupnu atmosferu na još jednu razinu. Nedostatak ove destinacije jest putovan-je avionom koje diže cijenu cjelokupnog aranžmana. I naposljetku, nešto o Balkan-skoj turi. Putovanje uključuje posjet susjed-nim državama, točnije Bosni i Hercegovini, Albaniji, Makedoniji te Srbiji. Jezične bari-jere su minimalne, blizina je također velika prednost, a uz to svatko bi trebao upoznati svoje susjede.

Savjet za kraj - kako se ne biste razočarali, nemojte očekivati luksuz te putovanje savršeno organizirano do posljednjeg de-talja. Sve turističke agencije naglasak stav-ljaju na zabavu, stoga nemojte očekivati pretjerano kulturno uzdizanje. Fokusirajte se na one lijepe stvari i provedite se na svom apsolventskom putovanju najbolje što možete. Bit će vam onako kako si sami napravite!

Robertina KATIĆ

Prednosti su svakako relativno povoljne cijene

aranžmana te posjet drugoj zemlji. Kako se ne biste razočarali, nemojte

očekivati luksuz te savršenu organizaciju.

87/17 | 06/2012 51

LOUNGE

Rijetko tko se može pohvaliti uspješnim studentskim portalom koji je u nešto od više od godinu dana stekao 12.000 fanova na Facebook-u, pokrenuo neko-liko uspješnih projekata i, najbitnije, pomogao studentima doma „Stjepan Radić“ jednostavnim, ali korisnim sva-kodnevnim informacijama. Za Manager pričaju kako je do ideje došlo i što im je pomoglo u ostvarenju uspjeha.

Facebook stranica od 12.000 like-ovaUpravu esave čine njeni osnivatelji: Damjan i David Bošnjak iz Slavonskog Broda i Marko Boras iz Mostara, studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Na ideju o portalu koji bi studentima donosio informacije što je za ručak u menzi ili gdje povoljno oprati rublje nadošli su u travnju 2010.godine. „Kada su mi rekli što žele započeti počeo sam se smi-jati, ali kad sam vidio da su ozbiljni i da to zbilja žele, rekao sam idemo vidjeti što se može učiniti“, priča Damjan. „Sama izrada stranice trajala je mjesec dana dok je raz-rada ideje trajala osam mjeseci tako da je esava službeno pokrenuta u prosincu 2010.godine“, dodaje Marko.

Paralelno je pokrenuta grupa na Facebook-u na se mogu pratiti najbitnija događanja na esavi. „Primarni je cilj bio pružati obavijesti stanarima doma na Savi koje su i nas same zanimale- je li gužva pred menzom, što je za ručak i slično no vremenom smo obo-gatili sadržaj i esava je prikupljala sve više posjetitelja stranice i fanova na Fejsu. Nagla ekspanzija počela je nagradnom igrom u suradnji s Rokom&Akademijom kada smo dijelili karte za koncert Željka Samardžića“ prisjeća se David. Ubrzo su pokrenute za-bave u organizaciji esave, primjerice Raki-jada u Inbaru, rođendan esave i slično.

Facebook stranica danas ima 12.000 fanova na što su jako ponosni kao i na nekoliko dosadašnjih projekata. „Uz pomoć donacija okolnih kafića postavili smo dvije kamere

pred menzama. Nedavno smo organizirali i akciju prikupljanja boca za pomoć nekoli-cini beskućnika koji se nađu na Savi pri čemu smo skupili 2.500 boca“,kaže David i dodaje „a medijski smo popraćeni nakon organizacije grudanja na Savi s kojim do-godine planiramo srušiti Guinnessov rekord brojem sudionika.“ Što se tiče promotivnih aktivnosti kojima privlače nove fanove, na-jpopularnije su nagradne igre u kojima di-jele ulaznice za koncerte, kazalište i slično. Također, ostvarena je odlična suradnja sa SC-om, upravom doma S.Radić i raznim studentskim udrugama.

Na popularnost portala utjecala je i mogućnost ostalih da se pridruže u radu i time nadopune sadržaj stranice. „Općenito potičemo i ostale studente da nas upoznaju sa svojim radovima, ali i prijedlozima. Nove snage su uvijek dobrodošle i pozivamo sve da nam se slobodno jave“ dodaje Marko. Na upit o planovima za budućnost spremno odgovaraju da se radi na projektu Radio Sava koji je uspješno pokrenut tijekom pisanja članka te na obogaćivanju stranice novim programom koji će studentima pomoći naći društvo za putovanje kako bi ono samo is-

palo jeftinije. „Za sada se to još dogovara spontano preko „Fejsa“, a uvođenjem takve vrste podrške bit će puno jednostavnije s obzirom da su učestalost upita.“ Nadalje, planira se uvođenje novih sadržaja, prona-lazak stalne postave za održavanje stran-ice, redizajn portala, postavljanje pravnog okvira i brojna druga. Također, ostvarili su do sada i odličnu suradnju sa Studentskim centrom, upravom doma Stjepan Radić kao i brojnim studentskim udrugama.

Na pitanje kako je osnivanje i pokretanje esave utjecalo na njihove živote kažu kako su upravo zahvaljujući portalu upozna-li puno novih ljudi i stekli kontakte te se uloženo vrijeme isplatilo. „Evo, mene neki dan prepoznala teta na kiosku, bio sam baš ponosan“, šali se David.

