mapmf.pmfst.unist.hrmapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewZadaci: - Upoznati studente s osnovnim didaktičkim spoznajama o nastavi i obra zovanju Demonstrirati

Sveučilište u Splitu

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja

Prijedlog Preddiplomskog studijskog programa

Informatika

Split, 15. travnja 2005.

NASTAVNI plan i program

Preddiplomski studij: Informatika

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

Nikole Tesle 12, HR-21000 Split

Telefon: + 385 21 385 133

Telefaks: + 385 21 385 431

[email protected]

http://www.pmfst.hr

1. Uvod

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja dugi niz godina (s početkom od 1987. godine) studij informatike se realizira u kombinaciji s matematikom, kasnije tehničkom kulturom, te u posljednje vrijeme fizikom. Stekli su se realni uvjeti, kako kadrovski tako i materijalni, za pokretanje samostalnog studija informatike. S obzirom na narasle potrebe tržišta rada (u okviru obrazovnih institucija, znanstveno-istraživačkih institucija, javnog sektora, kao i različitih tvrtki iz gospodarskog sektora) studij informatike bi popunio prazninu i permanentnu potrebu za kadrovima koji posjeduju znanja iz informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i niza primjenskih disciplina. Mišljenja smo da u okruženju Sveučilišta u Splitu, te uže i šire regije, definitivno postoji potreba za realizacijom jednog takvog studija. Naime, učestala su upravo i pitanja iz tog okruženja o nepostojanju takvog studija u splitskoj regiji. Koncepcija studija podrazumijeva stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja suvremenih metoda, tehnika i alata projektiranja, razvoja i implementacije programskih sustava, realiziranih kroz niz različitih kolegija koji obuhvaćaju potreban broj sati namijenjenih za predavanja, seminare i vježbe (laboratorijske i auditorne). Bitno je istaknuti da pokretanje samostalnog studija informatike neće umanjiti kvalitetu postojećih dvopredmetnih studija: matematika i informatika, fizika i informatika, te informatika i tehnička kultura.

Nastavni sadržaji predloženi ovim programom usporedivi su s nama srodnim visokim učilištima, primjerice: Velika Britanija (Sveučilište Leeds), Slovačka (Sveučilište Comenius), Slovenija (Sveučilište Ljubljana) i SAD (Sveučilište Houston).

1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Dosadašnja iskustva u odgojno-obrazovnom procesu studenata na studijskim grupama matematike i informatike, informatike i tehničke kulture, te u posljednje vrijeme na studijskoj grupi fizike i informatike, značajno su utjecali na donošenje odluke o pokretanje studija informatike, kako u preddiplomskom, tako i u diplomskom dijelu. Nastavnici Zavoda za informatiku, kao nosioci ovog studija, u realizaciji predloženih nastavnih sadržaja imaju iskustava ne samo na dodiplomskoj, već i na poslijediplomskoj nastavi na srodnim fakultetima Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu.

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Ovakav koncept studija informatike osigurava pokretljivost studenata prema tehničkim Fakultetima, kao i prema Fakultetima koji obrazuju nastavničke kadrove u zemlji i inozemstvu. U skladu s navedenim, bit će omogućena dvosmjerna pokretljivost i razmjena studenata, što podrazumijeva uključivanje naših studenata na srodne Fakultete u zemlji i inozemstvu, kao i prijem studenata iz tih sredina.

2. Opći dio

Vrsta studija

preddiplomski

Naziv

informatika

Nositelji

Predlagači

Zavod za informatiku

Izvođači

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

Trajanje

3 godine

ECTS

180

Uvjeti za upis

završena srednja škola i razredbeni postupak

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Stečena temeljna znanja, vještine i razumijevanje iz informatike primjenjiva su:

· za pristup diplomskom studiju informatike

· za pristup srodnim diplomskim studijima

· u različitim zanimanjima koja zahtijevaju rad stručnjaka s temeljnim znanjem iz područja tehničkih znanosti, polje računarstvo

Mogućnosti nastavka studija

u skladu sa stečenim kompetencijama za vrijeme preddiplomskog studija

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija

prvostupnik/prvostupnica informatike

3. Opis programa

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P + S + V

ECTS

Matematika I

45+ 0+45

8

Uvod u računarstvo

30+30+30

9

Programiranje I

15+30+30

6

Računalni praktikum I

0+15+30

5

Strani jezik u struci I

0+45+ 0

2

Tjelesna i zdravstvena kultura (fakultativno)

0+ 0+30

0

UKUPNO:

90+120+165

30

* P=predavanja, S=seminar,V=vježbe

II. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P + S + V

ECTS

Matematika II

45+ 0+45

8

Fizika

30+ 0+30

6

Programiranje II

30+30+30

9

Računalni praktikum II

0+ 0+30

3

Strani jezik u struci II

0+45+ 0

2

Izborni društveno-humanistički kolegij

15+15+ 0

2


0+ 0+30

0

UKUPNO

120+90+165

30


Izborni društveno-humanistički predmeti

PARNI SEMESTAR

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P+S+V

ECTS

Filozofija znanosti

15+15+0

2

Jezična kultura

15+15+0

2

Hrvatsko društvo u tranziciji

15+15+0

2

Sociologija znanosti

15+15+0

2

Psihologija samomotivacije

15+15+0

2

Metodologija istraživanja u obrazovanju

15+15+0

2

III. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P + S + V

ECTS

Matematika III

45+ 0+45

9

Strukture podataka i algoritmi

30+30+30

9

Osnove elektronike

30+ 0+30

7

Psihologija odgoja i obrazovanja I

30+15+ 0

3

Sociologija odgoja i obrazovanja

15+15+ 0

2


0+ 0+30

0

UKUPNO:

150+60+135

30


IV. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P + S + V

ECTS

Kombinatorna i diskretna matematika

45+ 0+45

8

Matematika IV

30+ 0+30

6

Baze podataka

30+ 0+30

5

Arhitektura računala

30+ 0+30

5

Računalni praktikum III

0+ 0+30

3

Psihologija odgoja i obrazovanja II

30+15+ 0

3


0+ 0+30

0

UKUPNO

165+15+195

30


V. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P + S + V

ECTS

Uvod u umjetnu inteligenciju

30+15+30

6

Objektno orijentirano programiranje

30+ 0+30

5

Ekspertni sustavi

30+ 0+30

5

Programiranje mrežnih aplikacija

15+15+30

5

Računalni praktikum IV

0+15+30

5

Pedagogija

30+30+ 0

4

UKUPNO:

135+75+150

30


VI. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava * P + S + V

ECTS

Uvod u vjerojatnost i statistiku

45+ 0+45

8

Operacijski sustavi

30+30+30

9

Vizualno modeliranje

15+15+30

5

Računalni praktikum V

0+ 0+30

3

Didaktika

30+30+ 0

4

Stručno-pedagoška praksa

0+ 0+15

1

UKUPNO

120+75+150

30


Studenti prve i druge godine studija imaju pravo upisa vannastavne aktivnosti: „Tjelesna i zdravstvena kultura“, ukupno do 30 školskih sati po semestru, a program ove vannastavne aktivnosti bit će javno prezentiran prije početka svake školske godine.

3.2. Opis predmeta

Naziv predmeta

Matematika I

Kod

Vrsta

Predavanja i auditorne vježbe.

Razina

Temeljni matematički kolegij.

Godina

I

Semestar

I

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

8 ECTS

Pohađanje predavanja i vježbi (60h+60h=120h), samostalno učenje,

domaći radovi, kolokviji i završni ispiti.

Nastavnik

Doc. dr. sc. Nenad Ujević.

Kompetencije koje se stječu

Studenti će usvojiti znanja i vještine iz matematike potrebne za praćenje predmeta iz struke i za očekivanu primjenu u praksi. Naglasak na primjerima u izlaganju gradiva treba omogućiti studentima da prepoznaju prisutnost matematičke primjene u praktičnom okruženju njihove primarne struke.

Kroz vježbe studenti trebaju postići zadovoljavajući tehničku razinu u diferencijalnom i vektorskom računu.

Preduvjeti za upis

Srednjoškolska matematika.

Sadržaj

Skupovi brojeva. Opći pojam funkcije, zadavanje funkcije i graf funkcije. Primjeri funkcija u geometriji, fizici i dr. Realne funkcije realne varijable. Kompozicija funkcija, inverzna funkcija. Elementarne funkcije. Pojam niza i konvergencija niza. Limes niza i limes funkcije. Neprekidnost funkcije i točke prekida. Derivacija funkcije i njeno geometrijsko značenje. Derivacije elementarnih funkcija, derivacija složene i inverzne funkcije. Derivacija parametarski zadane funkcije. Diferencijal funkcije. Diferencijali i derivacije višeg reda. Pojam reda brojeva i reda funkcija. Taylorova formula i Taylorov red. Ekstremi funkcija i ispitivanje tijeka funkcija. Vektori i operacije s njima. Analitička geometrija pravca i ravnine. Analitička geometrija krivulja i ploha.

Preporučena literatura

1. N. Uglešić, Viša matematika I , II, skripta dostupna na internetu na adresi www.pmfst.hr/zavodi/matematika/visa_matematika.pdf

2. K. Horvatić, Linearna algebra I , II, Liber, Zagreb, 1986.

3. V. Devide, Riješeni zadaci iz više matematike I , II, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

4. P. P. Demidović, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura

1. Bradič, Pečarić i ost., Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb

2. N. Uglešić, Predavanja iz matematičke analize I, Split, 1993.

3. P. V. Minorski, Zbirka zadataka iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

Oblici provođenja nastave

Predavanja sa temama navedenim u Sadržaju. Na auditornim vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Dva pismena kolokvija. Završni pismeni i usmeni ispit.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Rezultati kolokvija i ispita. Anketiranje studenata.

Naziv predmeta

Uvod za računarstvo

Kod

Vrsta

Predavanja, vježbe, seminari

Razina

Osnovna

Godina

I.

Semestar

I.


