V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

TRAV

ANJ

2012

.

ISS

N 1

331-

1476

4

U Ëasu kriæa, Isus Majci prikazuje svakog od svojih uËenika govoreÊi joj: “Evo ti sina” (usp. Iv 19, 26-27). MajËinsko suosjeÊanje prema Sinu postaje majËinsko suosjeÊanje prema svakom od nas u naπim svakodnevnim trpljenjima.BENEDIKT XVI.

Marija 2-3 str. 2012.indd 9 5/10/11 1:34 PM

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2012. Godina L. Cijena: 7 kn

4TRAVANJ

ISSN 1331 - 1476

Hodimo liu novosti života?

Tijekom korizme pripravljali smo se postom i molitvom za dostojno slavljenje uskrsnog otajstva. UskrsnuÊe Kristovo temelj je naπe vjere. Onaj Isus, koji je proπao svijetom ËineÊi dobro i bio pogu-bljen smrÊu na kriæu, Boæjom je moÊu pobijedio smrt i treÊi dan uskrsnuo (Dj 2, 24). Njegovo uskrsnuÊe potvruje da konaËnu rijeË nema smrt nego æivot, dobro a ne zlo, a smisao naπeg æivota zapravo je hod ususret novom æivotu.

BuduÊi da se u starini krπtavalo ura-njanjem, i to upravo u uskrsnoj noÊi, bogoslovci u krsnom zdencu prepo-znaju sliku groba. Uranjanjem u vodu krπtenja, krπtenici zajedno s Kristom otajstveno umiru starom Ëovjeku i bivaju ukopani, da bi izra-njanjem iz krsne vode s Kristom zajed-no uskrsnuli i zauvijek ustali na novi æivot. Po krπtenju smo tako i mi umrli grijehu i greπnom æivotu, a prigrlili osobu Isusa Krista i njegovo evanelje. ”Koji smo god krπteni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu krπteni... da kao πto Krist slavom OËevom bi uskriπen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti æivota” (Rim 6, 3-4).

Iz dana u dan sve viπe uviamo kako je teπko ustrajati u novom æivotu na koji smo po krπtenju preporoeni. U tomu nas prijeËi materijalistiËki nazor na svijet i æivot, potroπaËki mentalitet koji ne prestaje zauzimati maha, briga za ovozemaljsko koja sve viπe osvaja naπa srca, da gotovo æivimo kao da Boga i nema... Nije li upravo to glavni razlog tolikoga nezadovolj-stva meu nama?! Hod u novosti æivota krsna je obveza koja iziskuje naπu zauzetost. To sami moramo uËi-niti i za to nam Uskrsnuli daje snagu, a odnosi se na cjelokupan naπ æivot: na misli, rijeËi i djela. Sveto pi samski reËeno, to je isto πto i obraÊe nje: ostav-ljanje dosadaπnjeg naËina ponaπanja i zauzimanje novog stava, onoga Kristova kojim zapoËinje novi æivot, kojim nastaje novo stvorenje.

Uskrs je znak da nas Bog ljubi, ali i poziv da na prvo mjesto u æivotu stavimo Boga: da æivot gledamo oËima vjere i s Kristom se zalaæemo za pobjedu nad zlom, nepravdom, nasiljem... Jer svijet u kojemu æivimo treba odvaænih navjesti-telja smrti i uskrsnuÊa Kristova, koji rijeËima i djelima, Ëitavim svojim biÊem svjedoËe kako se hodi u novosti æivota u Kristu. Marija, koja je prihvatila Boæje spasenje, hodila je u novosti æivota te donijela svijetu ZaËetnika novog æivota, i u tomu nam je divan uzor.

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

MARIJA 4 2012.indd 1 3/19/12 6:20 PM

122 - ”MARIJA” 4/2012.

Promidžba kruniceFilipinski biskup S. Villegas pozvao je na ”promidæbu” krunice u obitelji, koja je zapoËela 7. listopada 2011., a trajat Êe do 31. svibnja 2012., blagdana Poho-enja Marijina i Gospe od svih naroda. Milijun Filipinaca izmolit Êe preko mili-jun krunica, a sliËna akcija poduzeta je g. 2010. u Venezueli. (MdD)

U Gospinu poslanjuSana Nassar iz Libanona osnovala je neprofitabilnu organizaciju Prijatelji Marije, Kraljice Mira kojoj je svrha sluæiti Gospinim porukama mira iz Meugorja. Svoj ured ima na televiziji Tele-Lumiere. Prvi put u Meugorje je Sana doπla g. 1986., a deset godina kasnije doπla je sa skupinom prijatelja na prvo hodoËaπÊe. Otada veoma brojni Libanonci pristiæu u Meugorje. (GM)

Litanije fatimskih blaženikaNa 92. obljetnicu usnuÊa bl. Hijacinte Marto, 20. veljaËe 2012., leirsko-fatimski biskup A. Marto odobrio je sluæbenu molitvu i litanije blaæenim fatimskim pastiriÊima, Franji i Hijacinti Marto. Osim liturgijskih tekstova, za njihovo sastavljanje upotrijebljena je homilija bl. Ivana Pavla II. na dan njihove beati-fikacije, Pastoralna nota Portugalske BK o njihovu proglaπenju blaæenima i Memoari s. Lucije. (WF)

Lurdski liječnički uredLurdski LijeËniËki ured od 11. veljaËe 1858. registrirao je 7000 ozdravljenja, od kojih je 67 Crkva priznala kao Ëudesna. Od Ëudesno ozdravljenih 80% je æena, najmlaoj su 2, a najstarijoj 64 godine. Od 67 ozdravljenih 55 su Francuzi, 6 Talijani, 3 Belgijanci, 1 Nijemac, 1 Austrijanac, 1 ©vicarac. Preteæno su to jednostavni ljudi, radni-ci, poljodjelci, civili, jedan vojnik, jedan dijecezanski sveÊenik, dvoje redovnika,

Gospa Kondžilska u NazaretuPredvoeno kardinalom V. PuljiÊem, u Nazaretu je 7. oæujka 2012. oko 140 hodoËasnika sudjelovalo u blagoslo-

vu mozaika Gospe Kondæilske. Najstariji je to Gospin lik u Bosni i

Hercegovni, donesen iz njezina svetiπta u Komuπini kraj TesliÊa. Po zavrπetku misnog slavlja u bazilici

Navjeπtenja, koje je predvodio kardi-nal V. PuljiÊ uz biskupa T. VukπiÊa i 23 sveÊenika, uslijedio je blagoslov

mozaika, ugraena meu 43 Gospina lika iz razliËitih zemalja u trijemu

kraj bazilike. Meu njima je od oæujka g. 1978. i lik Majke Boæje

BistriËke. Mozaik je izradila hrvatska umjetnica Blaæenka Salavadra, a po njemu Êe na tom svetom mjestu biti prepoznatljiv i trajno prisutan hrvat-

ski katoliËki narod iz Bosne i Hercego vi ne, ali i hrvatski

narod uopÊe. (KTA)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

MARIJA 4 2012.indd 2 3/19/12 6:20 PM

s m a r i j o m p o s v i j e t u

”MARIJA” 4/2012. - 123

osam redovnica. 49 ih je ozdravilo na izvoru vode, 8 umivanjem, dvoje pijuÊi, 39 kupanjem. Za euharistijskog blago-slova ozdravilo ih je osam, nakon sv. priËesti troje, primajuÊi bolesniËko pomazanje troje. ©estero ih je ozdravilo nakon hodoËaπÊa u Lurd, a πestero po zagovoru Gospe Lurdske iako nisu iπli u Lurd. (Z)

Tečaj gregorijanskog pjevanjaU franjevaËkom prihvatiliπtu Domus Pacis u Asizu kraj Porcijunkule odræat Êe se od 2. do 7. srpnja 2012. teËaj gre-gorijanskog pjevanja. To æeli biti dopri-nos glazbenim djelatnicima u bogoslu-æju, pa se odnosi na redovnike, sveÊe-ni ke i vjernike laike, a ima nakanu uje-diniti liturgijsku formaciju i studij reper-toara na temelju aktualnih pjesmarica, najnovijih znanstvenih i muzikoloπkih dostignuÊa prema smjernicama II. vati-kanskog sabora. Viπe moæete doznati na www.porziuncola.org ili tel. (075) 8051430.

Novo ozdravljenje i novi biskupLurdski biskup Jacques Perrier, obavije-stio je 10. veljaËe 2012. biskupa talijan-ske biskupije Casale Monferrato, da je Lurdski lijeËniËki ured priznao neobjaπnjivim ozdravljenje Ë. s. Luigine Tra verso, koja je sudjelovala u hodoËaπÊu u Lurd u srpnju g. 1965. i po povratku ozdravila. Do biskupa, naime, stoji hoÊe li to biti priznato Ëudom. Sutradan je J. Perriera umirovljen, a na stolici biskupa Tarbesa i Lurda naslijedio ga je novi biskup Nicolas Brouwet. (Z)

Preminula vidjelica iz BanneuxaMariette Beco, Gospina vidjelica u Banneuxu u Belgiji g. 1933., zauvijek je napustila ovaj svijet u selu Ardenne, 2. prosinca 2011. u 90. godini æivota. Iako nije bila iz baπ poboæne obitelji, Gospa ju je izabrala 15. sijeËnja 1933., kako je

to Crkva g. 1949. sluæbeno priznala. Mariette se udala, imala je troje djece i nailazila na razliËite poteπkoÊe u æivotu. Kao i ostali hodoËasnici, i ona je dola-zila u svetiπte u Banneuxu, stavljala se u Gospine ruke, zaustavljala se u moli-tvi na izvoru ili u kapeli ukazanja. OsjeÊala se jednostavnom ”poπtaricom koja je bila zaduæena prenijeti poruku”, znala je govoriti o sebi. ”Jednom kad je poruka doπla, poπtar viπe nije uopÊe vaæan.” (MdD)

Otvorenje nakon obnoveNakon gotovo 30 godina otkako ga je otvorio 13. svibnja 1982. Ivan Pavao II., Pastoralni centar Pavla VI. u Fatimi pri svetiπtu od proπle je godine bio u obno-vi te ga je blagoslovio i ponovno otvo-rio 10. oæujka leirsko-fatimski biskup A. Marto. To je zapravo viπenamjenski pro-stor pa je zato veoma vaæan za fatimsko svetiπte. (WF)

Naziru se crte slavlja 2014.VeÊ se naziru crte slavlja jubileja mari-janskoga Schönstattskog pokreta 18. listopada 2014. u Schönstattu, zatim u Rimu i prodiru pomalo meu Ëlanove pokera diljem svijeta. HodoËaπÊe Êe okupiti obitelji iz svih zemalja, zajedni-ca i naraπtaja na obnovu saveza ljubavi u Prasvetiπtu, kojega se vrata 1. travnja otvaraju na nov naËin. PrahodoËasnica, koja je s J. Pozzobonom proπla 140 tisuÊa km da bi doπla do ljudi, naÊi Êe se na slavljima u Schönstattu i u Rimu, a u travnju zapoËinje hodoËaπÊe Brazilom. Glavni Ëin pri obnovi saveza ljubavi bit Êe obnovljeni ulazak Gospine slike u Prasvetiπte i podizanje misionarskog kriæa, a geslo Slika nove evangelizacije i Godina vjere. Pri obno-vi saveza ljubavi, πto Êe biti vrhunac slavlja, Gospina slika bit Êe iznesena iz Prasvetiπta, pronesena izmeu nazoËnih i vraÊena natrag. (WS)

MARIJA 4 2012.indd 3 3/19/12 6:20 PM

p a p a o m a r i j i

Meu nama se nalazi Onaj koji nas je ljubio dotle da je darovao svoj æivot za nas, Onaj koji poziva svako ljud-sko biÊe da mu se pribliæi s pouzda-njem. To nam veliko otajstvo povjera-va jutros Marija pozivajuÊi nas da se okrenemo prema njezinu Sinu. Uistinu, znakovito je da je Marija u trenutku prvog ukazanja Bernardici susret zapoËela znakom kriæa. Viπe nego jednostavan znak, to je na neki naËin uvoenje u otajstva naπe vjere koju Bernardica prima od Marije. Znak kriæa na neki je naËin saæetak vjere, jer nam govori koliko nas je Bog ljubio; govori nam da u svijetu postoji jedna ljubav koja je jaËa od smrti, jaËa od naπih slabosti i grijeha. MoÊ ljubavi jaËa je od zla koje nam prijeti. To je otajstvo sveopÊenitosti ljubavi Boæje prema ljudima koju nam je Marija doπla objaviti ovdje, u Lurdu. Ona poziva sve ljude dobre volje, sve koji trpe u srcu ili u tijelu, da svoj pogled uprave prema kriæu Isusovu kako bi u njemu naπli izvor æivota, vrelo spasenja. Crkva je primi-la poslanje da pokaæe svima to lice Boga koji ljubi, oËitovano u Isusu Kristu. HoÊemo li znati shvatiti da nam je u Razapetom na Golgoti vraÊeno naπe dostojanstvo djece Boæje, potamnjeno grijehom? Upravimo svoje poglede prema Kristu.

On Êe nas uËiniti slobodnima da moæemo ljubiti kao πto nas on ljubi i da izgradimo pomiren svijet. Jer, na ovom je kriæu Isus uzeo na sebe teret svih patnji i nepravdi naπega Ëovjeπtva. On je podnio poni æenja i obespravljenosti, muËenja koja su u tolikim krajevima svijeta bezbrojna naπa braÊa i sestre podnijeli iz ljuba-vi prema Kristu. Povjera vamo ih Mariji, Majci Isusovoj i naπoj, nazoËnoj pod kriæem.

Da bismo u svj æivot prihvatiti taj slav-ni kriæ, slavlje Jubileja ukazanja Gospe Lurdske vodi nas na taj put vjere i obraÊenja. Danas nam Marija dolazi u susret da nam pokaæe put obnove æivota naπih zajednica i sva-koga od nas. PrihvaÊajuÊi njezina Sina, kojega nam Ona pokazuje, uro-njeni smo u æivi izvor u kojemu vjera moæe ponovno naÊi novu sna gu, u kojemu se Crkva moæe jaËati kako bi sve veÊom odvaænoπÊu navijeπtala Kristovo otajstvo. Isus, roen od Marije, Sin je Boæji, jedini Spa sitelj svih ljudi, koji æivi i djeluje u svojoj Crkvi i u svijetu. Crkva je pozvana posvuda u svijetu proglaπavati tu jedinstvenu poruku i pozivati lju de da je prihvate istinskim obraÊe njem srca. To poslanje, koje je Isus povjerio apo-stolima, ovdje, u prigodi ovog Jubileja, poprima nov zamah. SljedeÊi velike evangelizatore vaπe zemlje, misionar-ski duh, koji je na dahnjivao tolike muπkarce i æene Francuske tijekom stoljeÊa, neka i nadalje bude vaπ ponos i vaπa obveza!