Na kraju, zamoljeni da poruče ostalima misao vodilju, kažu: Marko:„Ne budite vi oni koju šalju životopise, budite oni koji ih primaju“. David:„što god zamisliš najbitnije je da to realiziraš. Damjan:“Znanje treba biti ispred ocjena, pronađite dodatnu zani-maciju i tome se posvetite.“

Daria AREŽINA

“Nove snage su uvijek dobrodošle i pozivamo sve da nam se slobodno jave.”

esava.info - PRIČA O USPJEHU

Iz sobe studentskog doma nastaje danas najutjecajniji studentski portal

“Ne budite vi oni koju šalju životopise, budite oni

koji ih primaju “

87/17 | 06/201252

LOUNGE

PRIPREMA ZA BUDUĆNOST

Razgovor za posao – psihološka testiranjaHrvatska studentska asocijacija, pod pokroviteljstvom Agencije za odgoj i obrazovanje te Savjetovališta Luka Ritz, organizirala je studentski amater-ski turnir u odbojci na pijesku, s ciljem borbe protiv nasilja među mladima. Turnir se održao 19. i 20. svibnja na velikom jezeru, a natjecalo se devet muških i pet ženskih ekipa. Igralo se u ekipama od tri člana u muškoj i ženskoj konkurenciji, odvojeno. Osim jako do-bre odbojke na pijesku, Hrvatska stu-dentska asocijacija osigurala je i dobru zabavu.

Možete li se pripremiti?Proces zapošljavanja sastoji se od tri dijela, tzv. trijaže(a). Najprije poduzeće raspiše natječaj u kojem navodi opis pozicije te potrebne uvjete za istu. Prvi dio sastoji se od skupljanja životopisa i selekcije putem osnovnih kriterija koji nisu zadovoljavajući, bilo to da ste prestari/premladi, nedovoljno ili previše kvalificirani i sl. Nakon te prvotne selekcije, pozivaju se odabrani da dođu na testiranje. Ono se sastoji od tri testa; testa inteligencije, ličnosti i znanja.

Test inteligencije je standardni postupak koji se provodi u mnogim situacijama, npr. prilikom upisa u školu i autoškolu, a ne samo prilikom zapošljavanja. Kako bi test bio valjan i pouzdan mora sadržavati velik broj zadataka. Savjet prije rješavanja ovakvog testa jest da budete odmorni i smireni kako bi vaše sposobnosti došle do punog izražaja. Ono što je također odlična priprema jest rješavanje mnogobrojnih primjera testova koji su nam svima dostup-ni putem interneta. Imajte na umu, pri-likom dobivanja različitih rezultata, da svaki test mjeri različite kognitivne sposobnosti.

Test ličnosti se koristi jer poslodavce zanima pojedinčeva sklonost depresiji, anksioznost, otpornost na stres, test sagorijevanja te test A tipa ličnosti. Naime, test A tipa ličnosti želi otkriti jeste li vi napeta osoba, točnije jeste li nestrpljivi, neprijateljski raspoloženi, kompetitivni perfekcionist sa strašnom

potrebom za dobivanjem priznanja za svoj rad poput novčanih nagrada, društvenog statusa ili moći te koji teško izražava svoje osjećaje. Dakle, saznaje se jeste li vi osoba napete ličnosti tipa A, ili opuštene, manje živčane osobe ličnosti tipa B. Najčešće se provodi na način da se ispitaniku daju na izbor rečenice koje opisuju određeno stanje te je potrebno napisati koliko često se i vi osjećate tako. Savjet za rješavanje ovog tipa testa jest da budete iskreni pri davanju odgovora i očekivanje najboljega. Vjerujem da lažno predstavljanje nije dobar temelj za izgradnju bilo kakvog odnosa, pa tako i odnosa poslodavac-zaposlenik. Istina kad-tad izađe na vidjelo. Posljednji test je test znanja koji podrazumijeva vaše znanje opće kulture i situacije u zemlji i svijetu. Dakle, znanje nije isto što i inteligencija.

Nakon provedenih testiranja slijedi posljed-nji psihološki test, individualni intervju. Poziva se nekolicina ljudi koji su zadovoljili sve kriterije te sada samo nijanse odlučuju o tome tko će dobiti posao. Dakako, nika-da nije moguće znati što vaš potencijalni

poslodavac očekuje od svojih zaposlenika i koje će karakteristike biti presudne za do-bivanje posla, zato budite iskreni i nadajte se najboljemu.

Nažalost, česti su primjeri u hrvatskim poduzećima, da psihološki testovi predstav-ljaju samo formalnost, bilo zbog statističke evidencije ili zakonske obveze te nisu rele-vantni pri izboru budućih zaposlenika. Prob-lem nepotizma i dalje predstavlja jednu od vodećih prepreka hrvatskog društva kojeg bismo svi zajedno trebali pokušati iskori-jeniti.

Još jedan dobronamjeran savjet za kraj vezan je uz vaš životopis. Pobrinite se da imate što više prednosti za upisati u njega te već sada pohađajte različite seminare, tečajeve i edukacije, sudjelujte u volont-erskim radovima i natjecanjima te dopri-nosite svojoj zajednici u skladu sa svojim mogućnostima. Sretno!

