INFORMACIJSKO DOBA: Ekonomija, drustvo i kultura Svezak I. INFORMACIJSKO DOBA Ekonomija, drustvo i kultura Svezak I. USPON UMREZENOG DRUSTVA Copynght hrvatskoga izdanja, 2000,Golden marketing, Zagreb,Hrvatska Sva prava pndr:Z:ana Nakladnzk Golden marketing Senoma 28,Zagreb Zanakladmka Franjo Maletlc,dip!.prav. Uredmk dr.sc.Radule Knezevic Recenzenti prof.dr.sc.Vjeran Katunanc prof.dr.sc.VelimtrSrica Naslovizvornika THE INFORMATION AGE:ECONOMY,SOCIETY AND CULTURE Volume1 THE RISE OF THE NETWORK SOCIETY Blackwell Publishers,Oxford,England Copyright ManuelCastells1998 USPON UMREZENOG DRUSTVA Preveo Ognjen Andric Redakcija i predgovor Vjeran Katunaric Golden marketing Zagreb, 2000. -~ ~ s o ~ s -. IC:1 c ,, f a SADRZAJ Castellsova panorama nove drustvene epohe(VKatunaric)9 USPON UMREZENOGDRUSTVA33 Zahvale35 PREDGOVOR:MREZA I SEBSTVO37 Tehnologija, drustvo ipovijesne promjene40 Informacionalizam, industrijalizam, kapitalizam, etatizam: naCinirazvoja inacini proizvodnje49 Informacionalizami kapitalistickaperestrojka53 Sebstvo uinformacijskom drustvu57 Nekoliko rijeCio metodi60 1.REVOLUCIJA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE63 Koja revolucija?63 Fouke industrijske revolucije68 Povijesni slijed revolucije informaticke tehnologije73 Mikroinienjering makropromjena: elektronika i informacija74 Tehnoloska podjela1970-ih80 Tehnologije iivota81 Drustveni kontekst i dinamika tehnoloske promjene84 Modeli,sudionici imjesta revolucije informacijske tehnologije86 Paradigma informaticke tehnologije93 2.INFORMACIJSKA EKONOMIJA I PROCESGLOBALIZACIJE99 Uvod Produktivnost, konkurentnost i informacijska ekonomija Zagonetka produktivnosti 99 100 100 5 USPON DRUSTVA Jeli produktivnost zasnovana na znanju specificna za informacijsku ekonomiju?102 Informacionalizami kapitalizam, produktivnost i profitabilnost113 Utjecaj politike na informacijski kapitalizam121 Povijesna specificnost informacionalizma123 Globalna ekonomija: postanak, struktura i dinamika125 Granice globalizacije130 Regionalna diferencijacija globalne ekonomije132 Segmentacija globalne ekonomije135 Izvorikonkurentnostiu globalnoj ekonomiji136 Najnovija medunarodna podjela rada139 Promjenljivi obrasci medunarodne podjele rada u informacijskoj I globalnoj ekonomiji: moe trojstva,uspon Pacifika i kraj trecegasvijeta139 Izvori rastai stagnacijeu medunarodnoj podjeli rada: promjenljiva srecaLatinske Amerike14 7 Dinamika iskljucivanje iz nove globalne ekonomije: sudbina Afrike?166 Posljednja granica globalne ekonomije: segmentirano ukljucivanje Rusije ibivsih sovjetskih republika169 Arhitektura i geometrija informacijske/globalne ekonomije178 DODATAK:Neke metodoloske napomene o politikama prilagodbe u Mrici injihova evaluacija181 3. UMREZENOPODUZECE:KULTURA,INSTITUCIJE I ORGANIZACIJEINFORMACIJSKEEKONOMIJE184 Uvod184 Organizacijske putanje restrukturacije kapitalizma iprijelaza iz industrijalizma uinformacionalizam185 Iz masovneu fleksibilnu proizvodnju187 Mala poduzecai krizavelikih korporacija: mit i stvarnost188 "Toyotizam": suradnja menedzmenta i radnika,visenamjenski rad, potpuni nadzor nad kvalitetom tesmanjenje nesigurnosti189 Umrezavanjemedu poduzecima193 Strateskoudruzivanje korporacija195 Horizontalna korporacijai globalne poslovne mreze196 Krizamodela vertikalne korporacijeiuspon poslovnih mreza199 Informacijska tehnologija iumrezeno poduzece201 Kultura, institucije iekonomska organizacija: poslovne mreze lstocne Azije204 6 SADRZAJ Tipologija poslovnih mreza Istocne Azije206 Kultura, organizacije i institucije: azijske poslovnemrezei razvojna drzava211 Multinacionalna poduzeca, transnacionalne korporacije i medunarodne mreze222 Duh informacionalizma226 4. TRANSFORMACIJA RADA I ZAPOSLENOSTI:RADNICI U MREZI, NEZAPOSLENI I POVREMENOZAPOSLENI232 Povijesna evolucija zaposlenosti i strukture zanimanja u razvijenim kapitalistickim zemljama: G-7,1920.-2005.233 Postindustrijalizam,usluzna ekonomija i informacijsko drustvo234 Transformacija strukture zaposlenosti,1920.-1970.i 1970.-1990.239 Novastruktura zanimanja246 Sazrijevanje informacijskog drustva: projekcije zaposlenosti za dvadeset prvo stoljece251 Sazetak: razvoj strukture zaposlenostii njezine implikacije unutar komparativne analize informacijskog drustva257 Postoji li globalna radna snaga?261 Radni proces unutar informacijske paradigme269 UCinciinformacijske tehnologije na zaposlenost: prema drustvu bez posla?280 Rad iinformacijska podjela: povremeno zaposleni293 Informacijska tehnologija i restrukturiranje odnosa izmedu kapital i rada: drustveni dualizam ili fragmentirana drustva?301 DODATAK A:Statisticke tabliceza poglavlje 4309 DODATAK B: Metodoloske na\}omene istatisticki iz.vori339 5.KULTURA STVARNE VIRTUALNOSTI:INTEGRACIJA ELEKTRONICKEKOMUNIKACIJE, KRAJ MASOVNE PUBLIKEI USPONINTERAKTIVNIH MREZA356 Uvod356 Od Gutenbergove do McLuhanove galaktike: uspon kulture masovnih medija359 Novi mediji idiversifikacija masovne publike366 Racunalno posredovana komunikacija, institucionalna kontrola, drustvene mreze i virtualne zajednice370 Prica o Minitelu: l'etat et l'amour371 Sazvijezde Interneta374 7 USPON UMREZENOG DRUSTVA lnteraktivno drustvo386 Velikostapanje: multimediji kao simbolicki okolis392 Kultura stvarne virtualnosti399 6.PROSTOR TOKOVA403 Uvod403 Razvijene usluge, protok informacija i globalni grad405 Novi industrijski prostor413 Svakodnevni zivot uelektronickojkolibi: kraj gradova?420 Transformacija urbanog oblika: informaticki grad424 Posljednja americka granicau predgradu425 lzblijedjeli sarm europskih gradova427 UrbanizacijatrecegtisuCljeca:mega-gradovi429 Drustvena teorija prostora iteorija prostora tokova436 Arhitektura kraja povijesti443 Prostor tokova iprostor mjesta449 7.RUBVJECNOSTI:BEZVREMENO VRIJEME454 Uvod454 Vrijeme, povijest i drustvo455 Vrijeme kao izvor vrijednosti: globalni casino459 Fleksibilno vrijeme iumrezena poduzetnicka tvrtka462 Smanjivanje iobrtanje zivotnoga radnog vijeka463 Zamagljivanje zivotnog ciklusa: prema drustvenojaritmiji?470 Poricanje smrti476 Instant ratovi479 Virtualno vrijeme485 Vrijeme, prostor idrustvo: rub vjecnosti488 ZAKLJUCAK:UMREZENODRUSTVO493 Sazetak sadrzaja II. iIII. sveska knjige502 Bibliografija504 Slike558 Tablice560 Kazalo562 .8 CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE Djelo za novu epohu Spoznajeoizvorimairazvojnimdometimamodernogadrustvasadrzaneu djelima klasicnih autora - Maxa Webera, Emila Durkheima i Karla Marxa -teskozastarijevaju. Iako se umeduvremenu pojavioniznovihteorijao mo-dernom drustvu i njegovu razvoju, one su, prema sudu mnogih komentatora, visedopunjavalenegozamjenjivalespoznajeklasicneteorijedrustva(Ale-xander,1987.;Boudon,1993.;Dogan,1994.;Mouzelis,1994.,2000.).Glavni razlog tome je prilicno strog naCin na kojisociologija utvrduje razliCite tipo-ve drustva i usvaja argumente o njihovim promjenama. Osobito je sporno pi-tanje je li danas nastao novi tip drustva kojigotovoinema slicnosti sonim uproslom i pocetkom ovogstoljeca. Danasnje drustvo nije, naravno, isto kao prije stotinjak godina,ali vrijeme ne mora biti presudno. Utakvojprosudbi valja biti posebno oprezan, buduci da se govorom "epohalnih promjena" rado sluze politicke ideologijeza svoje dnevne svrhe. Doduse, udobrom dijelu 20. stoljeea Cinilose da su socijalisticka zemljena putu izgradnje posve novoga tipa drustva, nasuprot kapitalizmu i liberalnoj demokraciji: harem su se nji-hove elite rado sluzile retorikom "novoga drustva".Nopri kraju stoljeea sve se to pokazalo iluzornim. Argumenti drustvene znanosti usredotoceni su, pak, na pitanje promjena utemeljima modernoga drustva. Svi teorijski pravci usociologijiuzimaju u obzir tri temelja modernoga drustva, premda im ne pridaju jednaku vazno-st.Prvi temeljCinikapitalisticka organizacija gospodarstva iraspodjeledo-bara. Drugi temelj cini politicka moe i ugled, au pozadini vojna moe kao apa-rat fizickesile.Politicka moe uokvirena je pravilima, uveCinislucajeva, de-9 USPON UMREZENOG DRUSTVA mokratske ireizborne vlasti, dok vojna moe, kao iuproslosti, idalje poCiva na strogoj i bezuvjetnoj hijerarhiji. Treei temelj modernoga drustva Cinizna-nje koje proizlazi iz znanstvenoga i strucnog obrazovanja i koje se primjenju-je ugotovosvimpodrucjima zivota. Ti temelji odreduju drustveni polozaj,a preko toga interese, ideje i identitet pojedinaca, skupina pa i Citavih zemalja. Je li se ijedan temeljmodernoga drustva danas bitno izmijenio uusporedbi sdobom koje su poznavali klasici drustvene misli? Suvremeni sociolozifunkcionalistickeorijentacije smatraju da je dotak-vih promjena uistinu dosloida dokaza ima napretek. Danas se, na primjer, proizvodi vise ikvalitetnije i uholjim uvjetima rada nego prije.Zatim, usta-nove demokracije su se uevrstile i pruzaju mogucnosti za politicko sudjelova-nje sve vecemu broju ljudi. Nadalje, ddava pravednije preraspodjeljuje sred-stva izmedu privatnoga i javnog sektora. Utom sklopu, skolske izdravstve-ne ustanove postaju dostupne najvecemu broju ljudi.Napokon,znanje koje se sve vise opredmecuje utehnologiji, ane vise fizicki rad, postalo je odlucu-jucom silom ekonomskoga razvoja. Takvu prikazu suvremene epohe ostro se suprotstavljaju autori marksis-ticke orijentacije. Utoliko se harem ne moze govoriti o "znanstvenom" prizna-vanju nove epohe.Marksisti drze da su spomenute promjene udrustvu pov-rsinske, a korisne i odrzive samo dok pospjesuju rad sredisnjega mehanizma, kapitalistickogagospodarstva.Tajmehanizam,odgovoranzadubokedrus-tvene nejednakosti usvijetu,ostao je bitno nepromijenjen.Prosvjedi kojise ovih mjeseci i godina dogadaju prilikom zasjedanja Svjetske trgovinske orga-nizacije ili Medunarodnogamonetarnog fondaiSvjetskehanke,zornoilus-triraju takvo intelektualno suprotstavljanje. Postavlja se,medutim, pitanje je li moguc daljnji razvojspoznajeo drus-tvu na tako nepomirljivim stajalistima o prirodi suvremenoga drustva.Cini se tako da je znanstvena ohjektivnostdoneklemoguca samo na poljuempi-rijskih istrazivanja o drustvu iuogranicenim okvirima uopcavanja, ada su velika pitanja kojima se have makrosocioloske teorije, kao sto je pitanje nas-tanka novoga tipa drustva, uvjetovanaodredenom ideoloskompristranoscu bas kao i klasicne teorije drustva. Upravo stoganedostaje bitna karika, kao neki kompromisni okvir kojim se utvrduje da se danas rada drustvo koje, do-duse, ima dosta starih karakteristika, kao sto su kapitaiisticko gospodarstvo i velike drustvene nejednakosti, ali koje je razvilo iposve nove karakteristi-ke - zapravo mehanizme kojis jedne strane uevrscuju stara obiljezjadrus-tva, as druge otvaraju mogucnost njihova prevladavanja. Upravo takav pris-tup impostira ovodjelo Manuela Castellsa. Kapitalizam po njemu doista nije izmijenio svoju profitersku cud ukorist sirih drustvenih ciljeva. Pa ipak, bit-noseizmijenionacinna kojisetakavsustavutjelovljujeunajrazliCitijim podrucjima drustva, od industrijske tvrtke preko parlamenta do medija i ku-canstva. Kapitalizam sada svuda prodire putem nove, informaticke tehnolo-gije i tako nanovo odreduje strukturu i razvojni smjer drustva, atime i zivot-10 V.KATUNARIC, CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE ne anse gotovo svih ljudi. Autor naglasava da je zadatak drustvene znanos-ti istraziti i objasniti uzroke iposljedice takve promjene, anikako iscrpljiva-ti se intelektualno