(Iz homilije na blagdan Uzviπenja sv. Kriæa, 14. rujna 2008. u Lurdu)

BENEDIKT XVI.

Marija pokazuje Isusa

124 - ”MARIJA” 4/2012.

MARIJA 4 2012.indd 4 3/19/12 6:20 PM

Molitva GospiMolitva GospiUzviπena Kraljice neba Uzviπena Kraljice neba i Gospodarice anelâ,i Gospodarice anelâ,tebi, koja si od Boga tebi, koja si od Boga primila vlast i poslanjeprimila vlast i poslanjeda satreπ glavu Sotoni,da satreπ glavu Sotoni,ponizno upuÊujemo molbu:ponizno upuÊujemo molbu:poπalji nam nebeske Ëete,poπalji nam nebeske Ëete,da na tvoju zapovijed gone zle duhoveda na tvoju zapovijed gone zle duhoveposvuda s njima zametnu boj,posvuda s njima zametnu boj,slome njihovu drskostslome njihovu drskosti odbace ih u ponor. Amen.i odbace ih u ponor. Amen.Emilijan TARDIFEmilijan TARDIF Ivan Listeš, XIV. postaja

MARIJA 4 2012.indd 5 3/19/12 6:20 PM

k r o z o v a j m j e s e c

126 - ”MARIJA” 4/2012.

Ljubiteljima prirode i iskonskih prizora na poseban naËin se sviaju planinski vrhunci. PronalazeÊi u njima neokrnje nu ljepotu, rado odlaze u πetnju i od mor, a nerijetko se upuπtaju i u osvajanje dostupnih vrhunaca, koji samo πto ne pozivaju da se krene u njihove izazov ne visine. Svako druæenje s priro dom, a ponajviπe planinarenje gorskim stazama koje vode k vrhuncima, posebno je is kustvo i doæivljaj. Vrhunci pru æa ju osje Êaj uzviπenoga, a u pojedinim, teæe sa vladivim dijelovima, zadovoljavaju i lju dsku potrebu za uzbudljivim. O sim to ga, s gorskih vrhunaca puca pog led na zemaljska prostranstva sve do uda-ljenih obzorja. Zato su i u povijesti reli-gija ljudi slavili svoja boæanstva up ra vo na vrhuncima brdâ i planinâ, dræe Êi ih najprikladnijim bogoπtovnim mjestom.

NA IZRAELOVIM VRHUNCIMA Tako je i narod Boæji, Izrael, u Judejskom gorju, u Jeruzalemu, πtovao Gospodina Boga svojega, sagradivπi pri tome veliËan-stveni Hram. Dok su πto vali Gospodina u Judeji, u isto vrijeme su se morali boriti protiv idolopoklonstva koje se πirilo u drugim krajevima zemlje. Zato je Ëesto gora Gospodnja sa svojim Hramom, bila suprotstavljena gorama po kojima su Izraelci trËali za opipljivim boæanstvima koja nisu onaj pravi i istiniti Bog. Marija je kao kÊi Izraelova bila iskreno odana Gospodinu Bogu svojemu, Ëaste Êi

ga s puno poπtovanja u srcu, ali i na njegovoj svetoj Gori, u njegovu svetom Hramu. Na tom svetom mjestu bila mu je prikazana, a jednako tako redovito je iskreno hodoËastila svake godine penju-Êi se u Judejsko gorje. Na poseban na Ëin uæivala je iÊi onamo u pratnji svoga Sina koji se u tom gradu posebno osje Êao. I ona je poput njega znala da je Jeruzalem mjesto u kojem je Ëovjek mogao doæivjeti Boæje vrhunce, jer je to mjesto bilo opipljivi znak njegove prisu-tnosti i objave. ZnajuÊi da se njezin Sin najbolje osjeÊa u kuÊi Oca svojega, ona je joπ radosnije iπla s njime u Sveti Grad. I njezin se duh uzdizao dok je uzlazila k svetom Hramu Boæje slave kao ponizna hodoËasnica. U tom gradu zrak je bio obogaÊen svjeæinom lahora koji je izla-zio kao dah iz usta njegovih. OËekivalo se da i njegovi stanovnici i svi molitelji budu stoga nadahnutiji udi πuÊi taj sveti dah, ali to se nije uvijek dogaalo. Meutim, nisu svi koji su on dje boravili ili se penjali na taj Gospod nji vrhunac imali svrhu nadisati se Ëista Boæjeg daha i zraka. Bilo je i zagaiva Ëa koji nisu marili za Ëisto Boæje ozra Ëje, pa su ga oneËiπÊivali ljudskim inte resom i poli-tiËkim spletkama.Poradi Boæje blizine na toj svetoj uzvisini Hrama, osjeÊala je kako iz njega puca bolji pogled na okruæenje ljudskog æivota. S tih visina je tako jasno proma-trala, kao dalekozorom, sluæeÊi se Boæjim okom i pogledom, dolinu ljud-skih suza i patnji, stradanja i nadanja, ali jednako tako nebeska prostranstva. Na tom se mjestu tako zduπno molila da i njezini sunarodnjaci zaπtite Ëist pogled Boæjih obzorja i saËuvaju boæanski sjaj u svome pogledu. Ali nije to bilo baπ tako, jer su i sami lakπe æivjeli padajuÊi u vjer-

Marijaplaninarka

MARIJA 4 2012.indd 6 3/19/12 6:20 PM

”MARIJA” 4/2012. - 127

ski zakonodavni formalizam, nego da se penju uzviπenim putem spoznaje njegove svete volje i da usklade svoje djelovanju s njegovom oËinskom ljubavi. Zato se toliko puta tijekom povijesti dogaalo da su se sveci i proroci penjali autentiËnim ljestvama uspona u Boæju blizinu, na Horebu i Sinaju, na Karmelu i Sionu, kako bi pozvali narod na obraÊenje i autentiËno πtovanje svoga Boga.

NA KALVARIJSKOM VRHUNCUOd svih vaænijih dogaaja i uspona u Jeruzalem, ona je najbolje pamtila onaj najbolniji, uspon za svojim Sinom na vrhunac kalvarijskog breæuljka pored jeruzalemskih gradskih zidina. Tada ga je nijemo, u neizrecivoj boli pratila dok je kao osuenik nosio svoj kriæ prema stratiπtu. Nitko u tom trenutku nije ni slutio, ali on je svojim kriænim putem utirao put svakog autentiËnog uspona duha. On je svojom krvlju i ranama svje-doËio kako je jedini ispravan hod prema vrhuncima duha s kriæem na leima. A ona ga je, kao i dotad i u svemu, vjerno pratila u stopu, penjuÊi se na najuzviπenije visine na koje Bog poziva

Ëovjeka. Samo je uspon na Kalvariju stvarni konkretni uspon, a sve drugo obiËna je jalova ljudska maπta i fantazija.Kalvarijski vrhunac jednako je tako bio mjesto s kojeg puca pogled na otajstvo Boæje trojstvene ljubavi, jer na njemu se moglo najbolje spoznati koliko je Bog ljubio svijet. Marija je Boæjoj ljubavi, u posvemaπnjem predanju u njegovu volju, u vjeri pridruæila i svoju beskrajnu ljubav za svoga Sina. A kad je, u trenutku Isusove smrti, zemlja pomrËa la, ona je, promatrajuÊi otvoreni bok, znala da je na kalvarijskoj gori u tom trenutku Bog raskinuo veo koji zastiraπe sve narode i obavijaπe ih mrklinom. U tom trenutku, dok je njezino majËinsko srce plakalo i duπa krvarila probodena maËem boli, znala je da Isusovom smrÊu Otac nebe-ski otire svaku suzu s lica. Zato njezine majËinske suze nisu bile samo suze tuge i boli, nego i uskrsne nade i radosti. U trenutku Gospodinove smrti ona je doæivjela ekstatiËki zanos vjere prekoraËivπi granice ljudskih moguÊnosti uzdignuÊa. Nadiπla je sva ljudska isku-stva ekstaze, iziπla je iz sebe i pod kriæem dosegnula Boæje vrhunce na koji-ma nema smrti, nego je æivot bez kraja.Marija je stoga uzor naπega ljudskog pla-ninarenja, to jest uzviπenog hodoËaπÊa vjere na boæanske vrhunce duha. Zato je veÊ na Kalvariji, osnaæena Boæjim otaj-stvom, Ëekala, u nadi uskrsnog jutra, rasplet borbe koju je Raspeti vodio na kalvarijskom vrhuncu. Smrtna borba nje-zina Sina na kriæu bio je vrhunac Boæjeg poniæenja u kojem je ona nazirala najveÊe i neupitno uzviπenje, jer to je bio vrhunac borbe i konaËna pobjeda nad grijehom i zlom, koja Êe se u uskrsnom jutru pokazati u svojem pravom sjaju.Ivan BODROÆIΔ

k r o z o v a j m j e s e c

MARIJA 4 2012.indd 7 3/19/12 6:20 PM

m i d a n a s i o v d j e

128 - ”MARIJA” 4/2012.

“Volovi se veæu za rogove, a ljudi za rijeË!” »ovjekov “obraz” i “rijeË” su sino nimi, hrvatski bi se reklo isto-znaËnice, a Ëovjek kojemu je iole stalo do svog ugleda i dostoja n stva trudi se ne uprljati svoj obraz i ne rasipati olako svoju rijeË. Me utim, Ëini se da mnogi koji ljubomorno Ëuvaju ËistoÊu svog obraza i pouzdanost svoje rijeËi i na njih oslanjaju svoj ponos, tu gor-dost daju na ras prodaju u svom “poslovanju” s Bo gom. Evo nekih tipiËnih primjera:- Iskazi kajanja kod ispovijedi: Stariji: “Spravan jesam prije umrijeti, svako zlo podnijeti, nego tebe moga Boga u iËemu uvrijediti!” Ili - noviji: “Mrzim na sve svoje grijehe i Ëvrsto odluËujem!” Ili - joπ noviji: “Iskreno Êu se truditi da budem bolji!” Dok to izgovaraju, Ëini se da mnogi ne misle ozbiljno, zapra-vo ne misle uopÊe. Ispada da su to samo fraze nauËene i izreËene “nai-zust”, baπ tako - samo iz usta, a dale-ko od pameti i srca.- Kod krπtenja djeteta: “Roditelji, vi traæite krπtenje za svoje dijete. Time se obvezujete da ga odgajate u vje ri. Jeste li toga svjesni?” Bez imalo oklijevanja, ali se Ëini jednako tako i bez imalo razmiπljanja, roditelji odgovaraju: “Jesmo!” A πto bi drugo i mogli reÊi?! Ali, nakon toga mnogi od njih u sljedeÊih sedam godina neÊe svoje dijete nauËiti ni kako se Ëini znak

kriæa, a kamoli izgovarati OËenaπ, Zdravomarijo i Slavaocu. I misle, ako uopÊe misle: to Êe ga, kada krene u πkolu, nauËiti Ëasna, vjerouËiteljica ili sveÊenik. To im je i posao!Mogli bismo sliËno nabrajati: kod vje-nËanja, krizme, u tolikim zgodama ispovijesti vjere ili obnavljanja krsnog saveza. Meutim, to su samo one pri-godne, ili, recimo, sveËane “igre rijeËi” mnogih, osobito “prigodnih” krπÊana katolika. Igre bez granica. Joπ je tuænije s onim “prakticirajuÊim” koji to isto Ëine ËeπÊe, redovito. Doista, oni svake nedjelje gromko izgovore (a neki grobno odπute) Vjerovanje, u kojem, meu ostalim, tvrde: “Vjerujem u uskrsnuÊe tijela, i u æi vot vjeËni!”

Gospodine,(ne) kasni!

Sretan Uskrs!Sretan Uskrs!

MARIJA 4 2012.indd 8 3/19/12 6:20 PM

m i d a n a s i o v d j e

”MARIJA” 4/2012. - 129

A onda, samo pet minuta poslije nedjeljne mise, za neizo sta vnom kavi-com u druπtvu (tradicionalnom na isti naËin kao i misa), moæete ih Ëuti kako, bez oklijevanja i zamuckivanja “po svo-joj pameti” glasno razmiπljaju: “A tko bi ga znao. Nitko se nije otamo vratio!”

ČOVJEK KAO I ČEMPRES - ?Govorio mi je jedan moj æupljanin - “dobar” katolik (a moæda bi se moglo ono “dobar” staviti i bez navodnih zna-kova, svi su se njegovi vidljivi gabariti uklapali u taj pojam): “»ovjek je kao i bor ili Ëempres; dok maslina i Ëesmina, nakon πto ih posijeku, bace izdanke, Ëovjek kad ‘padne’ nestaje posve, nepovratno. Nema ga viπe!” A samo dan ranije, kao i veÊ godinama nebro-jeno puta, taj je Ëovjek pjevao na spro-vodu: “Vjerujem da Otkupitelj moj æivi i da Êu u najposljednji dan uskrsnuti iz zemlje i u tijelu mojem vidjet Êu Boga Spasitelja svoga!” Pa opet, u Pjesmi prije Evandelja Isusove rijeËi: “Ja sam uskrsnuÊe i æivot; koji vjeruje u mene æivjet Êe ako i umre, i nijedan koji æivi i vjeruje u me neÊe umrijeti zauvijek!”Upravo Ëovjek, za razliku od Ëempresa, ne umire zauvijek, dapaËe je neusporedivo dugovjeËniji i od masline: njegovi Êe razgranani izdanci resiti Boæje prijestolje! “To je vjera naπa, to je vjera Crkve. Nju ispovijeda-mo i njome se diËimo u Kristu Isusu, Gospodinu naπemu.”Ili - kako snaæno i polemiËki uzvikuje Pavao: “Ako se samo za ovaj æivot uzdamo u Krista, najbjedniji smo od svih ljudi!”Juraj JurjeviÊ u jednoj od svojih angaæiranih pjesmica (Vihor tiπine: Teπki “zbogom”) kaæe: “Laæu starci,

laæu bolesni, tuæni i siromaπni. Nikome se ne ide odavle i nikome ne valja vjerovati kad veli da mu je dosta.” Moæda bi se tu tvrdnju moglo osporavati, osobito spominjuÊi one koji sebi oduzimaju æivot, ali lako je razumjeti “πto je pjesnik htio reÊi”: da se Ëovjek po svojoj prirodi grËevito dræi æivota, pa i kad mu je tegotan i gorak. Æivot je vrhunski Boæji dar te od njega imamo i mandat i obvezu da ga Ëuvamo koliko i dokle moæemo.