Robertina KATIĆ

Nije moguće znati što vaš potencijalni poslodavac očekuje od svojih zaposlenika i koje će karakteristike biti presudne za dobivanje posla, zato budite iskreni.

87/17 | 06/2012 53

LOUNGE

SOCIJALNI INŽENJERING I KORPORACIJSKA ŠPIJUNAŽA

Najslabija karika - ljudiVelike i ozbiljne organizacije troše gomile novca za nove tehnologije vezane uz računalnu odnosno mrežnu sigurnost. Međutim, rijetko i slabo ulažu u ljude koji su jednako tako dio sustava tih organizacija i na kojima isto tako leži veliki dio odgovornosti.

Socijalni inženjering je metoda nagovaranja ljudi da ispune zahtjeve napadača. Radi se o načinu stjecanja informacija i podataka do kojih napadač legitimnim putem ne bi mogao doći. Pri tome se ne iskorištavaju propusti operacijskih sustava, nego se na-pad usmjerava ljudski faktor. Pristup infor-macijama koje čuvaju ljudi mnogo je jed-nostavniji od pristupa zaporkom zaštićenim informacijama. Napadači iskorištavaju ljud-sku psihologiju i na taj način uspijevaju u navođenju žrtava na ispunjavanje njihovih zahtjeva bez izazivanja nepotrebnih sum-nji. Napadač koji provodi napad zasnovan na socijalnom inženjeringu mora posje-dovati osobine poput dobrog pamćenja, snalaženja u razgovorima, odgovarajućeg

načina razmišljanja i slično, jer mu one don-ose prednost prilikom izvođenja napada. Najčešće metode prijevare korištene u so-cijalnom inženjeringu su uvjeravanje gdje napadač uvjerava žrtvu na izvršavanje željenih postupaka. Primjeri iz svakod-nevnog života su političke kampanje. Na izborima glasači u stvari slijede želje soci-jalnih inženjera - političara. Zorniji primjer predstavljaju propagandne poruke koje potrošače „tjeraju“ na kupovanje nečega što im često i nije potrebno niti su imali namjeru na to potrošiti novac. Sposobnost uvjeravanja jedna je od najvažnijih karak-teristika koju socijalni inženjer mora posje-dovati ili razviti. Drugi način je lažno predstavljanje gdje se napadač se mora maskirati odnosno pret-varati da je netko tko nije kako bi prikupio željene informacije od žrtve. Predstavljanje u svojstvu nadređene osobe najučestaliji je odabir lažnog predstavljenog socijalnog inženjera. Napadač se može predstavljati i kao službenik pa na taj način doći do in-

formacija od, primjerice, službenika na is-toj razini u nekoj drugoj poslovnici tvrtke. Poznato je da je ljudi, pogotovo kada su u istom položaju, najčešće žele pomoći jedan drugome. Međutim, solidarnost u ovom slučaju može značiti i obznanu tajnih infor-macija napadačima.

Želja za pomaganjem je osjećaj još više izražen kada se u čovjeku pobudi strah da će gotovo sigurno i on sam u nekom tre-nutku trebati tuđu pomoć. Primjer toga je situacija u kojoj napadač zatraži pomoć od žrtve koja mu odbija pomoći jer traži neke nedostupne informacije. Međutim, li-jepim razgovorom napadač pobudi osjećaj djelomične krivnje i potakne žrtvu na razmišljanje o tomu kako će i njoj vjero-jatno zatrebati pomoć kada se nađe u jednakoj situaciji kao i on u tom trenutku. Žrtva najčešće pomisli kako se radi o sitnim informacijama i kako nikomu neće škoditi ukoliko pomogne čovjeku i izvan protokola. Napadač odlazi zadovoljan jer je dobio što je htio, a žrtva ostaje relativno zadovoljna jer je pomogla nekomu.

Osim stvaranja novih veza i stjecanja pov-jerenja kod žrtvi, napadač može iskoristiti i stare veze iz odnosa koji je dovoljan za stjecanje povjerenja. Ovakav pristup kod socijalnog inženjeringa ima vrlo velik stu-panj uspješnosti. Na taj način je prijeđena početna barijera i prikupljanje željenih in-formacija kreće lakšim tokom.

Socijalni inženjering nije uvijek usmjeren izravno na čovjeka. U stvarnosti on može

Napadač mora posjedovati osobine poput dobrog pamćenja, snalaženja u razgovorima, odgovarajućeg

načina razmišljanja i slično, jer mu one donose prednost prilikom izvođenja napada.

87/17 | 06/201254

LOUNGE

poprimiti vrlo velik spektar oblika, počevši s uspostavljanjem telefonskog kontakta s potencijalnim žrtvama, preko uvjeravanja žrtava u potrebu razgovora s odgovornim osobama pa sve do pretraživanja otpa-da. Jedan od najčešćih i najlakših načina izvršavanja socijalnog inženjeringa ide u smjeru telefoniranja. Budući da napadač ima izrazito dobre vještine govora, lako stiče povjerenje od strane djelatnika. Široka rasprostranjenost telefonske mreže čini ovu tehniku napada vrlo često korištenom te umanjuje mogućnost otkrivanja napadačevog identiteta. U ranim danima socijalnog inženjeringa najlakši način na-pada uključivao je sakupljanje informacija iz otpadnih materijala osoba ili organizacija koje napadač želi napasti. Ovakav pristup omogućuje pronalaženje materijala kao što su pisana korespondencija, telefonski imen-ici, detalji različitih dnevnika, izvorni kodovi i slično. Korištenjem podataka pohranjenih u njima, napadač upoznaje strukturu or-ganizacije, saznaje imena i osobne podatke odgovornih osoba.