ispraznim pitanjima je li danasnje drustvo bolje, losije ili isto kao iprijasnje. SudeCipoprvimodjecimadjelaManuelaCastellsa lnformacijskodoba: ekonomija,drustvoi kultura, cini se da je novo poglavlje drustvene znanosti konacno otvoreno i da je sociologija dobila novoga klasika. Odmah po izlasku prvoga sveska toga djela, Usponumrezenoga drustva (1996.), vodeCisu socio-loziocijenilida se radio epohalnu djelu. Alain Touraine tako ddi dace In-formacijskodoba postati klasicnim djelom o drustvu za drustvenu znanost u iducem stoljecu (Touraine,1998.),a Anthony Giddens stavlja ga uz bok We-berove Privredei drustva(Giddens,1996.). UnastavkucemoprikazatiglavnedijelovesadrzajaCastellsovadjelai pokusati obrazlozitizbog cega onozasluzuje takvu pohvalu,ana kraju pri-kaza iznijet cemo neke od prvih kritickih ocjena o tom djelu. I sam Castells svoje djelo usporeduje s Weberovim. Dokje Weber objasnja-vaonastanak irazvitak drustva industrijskogakapitalizma,onobjasnjava uspon novoga tipa drustva, informatiziranoga kapitalizma. Pri tomu kao predlozakuzima WeberovuknjiguProtestantskaetikaiduhkapitalizmai upozorava da tomora uCinitisvatko tkozelishvatiti do kako velikog preob-razaja upovijestidolazi uslijed uvodenja noveekonomskeorganizacije. We-ber je pronasao kljuc za razumijevanje pokretackoga duha ranoga kapitalis-tickog poduzeca uprotestantizmu. Castells, pak, u"informacionalizmu" vidi pokretacki duh danasnjega kapitalistickog,"umrezenoga poduzeca"(Castel-ls, 1997., 1:195). Kao sto su protestanti od krscanstva napravili prakticnu re-ligiju,uklopivuuetosradaiprivredivanja,takosusuvremenikapitalisti tehnologiju, Cijiizumi cesto podsjecaju na teznju kcudesnom ureligiji, naci-nili svojim glavnim pozivom, omogucivsi jojbrz isvestrani razvoj.Naravno, kao ni Weber uprotestantskom "ovozemaljskom odricanju", ni Castells uno-voj,"elektronickoj religiji" ne vidi neke vise ciljeve i smisao, nego prije svega naCin kojim se pospjesuje razvitak kapitalistickoga gospodarstva. IobujamCastellsovaznanjaslicanje Weberovu.Onrazmatrarazvoji suvremene oblike tehnologije,ekonomskeorganizacije,drustvenog identite-ta ikolektivnog djelovanja, medija, umjetnosti, religije, vlasti, seksualnosti, obitelji, medicinskog aspekta umiranja, itd. Napokon, Castells pokusava sli-jediti iWeberovznanstveni etossadrzan uzahtjevuza vrijednosnomneut-ralnoscu znanstvenika. Ipak, od tog je zahtjeva morao odustati iii, kako je ne-davnopriznao,"htiosam svojuanalizu sto je visemoguceodvojitiodsvojih vrijednosti" (Castells, 1999: 461).Zbog cega mu to nije poslo za rukom? Cas-tells je intelektualno izrastao izmarksizma idijelio je ideju Karla Marxa o revolucionarnojpromjeni (kapitalistickoga)drustva.Sada priznajeda je ta ideja hila pogresna.Medutim, neke Cinjenicepokazuju da se tu radio nesto kompliciranijem prijelomu. Takose uizvornom kazalu lnformacijskog doba 11 USPON UMREZENOG DRUSTVA nije naslo mjesta za Karla negoza dva druga autora sprezimenom Marx.S drugestrane,medutim,CastellsprihvacaMarxakaokritickogistrazivaca kapitaiistickoga drustva, ito bez njegova programatskoga, komunistickog di-jeia. Castells idaljepoima kapitaiizam kao naCin proizvodnje kojega iskiju-Civopokrecenezasitna teznja kstjecanju profita.Stovise, pokazuje da je ta teznja danas bezobzirnije izrazena nego do prije dva desetijeca, odnosno vre-mena kada na Zapadu zavrsava razdoblje drzave biagostanja. Notakav stav prema kapitaiizmunezeiiviseprosiijeditiuprogramskioptimizam kojije odiikovao radikainu Ijevicu, nego ga nekako neutraiizirati na Weberov naCin. Tako on sumnja da su drugaCiji, nekapitaiisticki oblici ekonomske i drustve-ne organizacije, osim onih primitivnih, uopce vise moguCi. Takvamjesavinakritikekapitalizmaisumnjeumogucnostiprotuteze provlaCiseCitavimdjeiom.Kada razmatra uCinkeprimjene novihinforma-tickih tehnoiogija, utvrduje da sadasnji razvojopcenito koristi manjini, aoz-biijnoprijeti veCinicovjecanstva.Pa ipak smatra da postojemogucnostibo-ljeg naCina drustvene primjene novih tehnoiogija, sto nije utopijsko obecanje nego stvarna mogucnost. Gdje vidi tu mogucnost? Udoista raziiCitim uCinci-ma primjene novih tehnologija na zaposlenost, razvojzanimanja ikvaiitetu radnogamjestaupojedinimrazvijenimzemijama.Dakle,tehnoiogijanije stopostotna sudbina. Medutim, takvu mogucnost ne vidi ugoiemimpodruc-jima ostalog svijeta, koje informaticka revolucija zaobiiazi zato sto ona ispa-daju iz procesa ekonomske globaiizacije iii pak utom procesu lose prolazi ve-Cinatamosnjega stanovnistva. Castells na slican nacin raziucuje ostvarenja imogucnostieiektronickih medija,drustvenih pokreta, religija, odnosame-du spolovima, obitelji, itd.Ipak, njegovoptimizam spram mogucnostiboljeg razvojanacelan je isuzdrzan,visehumanistickiobzirannegoznanstveno utemeljen.Kada kaze da "nema niceg sto sene moze promijeniti svjesnom, svrhovitomdrustvenomakcijom,opskrbljenominformacijama ipodrzanom Iegitimnoscu"(Castells,1998.,3:360),to viseizgleda kaoizrazpristojnosti nego konkretne spoznaje.Poucen razocaranjima izsvojih Ijevicarskihdana, Castellsostajesumnjicav spram svihnovihantikapitalistickih kaoiantili-beralnih ponuda, drieCi ih nedodorasiima kako globalnojsnazi, tako icivili-zacijskojrazini liberainoga kapitalizma. Opcenito, razvoj je pun proturjecja koja sene mogu jednostavno ukloniti protuakcijom. Informacijsko drustvo donosi mnoge promjene koje imaju svo-je prednosti inedostatke.N apitanje kako povecati jedne asmanjiti druge, opet se ne moze pouzdano odgovoriti jer, kako kaze autor, nema univerzainog rjesenja kao ni ideoiogijekojabisvuda iii svima pristajaia. Zato svoju knji-gu ne vidi kao program akcije, nego progam drustvene znanosti za novisvi-jet koji,pouzoru na AldousaHuxleya, rado naziva"vrlimnovimsvijetom". Dakie,zarazliku iodmarksistaiodpobornikatehnokracije,zaCastellsa novodrustvonijeantikapitalistickonipostkapitaiistickonegoupravonovi tip kapitalizma, toliko snazan iglobalizirajuCi da preokrece Citavsvijet sebi 12 V.KATUNARIC, CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE ukorist, i pri tome iz igre izbacuje svoje protivnike kao i sve one, zapravo sve vece dijelove stanovnistva, kojimu nisu odkoristi. Tko je ManuelCastells? ManuelCastells je profesorsociologijeiurbanoga iregionalnogplaniranja na Sveueilistu Kalifornija uBerkeleyju, SAD (taj i sljedeCi podaci uzeti su iz: Barney,1997., 1998.;Castells, 1997.,1999.).Roden je 1942. uspanjolskoj, u Barceloni. Odatle je, kao dvadesetogodisnji student na Barcelonskom sveuei-listu, izbacen intervencijom snaga reda Francova rezima protiv studentskih aktivista, te je pobjegao uFrancusku. UParizu je kod Alaina Tourainea zav-rsio postdiplomski studij idoktorirao, a1966. g.,udobiod24 godine, postao je najmladi sveucilisni profesor na SveuCilistu Nanterre uFrancuskoj. Ali je vee 1968., u doba studentskih pobuna, bio potjeran iz Francuske i otisao u Ci-le, gdje je radio kao profesor na Unescovu sveucilistu uSantiagu. Castells ima dva magisterija idoktorat izsociologije te prestizni francus-ki ddavni doktorat (doctoratd'etat). Njegova predavanja iz sociologije tih su godina pohadali Daniel Cohn-Bendit idrugi vade studentskog bunta iz 1968. Jednomje prilikom izjavio da ih svojim predavanjima basi nije bio nadahnuo. UBerkeley je dosao1979. g.,susrevsi se snovom pojavom, revolucijom u informacijskojtehnologiji, koja se odvijala uneposrednojblizini, Silikonskoj dolini. Ta sredina dojmila ga se mnogo vise negoostalih marksistickih inte-lektualaca, sto je na kraju prevagnulo unjegovoj viziji suvremenoga drustva i zasjenilo drustveno-politicko poimanje revolucije. Potomje predavao i istra-zivaouLatinskojAmerici,Europi, Aziji,Africi,putujuCizapravopoCitavu svijetu i usput uceci druge jezike (govori sest jezika). Bio je i savjetnikom ne-kolikovlada, izmedu ostalog prveruskepostkomunisticke vladete kineske vlade.Clan je Europskeakademijeinajviseg tijelaeuropskih eksperata za informacijsko drustvo.Prije lnformacijskog dobaobjavio je 17 knjiga, veCinu ranijih iz podrucja sociologije grada i sociologije drustvenih pokreta. Za knji-gu Grad i spontani drustveni pokreti (City and the Grassroots) dobio je 1983. nagradu C.Wright Mills.No vee dvadesetak godina intenzivno se bavi prou-cavanjem razvoja idrustvenih posljedica informatizacije.Knjigom lnforma-cijski grad(Informational City) iz1989. Castells postaje poznat medu socio-lozima kao istrazivac utjecaja informacijske revolucije na drustvo.Objavlji-vanjem lnformacijskoga doba, medutim, njegova vaznost usociologiji posta-je neusporediva veca.Prva knjiga ubrzo je prevedena na spanjolski, francus-kiikineski.Djelosve viseprivlaeiinteres iizvansocioloskihpa iakadem-skih krugova.Promocije djela odrzavale su se ina takvim mjestima kao sto je Palaca naroda uZenevi. 13 USPON UMREZENOG D R U ~ T V A Sadrzajne odrednice Informacijskoga doba lnformacijskodobaje trilogijaodgotovo1500 stranica.Prva knjiga,Uspon umrezenog drustva, obraduje utjecaj nove informacijske tehnologije na prom-jene udrustvu. Druga knjiga, Moeidentiteta, idio trece knjige, Kraj mileni-ja, obraduju drustvene promjene uraznim podrucjima svijeta idrustvenoga zivota unutar i izvan kruga utjecaja nove informacijske tehnologije. Na kra-ju trece knjige Castells iznosi opce zakljucke o dosadasnjim posljedicama us-pona informatizacije udrustvu te predvida mogucnosti razvoja uiducem sto-ljecu itisuc1jecu. Djelo je enciklopedijski siroko koncipirano ikrcato je novim informacija-maireferencamaizliterature.u interpretativnompovezivanjucinjenicne gradesasredisnjimteorijskimokviromnizusebrojnipojmoviodrustvu, gospodarstvu,kulturi,posebnomedijima iarhitekturi,azanjima raznovr-sna empirijska grada, ukljucujuCistatistike stanovnistva, radnesnage, pri-hoda i rashoda, te karte regija, tlocrti gradova i fotografijezgrada. Obje razi-ne izlaganja, pojmovno-teorijska i faktografska, cesto se ispreplecu. Castells postupno uopcava svoje tvrdnje, provlaceCi ih kroz mnostvo podataka s ciljem da odgovori na najvaznije pitanje: zbog cega se sve i u kakvoj medusobnoj po-vezanosti mijenjaju drustvo, gospodarstvo, tehnologija i kultura? lnformacijsko doba moze se Citati na vise naCina: kao nova teorija informa-tiziranoga drustva okruzena podupiruCim teorijama, kao osebujno empirijsko istrazivanjeonovimrazvojnimtendencijama usvijetuikaopregledbitnih spoznaja o dana8njemu drustvu.Uigri je imnogo novih termina koje mladi narastaji informatickogadobadobropoznaju:"informatickeautoceste","lin-kovi", virtualne "kavane", "trznice" i sav ostali Ijecnik za navigaciju po novo-mu, informacijskom oceanu. Usvakom slucaju, djelo povezuje i kombinira Ci-njenice i znanja iz raznih podrucja, od ekonomije do kulture, zapravo sva pod-rucja u kojaje nova tehnologija usla ili upravo ulazi. To ujedno ukazuje na bit-ne promjene i siroku integraciju znanja na novim osnovama, s onu stranu sta-rih podjela na drustveno-humanisticko i prirodoznanstveno-tehnolosko, kao i na potrebu za interdisciplinarnim obrazovanjem - da bi se s vise strana mog-lo rasudivati o novomu dobu, kako analiticki tako i kriticki. Tehnologija, gospodarstvoi kulturaumrezenoga drustva Od kakva poimanja suvremenog drustva polazi Castells i ucemu je original-nost njegove teorijske interpretacije? Castells je osebujan eklektik moderne i postmoderne teorije drustva. Najprije upozorava na nedostatna objasnjenja