9 ECTS

30 šk. sati predavanja , 30 šk sati seminara i 30 šk. sati vježbi = 67.5 sati = 2.25 ECTS90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS60 sati proučavanje literature = 2 ECTS55 sati izrada završnog rada = 1.75 ECTS

Nastavnik

Izv. prof. dr. sc. Slavomir Stankov


Cilj izučavanja predmeta je stjecanje temeljnih znanja o računalu kao sustavu, uvažavajući pri tom tehničku i programsku podršku. Zadani cilj dostiže se učenjem i poučavanjem: računala kao sustava, osnova operacijskih sustava osobnog računala, programskih sustava za uredsko poslovanje, osnova računalnih mrežnih sustava.

Preduvjeti za upis

Nema

Sadržaj

Informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljni pojmovi). Računalo kao sustav. Temeljne funkcije sustava računala (ulaz, obrada, izlaz). Dekompozicija sustava računala (sustav tehničke podrške - hardware, sustav programske podrške - software). Vrste računala (mikroračunala, miniračunala, mainframe). Osobna računala i aktualne porodice osobnih računala. Područje primjene računalnih sustava. Operacijski sustav s tekstualnim korisničkim sučeljem MS - DOS. Operacijski sustav s grafičkim korisničkim sučeljem MS - Windows. Programski sustavi za uredsko poslovanje. Osnove računalnih mrežnih sustava.


S. Stankov: Uvod u računarstvo, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, listopad, 2003. (http://www.pmfst.hr/~stankov).

Dopunska literatura

V. Čerić, M. Varga, H. Birolla: Poslovno računarstvo, Znak, Zagreb, 1998.


Predavanja, vježbe i seminari


Praktični ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija ....

Naziv predmeta

Programiranje I.

Kod

Vrsta

Predavanja, vježbe, seminari

Razina

Osnovna

Godina

I.

Semestar

I.


6 ECTS

30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS

45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS

45 sati proucavanje literature = 1,5 ECTS

45 sati izrada završnog rada = 1,5 ECTS

Nastavnik

Izv. Prof. dr. sc. Slavomir Stankov


Steći temeljna znanja iz područja razvoja programske podrške, a posebno aplikacijske programske podrške. Zadani cilj dostiže se učenjem i poučavanjem: temeljnih pojmova o programiranju, osnova razvoja programske podrške, temeljnih algoritamskih struktura i njihovom primjenom u jednom strukturiranom programskom jeziku, metoda programiranja.

Preduvjeti za upis

Nema

Sadržaj

Programiranje, programska podrška (sistemska i aplikacijska). Programski jezici (strojni, asembleri, programski jezici visoke razine). Programi prevoditelji: kompilatori, interpretatori. Osnove razvoja programske podrške. (analiza i specifikacija problema, razvoj algoritma. - dijagrama toka, pseudokod, kodiranje programa, pisanje i unošenje programskih instrukcija u računalo, testiranje programa i otklanjanje pogrešaka, održavanje, izrada dokumentacije). Algoritamske strukture( linijske strukture, razgranate strukture, cikličke strukture). Vodić kroz strukturno orijentirani programski jezik (ulazno-izlazne instrukcije, instrukcije odluke, programske petlje, funkcije, datoteke i tipovi datoteka). Pristup programiranju (monolitno, strukturirano, objektno orijentirano).


S. Stankov: Programiranje I., Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, listopad, 2003. (http://www.pmfst.hr/~stankov).

Dopunska literatura

Nema


Predavanja, vježbe i seminari


Praktični ispit, Usmeni ispit, Seminarski radovi, rad u timu, pomoću specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima, međunarodna supervizija ....

Naziv predmeta

Računalni praktikum I.

Kod

Vrsta

seminar, vježbe (praktični rad na računalu)

Razina

osnovna

Godina

I.

Semestar

I.


5 ECTS

15 školskih sati seminara i 30 školskih sati vježbi=

= 33.75 sata ~ 1 ECTS

30 sati samostalnog rada uz konzultacije= 1 ECTS

30 sati proučavanja literature = 1 ECTS

60 sati izrade završnog rada = 2 ECTS

Nastavnik

Mr.sc. Lada Maleš, predavač


Stjecanje znanja o mrežnom sustavu Internet i korištenje mrežnih usluga na Internetu. Izrada Web stranica.

Preduvjeti za upis

Nema preduvjeta

Sadržaj

Računalne mreže – osnovni pojmovi. Mrežni sustav Internet (povijest, organizacija, model klijent-poslužitelj, mrežne adrese, protokoli, usluge). CARNet, korisnik CARNet sustava. Mrežne usluge na Internetu (telnet, ftp, WWW, e-mail). Rad s preglednicima. Pretraživanje Interneta. Pristup Internetu. Izrada Web stranica - HTML, CSS.


· Kennedy B. Musciano C., HTML & XHTML: The Definitive Guide, Fifth Edition. O’Reilly & Associates, Inc., 2000

· Meyer E., Cascading Style Sheets: The Definitive Guide, O’Reilly & Associates, Inc., 2000

· Maleš L., Osnove izrade web stranica (Oblikovanje web stranica pomoću HTML-a), Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 2003

Dopunska literatura


Seminar i vježbe na računalu


Studentov rad se prati na vježbama koje su obvezne.

Za ispit student mora izraditi web stranice. Drugi dio ispita sastoji se od praktičnog ispita na računalu i seminara.


Hrvatski/Engleski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja

Naziv predmeta

Engleski jezik u struci I

Kod

Vrsta

Seminari

Razina

Napredni kolegij

Godina

I.

Semestar

I.

ECTS

2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare + 15sati pripreme za ispit

Nastavnik

Mr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić


Osposobiti studente za služenje engleskim jezikom u funkciji struke.

Preduvjeti za upis

Učenje engleskog jezika u srednjoj školi.

Sadržaj

History of Mathematics. Introduction to Mathematics and Numbers. The Number System. Sets of Numbers. Mathematical Symbols. Fractions. Introduction to Computer Science Terminology. Computer Applications. What is a Computer? History of the Computer. Computer Viruses.


Ferčec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku, Osijek, 2001.

Dopunska literatura

Hutchinson, S. E. i Sawyer, S. C.: Computer Essentials, Burr Ridge, Illnois, Boston, 1994.

Hutchinson, S. E. i Sawyer, S. C.: Microcomputer Fundamentals, Irwin advantage series for computer education, Boston, 1993.


Metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije, metoda razgovora.

Načini provjere znanja i polaganja ispita

Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.


Engleski jezik.

Način praćenja

kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Anonimno anketno ispitivanje studenata

Naziv predmeta

Matematika II

Kod

Vrsta

Predavanja i auditorne vježbe.

Razina

Temeljni matematički kolegij.

Godina

I.

Semestar

II.


8 ECTS

Pohađanje predavanja i vježbi (60h+60h=120h), samostalno učenje,

domaći radovi, kolokviji i završni ispiti.

Nastavnik

Prof. dr. sc. Nikica Uglešić.


Studenti će usvojiti znanja i vještine iz matematike potrebne za praćenje predmeta iz struke i za očekivanu primjenu u praksi. Naglasak na primjerima u izlaganju gradiva treba omogućiti studentima da prepoznaju prisutnost matematičke primjene u praktičnom okruženju njihove primarne struke.

Kroz vježbe studenti trebaju postići zadovoljavajući tehničku razinu u integralnom i matričnom računu, te rješavanju diferencijalnih jednadžbi.

Preduvjeti za upis

Matematika I.

Sadržaj

Osnovne algebarske strukture. Matrice i operacije s matricama. Determinante. Inverzna matrica. Neke posebne matrice. Elementarne transformacije i matrični rang. Sustavi linearnih jednadžbi. Vektorski prostori. Linearni operatori. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori. Primitivna funkcija i neodređeni integral. Osnovna svojstva neodređenog integrala. Tablični integrali. Integriranje elementarnih funkcija. Osnovne integracijske metode. Određeni integral. Veza određenog i neodređenog integrala, te praktično izračunavanje. Nepravi integral. Neke približne integracijske metode. Primjene određenog integrala. Linearne diferencijalne jednadžbe prvoga i drugoga reda.


5. N. Uglešić, Viša matematika I , II, skripta dostupna na internetu na adresi www.pmfst.hr/zavodi/matematika/visa_matematika.pdf

6. K. Horvatić, Linearna algebra I , II, Liber, Zagreb, 1986.

7. V. Devide, Riješeni zadaci iz više matematike I , III, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

8. P. P. Demidović, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura

4. Bradič, Pečarić i ost., Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb

5. N. Uglešić, Predavanja iz matematičke analize II, Split, 1993.

6. P. V. Minorski, Zbirka zadataka iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.


Predavanja sa temama navedenim u Sadržaju. Na auditornim vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci.


Dva pismena kolokvija. Završni pismeni i usmeni ispit.


Hrvatski.


Rezultati kolokvija i ispita. Anketiranje studenata.

Naziv predmeta

Fizika

Kod

Vrsta

Teorijski i praktični

Razina

Temeljni predmet

Godina

I.

Semestar

II.


6 ECTS bodova

Obrazloženje:

- nastava: 65 sati (90 školskih sati) ~ 2,2 ECTS boda

- rješavanje domaćih zadaća: oko 40 sati ~ 1,3 ECTS bod

- priprema ispita i ispit: oko 75 sati ~ 2,5 ECTS boda

Nastavnik

doc. dr. sc. Ante Bilušić


Teorijsko razumijevanje osnovnih fizikalnih zakona mehanike te elektromagnetizma. Rješavanje numeričkih problema iz mehanike i elektromagnetizma.

Preduvjeti za upis

Nema ih.

Sadržaj

Sila i gibanje. Newtonovi zakoni. Rad, snaga i energija. Zakoni očuvanja. Rotacija. Impuls vrtnje. Električni naboj. Električno polje i potencijal. Gaussov zakon. Kapacitet. Strujni krug. Magnetsko polje. Magnetsko polje naboja u gibanju. Elektromagnetska indukcija. Maxwellove jednadžbe. Mehaničko i elektromagnetsko titranje. Mehanički i elektromagnetski valovi. Uvod u modernu fiziku.