PUNINA KRALJEVSTVAS druge strane, veÊ nas crkveni oci, Augustin i drugi duhovni pisci, upozo-ravaju kako nije razumljivo moliti sva-kog dana da doe njegovo Kraljevstvo, kojemu je punina tek s onu stranu æivota, a bojati se i grËevito boriti da ne doe, posve “kao drugi koji nemaju nade” (1 Sol 4,13).Poznata je zgodica o poboænoj starici koja je svakog dana uzdisala i molila Gospodina “da je uzme k sebi”, a kad se njezin unuk preruπio u anela smrti i doπao po nju, neÊkala se i molila odgo-du. No kako je “aneo” tvrdio da se ne smije vratiti Bogu neobavljena posla, starica je unuka pouËila: “Pa moæeπ reÊi Bogu da me nisi naπao doma!”Mnogi poboæni krπÊani svojim teπkim bolesnicima i umiruÊima bez kolebanja pozovu lijeËnika, ponekad se i olako doziva hitna medicinska pomoÊ, ali kad treba pozvati sveÊenika, eto oklijevanja i pustih taktiziranja kako to izvesti a da se bolesnik ne “domisli” i ne prestraπi.Ponekad u tu zamku znaju upasti Ëak i sveÊenici: jednom prilikom bio sam sudionik rasprave i razmimoilaæenja treba li kolegi reÊi da zapravo umire, te sam izgovorio teπku rijeË da ostav-

MARIJA 4 2012.indd 9 3/19/12 6:20 PM

m i d a n a s i o v d j e

130 - ”MARIJA” 4/2012.

ljam prokletstvo onima koji bi neπto takvo sutra moæda meni skrivali! A nedavno sam bio svjedok simpatiËnog podbadanja jednog redovnika, koji sta-rijemu redovniËkom bratu u πali pod-valjuje, kad se u liturgiji izgovara ili pjeva ono Maranata - Doi, Gospodine Isuse (Otk 22, 20), da on to uporno potiho ispravlja: Gospodine, okasni!

NEOBIČNOST KOJA SE DOIMLJEKada sam g. 2010. sa skupinom hodoËasnika bio u Lurdu (pa opet g. 2011. - a Ëini mi se da bih rado otiπao ponovno svake godine!), da kle nakon jubilejske g. 2008., odu πe vile su me neke draæesne novosti koje sam zamije-tio u lurdskom svetiπtu: Otajstva svjetla - intarzije u proËelju Bazilike sv. kruni-ce (krasni mozaici o. Marka Ivana Rupnika, slovenskog isusovca - svaka-ko po gle dajte njegove mozaike u Gos-pi nu svetiπtu u Vepricu!), i dva “puta” na livadi preko Gave nasuprot πpi lji: Put vode (9 postaja) te osobito novi Put kriæa i uskrsnuÊa - krasni reljefi πto ih je u kararskom mramo ru izvela i svojim tekstom popratila vrsna umjetni-ca Maria de Faykod. U onih 2 x 2 dana vraÊao sam im se po nekoliko puta.Kriæni put s 15 postaja, pri Ëemu je 15. postaja Isusovo uskrsnuÊe, nisu novost, ali ih na ovom ima sedam naest: 16. je uskrsnuÊe, 17. ukazanje uËenicima na putu u Emaus, a mene je posebno oduπevila 15. pos ta ja: Marija u Ëekanju uskrsnuÊa. Doista se Ëini da je ona jedina u Isusovo uskrsnuÊe Ëvrsto vje-rovala i æeljno ga oËekivala. Pridruæimo joj se i mi u pouzdanu vjerniËkom zazi-vanju: Maranata - Doi Gospodine Isuse (Otk 22, 20)! Gospodine, ne kasni!Stanko JER»IΔ

m a r i j a n s k o b i l j e

Gospina ljubicaViola tricolor

MaÊuhica ili daninoÊ viπegodiπ-nja je biljka bridaste ili okrugla-ste stabljike, koja je usoravna. Listovi njezina donjeg dijela smjeπteni su na kraÊim razmaci-ma. Plojke su joj lancetaste ili jajolikookruglaste. VeÊinom su jedino gornje dvije latice potpu-no ili djelomiËno ljubiËaste, a ostale su æuÊkaste ili bjelkaste i Ëesto s tamnim ili purpurnim crtama.MaÊuhicu je puk prozvao i Gospi nom ljubicom, jer Gospa nije ma Êeha, nego majka Ëiste ljubavi, kao πto i pjeva hrvatski pjesnik:I tad ja tiho slavim Krista,hvalu mu dajem za molitvu tvoju.I sretan sam tada, Marijo Ëista©to u tebi imam kraljicu svoju!(Jeronium Korner, +1976.)Mario CRVENKA

MARIJA 4 2012.indd 10 3/19/12 6:20 PM

s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 4/2012. - 131

Ženin primjerNa zabavi je bila i njegova æivotna suputnica. Veoma ju je volio i hvalio je pred prijateljima da je prava sveti-ca. Meutim, doπlo je do nezgode u kojoj je smrtno stradala i ona. Poli je -gajuÊi je na izmaku njezinih æivotnih snaga u postelju, ispod svilene halji-ne opazi na njoj pokorniËki po jas od oπtre, grube kostrijeti. Nije ra nije za njega znao, a nosila ga je za pokoru, iz æelje da neπto podnese iz ljubavi prema Isusu i njegovoj muci. Gubitak supruge i ta spoznaja toliko su ga potresli da je uvidio promaπaj svoga dotadaπnjeg naËina æivljenja. I u svo-joj 38. godini, od veseljaka kojega je zanosio jedino ovaj svijet sa svojim

Ëarima, postaje Isusov zaljubljenik i gorljiv sljedbe nik po uzoru na sv. Franju Asiπkoga.

RijeË je o Jacoponeu da Todi, roenu oko g. 1230. u talijanskoj plemiÊkoj obitelji u umbrijskom gradu Todi. U Bologni je uËio pravo i kasnije u ro d -nom mjestu radio kao odvjetnik. Za suprugu je naπao lijepu i bogatu dje-vojku, ali i vrsnu krπÊanku. Nje zi na iznenadna smrt u potpunosti je okre-nula njegov æivotni smjer. Æivot mu se nakon toga pretvorio u divnu pje-smu vjernosti Kristu i njegovu Kri æu. Ostavlja bogatstvo ovoga svijeta i pri-grljuje krajnje siromaπtvo, mjesto zabave bira pokorniËke Ëine, mjesto Ëasti poniznost, a mjesto prolaznih slasti ovoga svijeta odricanje. PrisjeÊao se sv. F. Asiπkoga koji je pro lazio ulicama njegova grada u po korniËkom odijelu i na kraju i sam g. 1268. stupio meu njegove duhovne sinove. Poznat je kao pje-snik pohvalnica, tipiËnih srednjovje-kovnih pjesama religioznog sadr æaja, meu kojima posebno mjesto zauzi-ma posljednica Stala plaËuÊ tuæna Mati. Pjeva se posebno kod poboænosti kriænog puta. U jeku ras-prava oko shvaÊanja franjevaËkog siromaπtva, priklonio se stroæoj stru-ji, pa ga je papa Bonifacije VIII. izo p-Êio i strpao u tamnicu. Nakon πto je iz nje iziπao, æivio je u strogoj pokori sve do smrti u samostanu San Lorenzo u Callaccioneu. Ovaj svijet zamijenio je drugim na Badnji dan g. 1306. pjevajuÊi: ”O, slatki DjetiÊu, ja sam te u srcu zaËeo i u naruËju te dræim, ali ti kliËem: Ljubavi!”Kamenko JOLIΔ

MARIJA 4 2012.indd 11 3/19/12 6:20 PM

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

132 - ”MARIJA” 4/2012.

Anselmo Canterburyjski izuzetna je poja-va u povijesti kr πÊanske misli, zaËetnik je sustavnog bogoslovlja, preteËa i ute-meljitelj skolastike. Iako je roen u Italiji, velik dio æivota proæivio je u Francuskoj i Engleskoj. Tri grada diËe se njegovim æivotom i djelom: Aosta na sje-veru Italije gdje je g. 1033. roen, Le Bec u Francuskoj gdje je g. 1060. postao benediktincem i Canterbury u Engleskoj gdje je bio biskupom (1093.-1109.). Iznimno nadaren i svestrano naobraæen, trudio se izraditi bogoslovski sustav na razumskoj spoznaji vjere. Od njega je poznato geslo:

Ne pokuπavam spoznati da bih uzvje-rovao, nego vjerujem da bih spoznao.

Kao bogoslovac i pisac znanstvenih pro-uka, Anselmo objedinjuje vjeru i razum, znanost i poboænost, molitvu i mistiku. Brani slobodu Crkve u oporbi s poli-tiËkom vlaπÊu i neovisnost duhovne sluæbe od uplitanja svjetovnih vlastodr-æaca, pa zbog toga mora u progonstvo.Revna vjernika i biskupa, oπtroumna pronicatelja Boæjeg otajstva, skromna Gospina poboænika resile su ustrajnost i srdaËnost, dobrota i poboænost. Poslje-dnje godine æivota posveÊuje mo ralnom odgoju klera i bogoslovskom istraæi-vanju. Æali πto nije uspio osvijetliti pita-nje nastanka ljudske duπe. Preminuo je 21. travnja 1109., g. 1494. bî progla πen svetim i g. 1720. crkvenim nauËiteljem.

BOG - NAJVIŠE BIĆEAnselmo produbljuje odnos izmeu vjere i razuma, sastavlja uËene filozofske i teoloπke prouke, piπe brojna pisma, biljeæi propovijedi i molitve. Iz vremena njegova boravka u Le Becu potjeËu Monologion i Proslogion, bogoslovski spisi u kojima raspravlja o Boæjoj opstoj-nosti, njegovoj biti i oznakama.

“Bog je biÊe izvan kojega se veÊe ne moæe zamisliti. Ideja o tom biÊu nalazi se u naπem razumu, ali to biÊe mora postojati i izvan naπeg razuma, jer ako bi postojalo samo u naπoj pameti, onda bi se moglo zami-sliti drugo viπe biÊe, ono koje ne postoji samo u naπoj misli, nego i u stvarnosti izvan nje.”

Anselmo Canterburyjskio Gospi

MARIJA 4 2012.indd 12 3/19/12 6:20 PM

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

”MARIJA” 4/2012. - 133

Canterburyjski biskup æeli proniknuti u boæanska otajstva, svjestan da put traæenja Boga nije nikada zavrπen. Onaj koji se æeli baviti bogoslovljem, ne smije raËunati samo na svoj razum, nego mora njegovati i duboko iskustvo vjere. U jednoj molitvi daje nam zaviriti u svoju mistiËnu duπu:

“Boæe, molim te, æelim te upoznati, æelim te ljubiti i tebi omiljeti. I ako to ne uspijem u potpunosti postiÊi u ovom æivotu, daj da bar svakog dana u tome sve viπe napredujem, sve dok ne prispijem k punini.”

Prema Anselmovu uËenju, bogoslovsko djelovanje odvija se u tri razdoblja: vjera, iskustvo i spoznaja. Vjera je milosni Boæji dar koji treba prihvatiti s poniznoπÊu. Iskustvo se sastoji u pro-vedbi Boæje rijeËi u svakodnevno osob-no iskustvo. Prava spoznaja nije nikada plod asketskih promiπljanja, nego ura-dak kontemplativnog shvaÊanja.

“Ne pokuπavam, Gospodine, proni-knuti tvoju dubinu, jer se moj um ne moæe ni izdaleka s njom usporediti, nego æelim shvatiti, bar u odreenoj mjeri, tvoju istinu, u koju moje srce vjeruje i koju ljubi.”

IZVANREDNO BOŽJE STVORENJEAnselmovo razmiπljanje o bl. Djevci Mariji ucjepljuje se u vremensko razdo-blje u kojemu je æivio, dio je bogoslov-skih raspri s poËetka drugog tisuÊljeÊa. O Mariji i njezinoj ulozi u povijesti spa-senja raspravlja u proukama koje je sastavio za suæanjstva u Italiji i Francuskoj. RijeË je o teoloπkim djelima o razlozima utjelovljenja, tj. zaπto je Bog postao Ëovjekom te o Isusovu dje-viËanskom zaËeÊu i o istoËnom grijehu.

Isusova Majka za Anselma je ne samo predmet bogoslovnog razmiπljanja nego stvarna osoba koju on Ëasti i poπtuje, osoba koju njegovo srce ljubi.

“Marijo, tebe moje srce æeli ljubiti, tebe moj jezik æeli gorljivo veliËati.”

Po njegovu uvjerenju, Marija svojom majËinskom ljubavlju potiËe vjernike da stupe u spasenjski susret s Kristom Spasiteljem. Ta njezina uloga zasvjedoËena je i u evaneoskoj predaji (Iv 2, 5). Upravo u Engleskoj gdje je æivio, slavio se spomen Marijina zaËeÊa, ne u smi-slu vjerske istine o njezinu Neoskvrnjenom zaËeÊu, nego kao spo-men koji se temelji na poboænoj preda-ji o Ëudesnom roenju, tj. o roenju koje se dogaa po izvanrednom Boæjem zahvatu. U raspri o Kristovu djeviËanskom zaËeÊu po djelu Duha Svetoga, Anselmo donosi neke tvrdnje koje Êe pozitivno utjecati na razvoj nauka o Gospinoj bezgreπnosti.

“Bilo je dostojno da ova sveta Djevica sjaji tolikom ËistoÊom koju se izvan Boga ne moæe ni zamisliti.”

Kao sljedbenik hiponskog biskupa Augustina, Anselmo se ne usuuje ustvrditi da je Marija bila izuzeta od grijeha iskonskoga. On pripuπta ideju o Marijinu oËiπÊenju u majËinu krilu. Prema njegovu uËenju, iskonski grijeh odsutnost je milosti i svetosti u ljud-skom duhu, a ne nedostatak ljudske naravi, kako je to dræao Augustin. Upravo na postavci o nedostatku milo-sti bogoslovci Êe kasnije razviti ideju o savrπenosti Kristova otkupiteljskog djela po kojemu je Marija bila izuzeta od grijeha iskonskoga.dar-ko

MARIJA 4 2012.indd 13 3/19/12 6:20 PM

s v i j e t l i l i k o v i

134 - ”MARIJA” 4/2012.

Na Blagovijest 1889. osnovana je u Travniku Marijina kongregacija. Mariji-na je kongregacija vjersko udruæenje. Svrha mu je da se Ëlanovi posvete i da svaki poradi prema dobi, staleæu i poloæaju da se i sva okolina posveti. Posebno joj je sredstvo poboænost bl. Djevici Mariji, Majci Gospodinovoj. Marijina kongregacija nastoji na taj naËin odgojiti ljude, osobito mladeæ, do pravog krπÊanstva, kako je to lijepo izrazio generalni tajnik sviju Marijinih kongregacija na svijetu, o. Mariaux D. I.: ”Per Mariam ad Sacratissimum Cor Christi Regis - Po Mariji do Presv. Srca Krista Kralja!” Voa je uvijek sveÊenik, pomaæu mu nadstojnici i vijeÊnici koje biraju sami Ëlanovi.