razvoja drustva sto ih pruzaju velike moderne teorije drustva nastale na vre-lima klasicne drustvene misli. Jednaje teorija marksisticka, koja govori o ka-pitalizmu kaoeksploatatorsku naCinu proizvodnje inepravednuobliku ras-14 V KATUNARIC, CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE podjeledrustvenogabogatstva,stobimoraoskoncatiudaljnjemrazvitku proizvodnih snaga industrijske epohe. Toje poimanje ugradeno uideologiju boljsevickogetatizma, propalog pokusajadasemanetrzista uklonedrzav-nim planiranjem i nadzorom nad gospodarstvom te da se "parlamentarna br-bljaonica"zamijenisveznajuCimdrzavnopartijskimrukovodstvom.Druga glavna moderna teorija drustvaje funkcionalisticka, koja govori o drustvenoj nejednakosti kao nuznoj posljedici rastuce podjele i specijalizacije rada i ulo-ga udrustvu te ukupne razine informacija i znanja udrustvu. Ta je teorija u nekimaspektimabliskakonzervativizmu,kaoideologijikojaopravdava drustvenenejednakostiidrziihneiskorjenjivima.Aliponajviseodgovara tehnokratskojideologijipokojojje razvitak tehnologije odlucujuCiCimbenik drustvenoganapretka.Natakvojpretpostavcinastala jetipologijapredin-dustrijsko-industrijsko-postindustrijskodrustvo.Nju je1973.uveosociolog Daniel Bell na osnovi jos starije tipologijeekonomista ColinaClarka koji je gospodarskedjelatnosti podijeliona primarni iii poljoprivredni, sekundarni iii industrijski itercijarni iii usluzni sektor.Iz te teorije proizlazida ce, jed-nostavno receno, sve biti bolje - od rada doraspodjele, od organizacije vlasti doodnosa udrustvu - kada se radnoaktivno stanovnistvo premjesti izpri-marnoga i sekundarnog utercijarni sektor uz daljnju diferencijaciju zanima-njairastzaposljavanjaupotonjemusektoru,dakleupostindustrijskom drustvu. Castells kriticki preraduje takve premise teorije postindustrijskoga drus-tva, ito na tragu svog uCitelja Alaina Tourainea. Touraine je usvojojteoriji, zarazlikuodBella,postindustrijskodrustvoprikazaokaonastavak,ane kraj, povijesti drustvenih kriza i sukoba pa i totalitarnih opasnosti. No odnos izmedu kapitala irada vise nije osnovni odnos i ne proizvodi sredisnji drus-tveni sukob, vee biva nadomjesten konfliktnim odnosom izmedu tehnokraci-je, tj. posjednika vaznih informacija iznanja ukorporacijama idrzavama, i razliCitihdijelova civilnoga drustva, tj.gradana ipotrosaca.Iz toga nastaje niznovihdrustvenihpokreta,odekoloskogadofeministickog(Touraine, 1992.). Od takvih pretpostavki krenuo je iCastells, da bi izveo vlastiti pojmovni zaokret. Najprije je odbacio ideju drustvenopovijesnog napretka, kao poslje-dice napustanja industrijske proizvodnje iorganizacije rada, sto je zajednic-ko marksizmu itehnokratizmu. Medutim, zadrzao je analiticka uporista tih koncepcija koja govore o pokretackoj snazi kapitalizma, odnosno tehnologije, te ih slijepio u jedinstven pojmovni okvir. Po Castellsu, kapitalizam je nacin proizvodnje, sto odgovara marksistickom znacenju toga pojma,alion vise nije dovoljan. Kapitalizam se razvija putem razliCitih tehnoloskih i organiza-cijskihmodela:najprijeputemindustrijalizma,apotom"informacionali-zma". Tosu nacini razvoja (kapitalistickoga) drustva, sto je noviteorijski pojam. Industrijalizamje bioi naCin razvoja socijalizma, alije ovajpropaojer nije mogao pokrenuti novi naCinrazvoja putem informatizacije.Castells in-USPON UMREZENOG DRUSTVA formatizacijunaziva"kapitalistickomperestrojkom",aludirajuCinaneus-pjehGorbacovljeve"perestrojke".Zahvaljujucitakvojpreobrazbi,kapitali-zam se ponovno nametnuo kao prevladavajuCi naein proizvodnje. Kao najum-jesnijiuovladavanju noviminformacijsko-komunikacijskimtehnologijama, kapitalizam nastavlja mijenjati svijet prema svojim vlastitim potrebama. Ipak nova tehnologija nije caroban stapic urukama privatnih poduzetni-ka ili drzave, niti bi ju trebalo smatrati baukom za radnike, poput luditsko-ga pokreta. Castells takoder pokazuje da uvodenje novih tehnologija uproiz-vodnju nije odmah utjecalo na produktivnost i zaposljavanje. Na vecu ili ma-njuzaposlenostnajvisesu utjecalidrzavnapolitika spram gospodarstvate odnosi uindustriji izmedu poslodavaca iradnika. A na povecanu produktiv-nost trebalo je pricekati dok se nije uspostavila nova organizacija rada ipo-duzetnistvo,kojisu prilagodljivipromjenljivimtrzisnimuvjetima,zapravo trajnojnestabilnosti. Utim uvjetima iz igre ispadaju hijerarhijski organizi-rane tvrtke, cime se stanjuje i menedzerski sloj, a prednost dobivaju vodorav-ni i fleksibilnioblici rada, ugovaranja i suradnje, tj.mreze. Opcenito, da bi se shvatila epohalna vaznost nove tehnologije valja najpri-je ukloniti mistifikacije uvezi stehnologijom. Tehnologija je, isticeCastells, sastavni dioekonomije, drustva i kulture, iz njih proizlazi i njima sluzi, iako ne svuda isvima na isti naein.Ona,zapravo,"potvrduje vaznost postojeCih drustvenih obrazaca" (Castells, 1997., 1:363). ToznaCida se uz pomoc racu-nalne komunikacije, kao sto je elektronicka pasta, rijetko uspostavljaju nove veze, vee se utvrduju stare. Alito ipak, kako smo vidjeli, ne vrijedi iza veli-ke, politekonomske sustave, buduei da su svi, osim kapitalizma, propali. Zbog cega nova tehnologija toliko godi kapitalizmu? Castells tu Cinjenicu objasnja-va dvjema razvojnim tendencijama. Jedna se odnosi na razvojsame tehnolo-gije, adruga na drustvenu primjenu tehnologije. IndustrijskodrustvotehnoloskiserazvijazahvaljujuCiindustrijskim revolucijama.Industrijskerevolucijenamijenjenesurastuproizvodnjei upotrebe energije. Za razliku odindustrijske, informaticka revolucija usre-dotocena je na tehnologije obrade informacija ikomunikacija (Castel-ls,1,1997:31).Takav pomak odredujerazvojnistupanjilitip drustva.Sva drustva upovijesti obraduju zemlju, proizvode energiju i prenose informaci-je i znanje, aline uvijek uistojmjeri. Jedna od tih tehnologija, kao najrazvi-jenija, preteze nad ostalima. No ni to nije dovoljno da bi se preokrenuli odno-si udrustvu ida bi novi odnosi prodrli usve pore drustva. Tehnoloska revo-lucijazahtijevadrugaCijuupotrebustvari.Danasnjutehnoloskurevoluciju ne karakterizira toliko sredisnja vaznost znanja i informacija, koliko njihova primjenausvrhu(daljnje)proizvodnjeiabradeinformacijaikomunikacij-skih sredstava.Odatle se stvara inagomilava povratna sprega izmedu ino-vacijaiupotrebeinovacija.Uindustrijskojepohitehnoloska inovacija odvi-jala takastoseonjojueilokrozupotrebu(learningbyusing).Na primjer, neki aparat ukljucujemo ustruju te provjeravamo sluzi li svojojsvrsi. Tu iz-16 V.KATUNARIC, CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE medu primjene ipotrosnje kaoda inema bitne razlike.Unovojinformacij-skojepohi,medutim,tehnologijaserazvijatakodaseaktivnoiskusavaju njezine razliCite mogucnosti, kroz rad (learning by doing), kako hi se nepres-tanopoboljsavalenjezinekvaliteteipronalazilenoveprimjene.Tootvara neslucenemogucnostiibeskonacnopovecavamoetehnologije(Castells,1, 1997: 32). Laike zbunjuje Cinjenica da se tako brzo i skokovito razvijaju nove tehno-logije, od biotehnologije, odnosnomanipulacijegenima, dotelekomunikacija inaoruzanja, osobito uSAD-u, pa se mogu cuti iopskurna naklapanja o su-radnjiPentagonai"malihzelenih".boduse,izumitelji,proizvodaCiiveliki korisnici novih tehnologija rade toliko brzo i sluze se jezikom koji veCina lju-dinerazumijeda izgledaju"onostrano".Ipak,takavrazvojnijenedokuCiv. Na primjeru Silikonske doline uKaliforniji Castells je pokazao kako nastaje irazvija se nova "inovacijska sredina". To je djelotvoran i retroaktivan lanac znanstvenih istrazivaca, izumitelja, financijera, proizvodaca opreme, poslov-nih poduzetnika, ispitivaca proizvoda te potrosaca. Zbog siroke ukljucenosti razlicitih Cimbenika unovi razvoj, kapitalizam postaje difuzan ikooptiraju-ci.Visenepostojineka jasno izdvojenakapitalistickaklasa,negosamoob-navljajuCisustav s "promjenljivom geometrijom", koji naizmjenicno ukljucu-je i iskljucuje svoje dijelove, kako teoritorije, tako i radnike i vlasnike. Drugaspecificnatendencijarazvojajedrustvenaprimjenatehnologije. Dok tehnoloski razvojima jednosmjernu tendenciju, rangirajuCi drustva, us-tanoveitvrtkepremastupnjutehnoloskemodernizacijeiliopremljenosti, drustva na istom ili slicnom stupnju tehnoloske modernizacije ipak se ueko-nomskim iostalim dimenzijama razvijaju na donekle razliCit naCin.Castells pokazujeda su najrazvijenijapostindustrijskakapitalistickadrustva,koja pripadaju klubuzemaljaG-7,razlicitapostrukturiprivrednihgrana,raz-mjerima zaposlenosti kao i ritmu razvojnih promjena. Vsvakom slucaju, raz-vijenezemljene razvijaju se na istinaCinkaoSAD,inijeistina, kaosto je tvrdila rana (Bellova) teorija postindustrijskog drustva, da novi razvojbitno umanjuje potrebu za industrijskom radnom snagom. Utvrdivanje te Cinjeni-ce jedan je odnajznacajnijih Castellsovih doprinosa, jer pokazuje da tehno-logija upotpunosti ne kroji sudbinu drustva, da su namjere onih koji odlucu-ju upolitici i gospodarstvu i dalje ite kako vazne. Najvaznija strukturna posljedica utjecaja noveinformacijske tehnologije na gospodarstvo,ali ina sva ostala podrucja koja se razvijaju uovisnosti o protoku informacija,odurbanog planiranja domedija, ujedno je kljucni po-jam Castellsova djela. To je mreza, odnosno umrezeno drustvo. Prvi put u povijesti, osnovna jedinica ekonomske organizacije nije pojedinac, obitelj, po-duzece ili drzava, nego upravo mreza. Mreze, dod use, otprije postoje u raznim podrucjima: rodbinske i poslovne mreze udrustvu, mreze putova i elektricne mreze utehnici, itd. Nove mreze zasnivaju se, medutim, na informatickoj, ra-cunalnoposredovanojkomunikaciji.OneimajuneusporedivoveCi,zapravo 17 USPON UMREZENOG DRUSTVA globalni obuhvat, aprotok informacija odvija se nevjerojatnom brzinom kao ipristup informacijama za clanove mreze. Ustvari, sve znacajno za razvitak globalne ekonomije je umrezeno, kaze Castells, od Vijeca ministara Europske unijedopoljagdjeseuzgajakoka,odakleseisporucujetrgovcimadrogai ulicnim gangovima mladih sirom svijeta, zatim od televizijskih sustava dolo-kalnih izvjestitelja o dogadajima, itd. (Castells, 1997., 1:470). Mreze nisu centralizirane organizacije, ne podnose kruto i jednosmjerno vodenje poslova ni odluCivanje, ponajmanje glomaznu i trajnu strukturu. No to neznaCidamoe nestajeilida visenijekoncentrirana,vee dapostojina drugi nacin.Mrezu Cine veze izntedu cvorista i sredista, od kojih neki imaju funkcijuprekidaca.Upravo je tu usredotocena izvanredna moe,aponajvise uevoristimalsredistimafmancijskihprotoka.Tusedonoseodlukekoje preokrecu sudbinu svih koji su financijski kontrolirani, ukljucujuCi multina-cionalnetvrtkeimedijska carstva.ZbogtogaCastellsmrezu financijskoga kapitala naziva "mrezom svih mreza", "metamrezom". Informaticki zasnovane mreze prikladni su instrumenti suradnje i komu-nikacije iza mnoga druga podrucja iaktere.Ipak unjima, kao iufinancij-skim mrezama, kapitalisticka ekonomija pliva kao riba u vodi. Ona zivi i raz-vija se uneprestanim inovacijama i promjenama, ne dopustajuCi nikome mi-ran san, pa ni najbolje stojeCima, od izumitelja i inovatora do vodeCih burzov-nih mesetara. Ali uzburkanost nije bas tolika da hi ponistila postojecu drus-tvenunejednakost.Upravoobratno,rasponizmeduonihkojiprofitirajuod takva globalnog razvoja ionih kojetakav razvojiskljucuje sve je veCi. Kako onda izgleda drustvena piramida ugradena unovu tehnicku podje-lu