D. Halliday, R. Resnick, J. Walker: Fundametals of Physics, John Wiley & Sons, Inc. 2001.

(poglavlja: 1. – 12., 22. – 31., 34., 41.)

Dopunska literatura

N. Cindro: Fizika 1, Školska knjiga, Zagreb 1985.

P. Kulišić, V. Lopac: Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Školska knjiga, Zagreb, 2003.


Predavanja uz pokazne eksperimentalne vježbe.

Rješavanje numeričkih problema na nastavi i kroz domaće zadaće.


Pismeni kolokviji tijekom semestra. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Konačna ocjena se stvara na temelju srednje ocjene iz pismenog i usmenog dijela ispita.


Hrvatski.

Engleski (mogućnost).


Tijekom trajanja nastave studenti će biti anketirani o njenoj kvaliteti.

Pratit će se napredak studenata u rješavanju numeričkih problema putem pismenih kolokvija i domaćih zadaća.

Naziv predmeta

Programiranje II

Kod

Kod će biti naknadno usklađen s ostalim kolegijima

Vrsta

Predavanja, vježbe, seminari.

Razina

Osnovna

Godina

I.

Semestar

II.


9 ECTS

30 šk. sati predavanja , 30 šk sati seminara i 30 šk. sati vježbi = 67.5 sati = 2.25 ECTS90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS60 sati proucavanje literature = 2 ECTS55 sati izrada završnog rada = 1.75 ECTS

Nastavnik

Doc. dr. sc. Marko Rosić


Cilj predmeta je osposobiti studente za programiranje u suvremenim razvojnim okruženjima i rad u programerskim timovima. Nadalje, studenti trebaju steći znanja o vrednovanju kao i o metodama testiranja programske podrške. Ovi se ciljevi ostvaruju kroz upoznavanje s temeljnim metodama i paradigmama programiranja kroz predavanja kao i odgovarajućim vježbama gdje studenti samostalno i timski izrađuju programsku podršku.

Preduvjeti za upis

Nema

Sadržaj

Komparativni prikaz i klasifikacija programskih jezika, primjeri programskih jezika, metodologija izrade programske podrške, pregled paradigmi programiranja, strukturirano programiranje, modularno programiranje, objektno orijentirano programiranje, prikaz i usporedba raznih razvojnih okruženja izrade programske podrške, izrada programske podrške s grafičkim korisničkim sučeljem korištenjem odgovarajućih razvojnih okruženja, osnove programiranja mrežnih aplikacija, načini pohrane podataka, testiranje programske podrške.


Robert W. Sebesta: Concepts of Programming Languages, Addison Wesley, 6 edition, 2003.

Mitchell C. Kerman: Programming and Problem Solving with Delphi, Addison Wesley, 2001.

Dopunska literatura

Maureen Sprankle: Problem Solving and Programming Concepts, Prentice Hall, 2000.

William Buchanan: Delphi Programming, Palgrave Macmillan, 2003.


Predavanja, vježbe i seminari.


Praktični ispit i Usmeni ispit.


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja.

Naziv predmeta

Računalni praktikum II

Kod

Vrsta

vježbe (praktični rad na računalu)

Razina

osnovna

Godina

I.

Semestar

II.


3 ECTS

30 školskih sati vježbi = 22.5 hours ~ 1 ECTS

30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS

30 sati izrade završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik



Cilj praktikuma je da se studenti na praktičan način upoznaju sa raznim aspektima suvremene programske i sklopovske tehnologije. Praktikum bi kod studenata svih profila trebao stvoriti naviku korištenja računala kao oruđa u svakodnevnom radu (nastava, struka, znanstveni rad, administrativni poslovi).

Preduvjeti za upis

Nema preduvjeta

Sadržaj

Sadržaj praktikuma oblikuje se u skladu sa razvojem korisničkih alata zanimljivih studentima studijske grupe kojim je praktikum namjenjen.


Originalni priručnici za korištenje programskih paketa odnosno alata.

Dopunska literatura


Vježbe na računalu



Ispit se sastoji iz praktičnog ispita na računalu.


Hrvatski/Engleski



Naziv predmeta

Engleski jezik u struci II

Kod

Vrsta

Seminari

Razina

Napredni kolegij

Godina

I.

Semestar

II.

ECTS

2 ECTS = 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare + 15sati pripreme za ispit

Nastavnik

Mr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić


Osposobiti studente za služenje engleskim jezikom u funkciji struke.

Preduvjeti za upis

Učenje engleskog jezika u srednjoj školi.

Sadržaj

Ratio, Proportion and Percentage. Equations and Formulae. Lines and Angles. Two-dimensional Figures. The Triangle. The Circle. Communication and Connectivity. Telecommuting. Computers and Careers. Files and Databases. Management Information Systems and Systems Development.


Ferčec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku, Osijek, 2001.

Dopunska literatura

Hutchinson, S. E. i Sawyer, S. C.: Computer Essentials, Burr Ridge, Illnois, Boston, 1994.

Hutchinson, S. E. i Sawyer, S. C.: Microcomputer Fundamentals, Irwin advantage series for computer education, Boston, 1993.


Metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije, metoda razgovora.

Načini provjere znanja i polaganja ispita

Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.


Engleski jezik.

Način praćenja



Naziv predmeta

Filozofija znanosti

Kod

Vrsta

Predavanja.

Razina

Godina

I.

Semestar

II.


2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 37.5 sati pripreme za nastavu, čitanje literature i učenje za ispit

Nastavnik

Nastavu iz izvodi nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta i više iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje filozofija.

doc. dr. sc. Berislav Žarnić


Student se osposobljava za logičku analizu znanstvenih tekstova. Stječe sposobnost prepoznavanja i opisivanja filozofskih pitanja u znanstvenoj spoznaji.

Preduvjeti za upis

Nema.

Sadržaj

Kolegij obuhvaća tri dijela. Prvi je dio uvodnog karaktera i posvećen je općenitom filozofsko-logičkom i metodološkom obrazovanju. Drugi i treći usmjereni su prema izabranim pitanjima filozofije znanosti.

U prvom se dijelu uvode osnovni logički i metodološki pojmovi. U drugom dijelu razmatraju se izabrani problemi filozofije znanosti uz tumačenje izvornih tekstova. Odnos spoznaje i jezika tematizira se na Wittgensteinovom Tractatus-u. Proučava se Carnapov (empirijski) kriterij smislenosti. Analizira se Popperov prikaz znanstvene metode. Razlike između znanosti o čovjeku i znanosti o prirodi analiziraju se obzirom na razliku u vrsti objašnjenja (Von Wright) i obzirom na jezik (Davidson). Pitanje ograničenja spoznaje istražuje se u filozofskom tumačenju Gödelovih metateorijskih rezultata. U trećem, kraćem dijelu analizira se pitanje promjene teorije u okviru Kuhnove filozofije povijesti znanosti te u okviru suvremenih formalnih teorija.


Lelas, Srđan i Vukelja, Tihomir (1996) Filozofija znanosti. Zagreb: Školska knjiga

Nagel, Ernest i Newman, James R. (2001) Gödelov dokaz. Zagreb: Kruzak

Filozofija nauke. (1984) [izbor tekstova] priredio N. Sesardić. Beograd: Nolit

Kuhn, Thomas (2000) Struktura znanstvenih revolucija. Naklada Jesenski i Turk/HSD

Dopunska literatura

Davidson, D. (2001) Subjective, Intersubjective, Objective. Oxford University Press.

Heisenberg, Werner (1996) Fizika i filozofija. Zagreb: Kruzak

Novija filozofija matematike. (1987) [izbor tekstova] priredio Zvonimir Šikić. Beograd : Nolit

Popper, Karl Raimund (1966) Objective knowledge. Clarendon Press.

Von Wright, Georg Henrik (1971) Explanation and Understanding. London: Routledge & Kegan Paul

Wittgenstein, Ludwig (1987) Tractatus Logico-Philosophicus. Sarajevo: V. Masleša

Žarnić, Berislav (2004) Simbolička logika [skripta]. http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf


Predavanja se izvode frontalno uz primjenu ”multimedijskih” nastavnih sredstava i uz primjenu logičkog obrazovnog software-a.


Usmeni ispit.


Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Mogućnost praćenja na engleskom jeziku.


Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.

Naziv predmeta

Jezična kultura

Kod

Vrsta

predavanja, seminari

Razina

Temeljni kolegij

Godina

I.

Semestar

II.


2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme za seminare i kolokvije + 15 priprema za ispit

Nastavnik

mr.sc. Jagoda Granić, viši predavač


Prepoznavanje općih svojstava svih jezika. Uloga jezika u izgradnji individualnog i kolektivnog identiteta. Optimalna komunikacija u različitim medijima jezičnog izraza. Komunikacijska kompetencija u obrazovanju.

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

Suvremena lingvistička percepcija jezika kao osnovnog obilježja čovjeka. Struktura jezika i njegove funkcije. Jezik i govor. Jezik, kultura, društvo. Stavovi prema jeziku. Sličnosti i razlike među jezicima. Specijalne, temporalne i socijalne varijacije u upotrebi jezikā u jezičnim zajednicama. Višejezičnost. Javna komunikacija: domene i diskursi. Jezična i komunikacijska kompetencija. Funkcionalno diferenciranje i jezična kultura. Norma u jeziku. Standard i nestandardni idiomi.


Pavličević-Franić, D., Kovačević, M., (ur.) (2003). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena/ Communicative Competence in Language Pluralistic Environment: Theoretical Considerations and Practice. Naklada Slap i Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.

Škarić, I. (2000). Temeljci suvremenoga govorništva. Školska knjiga, Zagreb.

Škiljan, D. (2000). Javni jezik. Izdanja Antibarbarus, Zagreb.

Škiljan, D. (1994). Pogled u lingvistiku. Naklada Benja, Rijeka.