Internet napadačima nudi pregršt mogućnosti. Nažalost, mnoge osobe nisu upoznate sa sigurnosnim problemima i pri-

jevarama koje se izvode korištenjem Inter-neta. Većina osoba ima naviku upotreblja-vanja istih zaporki na različitim korisničkim računima, ne vodeći pri tome računa o sig-urnosti sustava na kojima su im računi ot-voreni. Kako bi se dokopali zaporki napadači često koriste lažne poruke (eng. scam) koje oglašavaju različite krivotvorene ponude i upozorenja. Tako žrtvu navode na unos osobnih podataka i zaporke. Upotreblja-vanje elektroničke pošte sa ciljem sazna-vanja osjetljivih informacija čest je primjer socijalnog inženjeringa. Napadač se može predstaviti kao administrator mreže ili neka osoba sličnog položaja te tako steći nak-lonost žrtava. Jedan od poznatih napada te vrste bile su zlonamjerno oblikovane web stranice. Kad ih žrtva posjeti pred njom se automatski otvori upozorenje o ponovnom spajanju na Internet.

Osim elektroničke pošte prikladan medij za izvođenje zlouporaba predstavljaju i tre-nutne poruke (eng. Instant Messaging). U posljednje vrijeme one se sve više koriste jer omogućuju komuniciranje korisnika u realnom vremenu kao npr. MSN (eng. Mi-crosoft Network), ICQ (eng. I Seek You), IRC (eng. Internet Relayed Chat) i manje poznati. Temeljni protokol koga koristi ICQ je poznat kao slabo zaštićen protokol koga je lako iskoristiti za neovlašteno dobivanje zaporki.

Zavirivanje je jednostavan tip socijalnog inženjeringa u kojem napadači pokušavaju vidjeti pokrete žrtava kako bi dobili željene podatke. Tipični primjeri ove tehnike je gledanje preko ramena osobe koja upisuje primjerice PIN na bankomatu i praćenje pokreta ruke osobe kod upisa zaporke pri-likom prijavljivanja na sustav.

Kako bi se zaštitili od ovakvih napada jedinom mogućnosti djelovanja pokazu-je se ljudska intervencija. Stoga je vrlo važno posvetiti dovoljnu pažnju kreiranju odgovarajućih sigurnosnih protokola ko-jih se svi članovi neke organizacije trebaju pridržavati. Osim politika ponajviše bi se trebalo ulagati u edukaciju zaposlenika te pomni odabir istih prilikom zapošljavanja. Pri zapošljavanju osoba ne bi trebalo u obzir uzimati samo akademsko obrazovanje već i kriminalnu prošlost kandidata. Trebali bi se provoditi ne samo tehnički, već i psihički testovi kako bi se stekao dojam o osob-nosti kandidata. Iskustvo je pokazalo da je edukacija najbolji način obrane od većine sigurnosnih prijetnji. Korisnici i upravitelji moraju biti upoznati s vrstama napada, a tijekom školovanja zaposlenicima treba dati do znanja kako ne smiju odavati zaporke ili bilo kakve druge osjetljive informacije.

Antonija JURIČ

Socijalni inženjering može poprimiti vrlo velik spektar oblika, počevši s uspostavljanjem telefonskog kontakta

s potencijalnim žrtvama, preko uvjeravanja žrtava u potrebu razgovora s odgovornim osobama pa

sve do pretraživanja otpada.

87/17 | 06/2012 55

LOUNGE

KNJIGA DOSTUPNIJA NO IKAD

E-knjiga kao sljedeća najbolja stvar nakon GuttenbergaS razvojem e-izdavaštva i golemom popularnošću tableta, knjiga nikada nije bila dostupnija. Slijedi kratki pregled tržišta e-knjiga i komplementarnih e-čitača, s osvrtom na argumente za i protiv e-knjiga.

Razvoj i procvat industrije e-izdavaštvaE-knjiga proizvod je star 41 godinu, koliko je prošlo otkako je M. Hart osnovao Pro-jekt Gutenberg i ponudio javnosti besplatne knjige online, ali tek zadnjih desetak go-dina ova industrija dobiva na važnosti. Od 2009. godine američko e-izdavaštvo bilježi eksponencijalni rast, a u trećem kvartalu 2011. prihodi veleprodaje su iznosili 120 milijuna dolara. 2011. je i udio e-knjiga u ukupnoj prodaji knjiga narastao za 10 pos-totnih poena, na 14%, a za neke izdavače, digitalne knjige već donose trećinu prihoda. Za razvoj industrije zasluge svakako idu Amazonu, pioniru e-knjiga. Sa svojim čitačem e-knjiga i opcijom samoizdavaštva (koja piscima nudi mogućnost zarade i do 70% prodajne cijene), Amazon je elim-inirao potrebu za beskrajnim nizom posred-nika koji se javljaju između pisca i čitaoca. S Kindleom više nema ni visokih troškova skladištenja i slanja knjiga. Sve ove ino-vacije rezultirale su dostupnijim knjigama, u pogledu cijene i procesa nabave. Pozi-tivnu prekretnicu za e-izdavaštvo označila je i antitrustovska tužba protiv Applea i tri najveće izdavačke kuće u SAD-u.