rada?Uradnojorganizacijizaposleni se,premaCastellsovu opisu,dijele na"zapovjednike","istrazivace","dizlajnere","operatore"i"ljudskerobote". Drustvo je podijeljeno na one koji uspostavljaju mreze, one koji su umrezeni te iskljucene, tj. one Cijiposao iii tvrtka nisu umrezeni. Novost utojpodjeli nije odnos prema sredstvima za proizvpdnju ili vlasnistvu- on je uosnovi os-tao isti kao iuproslosti.Novost je Cin]enica da je gotovo svaki posao postao nestalan ida nestaje "radno mjesto" udoslovnom smislu rijeCi, kao nesto za-jamceno i trajno upodjeli rada. Upravo je to sredisnje obiljezje nove, "global-ne radne snage". Najvise se, cak iu Japanu, donedavnojtvrdavi trajnoga za-poslenja, povecala kategorija privremenih i povremenih radnika (flextimers). Prisustvujemo, zakljucujeCastells, povijesnompreuredenjuodnosa izmedu kapitala i rada, ito na stetu rada, sto su omoguCile,ali ne iuzrokovale, moc-ne informacijske tehnologije (Castells,1997., 1:278). Osim rada i zaposljavanja, novaje tehnologija utjecala na preobrazaj suv-remene kulture, ukljucujuCi ljudsku predodzbu o stvarnosti.Urazmatranju tih vrsta promjena jos se jasnije oCitujeosebujnost Castellsove interpretaci-je. Novonastajucu kulturu naziva kulturom stvarne virtualnosti. Sto ona znaci ikako je nastala? Razvojmedija uovom stoljecu Castells je, po uzoru na niz teoreticara medijske kulture, od McLuhana do Baudrilliarda, objasnio 18 V.CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE porastom vaznosti posredujuce slike stvarnosti uodnosu prema neposrednoj percepcijistvarnosti,pricemu ievocirastarijefilozofskoupozorenjeda je stvarnost opcenito neodredljiva bez ideje o tojstvarnosti. Sada smo preopte-receni tom pretpostavkom. Tolikosmo okruzeni medijima, kao interpretato-rima stvarnosti, da stvarnost koja se zbiva izvan dosega nasih osjetila, nase-ga zdravog razuma, ne mozemo drukeije dohvatiti nego putem onoga sto nam medijiserviraju.Zato,kakoformuliraautor,virtualnastvarnostpostaje "stvarna virtualnost". Jezgrastvarnevirtualnostijetehnoloskaiodatlevrtoglavombrzinom prodire u ostale dimenzije (dosadasnje) stvarnosti, mijenjajuCi prostorno-vre-menske odnose kao ikrajolike prostora velikih gradova i industrijskih regi-ja.Danassvevisezivimousimbolickiizgradenoj,multimedijskojsredini, gdje informacija ucas uCini krug oko Zemlje. To je novi povijesni fenomen, bu-duCida se komunikacija na tako velikojdaljiniodvijaustvarnom, odnosno jedinstvenom vremenu. N atajnaCin medusobno komuniciraju svjetske bur-zekapitala izgeografski razliCitih vremenskih zona. Vrijemesesazima iu svimostalimglobalnimmrezamainformacija,ponajprijeuelektronickim medijima. Iako Castells katkada pravi ostru razliku izmedu masovnih medi-ja, Cijirazvitak zavrsava stelevizijom,inovih,racunalnoposredovanih ko-munikacija koje sene odvijaju prema masovnom obrascu (od posiljatelja po-ruke prema pasivnom primatelju), "stvarnu virtualnost"objasnjava kao re-zultat nuzne integracije tih medija usustavu multimedija. Naosnoviracunalnoposredovanekomunikacijenastao je osobitsustav interakcije. On je sacinjen od elektronickih impulsa, komunikacijskih stjecis-ta i od menedzerskih elita koje upravljaju sustavom. Taj sustav autor naziva prostorom tokova. Prostor ukojemu odvajkada zivimo naziva prostorom mjesta. Medutim, sada je prostor tokova taj kojikroji nasu sudbinu. Unje-mu vlada kapital, dok se uprostoru mjesta, ukojemusu seuindustrijskoj epohi jedan uz drugi nalazili kapital iradna snaga, sada nalazi samo radna snaga te svi neumrezeni ili oni kojima mreza kroji sudbinu na koju ne mogu utjecati.Prostortokovasveseviseglobalnopovezuje,unatocpovremenim krizama usvojim redovima, najvise uslijed financijskih spekulacija. Dotle se prostor mjesta sve vise dezintegrira iprovincijalizira, od gradova doradnic-kog pokreta. N aCinna kojise virtualna stvarnost pretvara ustvarnu virtualnost naj-bolje se oCituje umedijima. Castells navodi slucajamericke televizijske seri-je Murphy Brown,donedavno emitirane iuHrvatskoj.Glavni lik,uspjesna novinarka, odluCilaje ujednoj epizodi imati dijete bez supruga, odnosno pos-tati samohranom majkom. To je 1992. biopovodza napad konzervativnoga americkog potpredsjednika Dana Quaylea, ito ne na glumicu (Candice Ber-gen), nego na njEizinlik. N ato su producenti iredateljserije munjevito rea-girali,montirajuCiizmisljeniintervjuglavne junakinje spotpredsjednikom SAD-a.Posljedicesu biledvojake.Serija jeznacajnopovecalagledanost,a 19 USPON UMREZENOG DRUSTVA Quayle je, prema Castellsovu tumacenju, pridonio Bushovu porazu na sljede-Cimpredsjednickim izborima. Stvarna virtualnost ne pripada nijednoj kulturi pojedinacno, a opet uzima odsvih kako bi,poput prostora tokova,napravila"bezvremeno vrijeme".To je pokusaj, Ciju klicu nalazimo usvim kulturama, da se izprolaznoga pobjeg-ne uneprolazno, izsmrtnog zivota ubesmrtnost, dakle izzbiljskogaunez-biljsko.Kakoto"vjecno iefemerno uisti mah"izgleda kada se materijalizi-ra,pokazujeCastellsnaprimjerima postmodernearhitekture:novaaerod-romska zgrada uBarceloni, nova zeljeznicka stanica uMadridu iured neke tvrtke u45.ulici uNewYorku. Stvarna virtualnost silazi izsvijeta zamisli u prostor obitavanja ipreoblikuje ga.Zbog ukljuCivanja uglobalnu cirkulaciju kapitala na osnovi prostora tokova, mnogi se veliki gradovi mijenjaju. Unji-ma nastajudva unutrasnja svijeta,globalnoukljuceniiiskljucenidio.Sta-novnici obaju svjetova nemaju medusobna doticaja. PrvuknjiguCastellszavrsavarazmatranjemdalekoseznihuCinakaus-postavljanja novezbilje."Metamreza...iskopcava nebitne funkcije,podrede-nedrustveneskupineiobezvrijedeneteoritorije"(Castells,1997.,1:477). Kako zivi ili prezivljava ostali, neumrezeni svijet? Tko se sve i kako odupire strategiji Mreze? Kakve su posljedice novoga razvoja na nerazvijena podruc-ja svijeta,akakve na Europu irazvijenijeazijskezemlje? Tim se pitanjem autor bavi udrugim dvama knjigama. Izgradnja drustvenogaidentiteta i dramaneumrezenih Dobar dio sadrzaja drugih dviju knjiga ne odnosi se izravno na teorijski ok-vir izlozenuprvojknjizi.Udrugojknjizi, Moeidentiteta,Castells ponajvise analiziradrustvenisvijetizvanMreze,kojisekonstituiranasuprotnom polu, alii kao posljedica mreznog ukljuCivanja-iskljuCivanja. Tu se, po njemu, nalazi ljudsko Ja uneprestanojpotrazi za identitetom, pripadnoscu inekim grupnim zivotom. Da bi objasnio tu dinamiku, autor polazi od drugoga, kom-plementarnoga pojmovno-teorijskog okvira koji objasnjava drustveni iden-titetljudi,pricemu kompilirapojmoveizradovanizaautora - Bennetta, TouraineaiGellnera- kojisuproucavalivlast,nacionalizamidrustvene pokrete. Castells razlikuje tri tipa identiteta: legitimirajuci identitet, koji dolaziizustanovavlastiidominantnihideologija,identitetotpora,koji pronase oni kojisu takvom dominacijom pogodeni injojse suprotstavljaju, i projektniidentitet, Cijiprotagonistitrazepreuredenjedrustva na novim osnovamate pokusavajuizgraditi vlastiti noviidentitet (Castells,1997.,2: 8).Ta tipologijamozese primjenjivati samo na dinamican naCin,buduCida se identiteti cestomijenjaju iprelaze izjednoga udrugi tip.Castells tipolo-giju primjenjuje uanalizi niza razlicitih pokreta i ideologija:islamskih i kr-scanskihfundamentalista,nacionalistickihinacionalisticko-rasistickih, 20 VKATUNARIC,CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE meksickih seljaka zapatista, americke narodne milicije, japanske sekte aum, te ekologistickih ifeministickih.Castells, medutim, ne nalazi zajednicki na-zivnik svim tim pokretima usmislusocijalnoga porijekla njihovihclanova, naCinaorganiziranja, ideja, ciljeva, niti precizira razvojne tendencije pokre-ta,jer je to krajnje sarolik svijet. Neki se usvojim nastojanjima sluze najno-vijim tehnologijama, ukljucujuCiInternet, neki su duboko povuceni ili ogra-niceni na svojlokalni teoritorij, neki napadaju ili okrivljuju globalni kapita-lizam aneki opet svoje neposredne susjede. Autor jedino zakljucuje da usvi-jetu pokreta danas prevladava identitet otpora, ada je legitimirajuCi identi-tet ukrizi. Projektni identitet takoder postoji, kao snazna teznja kizgradnji novih tipova zajednica iii okupljanja usvrhu kolektivne mobilizacije. Alion sumnja dace, zbog naCina strukturiranja umrezenoga drustva, takva teznja ikada izaCi iz lokalnih okvira. Naprotiv, zbog sve veceg utjecaja fundamenta-listickih elemenata utakvim pokretima, njihov"komunalni raj"lako se mo-ze pretvoriti u"komunalni pakao" (Castells,1997., 2:67). Ipak, jednojvrstipokretainjihovojtematiciCastellsposvecujenajvise prostora i donosi mnogo odredenije zakljucke. Radi se o feminizmu, homosek-sualnosti i patrijarhatu. Kriza patrijarhata koja je, prema autoru, nesumnji-vo zahvatila zapadna drustva dvostruko je uvjetovana: informacijskim kapi-talizmom koji posvuda, pa i usferi interpersonalnih odnosa, trazi fleksibilne oblike,te feministickimiseksualnimdrustvenimpokretima.KrizniuCinak toga procesanajjasnijese pokazuje utemeljito izmijenjenimoblicimabrac-noga iobiteljskogzivota, kao iseksualne prakse. Pod prvim misli na porast broja samackih kucanstava, brakova bezdjece, obitelji bez djece i drugih ka-tegorija neuobicajenih upatrijarhalnom drustvu. Pod promjenom seksualne prakse misli na porast broja homoseksualnih brakova te promjene seksual-nog ponasanja kod zena imuskaraca usmislu ukidanja zabrana ivece tole-rancije prema onom sto se uproslosti smatralo seksualno devijantnim. Tako-der, naein organiziranja feministickih iseksualnih pokreta pokazuje da je u njima prevladao mrezni oblik. On sam po sebi ne podnosi cvrstu, birokratsku ili autoritarnu organizaciju, dakle onu koja pogoduje patrijarhatu. Uza sve to, ne moze se smatrati daje patrijarhalnosti zadan konacan uda-rac, jos manje da cese njegova kriza prosiriti izvan Zapada.Daljnji ishodi, zakljucujeCastells,bitnoceovisitioodnosimaizmeduantipatrijarhalnih pokreta iddave, buduCida je drzava"posljednjeutoCisteaparata patrijar-halnosti krozpovijest" (Castells, 1997., 2:242). Izautorovihanalizaposvecenihvlastiipoliticiuinformacijskodoba proizlazi da se ddavi ne pise dobro, konkretnije naciji-drzavi. Tose izravno neodnosinaprethodnizakljucakoizgledimaantipatrijarhalnihpokreta, negonaCinjenicudauslijedinformacijsketehnologije,globalizacijegospo-darstva istvaranja nadnacionalnih sustava moCiopadaju moe i funkcijedr-zave na razini pojedine zemlje. No i tu autor upozorava na opreznost.Smat-ra da cenacija-drzava opstati ne zbog veCineresursa kojima je dosada ras-21 USPON UMREZENOG DRUSTVA polagala, odindustrijedovojske,vee zhogmociidentiteta.N acionalizam nije uhiti drugo nego teznja kmoCi na osnovi uspostavljanja nesvodiva iden-titeta.Identitet,kaoresursmoCi,nemozesenadoknaditi iii zamijeniti ni-kakvim glohalnim rjesenjem. Dahle, ponavlja se motiv kule hahilonske. Uopravdanu zahtjevu za ocuvanjem identiteta, u"politici identiteta", me-dutim, Castells vidi i veliku opasnost za demokraciju. Zhog napustanja drzave hlagostanja, opadanja utjecaja radnickog pokreta i istjecanja vitalnih resursa uglohalnu sferu, nacija-drzava, ne samo usiromasnijim nego i hogatijim zem-ljama,guhilegitimnost.Kaoodgovor slijedipokusajda sepojamgradanstva refundira, da drzava, kako kaze Castells (a i mnogi drugi autori), "pomakne iz-voristesvojelegitimacijeodreprezentiranja voljenaroda iosiguravanja hla-gostanja kosiguravanju kolektivnog identiteta, poistovjecujuCise sa