Dopunska literatura

Ivanetić, N.(2003). Uporabni tekstovi. Zagreb: Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Katičić, R. (1986). Novi jezikoslovni ogledi. Školska knjiga, Zagreb.

Kovačević, M., Pavličević-Franić, D. (ur.) (2002). Komunikacijska kompetencija uvišejezičnoj sredini I.: prikazi, problemi, putokazi / Communicative Competence in Language Pluralistic Environment: Reviews, Problems, Guidelines, Naklada Slap i Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.

Pranjković, I. (1997). Jezikoslovna sporenja. Konzor, Zagreb.

Škarić, I. (1988). U potrazi za izgubljenim govorom. Školska knjiga,Zagreb.

Škiljan, D. (1988). Jezična politika. Naprijed, Zagreb.


Predavanja. Seminari.. Diskusije (radionice).


Samostalna studentska izlaganja.

Kolokviji. Pismene provjere. Radionice. Pisanje eseja.

Ispit: pismeni i usmeni.


hrvatski jezik


Studentska evaluacija, uspjeh na ispitu, rezultati longitudinalnih praćenja.

Naziv predmeta

Hrvatsko društvo (u tranziciji)

Kod

Vrsta

Predavanja/Seminar.

Razina

Napredni stupanj složenosti.

Godina

I.

Semestar

II.


2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 15 sati pripreme za seminare + 22.5 sata čitanje literature, izrada istraživačkog rada, priprema za ispit

Nastavnik

Dr. sc. Šime Pilić, izv. prof.


Cilj je kolegija upoznavanje studenata s temeljnim informacijama, činjenicama i procesima suvremenog hrvatskog društva. Kolegij doprinosi razvijanju sposobnosti i vještina za kritičku analizu procesa u hrvatskom društvu u tranziciji, kako bi kvalitetnije obavljali svoju profesionalnu ulogu.

Kolegij doprinosi da budući nastavnici stječu opće vještine koje im omogućuje: prijenos znanja u praksi, rješavanje problema, donošenje odluka, kritičnost i samokritičnost, timski rad, sposobnost primjene znanja u praksi, istraživačke vještine, a posebno mogućnost prilagodbe novim situacijama te samostalnost i mogućnost sudjelovanja u radu na projektima. Takvim vještinama mogu doprinijeti zadovoljavanju potreba učenika.

Preduvjeti za upis

Položen ispit iz Sociologije (ako je taj predmet zastupljen u NPP) i iz Sociologije obrazovanja.

Sadržaj

- Povijesne promjene hrvatskog društva od Prvog svjetskog rata do danas.

- Kretanje stanovništva i promjene društvene strukture Hrvatske.

- Moderno društvo i modernizacija u Hrvatskoj.

- Hrvatsko društvo u procesima tranzicije. Glavna obilježja pretvorbe i

privatizacije.

- Obilježja vrijednosti i kulture suvremene Hrvatske.

- Hrvatsko društvo u procesima globalizacije i europske integracije.

Identitet.

- Razvoj hrvatskog društva. Zaštita prirodne i kulturne baštine.


- Bićanić, R. (1996). Kako živi narod. Pravni fakultet i Globus, Zagreb

(odabrani dijelovi).

- Bilandžić, D. (1999). Hrvatska moderna povijest. Golden marketing,

Zagreb (odabrana poglavlja) str. 695-798.

- Bjelajac, S.; Pilić, Š. (2003). Odnos identiteta i želje za priključenjem

Hrvatske Europskoj Uniji studenata nastavničkih studija u Splitu.

Znanstveni skup Hrvatskog sociološkog društva: "Identitet i razvoj:

priključenje Hrvatske Europskoj Uniji", Zagreb.

- Karajić, Nenad (2000). Politička modernizacija: Prilozi sociologiji

hrvatskoga društva,HSD i Zavod za sociologiju, Zagreb.

- Pilić, Š. (1999). Obrasci društvenosti u eri informacijske tehnologije,

Informatologia, Vol. 32, No 1-2, str. 48-52.

- Pusić, V. (1998). Demokracija i diktature. Politička tranzicija u Hrvatskoj

i jugoistočnoj Evropi. Durieux, Zagreb.

- Rogić, I.; Z. Zeman (ured.) (1998). Privatizacija i modernizacija. Institut

društvenih znanosti I. Pilar, Zagreb.

- Tomašić, D. (1997). Društveni razvitak Hrvata. Rasprave i eseji. HSD,

Jesenski i Turk, Zagreb.

- Županov, J. (1995). Poslije potopa. Globus, Zagreb.

Dopunska literatura

- Cifrić, I. (2003). Ruralni razvoj i modernizacija. Institut za društvena

istraživanja, Zagreb.

- Cifrić, I. i dr. (1998). Društveni razvoj i ekološka modernizacija, HSD,

Zavod za sociologiju FF, Zagreb.

- Cifrić, I. priredio (2000). Znanost i društvene promjene. HSD i Zavod za

sociologiju, Zagreb.

- Čačić-Kumpes, J.(pr.) (2000). Kultura, etničnost, identitet. Jesenski i Turk,

Zagreb.

- Časopisi: Društvena istraživanja i Revija za sociologiju (određeni brojevi).

- Gelo, J. (1987). Demografske promjene u Hrvatskoj: od 1780. do 1981.

godine. Globus, Zagreb.

- Kalanj, R. (2000). Ideje i djelovanje. Ogledi o kulturnim promjenama i

razvoju. HSD i Zavod za sociologiju, Zagreb.

- Katunarić, V. (1994). Labirint evolucije. HSD i Zavod za sociologiju,

Zagreb.

- Kregar, J. (1999). Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija. RIFIN,

Zagreb.

- Lajić, I. (1992). Stanovništvo dalmatinskih otoka: povijesne i suvremene

značajke depopulacije. Consilium i Institut za migracije i narodnosti,

Zagreb.

- Meštrović, M. priredio (2001). Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj.

Ekonomski institut, Zagreb.

- Nejašmić, I. (1991). Depopulacija u Hrvatskoj. Korijeni, stanje, izgledi.

Globus i Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

- Parsons, T. (1991). Društva. August Cesarec, Zagreb.

- Pilić, Š. (2003). Socijalna eko-historija krajeva uz rijeku Krku u suvremenim putopisima. U: Roksandić, D., Mimica, I., Štefanec, N., Glunčić-Bužančić, V.

(ur.). Triplex confinium (1500-1800): Ekohistorija. Split-Zagreb: Književni

krug - Zavod za hrvatsku povijest, 305-336.

- Pilić, Š. (2001). Je li Split europski ili antieuropski grad.Mogućnosti

XLVIII, 4-6, 116-118.

- Sekulić, D. (1991). Strukture na izmaku: Klase, sukobi i socijalna

mobilnost. Sociološko društvo Hrvatske, Zagreb.

- Štulhofer, A. (2000). Nevidljiva ruka tranzicije: Ogledi iz ekonomske

sociologije.

- Šuvar, S. (2004). Hrvatski karusel: prilozi političkoj sociologiji hrvatskog

društva. Razlog, Zagreb

- Vrcan, S. i dr. (1999). Pakiranje vlasti. Alinea, Zagreb.

- Wertheimer - Baletić, A. (1999). Stanovništvo i razvoj. Mate, Zagreb.

- Žunec, O. (1998). Rat i društvo. Sociologija vojske i rata. Jesenski i Turk,

HSD, Zagreb.


Predavanje, seminar, istraživanje, rad na projektu.


Izrada istraživačkog rada i usmeni ispit.


Hrvatski


Studentska evaluacija, uspjeh na ispitu, rezultati praćenja.

Naziv predmeta

Sociologija znanosti

Kod

Vrsta

Predavanja i seminari

Razina

Temeljni kolegij

Godina

I.

Semestar

II.

ECTS

2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 15 sati pripreme za seminare + 22.5 sata čitanje literature, pisanje seminarske radnje, priprema za ispit

Nastavnik

Dr. sc. Slobodan Bjelajac, docent


Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim problemima dvostranoga odnosa znanosti i društva, jer osim unutar znanstvenih faktora na znanost i njezin razvoj utječu i izvan znanstveni faktori, a jedan od najutjecajnijih je društvo sa svim svojim elementima strukture i razvoja.

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

Pojam i predmet sociologije. Znanstvena utemeljenost sociologije. Metodologijska utemeljenost sociologije. Sociologija znanosti kao proizvod sociološke specijalizacije. Pojam i predmet sociologije znanosti Pojam društva. Pojam strukture i društvene strukture. Strukture društva u povijesnom razvoju. Pojam i društvena struktura znanosti. Povijesni razvoj misli o društvu i nastanak sociologije. Pravci nakon nastanka sociologije. Suvremena sociologija. Nastanak i razvoj sociologije znanosti. Znanost i drugi društveni podsustavi. Statistička istraživanja u znanosti. Društvene funkcije znanosti. Znanstvenik kao temeljni element znanosti. Znanstvena djelatnost. Odnosi i grupe u znanstvenim zajednicama. Znanstvene institucije. Znanstvene tvorevine. Kamo ide znanost?


• Bjelajac, S. (2004). Sociologija znanosti (skripta). Split: Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti.

Dopunska literatura

• Ben-David, J. (1986). Uloga znanstvenika u društvu. Zagreb: Školska knjiga

• Habermas, J. (1986). Tehnika i znanost kao ideologija. Zagreb: Školska knjiga.

• Haralambos, Michael (1989) Uvod u sociologiju . Zagreb: Globus.

• Posavec, Z. i Rodin, D. (ed.) (1980). Znanost, tehnika, društvo. Zagreb: Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu i Izdavački servis Sveučilišne naklade Liber.

• Koare, A. (1981). Naučna revolucija. Beograd: Nolit.

• Kuvačić, I. (1977). Znanost i društvo. Zagreb: Naprijed.

• Needham, J. (1984). Kineska znanost i zapad. Zagreb: Školska knjiga.