Pod pritiskom optužbi za dogovaranje ci-jena, potonje su pristale napustiti model određivanja cijena koji se dosad koristio. Novi model će omogućiti veleprodaji poput Amazona da sama određuje cijene, umjes-to da ih diktiraju izdavačke kuće. E-knjige u budućnostiKao posljedica ovog eksplozivnog rasta e-knjiga i tableta, izdavači su počeli eksperi-mentirati, s krajnjim rezultatom interak-tivnih, multimedijalnih knjiga s audio i video sadržajima, pop-up grafikama, 3D slikama i animacijama. Vjerojatno najiščekivaniji takav proizvod jest interaktivni digitalni udžbenik, na kojemu Apple radi od ove go-dine. U svibnju je i Microsoft najavio ulazak u vode digitalnih studentskih udžbenika. Struka je po ovom pitanju još uvijek po-dijeljena. Kao glavni problemi ističu se fi-nancijska zahtjevnost (za izradu jedne kn-jige potrebno je i preko 100 000 dolara) i skepsa oko toga žele li čitaoci ometanje čitalačkog iskustva popratnim sadržajima. Dok se neki okreću od multimedijalnih kn-jiga jer tvrde da one ne opravdavaju trud, vrijeme i novac uložen u njih, drugi u samo nekoliko tjedana vraćaju uloženo.

E-čitačiSlobodno tržište je i u slučaju e-čitača osi-guralo široki izbor. Ipak, stručnjaci se slažu da je lista e-čitača koji su vrijedni pozornosti relativno kratka. E-čitače možemo podijeliti u tri osnovne grupe: e-ink čitači (600-700 kn), 7-inčni tableti s LCD ekranom u boji (800-2000 kn) te veće tablet uređaje s vrlo kvalitetnim ekranima (3500+ kn). Ponuda na ovom tržištu koncentrirana je u nekoliko velikih kompanija, poput Amazona, Barnes & Noblea, Samsunga i Applea. Pri odabiru e-čitača, najvažnije je odgovoriti na pitanje

kojoj će svrsi oni služiti. Ako vam je potre-ban samo za čitanje, bit će dovoljan najj-ednostavniji i najjeftiniji, crno-bijeli čitač. Najpriznatije e-ink čitače proizvode Amazon (Kindle, čija cijena počinje sa 79 dolara) i Barnes & Noble (NOOK Simple Touch, 99 dolara). Prednost ovog čitača je u izvrsnom kopiranju ‘osjećaja’ čitanja klasične knjige, znatno manje umaranje očiju u usporedbi s tabletima i mogućnost čitanja po suncu. Nedostatak je izostanak pozadinskog os-vjetljenja za čitanje u mraku. Tom je prob-lemu doskočio Barnes & Noble u travnju ove godine s novim NOOK čitačem. Veliki problem za ovu grupu čitača je sve veća sklonost čitaoca prema multifunkcionalnim tabletima, zbog čega se pokušavaju uvesti e-ink čitači u boji. Za ekran u boji, surfan-je internetom i otvaranje multimedijalnih sadržaja, potrebni su tableti. Oni mogu biti high-end tableti, dovoljno jaki da zamijene smartphone i laptop (iPad, Samsung Gal-axy Tab) te 7-inčni tableti kao kompromis između e-ink čitača i high-end tableta. Sve lovorike u grupi cjenovno prihvatljivih tab-leta pokupio je Amazonov Kindle Fire, čija se cijena kreće od 199 dolara.

Domaće e-knjižareNa domaćoj sceni izdavačke kuće pre-poznaju vrijednost e-izdavaštva, unatoč relativno maloj zastupljenosti e-knjiga. Hr-vatski Telekom je u srpnju prošle godine lansirao e-knjižaru Planet9, a nudi i e-čitač Sagem Binder po cijeni od 899 kn. Ipak, daleko superiorniji Kindle se može kupiti za otprilike isti iznos. Sadržaj s Tookboka, splitske e-knjižare u pogonu još od 2009., kroz Vip eKnjižaru postao dostupan Vip pretplatnicima uz plaćanje preko mobilnog računa. Cijene počinju od desetak kuna, a još uvijek skromna ponuda je fokusirana na strane bestsellere i etablirane domaće autore. U Algoritmu i Profilu je implemen-tacija prodaje e-knjiga preko postojećeg web shopa u tijeku.