zajedni-carstvom sve do iskljucenja drugih vrijednosti i identiteta manjina"(Castells, 1997., 2:343). Naravno, ta se opasnost ne mora ostvariti. Kao i uproslosti, po-javljuju se protutendencije, pokretisciljemda se demokracija rekonstruira i uCini ukljucivijom, da se poveca medusohna tolerancija i omoguci susret i ukr-stanje raznolikih identiteta iii harem uskladivanje razliCitih razina identiteta: lokalnoga, regionalnoga, nacionalnoga, kontinentalnoga, itd. Druga opasnostza demokraciju jest politickaapatija.Onase javlja kao uzrok iliposljedica preuzimanja kontrolenad politickimijavnimodluCiva-njem od strane oligarhija sastavljenih od profesionalnih politicara i strucnja-ka unjihovojsluzhi. Nova informacijska tehnologija, kao sto pokazuju dosa-dasnja iskustva, moze samo donekle umanjiti takvo politicko otudenje, ali ga moze i jos vise povecati. Dahle, Castells iovdjeosporava stajaliste tehnolos-koga determinizma. N a osnovi uvida udruga istrazivanja, ustanovljuje da je mohilizacija javnosti,elektronickim putem ili klasicnimputem, okopitanja koja nisu strogo politicka, od humanitarnih kriza do ekoloskih skandala, naj-djelotvorniji naCin ukljuCivanja ljudi u opca, javna, a tim putem i politicka pi-tanja. Svrha je prave informacijske politike popuniti prazninu koju je izme-du drustva i drzave ostavila liheralna demokracija, a jos vise neliheralni oh-licipoliticke vladavine.Utomsmislu govorio"informacijskojdemokraciji" (Castells, 1997., 2:353). Ipak, najgore posljedice novog razvoja oCituju se izvan podrucja informa-cijske politike, ugolemimprostranstvima hivseg Istoka isadasnjega treceg svijeta. Ona nemaju dovoljno razvojnih resursa niti mogu, naravno, zivjeti od ponosa sto imaju vlastiti identitet. Tomprohlemu posvecena je treca knjiga, Kraj milenija.Ona zapocinje analizom raspada Sovjetskog Saveza, anastav-ljaseanalizomtzv."cetvrtog svijeta", Afrike,koja je ispala izprocesaeko-nomske glohalizacije, te Juzne Amerike Cijesanse jos nisu posve izguhljene. Medu slucajevima razvojnog neuspjeha, sovjetskinije najtezi,ali je naj-poucniji. Prvo, taje zemlja isla u"hiperindustrijalizam", stojuje skupa s hi-perhirokratiziranom drzavom onemoguCilo da se popne na informacijski stu-panjrazvoja.Drugo, njezina je politika identiteta hila promasena.Rezim je 22 V.KATUNARIC, CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE pokusao ovladati kulturnom i nacionalnom raznolikoscu drustva na krut na-cin, na osnovistrogo teoritorijalne pripadnosti stanovnistva, premda je ono nacionalno ispremijesano na citavu teritoriju zemlje.N atajnaCin,sovjetski etatizam je skrahirao na oba pola izgradnje umrezenoga drustva, nije razvio mehanizme prelaska izindustrijske na informatiziranu ekonomiju inije iz-gradio slojeviti, neiskljuCivi identitet (Castells, 1998., 3:68). Afrika,pak,sunistenimgospodarstvominerazvijenom,plemenskom drustvenom strukturom, s brojnom radnom snagom od vise stotina milijuna radnosposobnih, kojunijedno trziste nemozeapsorbirati,mozda jedini tra-cak nade maze potraziti urazvoju doneklemodernizirane i razvojno sposob-ne Juzne Mrike. Sto se tice Juzne Amerike, ana je, poCastellsu, dualno drustvo.N a jednoj je strani sektor strucnjaka i politicara sposobnih za ukljuCivanje udinamican iuravnotezeni razvojiglobalizaciju.Na drugoj, mnogo vecojstrani vlada si-romastvo, kriminal idrustvena iskljucenost. Tu moe ima korumpirani drzav-ni aparat usprezi sa spekulantskim kapitalom.Iako su juznoamericke zem-lje i dalje fmancijski prezaduzene i krhka politickog zdravlja, razvojCilea na-kon Pinocheta usmjeru ekonomskog oporavka i politicke demokratizacije, za-tim razvojPerua pod vodstvom tehnokratsko-liberalne elite, adonekle iraz-vojBrazila, pokazuju da se domaCim snagama moze izbjeCi fatalan krug vanj-skogafinancijskogzaduzivanjaiunutarnjegpropadanja,tepotaknutieko-nomski rast, zaposljavanje iza to pridobiti siroku drustvenu podrsku. Medutim, snaga svih tih primjera ucjelini je preslaba. Najjaca veza koja nerazvijena podrucja spaja sglobalnom cirkulaciju dobara iusluga danas je izopacena. To je "globalna zloCinacka ekonomija". To je, uz Mriku, najsumor-nijatema lnformacijskogadoba.Kriminal je,napominjeautor,star kolikoi ljudski rod, ali ovaj kriminal je rodak umrezenoga drustva. U tom se drustvu odlicno snalazi, trgujuCi svime i svaCime:novim tehnologijama, pranjem nov-ca, trgovinom oruzjem, ljudskim organima, bijelim robljem, drogom itd. Stovi-se, gospodarstva i politicke vlasti brojnih zemalja, napominje autor, od Italije, Austrije iRusije doBurme, Hong Konga i Japana, ne mogu se razumjeti bez udjela kriminalnih mreza. Ipak, najveca prednost kriminalnih mreza jest u Ci-njenici, kako prosuduje Castells, da one bolje od ikoga povezuju globalnu i lo-kalnu razinu, buduCi da su izvrsno ukorijenjene ulokalnim sredinama. Time pruzajupodrskumultinacionalnimkorporacijamaunjihovojnamjeri,koju one same ne mogu uspjesno ostvariti, da "kombiniraju kulturni identitet i glo-balni biznis" (Castells, 1998., 3:204). To je intelektualno imoralno najsmjeli-ji dioCastellsova rada. Ipak, to nije i jedina porazavajuca konstatacija o kul-turalnim "prednostima"mafije.Ukorijenjenost raznih mafija ulokalnim kul-turama idrustvima presudno oblikuje duh mladih narastaja sirom trecega i cetvrtoga svijeta'. Mladi ljudi umafijasima ne vide samo svoje uzore- junake, vade ili poslodavce - negoievrstedokazeo tomeda se drugacijimputem u takvojdrustvenojsredini ne moze uspjeti, pa mozda ni opstati. 23 USPON DRUSTVA Dotlepovijesniuzordrustvenihvrijednostinaosnovirada,natjecanja, ulaganja iuspjeha, sto ga je izgradio razvijeni kapitalizam, prolazi kroz oz-biljna iskusenja.Nijetu rijeco nadolasku postmaterijalistickih vrijednosti, vee oazijskomPacifiku, tj.Japanu, JuznojKoreji,Maleziji, Tajvanu, Singa-puru, Hong Kongu, unovije vrijeme juznom dijelu Kine.U tim je podrucjima kapitalisticki sustav uposljednjih tridesetak godina dozivio svoju renesansu isto se tice motivacije ljudi za rad iuspjeh na osnovi dugorocnog ulaganja i odricanja, sto podsjeca na rani zapadni protestantizam, isto se tice rezulta-ta ekonomskoga rasta i tehnoloske modernizacije, koji po stopama nadmasu-ju zapadne. Ali, prica o uspjehu trajala je do ljeta 1997. Tad a je zapocela tes-ka kriza koja je snazno potresla sve te zemlje i,izuzevsi Kinu, dovela upita-nje njihov daljnji razvitak. Zato je ujesen 1998., pripremajuCi novo izdanje Krajamilenija, Castells preradiopoglavljeoazijskomPacifiku,inaceopsegomnajveceuknjizi.U prethodnom je izdanju s pravom objasnjavao razvojni uspjeh tih' zemalja kao rezultat odnosa izmedu"razvojnedrzave"itrzisnogagospodarstva,iako se nacin tog odnosa razlikuje od zemlje dozemlje iod razdoblja dorazdoblja -od japanskoga tipa korporativizmadohongkonskogatipa liberalizma.Zah-valjujuCi uspjesnu razvitku, to se podrucje ispreplelo s gospodarstvima sirom svijetai,kao jednaki partner,povezalosnajrazvijenijimzapadnimzemlja-ma. Pacifik je, zakljucuje autor, istinski multikulturni svijet koji pokazuje da jerazvojglobalnogakapitalizmairegionalnesuradnjemogucuzocuvanje kulturnih i nacionalnih posebnosti na koje je svaka zemlja ponosna (Castel-ls,1998., 3:309).Unovomizdanju Castells objasnjava krizu kao posljedicu odnosa izmedu globalizacijeidrzave.Sada tvrdida je relativna autonomija razvojne drzave u Aziji spram globalne ekonomije hila mac s dvije ostrice, da se uspjeh pretvorio uporaz.Sve veca integracija uglobalnu ekonomiju one-mogucila je drzavi nadzor nad financijskimtokovima, trgovinom icjelokup-nim industrijskim razvojem. Sdruge strane, financijske institucije slobodno su nudile sredstva iveliki vanjski ulagaCisamisu nalazili put dounutras-njostiazijskih trzista. Tako je nastao "novidivljiIstok neobuzdanog kapita-lizma", vrloranjiv na globalnu financijskukrizu koja se razbuktala u1998. Jedino je Kina ostala otporna na krizu, ito zahvaljujuCi tome sto je veCidio njezinagospodarstvaostaoizvanutjecajaglobalizacije.Usvakomslucaju, zakljucuje Castells, razvojna ddava odigrala je svoje.Na njezino mjesto do-lazi "umrezena drzava". Uzor za umrezenu drzavu autor nalazi uEuropskoj uniji.Poglavlje o Eu-ropi ostalo je, naravno, neizmijenjeno unovom izdanju Krajamilenija. Smi-jemo lise pitati: dokle?Castells ibrojni drugiautori skloni su uvjerenju da je Europska unija pouzdana tvorevina. Ona je i projektirana kao odgovor na globalizaciju ane zbog nekih drugih ideja. Unija pozuruje europsku integra-ciju usferi ukojoj je proces globalizacije najvise odmakao, a to su financijei monetarnapolitika.Ipak,europskaumrezenadrzavautjelovljujebojazan 24 V.KATUNARIC, CASTELLSOVA PANIRAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE koju dosadasnje drzave, kao i sami gradani, imaju spram globalne integraci-je istvaranja visih, naddrzavnih instanci.Hoceli umrezena Europa uspjeti izbjeeiobnavljanje nekearbitrame vrhovnemoCiistvoriti zajednicku vlast Cijise autoritet proteze po citavojmrezi? Umjesto izravna odgovora Castells upozoravana opcukarakteristiku mreze.Mrezanemasrediste,negosamo cvorista.Drugimrijecima,mogucesunjemacka,francuskaiiibritanska hegemonija. AliEuropska unija je jedini moguCioblik drzave ueri umrezenoga drus-tva informacijskogadoba.Ostaje jedino problemidentiteta, jer Europa nije hilaanitice,posvemusudeCi,postati jedinstvenomkulturomiiinacijom. Onostojuceka,poCastellsovupredvidanju,odgovarapojmuprojektnog identiteta.Toje"uzordrustvenihvrijednostiiinstitucionalnihciljevakoji privlace vecinu gradana ada pri tome nikoga ne iskljucuju" (Castells, 1998., 3:333).Da je tomoguce,pokazuju svioniEuropljani kojisvojopstanak ne uvjetuju samo postivanjem svojih posebnih kulturnih i nacionalnih identite-ta nego,mozda iprije svega,ocuvanjemtekovinadrzaveblagostanja,drus-tvenesolidarnosti,stabilnog zaposlenja iradnickih prava.UtomeCastells vidizametkebuducegaeuropskogidentiteta.Medutim,eurooptimizamje premalen, kao i Europa, da bi nesto ohrabrujuce znaCio za veliki ostatak svi-jeta informacijskoga doba.1 Pitanje smisla novoga svijeta Sto sve zavrsava asto zapocinje nadolaskom informacijske tehnoloske revo-lucije, ekonomskih preokreta i novim drustvenim pokretima? Castellsov prvi opCizakljucak glasida ukrstanjem novetehnologije,ekonomije idrustvene dinamike nastaju tri novestvamosti. Prvo, umrezeno poduzece sglobalnom radnom snagom, Cijicese samo manji diomoCinositi sa zahtjevima informa-cijskoga kapitalizma za fleksibilnimisamoprogramirajueim radnikom (kla-sicniradnikspostojanimradnimmjestomivremenompostatcesuvisan). Drugo,kulturastvarnevirtualnostikojapostajesredisnjasferaborbeza moe.I treCi je svijet antipoda, drustveno iskljucenih. Uinformacijskom kapi-1VijeceEurope,kojedanasokuplja 41europskuzemlju,posljednjihgodina vodisiroku kampanju za ukljuCivanje uinformaticku ekonomiju kao jedinu sansu za prezivljavanje idaljnji razvojsvih sektora - komercijalnoga,privatnog i javnog, ukljucujuCikulturni sektor(usp.Levy,1997.).Osobitapaznja posvecena je novimzanimanjima istrucnim profilima na tdistu rada, kojisu razvrstani u4 kategorije: sadrzaj i tehnologija, dizajn itehnologija,menedzmentitehnologijaidistribucijaitehnologija(Schmidt-Braul, 1999.; Councilof Europe,1999.).N ainformacijskiizazovSAD-ai Japana pokusava se odgovoriti maksimalnom spremnoscu da se velika vecinazaposlenih, kao najugrozeni-jih prodoromnovihtehnologija,sto prijena razliCitenaCine- aprijesvegapodrskom