• Prpić, K. (1996). Produktivnost istaknutih znanstvenika. Zagreb: Revija za sociologiju 1-2.

• Srića, V. (1988). Od krize do krize vizije. Zagreb: Privredni vjesnik i Mladost.


Predavanja, multimedijalne projekcije, filmovi


Test znanja, seminarski rad i usmeni ispit


Hrvatski

Engleski



Naziv predmeta

Metodologija istraživanja u obrazovanju

Kod

Vrsta


Razina

Napredni kolegij

Godina

I.

Semestar

II.


2 = 60 sati = 22.5 sati nastave + 37.5 sati pripreme za seminare, čitanje literature i pripreme za ispit

Nastavnik

Dr.sc. Josip Milat, red. prof.


OPĆE KOMPETENCIJE

Osposobljenost za početno samostalno i uspješno provođenje znanstveno-istraživačkog rada te samostalno korištenje znanstvenih rezultata u profesionalnom radu.

SPECIFIČNE KOMPETENCIJE

Sposobnost statističke obrade (prikupljanje sređivanje i prikazivanje) podataka u nastavnom i znanstvenoistraživačkom radu

- Sposobnost samostalnog pisanja vlastitog stručnog i znanstvenog rada u skladu sa zahtjevima metodologije

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

I. dio (predavanja)

Uvod u opću metodologiju znanstvenog istraživanja - osnovna pojmovna određenja; društvo i znanost - uloga znanosti u razvoju društva. Određenje znanosti - gneoseologijske osnove znanosti; epistemološke karakteristike; sustav i klasifikacija znanosti; klasifikacija znanstvenih istraživanja. Određenje metodologije istraživanja; metodologija i metodika; znanstveno ispitivanje i znanstveno istraživanje; znanstveno otkriće i tehnički izum. Karakteristike i problemi znanstvene spoznaje - što je znanstvena spoznaja; uloga teorije i empirijskih mjerenja; znanstvena teorija i empirijske činjenice; znanstvena istina, zakonitost i vjerojatnost; objektivnost istine i znanstvenih zakona; etape znanstvenog istraživanja (projekt istraživanja).

Karakteristike dobrog stručnog i znanstvenog rada. Pisane forme stručnog i znanstvenog rada Osnovne naznake za izradu diplomskog rada.

II. dio

Osnove metodologije pedagoških istraživanja, granice i mogućnosti istraživanja odgoja i obrazovanja; priroda i karakteristike pedagoških istraživanja; izvori za izbor problema istraživanja. Paradigme i vrste istraživanja u pedagogiji. Metode pedagoških istraživanja – hermeneutika - opservacijska, deskriptivna i eksperimentalna metoda. Tehnike i instrumenti za prikupljanja podataka: sistematsko promatranje; anketiranje; intervjuiranje; studij slučaja; analiza sadržaja; testiranje; skale procjena. Metode analize podataka – kauzalna, kvalitativna i kvantitativna – statistička analiza podataka. Pisanje izvještaja o istraživanju i primjena rezultata istraživanja.

Seminar:

Analiza jednog istraživačkog projekta. Samostalna izrada i razrada jednog projekta istraživanja po slobodnom izboru studenata; elementi za izradu anketnog upitnika. Provođenje i zajednička analiza jednog akcijskog istraživanja.


Andrilović V.: Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str.:1 – 140.

Milat J.: Osnove metodologije istraživanja, Školska knjiga Zagreb, 2004., str.: 1 - 117

Mužić V.: Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja, Educa, Zagreb, 2004., str.: 1 - 167.

Dopunska literatura

Mejovšek M.: Uvod u kvalitativne metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, Slap. Jastrebarsko, 2003., str.: 1 – 263.

Šošić I. – Serdar V.: Uvod u statistiku, Školska knjiga Zagreb, 2000., str.: 1- 358.


Program se realizira u obliku predavanja i seminara (na kojemu studentima obrađuju izrađuju projekt istraživanja za realni primjeri iz prakse). U predavanjima se više naglašavaju problemi opće metodologije zbog nedostatka adekvatnih bibliografskih izvora. Za ostala područja dat će se osnova pojmova objašnjenja i uvođenja u literaturu. U radu seminara, u analizi i razradi problema, aktivno sudjeluju i studenti.


Svaki student za pristupanje ispitu obavezno izrađuje projekt jednog istraživanja po slobodnom izboru.

Način polaganja ispita: zajednička analiza (student i nastavnik) izrađenog seminarskog rada - projekta istraživanja i usmeni ispit – razgovor o problemima metodologije pedagoških istraživanja.


Hrvatski


Studenti će nakon svakog semestra ispunjavati anonimni anketni upitnik – ispitivanje stavova o kvaliteti nastave (upitnik će izraditi studenti koristeći literaturu), a rezultate će obraditi i objaviti studenti.

Nastavnik će pratiti kvalitetu prateći rad studenata tijekom nastave i provjerom dostignuća na ispitima.

Vanjska evaluacija

Naziv predmeta

Psihologija samomotivacije

Kod

Vrsta


Razina

Napredna razina

Godina

I.

Semestar

II.

ECTS

2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 20 sati pripreme za seminare + 17.5 sata čitanje literature i pisanje seminarske radnje

Nastavnik

Dr. sc. Mirjana Nazor


Upoznavanje i vježbanje nekih načina samomotiviranja

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

Postavljanje ciljeva – hijerarhija vrijednosti; Planiranje; Kako se motivirati; Kako se nositi s uspjehom i neuspjehom;


M. Rijavec, D.Miljković: U potrazi za čarobnom svjetiljkom: psihologija samomotivacije, IEP, Zgb.,2002.

Dopunska literatura

D. Miljković, M.Rijavec: Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, IEP-D2, Zgb., 2001.

D. Miljković, M.Rijavec: Kako postati i ostati (ne)sretan – psihologija iracionalnih vjerovanja, Zgb., IEP – D2, 2001.


Predavanja i radionice


Seminarski rad


Hrvatski

Način praćenja

kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta


Naziv predmeta

Matematika III

Kod

Vrsta

Predavanja i vježbe

Razina

Osnovni matematički kolegij

Godina

II.

Semestar

III.


9 ECTS

Ukupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (45 sati predavanja + 45 sati vježbi), samostalno učenje, pripremanje kolokvija i ispita.

Nastavnik

Ljuban Dedić


Studenti usvajaju osnovna znanja i vještine iz više matematike s naglaskom na jasnom, intuitivnom razumijevanju osnovnih pojmova i preciznom iskazivanju matematičkih činjenica.

Preduvjeti za upis

Poznavanje gradiva iz predmeta Matematika I i II, ili ekvivalentnih predmeta.

Sadržaj

Funkcije više varijabli. Pojam funkcije dviju i više varijabli, limes i neprekidnost. Parcijalne derivacije, geometrijska interpretacija diferencijabilnosti, totalni diferencijal funkcije. Derivacije i diferencijali višeg reda. Teorem srednje vrijednosti, Taylorov teorem. Ekstremne vrijednosti funkcije, vezani ekstrem. Dvostruki integral, izračunavanje i primjena. Trostruki integral, izračunavanje i primjena. Krivuljni integral prve i druge vrste, primjena. Plošni integral prve i druge vrste, primjena. Teoremi integralnog računa: veza između krivuljnog integrala prve i druge vrste, veza između plošnog integrala prve i druge vrste. Greenov teorem, teorem Green-Gauss-Ostrogradskog. Stokesova formula. Skalarno i vektorsko polje, osnovni operatori i njihova svojstva, primjena vektorske analize.


N. Uglešić, Predavanja iz matematičke analize II, Split 1993.

S. Kurepa, Matematička analiza II i III, Zagreb 1990.

Dopunska literatura

N. Uglešić, Viša matematika I i II, skripte dostupne na internetu, www.pmfst.hr/zavodi/matematika/visa_matematika.pdf


Na predavanjima se obrađuju teme navedene u Sadržaju, a na vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci s naglaskom na učenju tehnika za rješavanje primjenjenih problema.


2 kolokvija tijekom semestra, te pismeni i usmeni ispit.


Hrvatski


Rezultati ispita, anketiranje studenata.

Naziv predmeta

Strukture podataka i algoritmi

Kod

Vrsta

Predavanja, vježbe, seminari.

Razina

Osnovna

Godina

II.

Semestar

III.


9 ECTS

30 šk. sati predavanja , 30 šk sati seminara i 30 šk. sati vježbi = 67.5 sati = 2.25 ECTS90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS60 sati proucavanje literature = 2 ECTS55 sati izrada završnog rada = 1.75 ECTS

Nastavnik



Cilj predmeta je upoznati studente s temelnim strukturama podataka kao i sodgovarajućim algoritmima. Student je nakon uspješno položenog predmeta u stanju odabirati i prilagođavati prikladne strukture podataka i algoritme u ovisnosti o postavljenim zadacima.

Preduvjeti za upis

Poznavanje jednog programskog jezika koji podržava kazaljke.

Sadržaj

Pojam tipa, apstraktnog tipa i strukture podataka. Elementi od kojih se gradi struktura: polje, zapis, kazaljka. Tablice. Vezane liste. Stogovi. Redovi. Cikličke strukture. Dvostruko vezane linearne liste. Algoritmi za obavljanje osnovnih operacija nad strukturama podataka: umetanje, izbacivanje, traženje. Vremenska kompleksnost algoritama. Rekurzivne metode. Odabrani algoritmi rješavanja elementarnih matematičkih problema. Algoritmi raspršenog adresiranja. Rijetko punjene matrice. Bit-map algoritmi. Usmjereni grafovi. Primjena usmjerenih grafova pri optimizaciji izvršavanja procesa u računalnim sustavima. Binarna stabla. AVL stabla. Struktura gomile (Heap). Jednostavni algoritmi sortiranja (bubble, insertion, selection). Složeni algoritmi sortiranja (merge, quick). Algoritmi kompresije i redukcije audio i video zapisa.