ČASNA POVIJESTMarijina kongregacija ima Ëasnu povi-jest od 400 godina. KonaËno je potvrena papinskim pismom ”Omnipotentis Dei” 1587., a rasla je postupno s Druæbom Isusovom. Isusovci su preko Marijinih kongrega-cija i kolegija zaustavili vjerski rascjep i prodiranje protestantizma u NjemaËkoj (Miπljenje o. Duhra u Djelu ”Geschichte der Jesuiten in den Ländern deutscher Zunge”). Godine 1939. prije II. svjetskog rata bilo je na Ëitavom svijetu 68.700 Marijinih zboro-

va i u njima oko 6 milijuna Ëlanova. Same Sjedinjene AmeriËke Dræave imale su preko milijun zbornika, a Brazil oko 250.000. Samo 5% vodili su isusovci, a 95% drugi. U mnogim zemljama episkopat je izabrao Marijinu kongregaciju kao najzgodniji oblik KatoliËke akcije.

ODMAH ČLAN KONGREGACIJEPetar BarbariÊ odmah se javio u Marijinu kongregaciju. Primljen je u zbornike veÊ u prvom razredu. Na sveËanom je primanju u crkvi izabrao bl. Djevicu ”za svoju Gospodaricu, odvjetnicu i Majku”. Postao je vitez naπe Kraljice. Ona Êe ga zagovarati kod Gospodina, Ona Êe mu Ëuvati Boæji æivot milosti u duπi, πto ga je Ona pod srcem nosila. Zato je Pero Njezin sin ne samo metaforijski nego po stvarnim vezama æivi æivotom πto ga je bl. Djevica zaËela. ”Ne æivim viπe ja, u meni æivi Krist”, govori sv. Pavao (Gal 2, 20).U 2. i 3. razredu Petar je bio savjetnik u Marijinoj kongregaciji, a u 4. razredu asistent. U 5. razredu izabran je za nad-stojnika ili prefekta i vrπio je tu sluæbu do poËetka 8. razreda. Za nadstojnika nikad ne bi bio izabran tako mlad zbor-nik, nego najËeπÊe sedmoπkolac ili barem πestoπkolac. Zaπto su ga i stariji od njega birali kroz 3 godine redom za prvo mjesto? On je jedini takav izuzetak u povijesti travniËkih aËkih kongrega-cija. Zaπto? Jer je bio Gospin vitez bez ljage i prigovora. Njega je grijalo pravo, upravo neobuzdano oduπevljenje za Marijinu kongregaciju. Kakva je on bio znaËaja, najbolje Êemo vidjeti sada. Drugdje se sustezao, a ovdje je pustio maha bujicama svog srca.

Gospinvitez

MARIJA 4 2012.indd 14 3/19/12 6:20 PM

s v i j e t l i l i k o v i

”MARIJA” 4/2012. - 135

SINCI JEDNE MAJKEPrijatelju Petru Papcu, kad je ovaj bio primljen u Marijinu kongregaciju bogo-slova, piπe: ”BuduÊi da sinci jedne majke domovine, uvijek æeljno oËeki-vah, kad Êemo biti sinci i jedne nebe-ske Majke. Istina, dosad mogosmo to reÊi, ali danas, kad te u duhu motrim pred likom premile nam Majke, kad te sluπam, gdje izgovaraπ rijeËi: Eligo te hodie in Dominam, Advocatam et Matrem... ne mogu da ne uskliknem: Oh, sretni Ëase, veÊ si doπao! O sretni sinko, u zagrljaju takve majke! Dijelim s tobom Ëuvstva radosti i utjehe, πto ti danas obuhvaÊa srce. PromatrajuÊi danas tvoju sreÊu, videÊi te obdarena tolikim oprostima, udruæena u vjernoj Ëeti nepobjedive Kraljice i sluπajuÊi rijeËi πto ti ih danas odgovara premila Majka: Ego diligentis me diligo (Ja lju-bim one koji me ljube), ne mogu da ne uskliknem: Brate, iz dna srca ti Ëestitam! 25. oæujak neka ti za cijelog æivota u srcu ostane. Misao: congrega-nista sum, filius Mariae sum (zbornik sam, sin sam Marijin), nek te nikad ne ostavi. Ova Êe ti misao biti u tuzi utje-ha, u pogibelji zakloniπte, u borbi srËanost, u djelovanju okrepa, u potre-bi pomoÊ.”U svibnju kitio je oltar Majke Boæje u razredu, sastavljao s drugima stihove Gospi koji su anonimno izlazili na svi-banjskoj ploËi. Njenu je sliku Ëesto poljubio, uvijek mu je bila na stolu. Svaki dan, ako nije bio bolestan, 6 puta je posjetio Gospinu kapelicu. Razlikovao je ove pohode od pohoda Svetohraniπtu.Josip WEISSGERBER(Iz knjige Uskrsna zvona, Zagreb 1997., str. 46-48)

Sl. Boæji Petar BarbariÊ roen je 19. svib-nja 1874. u ©iljeviπtu kraj Ljubuπkoga, a sveto je premino 15. travnja 1897. u 23. godini u Travniku. Postupak za njegovo

proglaπenje blaæenim zapoËeo je g. 1939. i dovrπen 1943., ali je zaustavljen zbog komunistiËkoga reæima, oskvrnjenjem njegova groba i tijela. Kad je pronaen lijes s njegovim posmrtnim ostacima, g. 1998. Dodatni postupak je nastavljen i

16. veljaËe 2007. zakljuËen. Spisi su pre-dani kardinalu V. PuljiÊu, zapeËaÊeni i

upuÊeni u Rim, gdje je postupak nastav-ljen. Trebat Êe dokazati junaËke kreposti i svetost æivota sl. Boæjega, a u Splitu je 12. studenoga 2007. otvoren biskupijski

postupak za utvrivanje Ëudesnog ozdravljenja Tonija BaliÊa iz Splita koje

se pripisuje zagovoru sl. Boæjega. »lanovi crkvenog sudiπta imaju ispitati svjedoke

koji su upoznati s tim sluËajem.

MARIJA 4 2012.indd 15 3/19/12 6:20 PM

k u l t u r a

136 - ”MARIJA” 4/2012.

Kad je Tommaso di Giovanni Simone Guidi (1401.-1429.), poznatiji kao Masaccio, izradio g. 1428. fresku Presvetog Trojstva u dominikanskoj crkvi Santa Maria della Novella u Firenci, nije ni slutio da Êe se na njegovu djelu roditi renesansna umjetnost. Prema ondaπnjoj krπÊanskoj ikonografiji, sliku bismo mogli nazvati Prijestolje milosti jer prika-zuje kako Bog Otac pridræava Sina na kriæu, prema svetopisamskim rijeËima: “Stupajmo dakle smjelo Prijestolju milosti da primimo milosre i milost naemo za pomoÊ u pravi Ëas” (Heb 4,16).

ODRAZ TRIJU IZRAŽAJANa slici je postignuta savrπena sinteza izmeu triju naËina likovnog izraæavanja: slikarstva - jer je naslikana bojama, kiparstva - jer su figure oslikane kao kipovi, i arhitekture - jer je izraena kao poboæna kapelica.Da bi uËinak iluzionistiËkog prostora savrπeno prikazao arhitektonske elemen-te, stupove i lukove, arhitrave i arkade, posloæeni su po zakonitostima geome-trijske perspektive. Ako se okomitim i vodoravnim linijama doda slavoluk i kasetasti baËvasti svod, dobiva se privi-dan izgled kapele, kako se izrazio Giorgio Vasari (+1547.).ProËelje oslikane kapele omeeno je dvama plitkim pilastrima korintskih kapitela, koji pridræavaju arhitrav ispod kojega su dva medaljona. Unutarnji pro-stor otvaraju dva jonska stupa, koji se

spajaju u slavoluk. Koriπtenjem zakona linearne perspektive, u prostor je postavljeno πest figura. Na freski se moæe vidjeti pet tematskih prizora. U prvom je, pri dnu slike, na prvoj razini, oltar kao da je isklesan od kamena. Ispod menze je sarkofag na kojega je poklopcu, iznad kostura, ukle-san podsjetnik na smrt: IO FU’ GIÀ QUEL CHE VOI SIETE E QUEL CHI SON VOI ANCOR SARETE - JA BIJAH ONO ©TO STE VI, A VI ΔETE BITI ONO ©TO SAM JA. U drugom prizoru dvoje supruænika u molitvenom stavu iznad groba simbol su skruπenosti i pokajanja.U treÊem prizoru Gospa i Ivan evane-list, izmeu kojih je kriæ, predstavljaju molitelje. Kao starija æena, i jedini lik u pokretu, na lijevoj strani, u plavu plaπ tu, podignutom desnicom Gospa skreÊe

Prijestoljemilosti

MARIJA 4 2012.indd 16 3/19/12 6:20 PM

k u l t u r a

”MARIJA” 4/2012. - 137

pogled prema Isusu na kriæu, dok Ivan evanelist, na suprotnoj strani, u crvenu plaπtu, upravlja pogled prema UËitelju.Glavni lik cijele kompozicije, Isus, raza-pet na kriæ, prikazan je kao simbol otkupiteljske muke i smrti i poveznica izmeu zemaljskog i nebeskog svijeta.U petom prizoru, pri dnu kapele, Bog Otac, simbol slave u nebu, na poviπenu je postolju, u crvenoj tuniki i plavom plaπtu, kao stariji muπkarac s bradom, pridræava vodoravnu kriænu gredu (ante-nu). Likove Oca i Sina povezuje golubi-ca, simbol Duha Svetoga.

POZORNIJI POGLED U SLIKUMasaccio je skladno humanizirao πest likova tako da je jednostavnim prikazom povezao zemaljsku s nebeskom Crkvom oslikavajuÊi zajedno Ëlanove koji pripa-daju istoj obitelji: Bog Otac, kao Ëlan nebeske obitelji, Gospa i Ivan, s dvoje vjernika, kao Ëlanovi zemaljske obitelji, ujedinjeni su u Isusu na kriæu preko Duha Svetoga u liku golubice. PromatrajuÊi od poda do svoda, tj. od oltara i groba, preko kriæa i Isusa, uz dobroËinitelje kao vjernike, i Gospu i Ivana kao svjedoke, do golubice kao Duha Svetoga, i Boga Oca, teoloπki ËitajuÊi vertikalnu kompoziciju, moæemo reÊi da je Masaccio prikazao uspon u nebesku slavu, koja se, od smrti do vjeËnoga æivota, ostvaruje preko otku-pljenja na kriæu. Tako je grob simbol smrti, Isus na kriæu plod otkupljenja, Duh Sveti i Bog Otac nagrada vjeËnoga æivota, a Gospa i Ivan s dobroËiniteljima sudionici milosti.Na slici je vidljivo dvostruko kretanje vjer-niËkog pogleda: najprije od groba i kostu-ra do kriæa, a zatim od Boga Oca do Sina,

da bi se pogled zaustavio na kriæu, gdje se, u Isusu, sastaju smrt i æivot.Freska je na zidu u lijevoj poboËnoj lai, u treÊem traveju, nasuprot poboËnim vratima prema groblju (Cimitero degli Avelli). Tako vjernik, kad se, nakon posjeta pokojnicima, vraÊa u crkvu, naj-prije ugleda “Prijestolje milosti” koje mu otkriva tajnu vjeËnoga æivota.

SLIKA I POVIJESNE MIJENETijekom povijesti freska je saËuvala us pomenu prolaznosti. Prema tridentskoj liturgijskoj obnovi dominikanci su, nai-me, u razdoblju od g. 1565. do 1575. u dvjema poboËnim laama postavili po pet novih oltara. Tako je freska nakon 140 godina prekrivena kamenim olta-rom. Iako joj je, kao povjesniËar umjet-nosti, u djelu Le vite g. 1568. napisao hvalospjev, Giorgio Vasari prekrio ju je g. 1570. oltarom i u retabl postavio svoju sliku Gospe od Krunice.Kad je g. 1861. odluËeno da se crkva ob novi u izvornom obliku, a oltari iz 16. st. zamijene novima u stilu bazilike, nakon tristo godina otkrivena je freska Presv. Trojstva. Da bi se donekle saËu va la, posebnom tehnikom zrcalno je pre nesena na platno i postavljena pri dnu lijeve poboËne lae. Na æalost, tom tehnikom “pojedeno” je podosta boje s izvornika.Kad je g. 1952. uklonjen i donji dio Va sarijeva kamenog oltara, otkriven je i Masaccijev oslikani oltar sa sarkofagom i kosturom. Tada su konzervatori odlu Ëili obnoviti cijelu fresku u izvornom obli-ku. Posebno osvijetljena, kao remek-dje-lo ranorenesansnog slikarstva, danas pli-jeni poglede poboænih vjernika i znatiæeljnih ljubitelja lijepe umjetnosti.Ante Branko PERI©A

MARIJA 4 2012.indd 17 3/19/12 6:20 PM

æ i v i m o u o b i t e l j i

138 - ”MARIJA” 4/2012.

Od Pepelnice korizmeno vrijeme vodi nas u sveto vazmeno trodnevlje do Uskrsa. Svake godine predstoji 40 dana duga i temeljita priprava za najveÊi krπÊanski blagdan Uskrs. Na poËetku se Ëini tako dugo i teπko prihvatiti to vrije-me, a gotovo svake godine pri kraju korizme poæelim da joπ traje. Nije lako mijenjati svoje navike. Korizmeno vrije-me pogodno je za popravljanje nekih loπih navika i dotjerivanje one sobe u koju se povlaËim u svoju osamu da se susretnem s Bogom. Vrijeme je to preis-pitivanja, koliko volim i koliko sam u stanju primati ljubav i pruæati je drugi-ma, a da to bude s osmijehom na licu, sjajna pogleda i radosna srca.

TEŠKO SE S NEČIM POMIRITIKad se neπto môra, nije teπko! Nikako se nisam mogla pomiriti s tom frazom, jer je meni teπko upravo ono πto moram. Najbolji naËin da to uspjeπno obavim jest da zavolim svoje duænosti i onda ih obavim prema onoj, ”πto se voli, nije teπko”. U obitelji djeca uËe, stjeËu dobre i loπe navike od malih nogu. Roditelji pokuπavaju od njih stvoriti valjane i Ëestite ljude. Jedni se oko toga trude viπe, drugi manje, a treÊi se pritom izmuËe i teπko uspiju. Jednostavno ima djece koju je lakπe odgojiti, kao i one koju je teæe odgaja-

ti. Neka su toliko svoja da se doimaju neodgojiva. A s odgojem djece isto je kao i s autom na nizbrdici: pusti koËni-ce - ide i samo, samo u kojem smjeru; ako nema nizbrdice, stoji i Ëeka da ga pokreneπ.»ovjek je jedno od najnemoÊnijih biÊa kad se rodi. Potpuno je ovisan o drugo-mu. Nekoliko godina potrebno mu je da nauËi samo uzimati hranu, a joπ puno viπe da je samo spravi.Najviπe πto ostaje jesu æivi primjeri. Trudili se roditelji ili ne, njihov primjer najupeËatljiviji je trag u procesu djeteto-va odrastanja. Zato je i roditeljima potrebno stalno dotjerivanje i usavrπavanje sebe i svoje nutrine koja se ogleda u pogledu, rijeËima i djelima.