drzavnihustanova putemskolskogsustava ipovremenimizobrazbama - osposobida dobar diorada i zivota provede uz racunalo, kao svojosnovni alat. 25 USPON UMREZENOG DRUSTVA talizmu glavnu rijec imaju globalna financijska trzista, a ne vise vlasnici ka-pitalaimenedzeri.GlobalnafinancijskatrzistaCinevrhunacakumulacije kapitala ipostaju "stvami kolektivni kapitalist". Tu se slijevaju svi profiter-ski interesi. Takav ishod odreduju tehnoloski uvjeti pod kojima djeluje infor-macionalizam.Dakle,kaoipoMarxu,kapitalizamnijerezultatljudske gramzivosti, nego objektivni sustav kojisebe samog proizvodi.Citajuci pos-ljednje stranice Castellsove trilogije, stjece se dojam da takav sustav nista ne moze ugroziti akamoli zamijeniti. On kroji sastav i sudbinu svih drustvenih klasa, zemalja, regija i kontinenata. I u iducem stoljecu nastavit ce poveziva-ti svijet, ali selektivno, iskljucujuCi iz igre sve one koji n;mne koriste. Je li time trajno zapecacena drustvenamoeicemuonda sluzipredstav-ni&a demokracija? Castells tvrdi da pitanje moCi nije konacno rijeseno, nego se pomice prema kultumoj sferi, prema mjestima gdje se informacije vezuju zauvjerenjaiobrasceponasanjaljudiitimeoblikujunjihovaiskustvoi spremnost na akciju. Uslijed tehnoloske revolucije, posebno umedijima, kul-tume cese borbe sve vise odvijati uvirtualnom prostoru.Kao iunovojeko-nomiji, iunovojkulturi odlucujucu vaznost imat ceznanje iinformiranost. Ticese resursistjecati kretanjem izmeduevorovaumrezi,anezauzima-njem nekoga fizickog mjesta. Koliko su sanse utojborbi za moe otvorene da bi se citav sustav promijenio? Ni tu Castells ne vidi veliki izlaz izpostojece-ga poretka bogatstva imoei.Parafrazirajuei Lenjinov "sto da se radi?"iMa-rxovu jedanaestu tezu o Feuerbachu, drzi kako su drustvena akcija ipolitic-ki projekt uvijek dobrodosli kao izvor nade utoliko potrebnu promjenu. Ali svaki takav pokusaj morao bi biti razmjemo iskusniji i razboritiji od proslih, imajuei na umu "toliko uzaludnih zrtava, tako mnogo slijepih ulica uvedenih putem ideologija, i toliko uzasa izazvanih umjetnim rajevima dogmatskih po-liticara" (Castells, 1998., 3:359). Kako citati Castellsa? DosadasnjimprikazomzeljelismoCitateljimaolakSalisnalazenjeugolemu sadrzaju lnformacijskogadoba.Inekivrlopozvani komentatorinaglasavaju da nije lako odabrati naCin kako Citati Castellsovo djelo,buduei da su mu pu-tovi analize cinjenica vrlo razgranati, a interpetacije cesto viseznacne. Da bi se razumijevanje djela uklopilo ukontekst danasnjih rasprava o temama o koji-ma Castells pise, upozorit cemo na nekoliko novijih kritickih osvrta na njego-vodjelo.Iznosenjem tih kritika zelimoukazati na jos jednu vaznu stvar,ata je kako se udrustvenojznanosti odvija recepcija i kali ugled velikoga djela. Uosvrtu pod naslovom "Vrli novi svijet Manuela Castellsa: sto se dogada na Zemlji (ili ueteru)?i', objavljenu ucasopisu Development and Change, Pe-ter Waterman pise oCastellsovu djelukaobogatu iambicioznomradu, au teorijskomsmislu revolucionamom, buduci da je utvrdio karakteristike no-26 V.KATUNARIC, CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE voga kapitalizma koji, uusporedbi sa starim, izokrece odnos izmedu drustve-ne haze inadgradnje, odnosnoprirode ikulture (Waterman,1999.). Alimu upucuje idosta primjedaba, od kojihcemoizdvojitinajbitnije.Prvo,Castel-lsov opis (doduse, ne iobjasnjenje) glavnih tendencija razvitka od industrij-skoga k informacijskom kapitalizmu sadrzanje vee uknjizi Johna Naisbitha Megatrendovi(Naisbith,1982.). Time Waterman, oCiglednoradikalniji kriti-carkapitalizmaodCastellsa,aludiranaCastellsovuimplicitnubliskosts Naisbithom (Castells ga usvom djelu ne spominje), inacezagovornikom ve-likihkorporacija.Drugo,Castellsovafrankenstajnovskaslikakapitalizma (samorazvijajuCisustav koji vlada inad kapitalistima) nije uvjerljiva,uzto sto je i logicki problematicna. Itrece, smatra Waterman, Castells suvise ola-kootpisuje stari radnickipokret, kaosto opcenito preostro razlikuje staro i novo,buduci da istari pokreti evoluirajuipreuzimaju teme igovor novijih pokreta. "Tosto jedna nacionalna konfederacija sindikata organizira konfe-rencijuosvojim gay,lezbijskim ibiseksualnim clanovima, stvarno je nesto novo,"napominje Waterman (Waterman,1999:367-8).Sdruge strane, izvor razjedinjenosti feministickog pokreta neopravdano vidi samo ulogici mreze, ane,stoje premaovomkriticaruistinitije,uucestalimsukobimaunutar toga pokreta. 0opravdanosti tih primjedaba dalo hi se dosta raspravljati, a najvise hi, na-ravno, imao reCiCastells. Jednu slicnu priliku dobio je ucasopisu NewPoliti-cal Economy, odgovarajuCi na kritike triju poznatih autora s podrucja drustve-nih znanosti, od kojihneki iznoseprimjedbeslicne Watermanovima.Premda su ioni uglavnom impresionirani Castellsovim djelom, njihovecemopohvale ovdjepreskoCiti.Uostalom,urazvitkuznanstvene spoznaje pohvalesu cesto manje korisne od primjedaba. Tako Chris Freeman zamjera Castellsu sto je iz-nenadujuce malo napisaoo fenomenumoCiumrezama. Ponjemu, "danasnje mreze su sutrasnji karteli", pa su tako Bill Gates iRupert Murdoch ite kako vazne figureza objasnjenje umrezene ekonomije (Freeman, 1998: 464). Drugi kriticar, Krishan Kumar, glavni problem vidi uCastellsovu teorij-skom okviru. Smatra ga neelasticnimjer poCiva na ostroj dihotomiji, kako iz-medu Mreze ildentiteta - ispada kao da je posrijedi simetrican ireciprocan odnos - tako iizmedu reaktivnih (provincijalnih, autarkicnih) iproaktivnih (otvorenih, umrezavajuCih) drustvenih pokreta (Kumar, 1998: 467). Dakle, ci-rrise kao da pojedini pokreti nemaju "drugo lice". Napokon,NickStevensonvidiulnformacijskomdobudvanedostatka. Prvo,kadaanalizirazenskipokret,aposebnokadagovori0muskarcima, Castellsje sklon esencijalizmu. Ponasanje muskaraca opisuje kao da ono ima trajneinepromjenljivecrte,cak kadaihsvrstavaporazliCitimstavovima koje zauzimaju u odnosima prema zenama iii pripadnicima svoga spola. Dru-go,Castells je saurzajmedijskih programa koji oblikuju javni govor okarak-teriziraokaosvevisedepolitizirajuci.PoStevensonu,medutim,"ideoloske debate jos su uvijek vrlo zivahne umatici politickih snaga". Kao primjer uzi-27 USPON UMREZENOG DRUSTVA rnabritanski"noviradnickipokret"("NewLabour"), TonyjaBlairea iideju "treeega puta" izmedu klasicnesocijaldemokracije ineoliberalizma (Steven-son,1998: 4 72). Uopsirnom odgovoru Castells je diosvake od primjedaba prihvatio, adio odbacio (Castells, 1999.). Sto se tice Freemanove primjedbe 0problemu moci, Castells i dalje tvrdi daje mreza, bilo financijska ili medijska, "kolektivni ka-pitalist" koji operira putem prekidaca koji bas svakoga mogu iskljuciti, te da je individualnamoetajkunasvemanja.Medijskitajkuni,poputMurdocha, moeniji su ad veCinepolitickih vada, ali sama dak su im mediji vjeradastojni i dok uvazavaju utjecajkonkurentskih medija, adnasnapluralizam maCi.Kaa primjernavadislucajBerluscanijauItalijikajegsuupravamedijipoliticki srusili bas u pakusaju da pamaeu svaga medijskog carstva (vlasnik vise od po-lavinemedija)asvajipalitickuvlast.Slicnasedagadilauspanjalskaj(slucaj dnevnika El Mundoupakusaju rusenja FelipeaGanzalesa), iSAD-u(slucaj Newsweeka kaji je pakusaa prikriti infarmacije a aferi s Manicam Lewinski). Kumaravuprimjedbunaracunpajednastavnjenagatearijskagokvira, Castells je uveeajmjeri prihvatio- s jednam apeam napamenam sebi upri-lag.Svaka dinamicna pajava- mreza, identitet, pakret, adnas prema prosta-ru, itd.- unekamu vremenskom razdoblju pakazuje relativno cvrste karak-teristike, Cimese daticna pajava razlikuje ad drugih ili slicnih pojava. Zahva-ljujuCiastalimsvajimkarakteristikama, pak,pajava semazepramijeniti,a time i adnas prema astalim pajavama. Isti pakreti, na primjer, magu biti naj-prijepraaktivniapatamreaktivni,iliobratna,mreza viselokalnatakader mazepastativiseglabalnam,itd.Castellsipakpriznajedajeutakvu paimanju empirijska analiza mnago vaznija ad apeetearije. N aStevensonovu primjedbu o esencijalizmu ukarakterizaciji muskaraca urazdablju krize patrijarhalnasti Castells adgavara taka sta prihvaea empi-rijsku relativizaciju znacenja "muska", kaa iindividualnu razinu promatra-nja. N a idalje tvrdi da muskarci apeenita imaju agranicen izbor maguenasti prilagodbe na navu situaciju. Takvazakljucivanje nije, medutim, lako shva-titi anda kada Castells medu moguCimopcijama muskaraca ubraja iobnav-ljanjepatrijarhalnosti,neapatrijarhalnost,kajudrzi"slijepomulicom"(za kaga?). Obrazlazenje koje je daa kao odgavor na Stevensonavu kritiku svojetvr-dnje asve veeojdepalitizaciji medija i javnasti, mnoga je uvjerljivije od pret-hadnih dvaju, iaka je mnaga sazetije izlozena.Castells drzi da se svaka zna-cajna politika danasmorasuaCitiskulturamstvarne virtualnosti,adnasno medijskim hipertekstom.Pri tome je vaznije, kako je rekao McLuhan, ovla-dati medijem negosadrzajem paruke. Radi ilustracije, Castells porucuje, po-mala iranicno, da je velikisimpatizer Tonyja Blairea, ali da medu novim la-buristima ne vidi novu ideju, vee "pragmatizam, zdravi razum i kratkorocnu navigaciju uime veCinebritanskog drustva", iznad svega "majstorsko ruko-vanje medijskom politikam" (Castells,1998: 482). 28 VKATUNARIC, CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE Slicnih kritika i odgovora zacijelo ce, kao sto i sam Castells najavljuje, biti jos mnogo. Jedna od primjedaba koje se mogu uputiti, akoje nisu iznesene u spomenutim kritikama, jest da zanemaruje dvadesetak godina dugu tradici-ju istrazivanja drustvenih mreza u sociologiji (usp. Katunaric, 1999.). Umjes-totoga,samousputpreuzima idejuglavnogaistrazivacana tompodrucju, Marka Granovettera,o"ukorijenjenosti"ekonomskog djelovanjaudrustve-nim mrezama(Castells,1997:151). ToznaCidasumrezetvorevinekojima ljudiprilagodujusvojedjelovanje,aneobratno.Takavneostrukturalizam, vee dosta daleko od Weberova individualistickog poimanja drustvenog djelo-vanja i jos dalje od Marxova revolucionarnog poimanja, Castells je ugradio u svoje poimanje mreze, posebno umrezenoga kapitalizma. lspada da tajsus-tav lako mijenja svoje oblike i svoju okolinu, ali ne i vlastitu (profitersku) na-rav.Umjestoobjasnjenja toga paradoksa,autor je pri krajudjelapribjegao prividnofundamentalnomazapravonaivnuantropoloskomrazmisljanju, napisavsi: "Izvanredno je velik jaz izmedu nase tehnoloskeprerazvijenosti i nase drustvene podrazvijenosti" (Castells, 1998., 3: 359). Socioloski obrazova-niji Citatelj tesko maze nazrijeti smisao te recenice: jesu li kapitalisti i izumi-telji "moralni idioti" ili je Citavocovjecanstvo ograniceno drustvenom uskog-rudnoscu i ima poredak kakav zasluzuje? Tajpadmisaonognapona vjerojatnonijesamouzrokovaniscrpljenoscu autorakojije udvijegodineispisaoprekotisucustranica vrlozahtjevnog teksta, nego injegovim odbijanjem da pitanje smisla nove epohe, ugrozenog nepromjenljivombitikapitalizma,podvrgneopcenitijemu,filozofskomraz-matranju. Castells istice da je takvo razmatranje intelektualno jalov ostatak neuspjelih antikapitalistickih projekata. Suocen s krupnim proturjecjima no-voga doba,priznaje kako je "iscrpio svoje rijeci", pa zadnje retke Krajamile-nija poklanja stihovima pjesme Pabla Nerude u kojima pronalazi sliku vlas-tite bilance uspjeha i neuspjeha. Pjesma govori o razocaranju uprijatelje, is-tom okusu kruha i knjiga, bezbolnoj statistici, neugasloj ljubavi pjesnika pre-rna svojojbliznjojidaljnjemuzivotu medu istinoljupcima. Timeje novi We-berobnoviopatosstaroga Webera.Stari je Weberpocetkomovogastoljeca moralno zabrinutim intelektualcima poruCionesto slicno:suoCitise sbezob-zirnoscu realnoga svijeta inedostatkom smisla upovijesti moze samo osoba koja je iznutra tome dorasla svojim skolovanjem i iskustvom. VjeranKatunaric 29 USPON DRUSTVA Literatura Alexander, Jeffrey M.