I R. Sedgewick, Algorithms, Addison-Wesley,1998

D. Baldwin, G. W. Scragg: Algorithms and Data Structures, Charles River Media, 2004.

Dopunska literatura

S. Chang: Data Structures and Algorithms: World Scientific Pub Co Inc, 2003.


Predavanja, laboratorijske vježbe i seminari.


Praktični ispit i usmeni ispit.


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja.

Naziv predmeta

Osnove elektronike

Kod

Vrsta

Predavanja i seminar

Razina

Osnovni predmet.

Godina

II.

Semestar

III. semestar


5 ECTS

(30 sati predavanja + 15 sati seminara + 20 sati samostalnog rada za seminar + 70 sati učenja) / 30 = 4.5, zaokruženo na 5

Nastavnik

Doc.dr.sc.Vladan Papić


Stečena temeljna znanja iz fizikalne elektronike. Početna znanja iz područja elektroničkih elemenata nužna za dalje razumijevanje ponašanja dioda, tranzistora i ostalih elektroničkih elemenata kao i za funkcioniranje, analizu i sintezu elektroničkih sklopova.

Preduvjeti za upis

-

Sadržaj

Uvod. Nabijena čestica u elektrostatskom polju. Otklon elektrona u katodnoj cijevi. Nabijena čestica u magnetostatskom polju. Katodna cijev s otklanjanjem pomoću magnetostatskog polja. Gibanje čestica pod istovremenim djelovanjem elektrostatskog i magnetostatskog homogenog polja. Elektrostatske leće. Primjene. Maseni spektrometar. Linearni akceleratori. Ciklotron. Klasifikacija čvrstih tijela. Energetske vrpce u vodičima. Emisija elektrona iz metala. Poluvodiči i energetske vrpce u poluvodičima.Primjese u poluvodičima. Generacija i rekombinacija. Koncentracija nositelja naboja. Fermijeva razina. Pokretljivost nositelja naboja. Vodljivost poluvodiča. Difuzija u poluvodičima. Poluvodički P-N spoj. Vrste dioda.

Seminar: Svaki student nadopunjuje znanje s predavanja obradom zadane teme iz navedenog područja i njenom javnom prezentacijom.


V.Papić, Predavanja iz osnova elektronike, Sveučilišna skripta, 2005.

Dopunska literatura

Juzbašić, Elektronički elementi, Školska knjiga, Zagreb, 1984.


Predavanja i seminar (30+15). U nastavi se upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i računalo.


Dva kolokvija tijekom semestra. Pismeni i usmeni ispit. Potrebni elementi: izrada seminara, položen pismeni i usmeni ispit. Ukoliko je student uspješno kolokvirao oba kolokvija, oslobađa se pismenog dijela ispita, a u posebnim slučajevima (preko 80% bodova) i usmenog.


Predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na engleskom jeziku.


Kvaliteta izvedbe predmeta će biti praćena internom evaluacijom i na temelju ankete studenata.

Naziv predmeta

Psihologija odgoja i obrazovanja I

Kod

Vrsta


Razina

Temeljni kolegij

Godina

II.

Semestar

III.

ECTS

3 ECTS = 90 sati = 34 sata nastave + 21 sat pripreme za seminare + 35 sati čitanje literature i učenje za ispit

Nastavnik

Dr. sc. Mirjana Nazor, izv. prof.


Poznavanje elementarnih pojmova i spoznaja iz opće i razvojne psihologije; bolje razumijevanje vlastitog i tuđeg ponašanja

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj

Metode i istraživačke tehnike; Ličnost-sastavni elementi: sposobnosti, motivi, čuvstva, stavovi, vrijednosti; Neke teorije ličnosti; Životna razdoblja:djetinjstvo, mladost, zrelost,starost


V. Andrilović, M. Čudina: Osnove opće i razvojne psihologije, Školska knjiga, Zgb, 1985.

N. Pastuović: Osnove psihologije obrazovanja i odgoja, Znamen, Zgb., 1997.

Dopunska literatura

A. Fulgosi: Psihologija ličnosti - teorije i istraživanja, Školska knjiga, Zgb, 1981.

D. Goleman: Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zgb., 1997.

D. Miljković, M.Rijavec: Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, IEP, Zgb., 1996.

M. Rijavec: Čuda se ipak događaju:psihologija pozitivnog mišljenja,IEP,Zgb., 1997.

X x x x x Psihologijski rječnik, Prosvjeta, Zgb., 1992.


Predavanja, seminari, Internet


Kolokviji, usmeni ispit


Hrvatski

Način praćenja



Naziv predmeta

Sociologija odgoja i obrazovanja

Kod

Vrsta

Predavanja/Seminari/Konzultacije

Razina

Unutar polja sociologije kolegij je naprednog stupnja složenosti u grani posebne sociologije.

Godina

II.

Semestar

III.

ECTS

2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 20 sati pripreme za seminare i izrada eseja + 17.5 sata čitanje literature i pisanje seminarske radnje

Nastavnik

Dr. sc. Šime Pilić, izv. prof.


Cilj ovog kolegija je da budući nastavnici putem stvaralačkog sudjelovanja u njegovom izvođenju steknu spoznaje o odnosu između odgojno-obrazovnog podsistema i globalnog društvenog sistema, spoznaje o socijalnom temelju vlastite struke i da ovladaju metodom analitičko-sintetičkog promatranja procesa i institucije obrazovanja u suvremenom društvu.

Preduvjeti za upis

Položen ispit iz predmeta Sociologija (ukoliko je imaju).

Sadržaj

I. TEORIJSKI I POVIJESNI PREGLED

1. Sociologija obrazovanja: nastanak i razvoj

2. Odnos sociologije obrazovanja prema drugim posebnim sociologijama i

dr. znanstvenim disciplinama.

3. Sociologijski pristup i relevantne teorijske koncepcije odgoja i

obrazovanja.

II. DRUŠTVENI KONTEKST OBRAZOVANJA

1. Povijesne i socijalne pretpostavke (rad, industrijalizacija, modernizacija).

2. Društveni karakter obrazovanja. Društvene nejednakosti u obrazovanju.

(Ne)jednakosti šansi.. Socijalizacija. Društvene vrijednosti. Konflikti.

Socijalni konsenzus u obrazovanju.

3. Uloga obitelji; škola. Tranzicijski problemi obrazovanja.

III. INSTITUCIONALNI SUSTAV OBRAZOVANJA

1. Škola kao organizacija: suvremene tendencije u svijetu: funkcije.

2. Sveučilište u povijesti i danas.

3. Sociologija i Curriculum.

4. Obrazovanje i ideologija. Reprodukcija kulture.

5. Društveni činioci školskog uspjeha. Školski sustav u RH.

IV. EDUKACIJA I SOCIJALNE PROMJENE

1. Obrazovanje i društvena pokretljivost (stratifikacija, mobilnost,

diferencijacija i selekcija).

2. Profesionalne aspiracije i profesionalna orijentacija mladih.

3. Obrazovanje i društvena reprodukcija (spolna, profesionalna).

4. Obrazovanje i zapošljavanje.

5. Identitet i obrazovanje u procesu globalizacije i europske integracije.

V. SOCIOLOGIJA (PROFESIJE) NASTAVNIKA

1. Sociologija profesije.

2. Formiranje nastavničke profesije.

3. Socio-profesionalna skupina: učitelji,nastavnici, profesori.

4. Društveni položaj, društvena uloga i društveni ugled.

VI. OBRAZOVANJE I KULTURA

1. Obrazovanje i demokracija.

2. Ekološka edukacija. Zaštita kulturne i prirodne baštine.

3. Religijska kultura.

4. Edukacija i multikulturno društvo. Multikulturalizam, interkulturalizam i

obrazovanje.

VII. OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKE PROMJENE

1. Modernizacija i promjene u obrazovanju.

2. Kriza obrazovanja.

3. Promjene modernog društva i obrazovne reforme.

4. Alternativno obrazovanje.

5. Obrazovanje za budućnost.


- Cifrić, I. (1990). Ogledi iz sociologije obrazovanja, Školske novine,

Zagreb.

- Haralambos, M.; Holbron, M. (2002). Sociologija: Teme i perspektive,

Golden marketing, Zagreb (11. poglavlje: Obrazovanje, str. 773-882).

- Marinković, R.; Karajić, N. ur./eds. (2004). Budućnost i uloga

nastavnika/Future and the role of teachers. PMF/Faculty of science,

Zagreb.

- Pilić, Š. (2002). The Education of Teachers in a Post-Socialist

Society: the Case of Croatia. In: Ronald, G. S. (ed.) (2002). Teacher

Education in the Euro-Mediterranean Region. Peter Lang, New York,

Washington, Baltimore, Bern, Frankfurt an Main, Berlin, Brussels,

Vienna, Oxford.

- Pilić, Š. i Lovrić, J. (2000). Profesori biologije i kemije: sociodemografska

obilježja i proces školovanja. Školski vjesnik, Vol. 49, br. 1, str. 21-33.

- Pilić, Š. (1999). Nastava sociologije obrazovanja u Hrvatskoj. Napredak,

Vol. 140, br. 4, str. 481-487.

- Pilić, Š. i Stankov, S. (1998). Računalne tehnologije i nastavnici:

komparativna analiza Hrvatske i SAD. Informatologia, Vol. 31, br. 1-2,

str. 53-56.

- Vujević, M. (1991). Uvod u sociologiju obrazovanja, Informator, Zagreb.

Dopunska literatura

- Školstvo u svijetu (1993). (Komparativna analiza hrvatskog i europskog

školstva) S. Antić et al., (ur.) HPKZ, Zagreb.

- Ballantine, J. H (1983). The sociology of education. Englewood Cliffs,

Prentice-Hall.

- Baranović, B. (1994). Promjene obrazovnog diskursa u postsocijalističkoj

Hrvatskoj, Revija za sociologiju, Vol. XXV, No 3-4, str. 201-211.

- Bogdanović, S. (1990). Obrazovanje - rijeka ponornica, Andragoški

centar Zagreb.