ZA NAMA OSTAJE PRAHNa poËetku korizme prisjeÊali smo se da smo prah i da Êemo se u prah vratiti, πto znaËi da je sve na ovom svijetu pro-lazno. Za nama ostaje prah. Praπina se diæe za dobrim konjem, praπina se diæe za nekima i za æivota. Ponekad je ona kao zaπtita od bistra pogleda, a poneko zrnce i te kako zagolica zavidnike. Kakvu Êemo praπinu diÊi za æivota i πto Êe za nama ostati, mnogi se svagdano pitaju i zato marljivo rade i grade, a drugi se zato i dotjeruju, mole, ispovije-daju se i misle na buduÊnost. Neke nije briga. Glavno da je njima za æivota dobro, a πto Êe biti nakon njih - neka misle drugi.Koliko naruπenih obiteljskih odnosa, okrenutih lea, uskraÊenih pozdrava zbog nepravedno podijeljene imovine! Depresije, hipertenzije, stenokardije, æuËni kamenci, kolitisi, gastritisi i nemoÊne dijagnoze koje medikamento-

Kad se ljubiti môra, ljubav postane móra

MARIJA 4 2012.indd 18 3/19/12 6:20 PM

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 4/2012. - 139

zno ne mogu rijeπiti neuzvraÊenu ljubav, zaboravljene starce, napuπtenu djecu, nepodijeljenu imovinu... Za æivota, brate, za æivota treba rijeπiti neke stvari. Vaæno je kako tresemo vlastitu praπinu i pred kim je diæemo. ©to Êe ostati za nama? Tragovi u praπini ili kameni kriæ isklesan u srcima ljubavi?

OBRATITE SE I VJERUJTE EVANĐELJUIsus nam je dao primjer ljubavi. Na Posljednjoj veËeri ostavio nam je divan spomen i opruku ljubavi, da to Ëinimo njemu na spomen.Isus nije iπao u javnog biljeænika da zapiπe svoju oporuku, a nije ni tintu troπio. Ono πto je pisao po pijesku davno se izbrisalo, ali sve πto je napisao krvlju - ostalo je saËuvano do danas.Veronikin rubac i Sveto platno sveti su tragovi Isusove muke. Neizbrisivi su tra-govi ljubavi, zapisani nerazjaπnjenom tehnikom, koju tek vjerom moæemo donekle dokuËiti. Znanstvenicima iza-zov, umjetnicima na divljenje. Onaj koji voli, u trenutku najveÊe boli opraπta i moli Oca da oprosti njegovim zlostav-ljaËima. Onaj koji nas beskrajno voli, ostavlja sebe æiva i sveta meu nama u

sve dane do svrπetka svijeta. U oporuci ljubavi ostavlja Ljubav.Svi moji dragi pokojni dio su mene. Svi naπi dragi pokojni dio su nas, njihova ljubav je dio nas i ostaje s nama do kraja svijeta. Ljubav nikad ne prestaje, ona æivi. Naπ Bog je æivi Bog. On ne umire ni onda kada kao Ëovjek, osramoÊen i razapet izmeu dvojice raz-bojnika, umre na kriæu. Samo neprepo-znati Bog umire za Ëovjeka. Bog ne umire. Bog je ljubav! Ljubav koja ne umire, ljubav koja oslobaa za æivot, lju-bav koja ostaje i nakon groba i nikada ne postane mora. Za mrvu takve ljubavi isplati se æivjeti i æivot dati bez pitanja, πto Êe ostati za nama. Tko ljubi, ne pita πto Êe ostati za njim. Taj se trudi za æivota da svaki trenutak oboji bojama ljubavi i oslobodi se ovozemaljskih okova za vjeËnost. Tko voli, moli, moli za sebe i sve one koje voli. Tko voli, moli i za one koje ne voli.

ISUSOV GROB OSTAO JE PRAZANMoj Bog je æivi Bog! Uskrsnuo je! On ispuni svako srce koje mu se velikoduπno otvori. Nema toga kamena koji ne moæe odvaliti. Nema toga groba u kojemu Êe Bog ostati zatvoren. Tri duga, muËna i teπka dana. Vrijeme iπËekivanja i vrijeme plakanja, vrijeme Ëeænje za vjeËnim susretom.Moj Isuse, olakπaj vrijeme πutnje i iπËekivanja. Zamiriπi dahom ljubavi u mom srcu i odvali kamen smutnji, prije-kora i obzira. Raπiri moje ruke, otvori moje srce da zapjeva iz sve snage: Volim te! Volim tebe, Krista, Boga æivoga, i æelim te slaviti i ovog Uskrsa. Amen, aleluja.Danijela DE MICHELI VITTURI

MARIJA 4 2012.indd 19 3/19/12 6:20 PM

140 - ”MARIJA” 4/2012.

U ”Mariji” br. 10/2011., na str. 300-301, predstavili smo najstariju moli-tvu Gospi. Meutim, koja je najstarija hrvatska molitva Gospi? Neki stru-Ënjaci tvrde da je to ona s Kijevskih listiÊa: Zaπtiti Gospodi, rabi svoje mirnimi zapovidmi, i upravjuÊes v zastuplenie blaæenei Marii, i ot vseh supostat naπih stvori ny bez peËali. Gos poda radi naπego... (daljnji tekst nedostaje.). Na danaπnjemu hrvat-skom jeziku ona bi glasila: ©titi, Gospodine, sluge svoje miroljubivim odredbama i nas koji se pouzdaje-mo u zagovor blaæene Marije, uËini sigurnim pred svim naπim neprijate-ljima. Po Gospodinu naπemu...Ako pomnjivo proËitamo, primijetit Êemo da se molitelj obraÊa Gospodi-nu da ”πtiti” svoje ”sluge” koji se ”pouzdaju u zagovor blaæene Marije” i ”uËini ih sigurnima” pred svim nji-hovim ”neprijateljima”. Ne obraÊa se Gospi, nego spominje pouzdanje u njezin zagovor. Stoga bi bilo isprav-ni je reÊi da je to najstarija dosad poznata hrvatska molitva u kojoj se spominje Gospin zagovor. Vjeroja tno se radi o zajedniËkoj molitvi, koja se upotrebljavala u bogosluæju. Svaka takva molitva, kako nekoÊ tako i danas, upravlja se Gospodinu Bogu, po Isusu Kristu u Duhu Sve tom. Pritom nije iskljuËen spomen na zajedniπtvo svetih u kojem bl. Djevica Marija i sveci preporuËuju Bogu molitve Crkve na putu.

KIJEVSKI LISTIĆIMolitva Zaπtiti Gospodi jedan je od najstarijih glagoljskih tekstova koji su nastali na hrvatskim prostorima i

saË u vani do naπih dana. Napisana je u 12. st. glagoljskim pismom i starim hrvats kim jezikom kojim se onda govorilo, πto odaju i znakovi c i z koji su upotrijebljeni mjes-to staroslavenskih πt i æd. Zapisana je na 1. str. dijela srednjovjekovnog sakramen-tara (lat. sacramentarium), lako pre no sive bo go sluæne knjige poput obrednika, koja sa dræi molitve koje izgovara pre d voditelj sve tih Ëina kod oltara ili sjediπta, a redo vi-to ju je posjedovala svaka crkva. BuduÊi da se taj sakramentar Ëuva u Aka demiji na uka u Kijevu, ukrajinskomu gla vnom gradu, nazivaju ga Kijevskim listi Êima. Ra di se zapravo o 7 pergamentskih listo-va, koji potjeËu iz 10. stoljeÊa, a prona e ni su u Jeruzalemu i prvi put objavljeni g. 1874. u Kijevu.

BOGOSLUŽNE KNJIGEIako ih je imala svaka crkva, bogosluænih knjiga veoma je malo saËuvano. Moæemo ih naÊi po razliËitim europskim knjiænicama, a unutar hrvatskih gradskih zidina viπe ih je saËuvano na latinskomu, negoli na hrvatskom jeziku. Njihovo podri-jetlo i sadræaj odaju vjerski osjeÊaj i pogle-de vjernika u doba u kojemu su nastajale i bile zapisivane. One su svjedoËanstvo i o vjerskim strujanjima i o inozemnim utjeca-jima na kasniji razvitak i produbljivanje vjerskih osjeÊaja domaÊih krπÊana.U doba smrti slavenskog apostola sv. Me todija (+885.) postojala je cijela zbirka rane slavenske knjiæevnosti: evanelistar, psaltir, apostol, izabrani oficiji, sluæbe, homilijar, euhologij s tekstovima za bogo-sluæje i dijeljenje svetih sakramenata, ob rednik... Jesu li hrvatske crkve imale sve te bogosluæne knjige u vrijeme dospjeÊa Êirilometodske pismenosti u Hrvatsku? Vjerojatno jesu, ali ih je saËuva-

Koja je najstarija hrvats

MARIJA 4 2012.indd 20 3/19/12 6:20 PM

”MARIJA” 4/2012. - 141

no vrlo malo, a i to πto je saËuvano iz kasnijeg je razdoblja, izmeu 11. i 13. stoljeÊa. No neke tragove nalazimo i u mlaim hrvatsko-glagoljskim spomenici-ma 14. i 15. stoljeÊa. Najstariji saËuvan dio sakramentara rimsko-slavenskog obreda jesu spomenuti Kijevski listiÊi s molitvom Zaπtiti Gospodi.

SADRŽAJ MOLITVEKoji je sadræaj molitve? Usred svojih æivotnih poteπkoÊa i protivπtina, krπÊanska zajednica obraÊa se Bogu za zaπtitu i providnosno vodstvo. Svjesna je kako je sudbina njezina i Ëitavoga svijeta u Boæjim rukama.

Spominje se zatim i pouzdanje u Go spin zagovor. Majka Isusova, naime, u Kani Galilejskoj iziπla je u susret zaruËnicima koji su se naπli u nevo lji. Molitelj vjeruje da ona jedna-ko ta ko pritjeËe u pomoÊ i onima koji se pouzdavaju u njezin zagovor. Is po vijeda time vjeru u opÊinstvo sve tih, zajednicu u kojoj vjernici mo le jedni za druge. Crkva koja je na putu, ima pouzdanja u svoje Ëla nove koji Boga veÊ gledaju licem u lice, pa im se zato i preporuËuje.Na kraju se moli za sigurnost ”pred svim neprijateljima”. O komu je za pravo rijeË? Na prvi mah moglo bi se pomisliti da se radi o protivnici-ma slavenskog bogosluæja, koji su na crkvenim saborima u Splitu doni jeli odredbe koje mu nisu bile sklo ne. BuduÊi da dalmatinski biskupi nisu bili takvi protivnici glagoljaπ kog bogosluæja kako bi se moglo pre-tpostaviti, prije bi mogla biti ri jeË o proπnji za zaπtitu Crkve i naroda Hrvata od neprijatelja opÊenito u ono doba. Hrvatski kralj Dmitar Zvo-nimir umro je, naime, g. 1089. bez nasljednika, pa je pravo na hr va tsko prijestolje traæio ugarski kralj, brat njegove udovice Jelene Lijepe. Krajem 11. st. dio Hrvatske zauzeli su Ugri, a dio MleËani. Bosna i dijelo-vi juæne Hrvatske pali su pod bizant-sku vlast... Stoga se u molitvi Zaπtiti Gospodi vjerojatno misli na neprija-telje opÊenito koji su u ono doba ugroæavali narod i domovinu Hrvata, koje neka Gospodin, po Gospinu zagovoru, πtiti svojim ”miroljubivim odredbama”...P. LUBINA

ska marijanska molitva?

MARIJA 4 2012.indd 21 3/19/12 6:20 PM

r a z g o v a r a l i s m o

142 - ”MARIJA” 4/2012.

BuduÊi da su brojne crkve u Dalmaciji posveÊene bl. Djevici Mariji i imaju znaËaj svetiπta, u koja vjernici dolaze na zavjet, traæiti ili zahvaliti Gospi za pri-mljenu milost. Uz neke od tih crkava s Gospinim kipom ili slikom na oltaru vezane su i predaje o njihovoj izgradnji, πto je bio povod za razgovor s etnologi-njom gom Dinkom AlaupoviÊ Gjeldum, koja je istraæivala te predaje, zavjetne darove i prinose bl. Djevici Mariji.- Odakle ta ljubav?- Oduvijek me zanimao Ëovjek i vaænost koju je ukazivao πtovanju Gospe. O crkvi u Vrpolju kraj ©ibenika jedna vjer-nica je kazivala: - Di je oltar bila je mala komora, stablo sliËno masli-ni, u kojoj je Ëobanica, ËuvajuÊi ovce, naπla πkvadar. Kazala je ÊaÊi i materi, a oni æupniku. Æupnik je okupio seljane i u procesiji su prenijeli Gospin πkvadar u crkvu sv. Ante. Sutradan, kad je æupnik doπao u crkvu, nije ga naπao. Naπli su ga opet u komori. Na tom su mjestu izgradili crkvu, za gradnju su donosili stine iz obliænjeg brda na liguram koje su vukli voli.A Gospe od Prizidnice na »iovo, prema predaji,

doplivala je iz GrËke i, da se spasi, penjala se uz hridi na kojima se i danas vide njezini prsti. Tu iznad mora joj sagradiπe crkvu.- Predaja o Gospi od Zdravlja?- U 18. st. kuga je harala po Dalmaciji. Dobrani u Splitu dobavili su Gospinu sliku da ih Bog po njezinu zagovoru oslobodi toga straπna biËa-kuge. Gospi u Ëast spjevana je i pjesma:Kad je kuga zor ËinilaNaokolo svud mreÊiK Dobrom nije pristupilaNa Dobrom tu stojeÊiI zato se ti nazivaπGospa Zdravlja dobrostivaJer ga bolnim ti darivaπKako majka milostiva.Ni Varoπani nisu ostali nezahvalni svojoj PomoÊnici. U znak zahvale skovaπe dvije krune od suhog zlata i postaviπe na glavu Djevice i DjetiÊa.