(1987) The Centrality of theClassics, u:Giddens, An-thony i Tumer, Jonathan H., ur., Social Theory Today.Oxford: Basil Blac-kwell. Barney,Cliff(1997)BewilderedNewWorld.UpsideToday. http://www. upside. com Bamey,Cliff(1998)ManuelCastells'sGlobalWorldReport.Rewired. http://www. upside. com Boudon,Raymond(1993)European Sociology: The Identity Lost?,u:Nedel-mann,Birgitta,Sztompka,Piotr,ur.,SociologyinEurope.InSearchof Identity.Berlin-New York: Walter de Gruyter. Castells, Manuel (1997 /1996/) Information Age: Economy, Society and Cultu-reVol.1:The Rise of the NetworkSociety.Oxford:Basil Blackwell. Castells, Manuel (1997) Information Age: Economy,Society and Culture Vol. II: ThePower of Identity.Oxford: Basil Blackwell. Castells, Manuel (1998) Information Age: Economy,Society and Culture Vol. Ill: End of Millennium.Oxford: Basil Blackwell. Castells, Manuel (1998) A Rejoinder: On Power, Identities and Culture in the Network Society. NewPolitical Economy, br.3. Castells,Manuel(1999) The MillenniumSymposium - Conversationswith ManuelCastells,RobertCoxandImmanuelWallerstein.NewPolitical Economy,br. 3. Council of Europe (1999) New Information Technologies.Training,Qualifica-tionsand ProfessionalProfiles.Strasbourg:Council forCultural Co-ope-ration. Dogan,Mattei(1994)Fragmentationof thesocialsciencesand recombina-tionof specialitiesaroundsociology.InternationalSocialSciencesJour-nal,br.139. Freeman, Chris (1998) The New Weber.NewPolitical Economy,br.3. Giddens,Anthony(1996)Outof Place:AnthonyGiddensreviewsManuel Castells' "The Rise of the Network Society".Times Higher Education Sup-plement,prosinac 13. Katunaric, Vjeran (1999)Informacijsko doba ihomofilija:rasprava odopri-nosu sociologije mreza. Revija za sociologiju, br.1-2. Kumar, Krishan (1998) The End-of-Millennium World. NewPolitical Econo-my, br.3. Levy,Bemard (1997) Cyberculture. Strasbourg: Council of Europe. Mouzelis, Nicos (1994) The Poverty of Sociological Theory. Sociology, br.4. Mouzelis, Nicos (2000) Sociologijska teorija- sto je poslo krivo? Zagreb: N ak-30 V. CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE lada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociolosko drustvo. Naishith, John (1982) Megatrends: Ten NewDirections Transforming our Li-ves.New York: Warner Books. Schmidt-Braul, Ingo-Eric(1999)TheCulturalWorkwithintheInformation Society. Strashourg: Council of Europe, Council for Cultural Co-operation. Stevenson,Nick(1999)ContraflowsinCriticalTheory.TheNewPolitical Economy,hr.3. Touraine, Alain (1992)Critique dela Modernite.Pariz: Fayard. Touraine, Alain (1998) Preface:Manuel Castells, La societe enreseaux: l'ere del'information, Traduit de l'angrais par Philippe Delamare, Pariz, Faya-rd. Waterman, Peter (1999) The Brave New World of Manuel Castells: What on Earth (or in the Ether) is Going On? Development and Change,hr.2. 31 USPON UMREZENOG DRUSTVA Zahvale S obzirom na to da su moje istrazivanje i pisanje pokusavali sustici pred-met istrazivanja koji se sirio brze od moga radnog kapaciteta, ova je knji-ga radena dvanaest godina. Tostosam uspio doCidonekog oblika dovr-senosti,kolikogodonbioprovizoran, moguzahvalitisuradnji,pomoCii podrsci brojnihosoba i institucija. Mojprvi inajdublji izrazzahvalnosti ide Emmi Kiselyovoj,Cija je su-radnja hila kljucna kodpronalazenja informacijaza nekolikopoglavlja, kod pomoCipri razradi knjige, pri osiguravanju pristupa jezicima koje ne poznajem i kod komentiranja, ocjenjivanja i savjetovanja upogledu cjelo-kupnoga rukopisa. Takoderbihzeliozahvalitiorganizatorimacetiriizvanrednaforuma odrzana 1994.-95., na kojima su glavne ideje ove knjige podrobno rasprav-ljane i pravodobno poboljsane tijekom posljednjih stadija njezine razrade. Tosu: posebni skup vezan uz knjigu pri Susretu Americkog antropoloskog drustva1994.,uorganizacijiIdeSusser; kolokvijOdsjekazasociologiju pri Berkleyju, koji je organizirao Loic Wacquant; medunarodni seminar o novim svjetskim trendovima uBraziliji oko Fernanda Henriquea Cardosa koji je tada preuzimao predsjednistvo Brazila; te niz seminara o knjizi na Hitotsubashi sveucilistu u Tokiju, uorganizaciji Shujiro Yazawa. Nekoliko je kolega izrazliCitihzemalja pazljivoproCitaloprvu verziju knjige, upotpunosti ili odredena poglavlja, te potrosilo znatno vrijeme ko-mentirajuCi,sto je dovelodoznacajnih iopseznih revizija teksta. Pogres-ke kojih jos uvijek ima uknjizi upotpunosti su moje. Mnogi pozitivni dop-rinosi su njihovi. Zelio bih odati priznanje za kolegijalan trud kojisu ulo-ziliStephen S.Cohen, Martin Carnoy, Alain Touraine, Anthony Giddens, DanielBell,JesusLeal,Shujiro Yazawa,PeterHall,Chu-joeHsia, You-tienHsing,Franc;oisBar,MichaelBorrus,HarleyShaiken,Claude Fischer,NicoleWoolsey-Biggart,BennettHarrison,AnneMarieGuille-mard, Richard Nelson, Loic Wacquant, Ida Susser, Fernando Calderon, Ro-bertoLaserna, AlejandroFoxley,JohnUrry,GuyBenveniste,Katherine 35 USPON UMREZENOG DRUSTVA Burien,VincenteNavarro,DieterErnst,PadmanabhaGopinath,Franz Lehner, Julia Trilling, Robert Benson, David Lyon iMelvin Kranzberg. Tijekom posljednjih dvanaest godina brojne su institucije saCinjavale te-meljovoga rada. Prva odnjih je mojintelektualni dom,Sveuciliste uKali-fomiji, uBerkleyju, posebice akademske jedinice u kojima radim: Odsjek za gradskoiregionalnoplaniranje,Odsjekzasociologiju,CeJ!tarzazapad-noeuropske studije, Institut za gradski i regionalni razvoj te Okrugli stol za medunarodnu ekonomiju. Pomogli su mi u istrazivanju svojim materijalima iinstitucionalnompodrskom,kaoidajuCiodgovarajuceokruzenjeza raz-misljanje, smionost, istrazivanje, diskusiju ipisanje. Kljucnisu diotog ok-ruzenja,pa takoimojegarazumijevanja svijeta,inteligencija iotvorenost postdiplomanata skojima sam imao srecu suradivati. Neki od njih hili sui od izrazite pomoCikao asistenti pri istrazvanju injihov doprinos ovojknji-zimoraseprepoznati:You-tienHsing,RobertoLasema,YukoAoyama, Chris Benner i Sandra Moog. Takoder bih zelio zahvaliti Keukei Hasegawai sHitotsubashi sveucilista na vrijednojpomoCipri istrazivackom radu. Brojne su institucije uraznim drzavama takoder pruzile podrsku upro-vodenju istrazivanja izlozenog uovojknjizi.ImenujuCi ih,zahvaljujem nji-hovim direktorima i brojnim kolegama koji su me nauCili ono o cemu uovoj knjizi pisem. Tosu: Institute de Sociologia deNuevas Tecnologias; Univer-sidad Aut6noma de Madrid; Medunarodni institut za studije rada; Meduna-rodni ured za rad uZenevi; Sovjetska (kasnije Ruska) akademija znanosti; UniversidadMayordeSan Simon,Cochabamba,Bolivija;InstitutodeIn-vestigaciones Sociales, Universidad Nacional Aut6noma de Mexico;Centar za gradskestudijeSveuciliStauHong Kongu;Centar za naprednestudije N acionalnogsveuCilistauSingapuru;Instituttehnologijeimedunarodne ekonomije pri drzavnom savjetu uPekingu; Nacionalno sveuciliste u Tajva-nu, Taipei; Korejski institut za istrazivanja na podrucju ljudskih naseobina, Seoul; te Fakultet drustvenih studija, Hitotsubashi sveuciliste, Tokio. Posebnu misao posvecujem Johnu Daveyju, direktoru urednistva Black-wella, Cija je intelektualna interakcija ipozitivna kritika vise od dvade-set godina hila od neprocjenjive vrijednosti za razvojmog pisanja, poma-zuCimi da se izvucem izcestih slijepih ulica, neprekidno me podsjecaju-Cida knjige prenose ideje te da nemaju veze stiskanim rijeCima. Konacno, zelio bih zahvaliti svom kirurgu, dr.Lawrenceu Werboffu, te svomdoktoru,dr.JamesuDavisu,obojicisKalifomijskogsveucilistau Mount Zion bolnici uSan Franciscu, Cijasu mi briga i profesionalnost da-li vremena ienergije da zavrsim ovu knjigu, amozda iostale. Berkeley,Kalifoniija,ozujak1996.Autor 36 PREDGOVOR:MREZAISEBSTVO "Smatras li me ucenim,nacitanim covjekom?" "Svakako," odgovorio je Zi-gong,"Zar nisi?" "Nikako," rekao je Konfucije."Samosam dosegaonit koja povezuje sueostale. "* Potkraj drugoga tisuCljeca krscanske ere nekoliko je dogadaja od povijes-nog znacenja promijenilo drustvenikrajolik ljudskog zivota. Tehnoloska revolucijatemeljenana informacijskimtehnologijamasveb!Zemijenja materijalnu osnovu drustva. Ekonomije ucijelom svijetu globalno su pas-tale medusobno ovisne, uvodeCinovi oblik odnosa izmedu ekonomije, dr-zave i drustva, unutar jednog sustava varijabilne geometrije. Kolaps sov-jetskog etatizma ipad medunarodnoga komunistickog pokreta kao pos-ljedica, trenutno su narusili povijesni izazov kapitalizmu, oslobodili poli-ticku ljevicu (i marksisticku teoriju) od kobne privlacnosti marksizma-le-njinizma, okoncali hladni rat, smanjili rizik opcega nuklearnog unistenja ipromijenili globalnu geopolitiku unjezinim temeljima. Sam je kapitali-zamprosaokrozprocesznacajnerestrukturacijeCijesukarakteristike vecafleksibilnostupravljanja;decentralizacijaiumrezenostpoduzeca, prisutna unutar samih poduzecaiuodnosimaspram drugih poduzeca; znacajan porast moCikapitala sobzirom na radnu snagu, uz prated pad utjecajaradnickogpokreta;svevecaindividualizacijaidiverzifikacija radnih odnosa; masovno ukljucenje zena uplacenu radnu snagu, cesto uz diskriminacijskeuvjete;intervencijadrzavesa svrhomselektivnedere-gulacije trzista ismanjivanja socijalnog osiguranja, uz razliCit intenzitet iorijentaciju, ovisnoo prirodi politickih sila i institucija usvakom drus-*Prepricao Sima Qian (145.-o.89.pr. Kr.)u "Konfucije", uHu Shi, Razvoj logickihmeto-dau drevnoj Kini, Shangai: Oriental book Company, 1992.; citirano uQianu 1985:125. 