- Cacouault, M.; Oeuvrard, F. (1995). Sociologie de l'education, Paris,

Editions La Decouverte.

- Cifrić, I. (1998). Obrazovanje između tradicije i modernizacije,

Obrazovanje odraslih, Vol. No 1-4.

- Časopis Društvena istraživanja (1998). God. 7, br. 4-5 (36-37), tematski

blok - Studiranje u Hrvatskoj: Aspiracije i mogućnosti.

- Delors, J. i sur. (1998). Učenje: blago u nama, Educa, Zagreb.

- Despot, B. (priredila) (1991). Sociološko istraživanje mladih i problema

obrazovanja, IDIS, Zagreb.

- Durkheim, E. (1996). Obrazovanje i sociologija, Societas, Zagreb.

- Goja, J. (1998). Tranzicijski problemi teorije obrazovanja: funkcionalna i

konfliktna perspektiva, Sociologija sela, 36, 1-4 (139/142) : 89-102.

- Hess, B.B.; Markson, E.W and Stein, Lj. (1988). Sociology, Third Edition,

Macmillan Publishing Company, New York (Chapter 14: Education).

- Ilič, I. (1990). Dole škole.

- Ilišin, V. i dr. (2001). Djeca i mediji. Državni zavod za zaštitu obitelji,

materinstva i mladeži i Institut za društvena istraživanja, Zagreb.

Zagreb.

- Lesourne, J. (1993). Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine, Educa,

Zagreb.

- Marsh, J.C. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Educa, Zagreb.

- Meštrović, M. i Štulhofer, A. (priredili) (1998). Sociokulturni kapital i

tranzicija u Hrvatskoj, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb.

- Mialaret, G. i sur. (1989). Uvod u edukacijske znanosti, Školske novine,

Zagreb.

- Morin, E. (2002). Odgoj za budućnost. Educa, Zagreb.

- Perspektive obrazovanja, (1982, II 1986. III 1989). Školska knjiga, Zagreb

i dr.

- Pilić, Š. (2003). Bibliografija radova iz sociologije obrazovanja

objavljenih u časopisu Sociologija sela (1963.-2002.), Školski vjesnik,

Vol. 52, br. 3-4, str. 361-368.

- Pilić, Š. (2002). Ekologija i obrazovanje: tematska selektivna bibliografija.

Školski vjesnik, Vol. 51, br. 1-2, str. 121-125.

- Pilić, Š. (1998). Vrjednovanje odnosa nastavnik - učenik sa stajališta

učenika, U: Vrjednovanje obrazovanja. Pedagoški fakultet, Osijek,

str. 23-35.

- Pilić, Š. (1996). Socijalno podrijetlo i karijerna mobilnost nastavnika. U:

Vrgoč, H. (ur.) Pedagogija i hrvatsko školstvo, Zagreb.

- Suchodolski, B. (1988). Permanentno obrazovanje i stvaralaštvo, Školske

novine, Zagreb.

- Šooš, E. (1987). Demokratizacija obrazovanja, Školske novine, Zagreb.

- Vujčić, V. (1990). Obrazovne šanse, Školske novine, Zagreb. (1989).

Obrazovanje i društvo, CDD, Zagreb.


Predavanje, seminar, mala istraživanja, Internet, konzultacije, mentorski rad.


Kontinuirano praćenje rada studenata, izrada eseja (po izboru), test znanja i usmeni ispit.


Hrvatski



Naziv predmeta

Kombinatorna i diskretna matematika

Kod

Vrsta

Predavanja i auditorne vježbe

Razina

Temeljni stručni kolegij

Godina

II.

Semestar

IV.


8 (45 sati predavanja i 45 sati vježbi, samostalan rad studenta na usvajanu znanja, ispiti)

Nastavnik

Izv. prof. dr. sc. Anka Golemac


Student je osposobljen za rješavanje kombinatornih zadataka primjenom različitih metoda kombinatornih prebrojavanja i ima temeljna znanja iz teorije grafiva i izabranih tema diskretne matematike.

Preduvjeti za upis

Osnovna znanja iz linearne algebre te iz diferencijalnog i integralnog računa

Sadržaj

Povjesni pregled. Kombinatorna prebrojavanja. Permutacije i kombinacije skupova i multiskupova. Binomni i multinomni koeficijenti. Formula uključivanja-isključivanja. Formule inverzije. Rekurzivne relacije. Fibonaccijevi brojevi. Linearne rekurzije i njihovo rješavanje. Sustavi rekurzija i neke nelinearne rekurzije. Funkcije izvodnice. Osnovna svojstva i neki primjeri. Rekurzije i funkcije izvodnice. Osnovni pojmovi teorije grafova. Ciklusi i stabla. Bojanje grafova I Ramseyevi brojevi. Digrafovi. Planarni grafovi. Primjeri još nekih važnih diskretnih struktura.


D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001. D. Veljan, Kombinatorika s teorijom grafova, Školska knjiga, Zagreb, 1989. M. Cvitković, Kombinatorika, zbirka zadataka, Element, Zagreb, 1994.

Dopunska literatura

J. Matoušek, J. Nešetril, Invitation to Discrete Mathematics, Oxford University Press, Oxford, 1998.

R.J. Wilson, Introduction to Graph Theory, Longman, Harlow, Essex, 1999.


Predavanja, auditorne vježbe i rješavanje zadaće.


Ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela.


Hrvatski


Anketiranje studenata i ispiti

Naziv predmeta

Matematika IV

Kod

Vrsta


Razina

Osnovni matematički kolegij

Godina

II.

Semestar

IV.


6 ECTS

Ukupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (30 sati predavanja + 30 sati vježbi), samostalno učenje, pripremanje kolokvija i ispita.

Nastavnik

Doc.dr.sc. Tanja Vučičić


Usvajanje proširenih znanja i vještina iz više matematike (diferencijalne jednadžbe, Fourierovi redovi) s naglaskom na jasnom, intuitivnom razumijevanju pojmova i kompetenciji u području primjene.

Ovladavanje najvažnijim pojmovima, konceptima i metodama iz područja statistike, u opsegu koji zadovoljava svakodnevnu primjenu i dostatan je za praćenje primjene u većini dodiplomskih kolegija iz struke. Razumijevanje i pravilna interpretacija podataka, te sposobnost izvođenja jednostavnih statističkih analiza.

Zadovoljavajuća tehnička razina vještine u računanju uz pomoć kalkulatora.

Preduvjeti za upis

Poznavanje gradiva iz predmeta Matematika I, II i III, ili ekvivalentnih predmeta.

Sadržaj

Fourierov red. Diferencijalne jednadžbe. Egzaktne diferencijalne jednadžbe.

Elementi teorije vjerojatnosti: slučajni događaji, zavisnost i nezavisnost. Elementi statističkog zaključivanja: uzorci, binomna Poissonova, Gaussova i gama razdioba. Statistička ocjena parametara. Provjera statističkih hipoteza.


1) S. Kurepa, Matematička analiza II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980.

2) I. Pavlić, Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga, Zagreb, 1985.

3) D. Vukičević, Uvod u statistiku, skripta, Sveučilište u Splitu, u pripremi.

Dopunska literatura

1) N. Elezović, Zbirka zadataka iz teorije vjerojatnosti, FER, Zagreb.

2) E. Kreyszig, Advanced Engineering Mathematics, J. Wiley & Sons, Inc., New York, 1999.


Na predavanjima se obrađuju teme navedene u Sadržaju, a na vježbama se rješavaju odgovarajući zadaci s naglaskom učenju tehnika za rješavanje primjenjenih problema.


2 kolokvija tijekom semestra, te pismeni i usmeni ispit.


Hrvatski


Rezultati ispita, anketiranje studenata.

Naziv predmeta

Baze podataka

Kod

Vrsta


Razina

Osnovna

Godina

II.

Semestar

IV.


5 ECTS: 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proucavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

Mr.sc. Tonći Dadić, dipl.ing


Sposobnost oblikovanja relacijske baze podataka kao osnovice informacijskog sustava. Osnovno znanje SQL upitnog jezika. Osnovno administriranja najzastupljenijih sustava za upravljenje relacijskim bazama podataka.

Preduvjeti za upis

Poznavanje teorije skupova i logičke algebre

Sadržaj

Uvod u baze podataka. Oblikovanje modela podataka. Relacijski model i SQL upitni jezik. Funkcijske zavisnosti i ograničenja relacijskog modela. Normalne forme. Operacije relacijske algebre. Identifikacija entiteta, atributa, međuveza i poslovnih funkcija. Indeksi, odzivna vremena i izvođenje upita.

Izrada oglednog primjera baze podataka: implementacija, izvještaji, sigurnost. Smjernice za povezivanje programske aplikacije i baze podataka. Osnove administriranja izabranog Sustava za. upravljane relacijskom bazom.


Mladen Varga: "Baze podataka - Konceptualno, logicko i fizicko modeliranje podataka", Društvo za razvoj informacijske pismenosti (DRIP), Zagreb, 1994.

Dopunska literatura

1. Ratko Vujnovic: "SQL i relacijski model podataka", Znak, Zagreb, 1995.

2. Malcolm Dodwell: "System Modelling Techniques" ( Course Notes ), Oracle Corporation UK Ltd, 1993.

3. Kalen Delany: "Inside SQL Server 2000", Microsoft Press, 2000.

4. Ken Henderson: "The Gurus's Guide to Transact-SQL", Addison-Wesley, 2000.


Teorijska predavanje, vježbe na računalu


Praktični ispit, usmeni ispit, seminarski radovi ( Projektno rješenje određene relacijske baze podataka)


Hrvatski


Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima.

Naziv predmeta

Arhitektura računala

Kod

Vrsta

predavanja i vježbe

Razina

osnovna

Godina

II.

Semestar

IV.


5 ECTS

30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proučavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

doc.dr.sc. Andrina Granić, dipl.ing.