Valjani argument nije nostalgijaS napretkom tehnologije na tržištu e-knji-ga, sve je manje argumenata za printane

Zadovoljstvo s e-čitačima je vrlo visoko, e-knjige su sve dostupnije, s krajnjim

rezultatom sve brojnije kupovine e-knjiga

87/17 | 06/201256

LOUNGE

knjige. To pogotovo vrijedi za američko tržište koje je puno naprednije od europ-skog. Zadovoljstvo s e-čitačima je vrlo vi-soko, e-knjige su sve dostupnije, s krajnjim rezultatom sve brojnije kupovine e-knjiga. E-čitač je praktičniji od klasične knjige, s obzirom na jednostavno skidanje i stalni pristup onima iz vlastite kolekcije. I dok smo vezani za klasičnu knjigu, kako informaci-jama u njoj ne možemo pristupiti bez da je držimo u rukama, e-knjiga je dostupna bez obzira na medij - na e-čitaču, smartphoneu, računalu. Gubitak klasične knjige znači da je informacija zauvijek izgubljena, dok gu-bitak e-čitača ne znači da su ujedno izgu-bljene i knjige koje posjedujemo. Također, e-ink tehnologija uspješno imitira papir i ne uzrokuje umor očiju (što ne vrijedi za tablete). Ne treba zaboraviti ni mogućnost samoizdavaštva koje je djelo nepoznatog autora učinilo dostupnijim no ikad. I svaka-ko najvažnije, ako kupite e-čitač ili tablet, vjerojatno ćete pročitati i kupiti više knji-ga no što to inače radite: tipični američki čitalac e-knjiga pročita 24 knjige u godinu dana, u usporedbi s 15 knjiga koje godišnje prođu kroz ruke staromodnih Amerikanaca. Vjerojatno ćete pročitati i pokoju knjigu F. Kafke, W. Whitmana i H. Thoreaua više, s obzirom da su klasici svjetske književnosti dostupni za besplatno skidanje s različitih platforma u različitim oblicima (Gutenberg, Amazon). S druge strane, rabljene e-kn-jige se ne mogu prodati, iako su Amazon i Barnes & Noble uveli 14-dnevnu posud-

bu određenih knjiga, a i brojne knjižnice diljem SAD-a u svojoj ponudi već imaju tisuće e-naslova. Problem kod e-knjige u Hrvatskoj je i njihova cijena, s obzirom da se, po uzoru na europsko pravo, sma-traju uslugom i podliježu oporezivanju po stopi od 25%, što je najviša stopa PDV-a na e-knjige u Europi. Europski parlament je tražio reviziju ovog zakona pa ostaje nada da će cijene ipak ići dolje. Valja primijetiti da su ovo problemi tehničke naravi te je za očekivati da će se oni riješiti s razvojem tržišta. I na kraju, tu je čuveni argument:

‘E-knjiga ne može zamijeniti doživljaj pa-pira’. No je li to zaista ono što čini knjigu – mirisanje papira i ljepila, okretanje stran-ica? Ne, riječi su one u kojima uživamo, a priče ono što čini knjigu i cijelo čitalačko iskustvo nezaboravnim. Ta priča u potpu-nosti je prenesena u digitalni oblik, ali je još bolja jer nudi mogućnost prilagođavanja fonta, pretraživanja ugrađenog rječnika i, najvažnije, mogućnost da sve naše priče ponesemo sa sobom gdje god da idemo.

Una KOLAR

87/17 | 06/2012 57

LOUNGE

GUERILLA MARKETING

Trijumf kreativnosti nad budžetomPrilikom rezanja novčanih izdataka u poslovanju na prvom mjestu nas-toje se smanjiti izdaci za oglašavanje. Iz tog razloga, dodatno potaknuta globalnom krizom, poduzeća sve više traže nove načine oglašavanja posebno pribjegavajući tzv. guerilla marketingu.

Guerilla marketing strategija je oglašavanja u kojoj se nekonvencionalnim metodama koje iziskuju male troškove nastoji iznena-diti, odnosno šokirati javnost u svrhu pro-micanja određenog proizvoda ili ideje. Ter-min guerilla marketinga nastao je još 1984. godine od strane Jay Conrad Levinsona koji je nastojao objasniti nekonvencionalne metode oglašavanja koje su u to vrijeme koristile isključivo male i nepoznate marke. Njihovo nastojanje temeljilo se na tome da se uz minimalne budžete ostvare maksi-malni učinci. Pojam guerilla marketinga vrlo je lako povezati s guerilla ratovanjem koje podrazumijeva niz neuobičajenih taktika

kojima se nastoji ostvariti cilj u vrlo kom-petitivnom okruženju.

Jedan od najboljih primjera guerille kod malih poduzeća opisan je u Levinsonovoj knjizi „Guerilla marketing“. Naime, vlas-nik knjižare potaknut otvorenjem velikih konkurentskih knjižara tik uz njegovu, došao je do izuzetno dosjetljivog rješenja. Uz njihove ogromne plakate koji su pred-stavljali vrtoglava sniženja, postavio je najveći natpis na kojem je jednostavno pisalo „glavni ulaz“ i tako riješio problem privlačenja kupaca.

Danas i mnoge velike kompanije koriste ovaj oblik oglašavanja kako bi došli do šire publike i gradile identitet urbane marke kroz neočekivane i nerijetko interaktivne poteze koji lako osvajaju pažnju ciljnih skupina, inače zasićenih konvencionalnim oglašavanjem. Njihove kampanje ne te-melje se na novcu već na utrošenom vre-menu, trudu, mašti i kreativnosti. Potrošaču se prvenstveno nastoji pristupiti na osobni-joj i značajnijoj razini, te se na taj način kod njega budi iznenađenje i vrlo upečatljiva impresija, što na posljetku stvara veliki društveni „buzz“.