37 USPON UMREZENOG DRUSTVA tvu; te povecana globalna ekonomska konkurencija, ukontekstu sve ve-cegeografske i kulturne diferencijacije okvira akumulacije i upravljanja kapitalom. Kaoposljedica toga opceg porasta kapitalizma, koji je jos uvi-jek utijeku, svjedoci smo globalne integracije financijskih trzista, poras-ta azijskog Pacifika kao novoga dominantnog, globalnog centra proizvod-nje, zahtjevnog ekonomskog sjedinjenja Europe, pojave regionalne ekono-mijeSjeverne Amerike,diverzifikacije,papotomdezintegracijebivsega trecegsvijeta,postupnetransformacijeRusijeipodrucjapodutjecajem bivsegaSovjetskogSavezautrzisneekonomijeiukljucivanja vrijednih segmenata ekonomija sirom svijeta ujedan medusobno ovisan sustav ko-ji djeluje kao jedinica urealnom vremenu. Zbog tih je trendova doslodo naglasavanja nejednakog razvoja, ovajput ne samo izmedu Sjevera i Ju-ga, vee usvim drustvima,izmedu dinamicnih iostalih segmenata, pred kojesepostavljarizikdapostanunebitnisastajalistalogikesustava. Svjedocismoistodobnogoslobadanja iznimnih proizvodnihsnaga infor-macijske revolucijeistapanja crnih rupa ljudske bijedeuglobalnojeko-nomiji, bezobzira je lito Burkina Faso, juzni Bronx, Kamagasaki, Chia-pas ili La Courneuve. lstodobno,kriminalneaktivnosti iorganizacijetipa mafijesirom svi-jeta takoder su postale globalne i informacijske, pruzajuci sredstva za sti-mulaciju mentalne hiperaktivnosti izabranjenih zelja,uz bilo kojioblik ilegalnetrgovinekojizahtijevajunasa drustva,odnaprednihoruzjado ljudskogatijela.Nadalje,novisustavkomunikacijekojigovorisveuni-verzalnijim, digitalnim jezikom, globalnoujedinjujeproizvodnju idistri-bucijurijeCi,zvukovaislikanasekulture,teihistodobnoprilagodava ukusima identiteta iraspolozenjimapojedinaca.lnteraktivne racunalne mreze eksponencijalno rastu, stvarajuci noveoblike ikanale komunika-cije, istodobno oblikovane zivotom ioblikujuCizivot. Drustvenepromjenedramaticnesu kolikoitehnoloskiiekonomski procesi transformacije.Zbogsvih problema uprocesu transformacije po-lozaja zena, u brojnimje drustvima patrijarhalizam napadnut i uzdrman. Tako su odnosi medu spolovima umjesto sfere reprodukcije kulture uve-likom dijelu svijeta postali domena natjecanja. Iz toga slijedi temeljna re-definicija odnosa izmedu zena, muskaraca idjece, te stoga iobitelji, sek-sualnosti i licnosti. Ekoloska svijest probila se do drustvenih institucija i njezinesu vrijednosti stekle politicku privlacnost, uzcijenu protuslovlja i manipulacije udnevnojpraksi korporacija i birokracija. Politicki susta-vioptereceni su strukturalnom krizomlegitimiteta, periodickinaruseni skandalima, kljucno ovisni o medijima i osobnom vodstvu, te usve vecoj mjeri udaljeni od gradanstva. Drustveni pokreti uglavnom su podijeljeni, lokalni, orijentirani na samo jedan problem i prolazni, ograniceni na svo-38 PREDGOVOR:MREZAISEBSTVO je unutarnje svjetove iii bljesnu samo na trenutak uz neki simbol medi-ja. Usvijetu takvenekontrolirane,zbunjujucepromjene,ljudi seuglav-nom nastojeokupiti okoprimarnih identiteta: religioznih,etnickih, teri-torijalnihinacionalnih.Vjerskifundamentalizam,krscanski,islamski, zidovski, hinduski, pa cak i budisticki (sto izgleda kao proturjecnost), vje-rojatno je najveca sila osobne sigurnosti i kolektivne mobilizacije uovim problematicnimgodinama.Usvijetuglobalnihtokovabogatstva,moCii imidza, potraga za identitetom, kolektivnim ili individualnim, pripisanim iiikonstruiranim,postajetemeljnimizvoromdrustvenogsmisla.Tonije novitrend sobziromnato da je identitet, apogotovoreligiozniietnicki identitet, bio usamom korijenu smisla jos odpocetaka ljudskog drustva. lpak, identitet postaje glavni, a ponekad i jedini izvor smisla u povijesnom razdoblju koje obiljezavaju opca razgradnja organizacija, gubitak legitimi-teta institucija, nestajanje glavnih drustvenih pokreta i prolazni kulturni izrazaji. Ljudi usve vecojmjeri organiziraju svojsmisao oko onaga sto je-su,iiimisleda jesu, aneokoonogastorade.Umeduvremenu,sdruge strane,globalnemrezeinstrumentalnih razmjena selektivnoukljucujui iskljucuju pojedince, skupine, regije,pa cak i drzave, ovisno o njihovojre-levantnostiza postizanjeciljeva obradenih putem mreze, uneprekidnom toku strateskih odluka.Iztogaslijeditemeljnapodijeljenostizmeduap-straktnoga,univerzalnoginstrumentalizmaipovijesnoukorijenjenih, partikularistickih identiteta. Nasa su drustva usve vecoj mjeri struk-turirana oko bipolarne suprotnosti Mreze iSebstva. Utakvu stanju strukturalne shizofrenije izmedu funkcije i smisla, ob-rasci socijalne komunikacije podnosesve veCistres. A kad se komunika-cija prekine, kada vise ne postoji, pa cak niti uobliku komunikacije suko-ba(sto jeslucajkoddrustvenihnemira iii politickogsuprotstavljanja), drustveneskupineipojedincimedusobnoseudaljavajutedozivljavaju drugoga kaostranca,as vremenom kaoprijetnju. Tim seprocesomsiri drustvena podijeljenost jer identiteti usve vecojmjeri postaju specificni isvetezidaih sepodijelisdrugima.Informacijskodrustvo,usvojemu globalnomiskazivanju,takoder jesvijetukojemuziveAumShinrikyo, Americkamilicija,svijetislamskihlkrscanskihteokratskihambicija,te reciprocni genocid Hutua!I'utsija. Uznemireni rasponom iopsegom povijesne promjene, kultura imisao nasegavremenacestogovoreonovomutisuc1jecu.Prorocitehnologije propovijedaju novodoba ekstrapolacijom jedva shvacene logike racunala iDNK na drustvene trendove iorganizaciju. Postmoderna kultura i teo-rija slave krajpovijesti, pa uneku ruku i krajRazuma, odricuCise nase sposobnosti razumijevanja ipronalazenja smisla, cak ibesmisla. Pri to-me je presutna pretpostavka prihvacanje potpune individualizacije pona-39 USPON UMREZENOG DRUSTVA sanja inemoCidrustva da upravlja svojom sudbinom. Projekt oblikovan ovomknjigom pliva protiv struja razaranja iproti-viserazlicitimoblicimaintelektualnoga nihilizma,drustvenogaskepti-cizma ipolitickoga cinizma. Vjerujem uracionalnost i moguenost poziva-nja na razum, bez stovanja njegove bozice. Vjerujem umoguenost smisle-nogadrustvenogdjelovanjaitransformativnepolitike,pricemunije neophodnootplovitipremasmrtonosnimbrzacimaapsolutnihutopija. Vjerujem uoslobadajueu moe identiteta, bez prihvaeanja potrebe za nje-govom individualizacijom ili zarobljavanjem fundamentalizmom. Predla-zem hipotezu prema kojojsu sviglavni trendovipromjene kojicinenas novi, zbunjujuCi svijet povezani i smatram da mozemo odgonetnuti njihov medusobniodnos.Da,vjerujem,bezobziranastarutradicijuponekad tragicnih intelektualnih pogresaka, da su promatranje, analiziranje i teo-retiziranjenaCinnakojisemozepomoeiuizgradnjidrukCijega,boljeg svijeta. Tose ne postize davanjem odgovora kojieebiti specificni za sva-kodrustvo ikojecepronaCisami drustveni sudionici, vee postavljanjem nekihbitnihpitanja.Ovabiknjigazeljelabitiskromandoprinosneop-hodno kolektivnom, analitickom pothvatu, koji se vee dogada na mnogim horizontima, usmjerenom k razumijevanju nasega novog svijeta na teme-lju dostupnih dokaza iusmjerene istrazivacke teorije. Kako bismo napravili preliminarne korake utom smjeru, moramo oz-biljno shvatiti tehnologiju, koristeCi se njome kao polaznom tockom ovog istrazivanja; trebali bismo locirati ovajproces revolucionarne tehnoloske promjene udrustvenom kontekstu ukojemu se zbiva ikoji ga oblikuje; i trebali bismo imati na umu pri ocrtavanju nove povijesti da je potraga za identitetom moena koliko itehno-ekonomska promjena. Tada, nakon sto kazemo te rijeCi, uputit eemo se na nase intelektualno putovanje, prateCi plan puta koji eenas provesti kroz brojna podrucja i koji prolazi kroz ne-koliko kultura i institucionalnih konteksta, sobzirom nato da razumije-vanjeglobalnetransformacijezahtijevaglobalnuperspektivukolikoje godto mogueezbog oeiglednih ogranicenja autorova iskustva iznanja. Tehnologija, drustvo i povijesna promjena Zato sto je tolikoprisutna ucjelokupnom podrucju ljudske aktivnosti, revolucija informacijske tehnologije bit eeuvodna tocka prilikom ana-lize kompleksnosti nove ekonomije, drustva i kulture unastajanju. Taj metodoloski izbor ne znaCida se novi drustveni oblici iprocesi javljaju kaoposljedicatehnoloskepromjene.Naravnodatehnologijaneodre-40 PREDGOVOR:MREZAISEBSTVO dujedrustvo,1 nitidrustvozacrtavaput tehnoloskepromjene,huduCi da se mnogohrojnifaktori,ukljucujuCiindividualnu inventivnost ipo-duzetnistvo,mijesajuuprocesznanstvenogistrazivanja,tehnoloske inovacije idrustvene primjene, pa konacnirezultat ovisio slozenu oh-rascuinterakcije.2 Dapace,dilematehnoloskogadeterminizmavjero-jatno je lazni prohlem,3 jer tehnologija jest drustvo, adrustvo sene mo-zeshvatiti niti prikazati hezsvojih tehnoloskih alata.4 Stoga, kada se 1970-ih, prvenstveno uSjedinjenim AmeriCkim Ddavama (vidi poglav-ljeI.),pocelauspostavljatinovatehnoloskaparadigmatemeljenana informacijskojtehnologiji,radiloseospecificnomdijeluamerickoga drustva kojise uinterakciji sglohalnom ekonomijom isvjetskom geo-politikom poceomaterijalizirati unovom nacinu proizvodnje, komuni-kacije,upravljanja izivljenja. Cinjenica da se uspostava te paradigme dogodilauSAD-u,tedohrimdijelomuKaliforniji,ito1970-ih, vjero-jatno je imala znacajneposljedicena ohlikeievoluciju novih informa-cijskih tehnologija. Na primjer, hezohzira na kljucnu ulogu vojnoga fi-nanciranja itrzista uuspostavljanju ranih fazaelektronicke industri-jetijekomrazdohljaod1940-ihdo1960-ih,tehnoloskiprocvat kojise dogodiotijekomranih1970-ihmozesedoodredenemjerepovezatis kulturom slohode, individualne inovacije i poduzetnistva koji su izrasli izkultureamerickih sveuCilista1960-ih. Tonije hilopovezanouvecoj mjeri spolitikom, s ohzirom na to da je Silikonska dolina hila, i jos uvi-jek jest, cvrsta utvrda konzervativnih glasaca, te da je veCina inovato-ra hila metapoliticki orijentirana, vee se odnosilona drustvene vrijed-nostiraskidasutvrdenimohrascimaponasanjaunutardrustvakao cjeline iunutar poslovnoga svijeta. N aglasak koji se stavljao na ureda-je prilagodene individualnom korisniku, na interaktivnost, na mrezne sustave te na neumornu potragu za tehnoloskim prohojima, iako se to nije Ciniloposlovno opravdanim, oeigledno je raskinuo stadasnjim do-nekleopreznim tradicijama poslovnogasvijeta.Revolucijainformacij-ske tehnologije polusvjesno5 je rasprsila sirom materijalne kulture nasih drustava liheralni duh koji je cvaoupokretima 1960-ih. Cim su se nove tehnologijeprosirile ikad su ih prihvatile razlicitedrzave,kulture, or-1Vidi zanimljivu raspravu o tome u: Smith i Marx 1994. 2Tehnologija ne odreduje drustvo: ona ga utjelovljuje. Ali ni drustvo ne odreduje tehno-logiju:onosenjomekoristi.Tadijalektickainterakcijaizmedudrustvaitehnologije prisutna je udjelima najboljih povjesnicara, poput Fernanda Braudela. 3Klasicni povjesnicar tehnologije Melvin Kranzberg silovito se borio protiv pogreflne di-lemetehnoloskogadeterminizma. Vidi,na primjer,Kranzbergov(1992.)govorprigo-dom prihvacanja Nagrade pocasnog clanstva uNASTS-u. 4Bijker i dr.(1987.) 41 USPON UMREZENOG DRUSTVA ganizacijeisraznimciljevima,nastupila je prava eksplozijarazliCitih vrsta aplikacija i koristi koje su jos vise ubrzale tehnolosku inovaciju, te prosirile njezin raspon i njezine izvore.6 Jedna ilustracija pomoCi ce nam shvatiti vaznost nepredvidenih drustvenih posljedica tehnologije.7 Kao sto je poznato, Internet je nastao unutar smionog programa koji su 1960-ih osmislili tehnoloski ratnici Agencije naprednih istrazivackih proje-kataamerickogMinistarstvaobrane(mitskaDARPA)kakobisprijecili sovjetsko preuzimanje ili unistenje americkih komunikacija uslucaju nu-klearnog rata.Uodredenojmjeritoje bioelektronickiekvivalentMaove taktike rasprsivanja sila gerile na sirokom podrucju sa svrhom suprotstav-ljanja neprijateljskojsili pomocu svestranosti ipoznavanja terena. Poslje-dica je hila mrezna arhitektura koja se, prema zamisli njezinih izumitelja, ne moze kontrolirati iz jednoga odredenog centra, a sastoji se od tisuca au-tonomnih racunalnih mreza koje imaju nebrojene naCine povezivanja i zao-bilaze elektronicke barijere. ARPANET- mreza koju je postavilo Ministar-stvoobraneSjedinjenih AmerickihDrzava,konacno jepostalatemeljem globalne, horizontalne komunikacijske mreze tisuca racunalnih mreza (sto je opcepoznato racunalno pismenojeliti koja je imala oko20milijuna ko-risnika sredinom 1990-ih i koja eksponencijalno raste). Tu mrezu sada ko-riste pojedinci iskupine sirom svijetaza razne svrhe, poprilicnoudaljene odbriga izumrloga hladnog rata. Tako je, na primjer, subcomandante Mar-cos, voda Chiapas zapatista, tijekom svoga bijega u veljaCi1995. izdubina 5Tek se treba napisati fascinantna drustvena povijest vrijednosti i osobnih pogleda ne-kih od kljucnih inovatora revolucijeracunalnih tehnologija koja se dogodila1970-ih u Silikonskoj dolini.Medutim, nekoliko pokazatelja naizgled ukazuje na cinjenicu da su oni namjemo pokusavali ponistiti uCinke centralizirajuCih tehnologija poslovnog svije-ta, izvlastitih uvjerenja izbogtrzi