Stjecanje temeljnih znanja o arhitekturi računala, te njezinog utjecaja na sve aspekte računarstva. Predmet osigurava razumijevanje:

· strukture i organizacije računalnih sustava,

· temeljnih koncepata i principa dizajniranja primijenjenih kod arhitekture računala,

· interakcije između programske podrške i sklopvske opreme, kao i načina izvođenja programa,

· aktualnih trendova i budućih smjerova u arhitekturi računala.

Preduvjeti za upis

Ne postoje formalni preduvjeti

Sadržaj

Temeljna teorijska i praktična znanja o arhitekturi i organizaciji računala. Sadržaj kolegija uključuje: definiciju i klasifikaciju arhitekture računala, arhitektonske i tehnološke generacije računala, standardnu arhitekturu mikroprocesora (upravljačka jedinica, aritmetičko-logička jedinica, akumulator, registri opće namjene, adresni registri, unutrašnja sabirnica), podrobniji dijagram faze Pribavi-Izvrši, sabirnice (podatkovna, adresna, upravljačka), memorijsku hijerarhiju, ulazno-izlazne međusklopove, značajke RISC i CISC arhitekture računala.


· S. Ribarić, Arhitektura mikroprocesora, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

· J. L. Hennessy and D. Patterson: Computer Architecture, A Quantitative Approach, Morgan Kaufmann Publication, Third Edition, 2003.

· A. Granić: Arhitektura računala, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, Sveučilište u Splitu, http://www.pmfst.hr/~granic/

Dopunska literatura

· S. Ribarić, Naprednije arhitekture mikroprocesora, Element, Zagreb, 2. izdanje, 1997.

· S. Ribarić, Arhitektura RISC i CISC računala, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

· A. S. Tanenbaum, Structured Computer Organization, Prentice-Hall Int., Third Edition, 1990.


Stečena teorijska znanja studenti primijenjuju kod rješavanja niza dodijeljenih zadataka i problema (individualnih i timskih), kako samostalno, tako i pod nadzorom nastavnog kadra.


Usmeni i pismeni/praktični ispit. Studenti pismeni dio ispita mogu položiti kroz nekoliko kolokvija tokom semestra.


Hrvatski / Engleski



Naziv predmeta

Računalni praktikum III

Kod

Vrsta

vježbe (praktični rad na računalu)

Razina

osnovna

Godina

II.

Semestar

IV.


3 ECTS

30 šk. sati vježbi = 22.5 sati ~ 1 ECTS30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik

doc.dr.sc. Andrina Granić, dipl.ing.


Stjecanje osnovnih znanja o sklopovskoj opremi aktualne generacije osobnih računala., te radu s programskim sustavom Mathematica.

Preduvjeti za upis

Ne postoje formalni preduvjeti.

Sadržaj

Predmet se sastoji iz dva dijela:

· prvi dio obuhvaća praktičan rad i upoznavanje studenata s tehničkom podrškom (sklopovljem) aktualne generacije osobnih računala

· u drugom dijelu praktikuma predviđen je rad s programskim sustavom Mathematica, Wolfram Research (simboličko i numeričko računanje, vizualizcija rezultata).


Originalni priručnici

Dopunska literatura


Uvodna predavanja slijedi dodjela niza individualnih samostalnih zadataka.


Rad studenata se nadgleda za vrijeme izvođenja dodijeljenih zadataka. Završna ocjena se određuje vrednovanjem znanja i vještina studenta za vrijeme izvođenja individualnih zadataka.


Hrvatski / Engleski



Naziv predmeta

Psihologija odgoja i obrazovanja II

Kod

Vrsta


Razina

Srednja razina složenosti

Godina

II.

Semestar

IV.

ECTS

3 ECTS = 90 sati = 34 sata nastave + 21 sat pripreme za seminare + 35 sati čitanje literature i učenje za ispit

Nastavnik

Dr.sc. Mirjana Nazor, izv. prof.


Usvojenost temeljnih zakonitosti učenja, prepoznavanje učenika s posebnim potrebama

Preduvjeti za upis

Psihologija odgoja i obrazovanja 1

Sadržaj

Pamćenje: vrste, mnemotehnike; Zaboravljanje: proaktivna i retroaktivna inhibicija; Učenje: oblici, činitelji uspješnog učenja; Ocjenjivanje: testovi znanja, čovjek kao ocjenjivač; Djeca s posebnim potrebama u redovitim školama, Ovisnosti, načini prevencije.


V. Andrilović, M. Čudina: Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zgb, 1985.

T. Grgin: Edukacijska psihologija, Naklada "Slap", Jastrebarsko, 1997.

T. Grgin: Školska dokimologija, Školska knjiga, Zgb., 1986.

Dopunska literatura

I. Brdar, M. Rijavec: Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu, IEP, Zgb., 1998.

M.Čudina-Obradović: Nadrenost-razumijevanje, prepoznavanje i razvijanje, Školska knjiga, Zgb., 1990.

D. C. Gossen: Restitucija-preobrazba školske discipline, Alinea, Zgb., 1994.

J. Janković: Zločesti đaci genijalci, Alinea, Zgb., 1996.

D. Lalić, M. Nazor: Narkomani: smrtopisi, Alinea, Zgb, 1997.

P. Zarevski: Psihologija učenja i pamćenja, Naklada "Slap", Jastrebarsko, 1997.

V. Vizek Vidović, M. Rijavec, V. Vlahović-Štetić, D. Miljković: Psihologija obrazovanja, IEP-Vern, Zgb.,2003.

D. Wood: Kako djeca misle i uče, Educa, Zgb., 1995.

x x x x x Psihologijski rječnik, Prosvjeta, Zgb., 1992.


Predavanja, seminari, Internet


Kolokviji, usmeni ispit


Hrvatski

Način praćenja



Naziv predmeta

Uvod u umjetnu inteligenciju

Kod

Vrsta

predavanje, seminar, vježbe (praktični rad na računalu)

Razina

osnovna

Godina

III.

Semestar

V.


6 ECTS

30 školskih sati predavanja, 15 školskih sati seminara i 30 školskih sati vježbi = 56 sati ~ 2 ECTS

30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS

45 sati proučavanja literature = 1.5 ECTS

45 sati izrade završnog rada = 1.5 ECTS

Nastavnik

Mr.sc. Lada Maleš, predavač


Cilj kolegija je upoznati studente sa metodama, tehnikama, dostignućima i primjenom umjetne inteligencije.

Preduvjeti za upis

Nema preduvjeta

Sadržaj

Definicija inteligencije i umjetne inteligencije. Turingov test. Ekspertni sustavi (definicija, arhitektura, područje primjene). Prikaz znanja, metode i tehnike za prikaz znanja. Formalizam za prikaz znanja pomoću semantičkih mreža. Okvira i produkcijskih pravila. Primjeri primjene. Prikazi baza znanja i načina njihove formalizacije. Agenti i multiagentski inteligentni sustavi. Neizraziti skupovi i svojstva. Operacije nad neizrazitim skupovima. Neizrazita aritmetika. Viševrijednosna logika. Neizrazita logika. Pravila zaključivanja u neizrazitoj logici. Zaključivanje o vremenskim odnosima u vremenskim bogatim domenama. Neuronske mreže.


· Russell S., Norvig P., Artificial Intelligence – A Modern Approach, 2nd Ed., Prentice Hall, 2003.

· Haykin S., Neural Networks, Comprehensive Foundation, 2nd, Prentice Hall, 1999.

· Zimmermann, H.J., Fuzzy Set Theory and Its Applications, 2nd. Ed., Kluwer Academic Publishers, 1991

Dopunska literatura

· Klir G.J.,. Fogler T.A, Fuzzy Sets, Uncertanity and Information, Prentice Hall, Englewood Cliffs, New York, 1988.

· Kaufmann A., Gupta M.M., Introduction to Fuzzy Arithmetic, Theory and Applications, Van Nostrand Reinhold, New York, 1991.


Predavanja, seminar i vježbe na računalu



Ispit se sastoji iz izrade seminarskog rada i usmenog ispita.


Hrvatski/Engleski



Naziv predmeta

Objektno orijentirano programiranje

Kod

Vrsta

Predavanja i vježbe.

Razina

Osnovna

Godina

III.

Semestar

V.


5 ECTS

30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS30 sati proucavanje literature = 1 ECTS30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik



Cilj predmeta je upoznati studenta s temeljnim elementima objektno orijentiranog programiranja. Student je po uspješno položenom predmetu u mogućnosti pristupiti timskom i samostalnom radu korištenjem objektno orijentirane paradigme. Cilj predmeta se postiže kroz upoznavanje s teorijskim postavkama na predavanjima kao i samostalnim i timskim objektno orijentiranim programiranjem na vježbama.

Preduvjeti za upis

Sadržaj

Definicija razreda (klase). Objekti. Varijable unutar objekta. Postupci unutar objekta. Elementi razreda i kontrola pristupa. Privatni, zaštićeni i javni članovi. Postupci ugrađeni u razrede. Prijateljske funkcije i operatori. Poruke i način uporabe. Životni vijek objekta. Polimorfizam, lista raznorodnih objekata i virtualne funkcije. Nasljeđivanje. Kontrola pristupa nad razredima. Vrste razreda. Hijerarhija razreda. Mreža razreda. Pregled objektno orijentiranih jezika i odgovarajućih razvojnih okruženja. Uvod u tehnologije raspodijeljenih objekata.


M.Abadi, L.Cardelli: A Theory of Objects, Springer-Verlag, 1996.

G. Booch: Object-Oriented Analysis and Design with Applications, Benjamin/Cummings Publishing Co., 1994.

Dopunska literatura

I. Graham, Object Oriented Methods, Addison-Wesley Publishing Company Inc., London, 1994.


Predavanja i laboratorijske vježbe.


Praktični ispit i usmeni ispit.


Hrvatski / Engleski


Studentska evaluaci

Documents

mapmf.pmfst.unist.hrmapmf.pmfst.unist.hr/~bilusic/Nastavni_plan_2005/FPMZOP... · Web viewZadaci: - Upoznati studente s osnovnim didaktičkim spoznajama o nastavi i obra zovanju Demonstrirati