Dio zavjetne

baštine

Zavjetna slika u riznici crkve Gospe od Anela u OrebiÊu (ex-voto)

MARIJA 4 2012.indd 22 3/19/12 6:20 PM

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 4/2012. - 143

Za kolere g. 1836. utjeËu se Dobrani Gospi od Zdravlja i na oltar joj stavljaju zavjetne darove: jedno zlatno srce darovaπe blaæenoj Djevici, a drugo DjetiÊu, a g. 1885. darovaπe joj prekra-sne nauπnice s biserima. Kad je g. 1822. podignut Gospin oltar, uprava samosta-na dade uËiniti srce od srebra.- Selo-grad? ©to se prinosi?- Diljem Dalmacije prinose se razliËiti darovi Gospi, od koje vjernici traæe milost ili joj zahvaljuju za veÊ primlje-nu. NajËeπÊe je to molba za zdravlje, i to za pojedine dijelove tijela ili opÊenito za zdravlje molioca ili nekoga njemu bliskoga. U nekim crkvama i danas se Ëuvaju zavjetne ploËice koje prikazuju oËi, glavu, ruke, noge, uπi, zub, grudi, stomak, srce, pluÊa, bubre-ge, dijete u povoju, muπkarca, æenu u kleËeÊem poloæaju...Zavjetni darovi koji se prilaæu Gospi jesu i razliËiti nakiti, i to u gradu veÊinom zlatni, s poludragim i dragim kamenjem, biserima, a u seoskim crkva-ma dalmatinskog zalea nakit je srebrni ili od nekih legura sa staklenim kamenËiÊima, razliËiti erdani od srebr-nog novca veÊinom austrougarskog, ali i s turskim sitnim novËiÊima - akËama, od staklenih bobica, razne ukrasne kopËe. A krune koje su izraivali grad-ski zlatari nalazimo i po gradskim i seo-skim crkvama.- ©to su darivali muπkarci?- Muπkarci su darivali toke, skupocjen ukras muπkog kroæeta, prstenje i drugo. Narodna pjesma govori o Radojici, zarobljeniku u turskoj tamnici. Utjecao se Gospi VrpoljaËkoj koja mu je usliπala molbe - spasila ga od tamnovanja. Za iskazanu milost ostavio je Gospi svoje

teπke bukagije - okove na nogama utamniËenika.- Zahvalni za pomoÊ u borbi protiv Turaka. Posvetiπe Gospi crkve?- Vrgorac se g. 1519. spominje kao tur-ski grad, a pod gradom podiæe se za turske vlade danaπnja varoπ Vrgorac. Uz pomoÊ zaostroπkih franjevaca varoπ g. 1690. bi oteta Turcima, fratri dæamiju pretvoriπe u crkvu bl. Gospe. Predaja veli da je serdar Rade (Mijo) MiletiÊ na izloæbi u Mlecima vidio tri slike i onu istoËnjaËku Gospu kupi. U narodu se pripovijeda o pokorniku fra Ivanu Raosu (+1839.), da mu se Gospa prika-zala u slici kao æiva, te da je DjetiÊa, koga dræi u naruËju, premjestila s ruke na ruku, dok je pred njom slavio misu. Nakon tog dogaaja, fra Ivan je narod savjetovao da ne traæi drugamo Ëudotvorne Gospe, kad je ima u Vrgorcu. U narodu se priËa da ta slika Gospina mijenja boju lica.- Marija stavlja i pomorce na ispit?- U Primorju mornari i ribari πtuju Gospu. Njihovi darovi: komadi brodskih konopa, puπke, bokobrani, slike s prika-zom broda u oluji, a u kutu s Gospinim likom, makete brodova (jedrenjak, gaje-ta, brik), te srebrne ex-voto u obliku broda, ribe i drugo, svjedoci su oluja i borbi koje su doæivljavali na moru. Votivi su gradivo koje priËa o naËinu uzvraÊanja votanta na æivotne tegobe i ljudsku osamljenost u teπkim trenucima kad se izravno obraÊa Nadnaravnom s molbom, pa ako mu je usliπa on mu zahvaljuje, a ta zahvala kao i molba su materijalizirane.Ovo je samo djeliÊak bogatstva zavjetne baπtine Gospi u Hrvata... Dragica ZELJKO SELAK

MARIJA 4 2012.indd 23 3/19/12 6:20 PM

m o j a d j e c a i j a

144 - ”MARIJA” 4/2012.

Kad su me nedaÊe ovoga svijeta priko-vale za tlo, kad nije bilo druge do pogled uprijeti u kriæ i πapnuti: Smiluj se meni, Gospodine, smiluj se! - probu-dim se jedno jutro, a ono mir i tiπina. Sve moje boli i tuge nestadoπe. Tada joπ ËvrπÊe zagrlim svoj kriæ i Tebe na njemu! Zahvalim Majci za koju znam da je srce njezino bilo uz mene te molilo i zahvaljivalo. Baπ u jedno takvo jutro imam sreÊu pogledam se u ogledalo i kaæem za sebe:- Boæe, kakva li sam?!- Ostarjela si preko noÊi! - odgovori Romeo.- Nije, kako joj to moæeπ reÊi?! - pobu-ne se djeca.Romeo se smijeπi, nije me htio uvrijedi-ti. Dotuklo je njega kao i mene. Eto, bio je iskren. Ispravio bi se, ali ne moæe. I dok tako sjekira visi meu nama, dolazi netko koga odavno nisam vidjela. Jedva da je prepoznajem, osim πto je pod oklopom πminke i u marki-cama - sva je nekako drukËija. Ona jest, a opet kao da ona nije. Jedino je glas potvruje.- Gledaj me! - uzima me u zagrljaj pa za ruku pa je primiËe obrazima, grudi-ma, bedrima...- ©to ti je? Zar si poludjela?! Ti nisi nor-malna! - trgnem ruku.- »vrsto, a? - klikÊe.Dok ja hvatam zrak od zaprepaπtenja, ona se navila:- Gledaj pa se divi!

Ne ostavlja mi vremena za komentar, okreÊe se ispred Romea:- ©to ti kaæeπ, a?Zbog onoga od jutros on Êe osorno:- Imam ja svoju æenu.Prija je nastavila brbljati kako nema vre-mena, kako je u prolazu, kako obilazi sve prijateljice, doπla se samo pokazati.Kad su se za njom zatvorila vrata, joπ jednom sam stala pred ogledalo. Izgledala sam sama sebi joπ starija i ruænija. Da me barem malkicu utjeπe, otiπla sam pred djecu:- Nas dvije smo roene istoga dana, istog mjeseca, iste godine!- Ti njoj izgledaπ kao baba! - doπlo je od Emanuele.Nije mi bilo pravo to Ëuti. Ne æelim skrivati svoje godine. Ne æelim izgledati kao curica, ne æelim biti ono πto nisam, ali ne æelim ni svojoj prijateljici biti baka! Zato sam je paæljivo sasluπala kako je doπla do svoga lijepog ”looka”. Kad mi je postala jasna bol koju je pri-tom podnijela i novac koji je za to u sebe sasula - zahvalila sam Bogu na svakoj svojoj bori. Ali sam onako, toboæe usput, napomenula Romeu da Êe nam uskoro godiπnjica braka, pa bi bilo lijepo da ”odrijeπi kesu”, digne kre-dit i poπalje suprugu na uljepπavanje. Malo promjena, malo zatezanja, malo peglanja... Kao i obiËno, prokomentirao je on to na svoj naËin:- Moæe li se jezik ispeglati, da iz njega izie sve ono zloËesto i nevaljalo?! Onda se uozbiljio i nastavio:- Nisi to, valjda, ozbiljno mislila?- Rekao si da sam ostarjela!- Tko? Ja? Ti tako o meni!? Ja to ne bih nikad ni pomislio, kamoli rekao! Ti si za mene...

To je Uskrs

MARIJA 4 2012.indd 24 3/19/12 6:20 PM

Prekinuo nas je djeËji plaË. Jedno je dijete zapomagalo na sav glas:- Bakooo...- Ne zovi moju æenu bako! - viknuo je Romeo i gledao ga.Oboje smo na to prasnuli u smijeh. UnuËe mi je zatim dojurilo u zagrljaj.- Ne otimaj moju æenu! - zaprijetio je Romeo kroza smijeh, a onda dodao:- Doi, stara moja, da te zagrlim! Ostario sam i ja, pa πto!? Ljudski je ostarjeti! Bog je ostavio da se jedni raaju, drugi rastu, æene se i udaju, a treÊi s godinama stare i pomalo odlaze s ovoga svijeta... Takav je ljudski æivot! Tu niπta ne moæemo izmijeniti. Onaj je napisao cijelu knjigu i stavio joj naslov Lijepo je biti star! Glavno je da smo mi zajedno i da se volimo! - Doite! Gledajte ih! Malo prije su se karali, a sad se grle! ©to je to!? - upire u nas prstom Emanuela i zove drugu djecu da nas vide.- To je Uskrs! - kliËe Romeo!Uskrs je blagdan koji nam podiæe krila i svima kao da dovikuje: Hrabro, napri-jed! Ne posustaj! Ne daj se umoriti! Nikad ne reci: ”Ne mogu!”, ”Tko Êe to?!”, ”Ja sam se umorio!”, ”Upao sam u depresiju!”, ”Zahvatila me nekakva maloduπnost!”...- S Bogom se sve moæe! Bog nas Ëisti od naπih grijeha i opaËina, od svih zala.Majko draga, moli i zagovaraj za nas! Hvala ti na naπim godinama i na naπim staraËkim borama.Jedno od djece napominje:- Pomozi da sebe ispeglamo iznutra, u dubini svojih duπa i srdaca, da Ëitavim svojim biÊem zablistamo poput Tebe! To je Uskrs!R. T.

m o j a d j e c a i j a

UskrsTama

Velikog petka;Golgota,

Strahota,Pietà

SvjetloSvete nedjelje;

Marija,Glorija,Aleluja!

Zdravko ŠILI

MARIJA 4 2012.indd 25 3/19/12 6:20 PM

n a d o b u d n i m l a d i

146 - ”MARIJA” 4/2012.

U povijesti ËovjeËanstva, ljudi se spomi-nju onih dogaaja i osoba koje su utje-cale na njezin tijek. Mnoπtvo ljudi æivjelo je na zemlji, ali se u povijesnom radu spominju malobrojni, dok za veliku veÊinu gotovo nitko ne zna. Jednako tako, svaki se dan u svakom kutku svi-jeta neπto dogaa, ali su nam vaæni jedi-no oni dogaaji koji su utjecali na uæu ili πiru ljudsku zajednicu.

I NAJUTJECAJNIJI DOGAĐAJNo, zanimljivo je da se u πkolskoj povi-jesti ne prouËava i ne uËi najvaæniji dogaaj, koji je zasigurno najsnaænije utjecao na ljudsku povijest. Spominje se, doduπe, osoba koja je u njegovu srediπtu, ali se sam dogaaj na neki naËin zaobilazi. RijeË je o Isusovu uskrsnuÊu. Uskrs se slavi u nedjelju nakon prvoga proljetnog uπtapa, pa zato njegov nadnevak varira od kraja oæujka do kraja travnja. UskrsnuÊe Isusa iz Nazareta dogaaj je koji je najviπe utje-cao na povijest ËovjeËanstva. Da Isus nije uskrsnuo, ne bi bilo krπÊanstva, ni crkava niti samostana, ne bi se slavio BoæiÊ ni ijedan drugi blagdan, ne bi bilo ni sveÊenika niti redovnika, ne bi bilo ni Marije koju sada Ëitate niti iËega drugo-ga πto spada u krπÊansku baπtinu. A da ne spominjemo utjecaj krπÊanstva na povijest svekolika ËovjeËanstva…

Povijest se ne bavi uskrsnuÊem jer je ono, premda povijesni, ipak puno viπe natpovijesni dogaaj (KKC, 639-647). Povijesni je dogaaj najprije po praznu grobu. „On sam po sebi nije izravan dokaz. Odsutnost Kristova tijela iz groba mogla bi se protumaËiti i drukËi je. UnatoË tome, prazan grob bitni je znak za sve. Kad su ga otkrili, bio je uËenici-ma prvi korak k spoznaji Ëinje nice UskrsnuÊa” (KKC, 640). Nadalje, uskr-snuli Krist ukazivao se 40 dana svojim uËenicima - i po tome je UskrsnuÊe povijesni dogaaj jer postoje povijesni svjedoci koji su Isusa nakon smrti vidjeli æiva, odnosno uskrsnula od mrtvih. Ipak, Isusovo uskrsnuÊe je natpovijesni dogaaj jer „nitko nije bio svjedok oËevi-dac samog dogaaja uskrsnuÊa, i nije-dan ga evanelist ne opisuje” (KKC, 647). Ono, naime, nije isto πto i oæivljavanja - koja je Isus Ëinio za jav-nog djelovanja: Jairova kÊi, mladiÊ iz Naina i Lazar. Svi su ti kasnije opet umrli. Uskr s nuÊe je ulazak u vjeËni æivot, oslobo en od ograniËenosti vre-mena i prostora. Ono je stoga povijesno neprovjerljivo i zato se povjesniËari njime ne bave. Stvarnost je naπe vjere - mi vjerujemo da je Isus treÊi dan po svojoj muci i smrti uskrsnuo od mrtvih, i to na temelju svjedoËanstva njegovih uËenika.

ŠTO USKRSNUĆE ZNAČI NAMAKoje znaËenje Isusovo uskrsnuÊe ima za naπ æivot? Katekizam navodi nekoliko stvari (KKC, 651-655), koje moæemo sve-sti na dvije temeljne. Ponajprije, uskrsnuÊe je potvrda svega πto je Isus govorio i ispunjenje Boæjih obeÊanja iz Staroga zavjeta. U Vjerovanju, koje moli-

I čudesnaborba nasta…

MARIJA 4 2012.indd 26 3/19/12 6:20 PM

”MARIJA” 4/2012. - 147

mo nedjeljom na sv. misi, kaæemo da je Isus „uskrsnuo treÊi dan, po Svetom pismu”, misleÊi pritom na Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, naime, imamo tekstove koji najavljuju Kristovu muku, smrt i uskrsnuÊe, a Novi zavjet sam je po sebi svjedoËanstvo njegova uskrsnuÊa. Ono je, kako rekosmo, potvrda Isusa iz Naza-reta, da je on zaista Krist, Gospo din i Sin Boæji, potvrda svake njegove rijeËi, svega njegova nauka. Stoga je jasno da su Isusove rijeËi upravo po uskrsnuÊu za nas mjerodavne, temeljne, bitne. BuduÊi da je uskrsnuo, Isusov je nauk istina i pravi put u æivot. Tu vjeru potvrujemo i stavom svoga tijela: dok se navijeπta Evanelje u sv. misi, stojimo na nogama ispovijedajuÊi tako svoju vjeru u Isusovo uskrsnuÊe.S druge strane, Isusovo uskrsnuÊe navjeπtaj je i zalog naπeg uskrsnuÊa, koje na neki naËin zapoËinje veÊ ovdje na zemlji. „Postoji dvostruki vidik u

Vazmenom otajstvu: svojom smrÊu Krist nas oslobaa od grijeha, a svojim UskrsnuÊem otvara nam pristup u vjeËni æivot” (KKC, 654). U Poslanici Koloπanima izriËito se kaæe da smo s Kristom suukopani po krπtenju i suuskr-snuli na æivot djece Boæje (Kol 2, 11-13). U svakom krπteniku uskrsnuÊe je na neki naËin veÊ ostvareno jer je po sakra-mentu krπtenja krπtenik pritjelovljen uskrsnulom Kristu. Crkveno vodstvo zato i preporuËuje slavlje krπtenja nedje-ljom, koja je dan uskrsnuÊa. Ta naπa pri-tjelovljenost Kristu treba se vidjeti i u naπem æivotu - valja odbaciti od sebe staroga Ëovjeka s njegovim djelima i odjenuti novoga, na sliku Kristovu (Kol 3, 9-10). Tako æiveÊi jednom Êemo po smrti i mi biti dionici vjeËnoga æivota s uskrsnulim Kristom, koji je izvor i poËe-lo naπega uskrsnuÊa.