Jednom godišnje u posebnom izdanju pub-likacije Business Week objavljuje se lista najboljih gerilaca u svijetu. Tako su neke od najboljih kampanja guerilla marketinga proizašle baš iz velikih kompanija poput Audija, Disneyja, MySpacea i neprofitnih udruga poput Petae. Izvrstan posao kod guerilla oglašavanja odradila je i Coca-Cola stvaranjem videa „Happiness machine“. U videu je predstavljen aparat za Coca-Co-lu koji dijeli mnogo više od samo jednog rashlađenog pića, te reakcije ljudi snim-ljene skrivenim kamerama. Video se viralno proširio, te danas broji više od četiri i pol milijuna viewa na YouTube-u.

Guerilla marketing ne samo da pomaže poslovnom sektoru u ostvarivanju profita promovirajući određen proizvod ili uslugu, već vrlo uspješno služi podizanju svijesti

kod lokalnih i globalnih društvenih prob-lema. Guerilla marketing Crvenog križa obuhvaća kolekciju oglasa s vrlo širokim spektrom situacija u kojima je potrebna pomoć, od onih iz okoline do vrlo ozbiljnih problema diljem svijeta. Najčešće ističu uvi-jete života ljudi kojima je potrebna pomoć,

od onih koji trebaju hitnu transfuziju krvi do ratom ili siromaštvom pogođenih zemalja.U Hrvatskoj jedan od najpoznatijih geril-skih brendova je Aviokarte.hr. Ovaj sustav za online kupovinu aviokarata koristi se vrlo neuobičajenim metodama privlačenja potrošača crtajući grafite po zidovima, mos-tovima, nadvožnjacima te vrlo frekventnim mjestima u Zagrebu. Jedan od njihovih na-jpoznatijih guerilla oglasa veliki je grafit na mostu preko Save.

Promatrajući trenutna kretanja i prom-jene u oglašavanju, lako je primijetiti kako oglasi postaju sve kreativniji i dosjetljiviji, no unatoč tomu tek mali broj njih uspijeva postići željeni efekt upravo zbog visokog stupnja zasićenosti kod potrošača. Vrlo je teško predvidjeti buduća kretanja, no guerilla marketing definitivno ukazuje na činjenicu da će se u budućnosti sve teže moći povući stroga crta između insceniranih oglasa i stvarnog života.

Andrea ŠARIĆ

Njihove kampanje ne temelje se na novcu već na utrošenom vremenu,

trudu i mašti.

Danas i mnoge velike kompanije koriste ovaj oblik oglašavanja kako bi došle do šire publike.

87/17 | 06/201258

LOUNGE

87/17 | 06/2012 59

KOLUMNA bAbAKuglana

Drage moje, kako muškarci nekad mogu biti smiješni.

Pogotovo kad se od njih traži preciznost, gracioznost

i ciljačke sposobnosti. Znate i same da im to vrlo

teško pada i da je većinom pitanje sreće više nego

prave tehnike. Naravno govorim o kuglanju, da ne bi

bilo kakvih insinuacija u vašim pametnim glavicama.

Naime, prisiljena preko zajedničkih poznanstava,

jedan od prošlih vikenda sam provela u najbolju ruku

zanimljivom društvu našeg predragog Apoljona kao

ljuta protivnica te nas je dijelila samo imaginarna crta

na ulaštenom parketu kuglane. Njegovo društvo činili

su redom sve mladi, ambiciozni muškarci u naponu

snage (barem sebe vide tako), iako ja nisam stekla

baš takav dojam. Bolji bi bio opis ukočeni, nespret-

ni i sa velikom željom da ispadnu frajeri. Fore koje

kruže Internetom letjele su više od njihovih kugli, ali

su opet bile prizemnije od njihovih ega. Razbacivanje

sportskim terminima i priče da su uspješni sportaši

(PES se ne računa ljudi) odavali su nedostatak prakse

ponašanja u ženskom društvu koji se vidio u njihovim

očima (nešto slično kojotu iz crtanih fi lmova iz djet-

injstva). Mislim da je najbolje opisat vam situaciju

pa procijenite sami. Nakon preuzimanja smiješnih ci-

pela (sad ih zamislite još u veličini 46 i na nogama

muške polovice društva) naši muški protivnici su se

poredali ispred držača za kugle i pogledom birali onu

sudbonosnu. Tek su nakon posebnog rituala koji je

u njihovim glavama zvučao ovako: „Neću najmanju,

neću najlakšu i sigurno neću onu ženskastu rozu, pa

nisam mekušac“, da bi na kraju prozborili „Daj mi tu

plavu desno“. Potom je slijedio ritual laštenja sporim

kružnim pokretima, davanje mačo nadimaka istima

i glasno bodrenje timskih igrača. Prvi čunjevi su bili

spremni i boj je mogao početi. Nakon prvih bacanja

rekao bi neki sporedni promatrač da je riječ o treningu

bacanja kladiva a ne kuglanju jer su te jadne kugle

više vidjele nebeskih visina nego parketa staze, mis-

lim moraju se dečki iskazat. Potom je naravno nešto

zapelo u žlijeb te su se naši „majstori za sve“ odlučili

kockati sa životom i po skliskoj stazi sve do jednog

poljubili ulašteni vosak. Najsmješnije od svega nije bio

sam pad koji je, priznajem, bio spektakularan poput

bakice na zaleđenom pločniku. No samo održavanje

stabilnosti i grimase kao popratni sadržaj prije sud-

bonosnog slijetanja su zaista slika koja se lako ureže

u pamćenje. Nekad je lakše biti cura i jednostavno

pozvati osoblje kuglane da to sredi, ali eto nemaju svi

tu privilegiju. Nakon nemilog događaja, ruke su jed-

nostavno radile protiv njih pa su prljavim trikovima

pokušavali iznuditi barem koje loše bacanje, no to su

mogli gledati samo u vlastitim redovima. Ok prizna-

jem, pobijedile smo ih s tolikom razlikom da mi ih je

bilo žao gledat onako tužne, ali to dobijete kada pod-

cijenite neprijatelja, zar ne? Drage moje ostanite mi

lijepe, pametne i nastavite pobjeđivati u svim životnim

poljima.