POBJEDA PO USKRSNUĆUNa Uskrs se prije navjeπtaja evanelja Ëita ili pjeva tzv. Posljednica, pjesma u kojoj se opisuje susret Marije Magdalena i uskrsnulog Isusa. Jedan stih glasi: „Sa æivotom smrt se sasta i Ëudesna borba nasta: Voa æivih pade tada i æiv æivcat opet vlada.” U toj Ëudesnoj borbi naπ je Spasitelj pobijedio upravo po svom us krsnuÊu. Pred svima nama stoji borba, teπka borba sa svim onim πto nas vodi u smrt: grijeh, loπe navike, Zavodnik - avao, svijet koji æivi suprot-no Evane lju… U svakom trenutku æivotne borbe traæimo pomoÊ od naπega Voe, od Isusa Krista uskrsnulo-ga i æivoga, od Pobjednika nad smrÊu i paklom. BoreÊi se zajedno s njime, pobijedit Êemo i mi u Ëudesnoj borbi te uæivati slavu Boæju u vjeËnosti.Kristian STIPANOVIΔ

n a d o b u d n i m l a d i

MARIJA 4 2012.indd 27 3/19/12 6:20 PM

p r i g o d e

148 - ”MARIJA” 4/2012.

U litanijama nazivamo Mariju ”uzrokom naπe radosti”. »esto se pitam: u Ëemu je i kako Marija uzrok naπe radosti?! Radi se, dakako, o posebnoj radosti koja nadilazi sve ostale... »ovjek je stvoren za radost i za njom neprestano teæi. To je njegov glavni unutarnji napon. »ovjekov æivotni luk uvijek je napet i traæi sretan trenutak - da pogodi i dostigne radost. Lijepo reËe veliki Tin: „Za let si, duπo, stvorena“, a mislim da je pod tim mislio i: „Za radost si, duπo, stvorena“, pogoto-vo njegova tako ranjena duπa kao i duπa svakog Ëovjeka ranjena grijehom i zlom. A Bog nas je stvorio za radost, za sebe, kako svjedoËi sv. Augustin, i kad smo je izgubili, stvorio je plan da nam je vrati.

MARIJA - UZROK NAŠE RADOSTIPovratak radosti zapoËeo je, kad je nova Eva-Marija, u novom raju, u nazaretskoj kuÊi, rekla: „Evo sluæbenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rijeËi“ (Lk 1, 38). To je poËetak, prvo otajstvo radosti, a onda slijede ostala. Marija je glavni pobornik povratka radosti, kako to divno opisuje i tumaËi sv. Bernardo: „Djevice, Ëula si da Êeπ zaËeti i roditi Sina, Ëula si da to neÊe biti po Ëovjeku nego po Duhu Svetom... Aneo oËekuje odgovor... Tebi se pruæa cijena naπega spasenja: ako pristaneπ, odmah Êemo biti osloboeni. Djevice blaæena, to te smjer-no moli rasplakani Adam, s bijednom

svojom djecom izagnanik iz raja, to isto Abraham i David... O tvojim ustima ovisi utjeha jadnika, otkupljenje suæanja, osloboenje osuenika i konaËno spas sve Adamove djece, cijelo-ga tvoga roda... I Marija reËe: Evo sluæbenice Gospodnje, neka mi bude po rijeËi tvojoj...“ Eto, tu je izvor naπe rado-sti. Marija joj je postala izvorom u svom odgovoru Bogu, da doe i da nas spasi!Isus je tako postao „svijeta Razveselitelj“, a Marija „uzrokom naπe radosti“! Ona se prva ispunila radoπÊu: „I obradova se duh moj u Bogu mome Spasitelju“ (Lk 1, 47). I pravo je da se Ona prva obrado-vala, a onda svi mi!

MARIJA - NOSITELJICA RADOSTIUbrzo nakon navjeπtenja Marija postaje nositeljicom radosti. Najprije rodici Elizabeti. „I pohiti Marija u Gorje... Ue

Marija - uzrok našeuskrsne radosti

MARIJA 4 2012.indd 28 3/19/12 6:20 PM

p r i g o d e

”MARIJA” 4/2012. - 149

u Zaharijinu kuÊu i pozdravi Elizabetu. »im Elizabeta zaËu Marijin pozdrav, zaigra joj Ëedo u utrobi. I napuni se Elizabeta Duha Svetoga i povika iz svega glasa: ‘Blagoslovljena ti... Gledaj samo! Tek πto mi do uπiju doprije glas pozdrava tvojega, zaigra mi od radosti Ëedo u utrobi’“ (Lk 1, 39-44). Mali Ivan, joπ neroen, pod srcem majËinim igra od radosti svomu Spasitelju, kojemu Êe put pripraviti... U njemu je zaigralo od rado-sti cijelo ËovjeËanstvo. TumaËeÊi domiπljato tu draæesnu zgodu jedan bibliËar kaæe, da je nova era zapoËela „skokom radosti“ jednog maliπana pod srcem majËinim. Stoga se Novi zavjet i zove - EVAN–ELJE - RADOSNA VIJEST! I, zaokruæujuÊi svoju misao, kaæe, da cjelokupno evanelje moæemo nazvati „PriruËnikom radosti“, u kojemu Isus donosi radost svima. Svim rastuæenima grijehom. Svima okovanima i zasuænjnima zlom, svima koji od postan-ka svijeta uzdiπu dok se ne oslobode. (Usp. Rim 8, 18-27). A tu slobodu i radost donio nam je Krist po Mariji i Marija po Kristu. To je ona blaga vijest koju je nebo podarilo zemlji, temeljno otajstvo spasenja i radosti, koje triput dnevno obznanjujemo zvonima!

U SREDIŠTU USKRSNE RADOSTIEvanelja ne spominju, da se Isus nakon uskrsnuÊa ukazao Majci kao πto se ukazao uËenicima, æenama i mnogim drugima. Meutim, jednoduπna je vjera Crkve, da se Isus najprije ukazao Majci, koja je s njim najviπe trpjela, herojski stajala pod kriæem i prikazala ga kao ærtvu za spasenje svijeta. Svojom supat-njom u muci zasluæila je da bude prva i u uskrsnoj radosti i prva obradovana. Marija je u srediπtu uskrsne radosti i svih

uskrsnih dogaanja. Njoj je Sin s kriæa povjerio ne samo Ivana nego i apostole i sve uËenike. Stoga ih ona kao Majka, nakon πto su se zbog πoka Velikog petka razbjeæali, okuplja i dræi na okupu. S njima moli i Ëeka obeÊa nog Duha. „Svi oni bijahu jednoduπno posto-jani u molitvi sa æenama, i Mari jom, majkom Isusovom, i braÊom njegovom“ (Dj 1,14). Nakon Duhova, ro e ndana Crkve, Marija ulazi u nebesku radost, ali nastavlja svoju ulogu nosite ljice radosti kroz svu povijet Crkve do kraja svijeta. Ona iz nebeske radosti majËinski ljubi Crkvu, prati je i pomaæe na putu prema nebeskoj Domovini.

USKRSNO RADOVANJE S MARIJOMCrkva je od poËetka prepoznala i vred-novala Marijinu ulogu u vazmenom otajstvu, koje blista kao vrhunac crkve-ne godine. Stoga je dala vaæno mjesto njezinu πtovanju u korizmenom i uskr-snom vremenu, bilo kao Gospe Æalosne bilo kao Gospe Radosne-Uskrsne. Novi liturgijski propisi sveli su πtovanje Gospe Æalosne samo na blagdan, 15. rujna, no poboænost naπega puka prema Gospi Æalosnoj nemoguÊe je sve-sti samo na jedan dan, pa je Ëasti i kroz korizmu, jer s „Kristom Spasom svoga puka, ispila je kaleæ muka“! Gospinoj uskrsnoj radosti Crkva je spje-vala veliËanstven himan: „Kraljice neba, raduj se!“, koji i nad grobovima odjekuje kao Kristova uskrsna pobjeda. Ta veliËanstvena pjesma dopire do neba. Nakon korizmenog umora i radosno proslavljena Uskrsa, krπÊani hodoËaste u Marijina svetiπta, da s njome nastave svoje uskrsno radovanje i pjevanje na putu prema vjeËnosti.Maksimilijan HERCEG

MARIJA 4 2012.indd 29 3/19/12 6:20 PM

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

150 - ”MARIJA” 4/2012.

Nedjelja Dobrog pastira prigoda je za razmiπljanje o duhovnim zvanjima, da za njih na poseban naËin molimo i radi-mo. Svi smo, naime, za duhovna zvanja odgovorni, a nikad ih previπe. Ovdje donosimo kratka razmatranja koja mogu posluæiti kao uvod u slavna otaj-stva krunice.

1. ISUSOVO USKRSNUĆEUto doe i ©imun Petar koji je iπao za njim i ue u grob. Ugleda povoje gdje leæe i ubrus koji bijaπe na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose savi-jen na jednom mjestu. Tada ue i onaj drugi uËenik koji prvi stiæe na grob i vidje i povjerova. (Iv 20, 6-8)

Isusovo uskrsnuÊe temelj je krπÊanske vjere. Ako Isus nije uskrsnuo, naπ æivot zavrπava s grobom i nemamo se Ëemu nadati, nemamo πto oËekivati. Da se uvjere da je uskrsnuo, apostoli su poæurili na grob, vidjeti πto se dogodilo s Isusom kojega su prije tri dana pokopali.

MaterijalistiËki nazor na æivot i svijet zauzima meu nama sve viπe maha. Viπe nego ikad, treba nam svjedoka Isusova uskrsnuÊa koji Êe i u naπe dane pokazivati da je Isus æiv i s nama na putu.

Molimo za sve koji kaæu da su krπÊani: da dostojno krπÊanskog imena i æive, te tako svojim æivotom svjedoËe da je Uskrsnuli i danas æiv i da ga svi mogu susresti u nama i meu nama.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

2. ISUSOVO UZAŠAŠĆEI Gospodin Isus, poπto im to reËe, bude uzet na nebo i sjede zdesna Bogu. Oni pak odoπe i propovijedahu, a Gospodin suraivaπe i utvrivaπe RijeË popratnim znakovima. (Mk 16, 19-20)

Nakon πto je izvrπio svoje poslanje na zemlji, Isus je otiπao u nebesku slavu, pripraviti nam mjesto. UËenike je osta-vio, da nastave njegovo djelo: ”Poite po svem svijetu, propovijedajte evan-elje svemu stvorenju” (Mk 16, 15-16).

Hrvatskom narodu i domovini danas su potrebniji nego ikad mladiÊi i djevojke, koji Êe izabrati sveÊeniËki i redovniËki poziv, kako bi svoju braÊu i sestre uËvrπÊivali u vjeri te pronosili Radosnu vijest diljem svijeta.

Molimo za velikoduπne mladiÊe i djevoj-ke koje Isus danas zove: da u buci svag-danjeg æivota mogu Ëuti i prepoznati njegov glas, odazvati se njegovu pozivu i staviti mu se u sluæbu.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

3. ISUS DARUJE DUHAKad napokon doe Pedeseti dan, svi bijahu skupljeni na istom mjestu. Tad iznenada doe neka huka s neba, kao kad puπe silan vjetar, da ispuni svu kuÊu u kojoj su boravili. I ukazaπe im se jezici kao od plamena, i razdijeliπe se te nad svakog od njih sie po jedan. (Dj 2, 1-3)

Nakon sramotne smrti na kriæu, Isusovi uËenici ostali su zbunjeni. Da i oni ne zavrπe kao i njihov UËitelj, u strahu od Æidova zatvorili su se u Dvoranu posljednje veËere i Ëekali snagu odoz-gor, obeÊanog Duha.

Predvodnici naroda Boæjega i u naπe doba izloæeni su brojnim zamkama.

Za dar zvanih

MARIJA 4 2012.indd 30 3/19/12 6:20 PM

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 4/2012. - 151

Mediji im traæe dlaku u jajetu kako bi ih ozloglasili, politiËari ih nastoje prido-biti kako bi se lakπe domogli vlasti, nazovivjernici radi najmanje sitnice okreÊu im lea...

Molimo za one koji su odazvali na Isusov poziv i revno rade u njegovu vinogradu: da u svagdanjemu misnom slavlju i u trenucima molitve i sabranosti pronalaze snagu kako bi do kraja mogli izdræati vjerni Isusu.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

4. MARIJINO UZNESENJETada Marija reËe: ”VeliËa duπa moja Go spodina, klikÊe duh moj u Bogu, mo me Spasitelju, πto pogleda na neznatnost sluæbenice svoje: odsad Êe me, evo, svi naraπtaji zvati blaæenom...” (Lk 1, 46-48)

Nakon tijeka ovozemaljskog æivota, Majka Isusova s duπom i tijelom uzne-sena je u nebesku slavu. Bilo je dostoj-no i pravedno da ona, koja je u stopu slijedila svoga Sina i ostala mu vjerna sve do pod kriæ, bude s njime zajedno u nebu i proslavljena.

Za nebom svi mi Ëeznemo. Tà Bog nas je za svoju slavu i stvorio! No, kad treba zasukati rukave i raditi kako bismo u slavu koju nam je Isus otiπao pripraviti dospjeli, kao da nam je svima teπko.

Molimo za one koji su ostavili sve πto su imali i za Isusom poπli, te se u sjemeniπtima i samostanima spremaju za rad na njivi Gospodnjoj: da odvaæno nastave svoj hod za Isusom i u njegovoj Majci nau ohrabrenje kad crv sumnje poËne gristi ispravnost njihovih odluka.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

5. MARIJINO KRUNJENJENa nebu se pojavi veliËanstven znak: Æena obuËena u sunce, mjesec pod nje-zinim nogama, a na glavi joj vijenac od dvanaest zvijezda. Bila je trudna i ”vikala je u bolovima” i mukama ”raanja”. (Otk 12, 1-2)

Usprkos svim teπkoÊama na koje je nai-lazila, Majka Isusova u vjeri je ustrajala do kraja i nije se dala pokolebati, pa vje-rujemo ne samo da je duπom i tije lom uznesena na nebo nego i da je on dje okrunjena za Kraljicu svih stvorova.

”©to oko nije vidjelo i uho nije Ëulo, i u srce ËovjeËje nije uπlo, to je Bog pripra-vio onima koji ga ljube” (1 Kor 2, 9). Te rijeËi ohrabrenje su nam da ne posusta-nemo na Boæjem putu kad se umorimo, kad nas zahvati maloduπnost, kad poËnemo sumnjati...