Vaša BaBa

Ma ne bi mi bilo ni upola krivo da im nisam unaprijed

rekao kako će ta ‘’super ideja’’ završit. Dakle, frend

je došao na ‘’genijalnu’’ zamisao da naš tradicionalni

muški (‘’muški’’ znači da je zabranjen pristup ženama,

djeci i ostalim stvorenjima koja ne mogu racionalno

rasuđivati – s tim da napominjem da bi se među

djecom dalo naći iznimaka) odlazak na kuglanje modi-

fi cira na način da, uz četvoricu nas, kugla i jednak broj

ženskadije. Odmah sam se oštro usprotivio, ali nje-

gov argument da smo ‘’u većoj suši nego Izraelci dok

ih je Mojsije vodio kroz pustinju’’ ni ja nisam mogao

oboriti. I tako sam bio prisiljen pristati. Naravno da

se pojavila i ONA (ovo zlo koje piše, to jest pokušava

pisati, iznad mene). Dokazala je točnost izreke ‘’s kim

si takav si’’ jer čovjeku, kad vidi njeno društvo, neke

stvari budu mnogo jasnije. Dakle – kokoš do kokoši.

Jedna (doista, predstavila se kad smo se upoznavali,

ali nije ostavila dovoljno kvalitetan utisak da bi njeno

ime zaslužilo prostor u mojoj memoriji) je odmah na

početku ni iz čega napravila problem, jer onak, kak

će ona obut one ružne cipele za kuglanje kad one

njoj ne odgovaraju ni bojom ni dizajnom; jel bi mogla

ona ostat u svojim štiklama? Pa tko, pobogu, ide u

štiklama na kuglanje??! O odabiru kugle (različite su

težine i veličine, ali i boje – čovjek bi rekao da ovo

potonje nije bitno, no nastavak teksta će pokazati

suprotno) bi se mogla napisati zasebna priča. Butri

koja mi je odmah upala u oči jer melje bez kraja i

konca (ta ne zastane ni toliko da udahne zraka - fasci-

nantno) je ljubičasta najdraža boja pa je namjeravala

bacat ljubičastu kuglu. Jasno, slučaj hoće da je upravo

ljubičasta i najteža pa je dotična ni iz tri bacanja ne bi

uspjela prevalit preko polovice staze. Ajme, kakav je to

bio problem. Petnaest minuta (koje plaćamo) je otišlo

na rješavanje te uistinu složene problematike. A onda

je na red (konačno) došlo i da neka od njih stvarno

baci kuglu (igrali smo muški protiv ženskih, na NJENO

inzistiranje – ‘’jer to bi moglo bit zabavno’’ – valjda je

računala na rezultatsku neizvjesnost, što li). Tada je

nastao totalni kaos – pa kako se kugla drži, pa kako

da se zalete, pa kako će one ugurat prste u one rupe,

nisu one to nikad radile (bila je potrebna nadljudska

snaga volje da ne komentiram ovo zadnje)… Frendovi

su u nekoliko navrata pokušali bacit poneku foru jer,

istini za volju, cure nisu izgledale pretjerano loše (ma-

kar, da ih je vidjeti neposredno nakon buđenja, bez

šminke i ostalih trikova iz bogatog arsenala, čovjek

bi vjerojatno teško došao na ideju da se radi o jed-

nim te istim osobama). Ti pokušaji su žalosno pro-

pali. A toliko sam im puta govorio o tome kako je kod

zgodnih žena najbolje upravo to što s njima nemamo

ništa; ne moramo s njima izlazit, ne moramo s njima

razgovarat, slušat o njihovim bezveznim problemima,

pravit se da nas zanimaju kao osobe… Ništa od toga

ne moramo, a možemo gledat. Zapravo, ekonomskim

rječnikom – maksimiziramo korist dok istovremeno

trošak držimo na minimumu! Al džabe ja govorim…

To što smo preživjeli možemo zahvaliti samo povećim

količinama piva koje su uspjele kolko-tolko ublažit tu

traumu. Konačni rezultat je bio nešto u stilu 240:16 za

nas – što smatram realnim omjerom muške i ženske

sposobnosti na svim poljima ljudskog djelovanja pa

tako i što se kuglanja tiče. Drž’te se kuhače, kuće i

djece, ženske glave – ostalo je naše. Najluđe od svega

je to što je ONA bila najnormalnija u toj svojoj ekipi.

A ako je ona među boljim od onoga što ženski svijet

ima za ponuditi, onda je situacija uistinu alarmantna.

Apoljon

KOLUMNA APOLJON