Molimo za sve koji su nam navjeπÊivali Radosnu vijest, pouËavali nas u vjeri, posveÊivali nas svetim sakramentima, a otiπli su s ovog svijeta: udijeli im æivot u zajednici svojih svetih i odabranih.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

KAJO

MARIJA 4 2012.indd 31 3/19/12 6:20 PM

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

152 - ”MARIJA” 4/2012.

Pribliæavalo se vrijeme muke. Isus je Ëesto govorio svojima kako ide u Jeruzalem i kako Êe biti predan farize-jima i pismoznancima: da ga uhvate, izrugaju, izbiËuju i usmrte. Spominjao je i naËin na koji Êe to uËiniti: ”Kao πto je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako mora biti podignut Sin »ovjeËji, da svatko tko vjeruje u njega ima æivot vjeËni” (Iv 3, 14-16). Ako je drugima govorio o muci i smrti, zar nije to priopÊio i svojoj Majci? Ona je slutila da se pribliæava njegov odla-zak s ovoga svijeta. Znala je po Izaijinu proroËanstvu πto ga Ëeka, spremala se molitvom, da je osnaæi u vjeri i vjernosti, da ne kolne kad doe ”ura smrtne muke”.Spremala mu je odjeÊu za slavni ula-zak u Jeruzalem i znala je kako je doËekan: kao kralj Izraelov. Znala je za dane kada se u Betaniji opraπtao sa voljenima i πto im je sve preporuËivao. Morala je nazoËiti oproπtaju s aposotli-ma u dvorani Posljednje veËere, znajuÊi da Êe nakon sveËane veËere uslijediti gozba Novoga zavjeta, kada Êe On svojima predati za hranu svoje Tijelo i Krv - na vjeËni spomen.”Novu vam zapovijed dajem: Ljubite jedan drugoga, kao πto sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga. Ako imadnete ljubavi jedan prema drugo-me, po tom Êe svi upoznati da ste moji uËenici” (Iv 13, 34-36).

”... Ako me tko ljubi, dræat Êe moju rijeË, i moj Êe ga Otac ljubiti; k njemu Êemo doÊi i kod njega se nastaniti...” (Iv 14, 23). I ponavlja im: ”Ostanite u mojoj ljubavi!” (Iv 15, 9).Zbog te ljubavi i za nju on je podnio tolike muke i smrt, jer je to preobraæena ljubav, oËiπÊena od svake oholosti i samoljublja. Ta je ljubav cije-na æivota i za drugoga se velikoduπno predaje i umire. Takvu ljubav prva je pokazala njegova Mati, koju je sam Bog pridruæio muci njegovoj, da bude suradnica u otkupljenju, da s njime podijeli sve smrtne boli. Da stoji uspravna uz njegov kriæ. Osnaæio ju je za smrtnu muku, za ljubav - do kraja.”Æelim, o Æalosna Gospo, stajati blizu tebe podno kriæa, da bih ojaËao svoj duh gorkim suzama, dovrπio svoju ærtvu s tojim muËeniπtvom, okrijepio svoje srce tvojom osamljenoπÊu, ljubio svog i tvog Boga ærtvovanjem Ëitavoga svog biÊa” (sv. Mihovil Pro, Gospi Æalosnoj). A oni koji æele istinski slije-diti Krista, moraju s njime i sa Æalosnom Majkom trpjeti i svojom mukom i smrÊu sudjelovati u djelu otkupljenja drugih duπa, kao πto moli i Edita Stein, sv. Benedikta od Kriæa:”One koje si izabrala kao pratnju, koji Êe nekad stajati oko tvoga prijestoljaoni moraju s tobom pod kriæem stajati,moraju krvlju srca puna gorkih bolizavrijediti dragocjenih duπa blaæenstvokoje im je Sin Boæji ostavio u nasljed-stvo” (S Marijom pod kriæem).Molimo Duha Svetoga da nam dade sna-ge da moæemo s Isusom i Marijom rado trpjeti u djelu otkupljenja, da ne bude cijena njegove Krvi uzalud prolivena.s. Marija OD PRESVETOG SRCA

Osnažio ju je za ljubav

MARIJA 4 2012.indd 32 3/19/12 6:20 PM

Baš kao MarijaU zagrebaËkomu mirovnom domu sv. Josipa stanuje jedna vedra, polet-na, radosna baka Slavica. Ima 86 godina. Doπla je iz NjemaËke, a zagorske je krvi. Imala je teæak æivot. Trbuhom za kruhom otiπla je u tui svijet, nauËila marljivo raditi na odgovornim mjestima i stekla hra-brost za organizirani rad, jer je osta-la sama s jednim djetetom.Bez hodalice i πtapa ona svuda stig-ne. Baπ kao Marija æurno u planinski kraj rodici Elizabeti. Tako ju moæeπ vidjeti kako hita da bi sve stigla oba-viti, πto su je molile nepokretne ba ke u domu, da im donese neke lije kove iz ljekarne, pa usput, s trænice, πto treba. Neki dan dolazi hitna. Ona se brzo pojavi na vratima. - Zar te vozi hitna u bolnicu?- Ma ne mene, nego naπa jedna baka ide na pregled. Pala je, pa idem s njom u pratnji.- Sve je to dobro, ali me zanima, koja te to snaga tjera da pomaæeπ svako-me tko treba tvoju pomoÊ!?- E, draga moja, to je Boæja snaga koju mi on daje preko naπe majke Marije! Kad naπa HodoËasniËka Gospa doe u moj dom, ne puπtam je tako lako. Ostane sa mnom bar dva-tri dana. Ona mi je pomoÊ bila i u mladosti, kad sam bila sama s dje-tetom. Bilo je teπko, ali mi je Milosti puna davala snagu i moÊ s kruni-com u ruci. Zato Êu pomagati dokle god mognem svima koji pomoÊ tre-baju. I radosna sam da mogu biti volonter u domu.Ana VR»EK

”MARIJA” 4/2012. - 153

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

Uskrsna zvonaU tvom druπtvu, Marijolipo mi je stati, oj, presveta Boæja Matisvojom Majkom tebe zvati!

Milosti si punamilosti Êeπ nama dati.

U Uskrsno jutro puno pouzdanja, kad zabruje orguljei Uskrsna zvona,

Ja se pitam gdje je Onaπto stajaπe pod kriæemu boli i jadune gubeÊi nadu!

Vedar duh podari meni, o moj Boæe, da se nadami kad padam!

Marija se smijeπi, ËovjeËe, ne grijeπi, nismo viπe suænji,ne budimo tuæni!

Sakrit se ne moæe, zato reci svima, radosti se mnoæe,æiv si, o moj Boæe!!!

Radujmo se s Marijom uzdignute duπe, iz sveg’ grla zrakomnek’ se zalelujai uskrsna pjesmazahvale i nadeAleluja, aleluja, aleluja…

Vinka TOKIΔ BUROLO

MARIJA 4 2012.indd 33 3/19/12 6:20 PM

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

154 - ”MARIJA” 4/2012.

ZA DOMOVINUU svetiπtu Majke Boæje na Kamenitim vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10

sati moli se krunica za hrvatski narod i Domovinu, a posebno za slobodu

uhiÊenih branitelja.

Kod Gospe Brze pomoćiNadb. M. SrakiÊ pohodio je 14. veljaËe slavonskobrodsku æupu Gospe Brze pomoÊi. Posjetio je brojne ustanove, predvodio misu i susreo se s vjernicima. HodoËasniËki dan 8. oæujka proslavljen je pod geslom Svrni, Odvjetnice naπa, svoje milostive oËi na nas, a glavno slav-lje predvodio je A. MarkiÊ, upravitelj aljmaπkog svetiπta. (BL)

Blagoslovljena kapelaU Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Lipiku biskup A. ©kvor-ËeviÊ predvodio je 14. veljaËe euharistij-sko slavlje i blagoslovio novoureenu kapelu Gospe Lurdske. (IKA)

”Stazom Gospi Sinjskoj”Stipe BoæiÊ, hrvatski alpinist, na Radiju Dalmacija 17. veljaËe 2012. iznio je svoj plan kako, po ugledu na ”Camino Santiago di Compostela” u ©panjolskoj, kani napraviti hodoËasniËku stazu od Solina do Sinja i iz Rame do Sinja. Radit Êe se dvije godine, bit Êe osvijetljena, a i znakovi Êe na njoj biti svijetleÊi. (WF)

Obnova dubrovačke katedraleU Dubrovniku je 17. veljaËe odræan Ok rugli stol o obnovi katedrale. U raspra-vi su sudjelovali predstavnici Konzervator skog odjela, Instituta za povi-jest umjetnosti, Zavoda za obnovu Dubrovnika i pozvani arhitekti, povje-sniËari umjetnosti i konzervatori, a nazoËili su biskup M. UziniÊ i æupnik S. LasiÊ. Izraæena je potreba preureenja katedrale koja Êe ukljuËivati elemente sta-rog oltara. God. 2013. obiljeæit Êe se tri-stota obljetnica posveÊenja (1713. - 2013.) barokne katedrale na koje su se mjestu nalazile veÊ dvije stolne crkve. (IKA)

Odluka za IvanovceVodstvo Hrvatske schönstattske obitelji odluËilo je prihvatiti ponudu zemljiπta u

Ivanovcima za drugo Hrvatsko schönsta-ttsko svetiπte. Uvjete treba dogovoriti i potpisati ugovor. (PS)

Otvorena hodočasnička sezonaU aljmaπkom svetiπtu otvorena je 18. veljaËe hodoËasniËka sezona. TuristiËko-hodoËasniËke ture dobro su osmiπljene i obogaÊene pa su uklopljeni i posjeti –akovu, Vukovaru, a nerijetko i Iloku, tako da se broj hodoËasnika uËetvero-struËio. (IKA)

15 godina Radio MarijeU Zagrebu je 22. veljaËe proslavljena 15. obljetnica Radija Marije. Misno slavlje u ckrvi Bezgr. Srca Marijina predvodio je o. M. MatiÊ, a u toj prigodi bla goslovljen je i medaljon Radija Marije, rad akad. kipara Z. VidoviÊa. (RM)

Uz početak seminaraU Splitu je 28. veljaËe upriliËen susret nadb. M. BariπiÊa s voditeljima i pred-stavnicima molitvenih zajednica, koji su mu uruËili sliku Gospe Guadalupske s potpisima voditeljâ i duhovnikâ molitve-nih zajednica obnove u Duhu Svetomu, kao i dokumentarni film o toj Ëudesnoj slici. (IKA)

Antićevo 2012.Na dan 47. obljetnice smrti sl. Boæjega fra Ante AntiÊa, 4. oæujka, u zagrebaËkoj crkvi Majke Boæje Lurdske, sveËanu euharistiju predvodio je biskup –. HraniÊ. Proslavi je prethodila trodnevna duhovna priprava tijekom koje su mise predvodili vicepostulator fra A. BabiÊ i fra A. Domazet. (IKA)

MARIJA 4 2012.indd 34 3/19/12 6:20 PM

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 4/2012. - 155

Misije nakon više od pola stoljećaU æupi Pohoenja Marijina u Topuskom odræane su od 4. do 11. oæujka puËke misije. Vodili su ih kapucini A. Kukavi ca i J. ©imiÊ, a 10. oæujka pohodio je æupu biskup V. KoπiÊ i predvodio veËernju misu. (IKA)

Novinarska obnova u Voćinu»lanovi Hrv. druπtva katoliËkih novinara sudjelovali su 10. oæujka u korizmenoj duhovnoj obnovi u svetiπtu Gospe VoÊinske. Razmatranje je dræao D. Paviπa, a misno slavlje predvodio biskup A. ©kvorËeviÊ. (GK)

Korizmeni susret roditeljaU Vepricu je 10. oæujka prireen koriz-meni duhovno-pedagoπki susret za rodi-telje gimnazijalaca nadb. klasiËne gimna-zije. Predavanje i kriæni put predvodio je A. Mateljan, a misno slavlje nadb. M. BariπiÊ. (IKA)

Hodočašće u Eufrazijevu baziliku11. oæujka vjernici poreËke biskupije hodoËastili su u Eufrazijevu baziliku, gdje su sudjelovali na pokorniËkom bogosluæju, kriænom putu i misi, koju je predvodio biskup D. Kutleπa. (IKA)

Kod Gospe VoćinskeSudionici godiπnje skupπtine Nacional-nog vijeÊa Papinskih misijskih djela u Poæegi 13. oæujka hodoËastili su u Vo Êin. Biskup S. ©tambuk predvodio je euharistijsko slavlje, a biskup A. ©kvor-Ëe viÊ potom pred likom Gospe VoÊin-ske predvodio malu sluæbu pohvala i molitvu povjere Isusovoj Majci. (IKA)

Predvodio misu za fokolarineFokolarinski pokret ili Djelo Marijino imalo je otvoreni susret s prigodnim programom o obljetnici preminuÊa C. Lubich u Splitu 18. oæujka. Misu je pred-vodio nadb. M. BariπiÊ. (JK)

HRVATSKO NACIONALNO SVETI©TE MAJKE BOÆJE BISTRI»KEM A R I J A B I S T R I C A

15. IV. - Otvorenje hodoËasniËkog ljeta29. IV. - HodoËaπÊe zagreb. sjemeniπtaraca

Svibanjske poboænosti u 18h

1. V. - HodoËaπÊe æupa zagrebaËke Dubrave5. V. - HodoËaπÊe kruniËara7. V. - HodoËaπÊe πportaπa12. V. - HodoËaπÊe Bjelovarsko-kriæ. biskupije13. V. - HodoËaπÊe hrvatske provincije DI19. V. - HodoËaπÊe MV kraljice obitelji20. V. - HodoËaπÊe vatrogasaca26. i 27. V. - Duhovsko hodoËaπÊe

HodoËaπÊe vjernika Srijemske biskupije2. VI. - HodoËaπÊe katoliËkih vjerskih vrtiÊa9. VI. - HodoËaπÊe bolesnika i medic. osoblja23. i 24. VI. - KarlovaËko hodoËaπÊe

HodoËaπÊe svetonedjeljskog dekanata25. VI. - HodoËaπÊe umirovljenika

Krapinsko-zagorske æupanije30. VI. i 1.VII. - Varaædinsko zavjetno hod.8. VII. - Zavjetno Remeta, GraËana i BeπiÊa12. VII. - 20,30h procesija sa svijeÊama i misa13. VII. - Majka Boæja BistriËka15. VII. - Margaretsko hodoËaπÊe28. i 29. VII. - Aninsko hodoËaπÊe3., 4., 5. i 6. VIII. - Boæje lice11., 12. i 15. VIII. - Velika Gospa18. i 19. VIII. - Bartolovsko hodoËaπÊe

HodoËaπÊe SisaËke biskupije2. i 3. IX. - Hod. velikogoriËkog dekanata8. i 9. IX. - Mala Gospa

Zavjetno hodoËaπÊe grada ZagrebaNadbiskupijsko hodoËaπÊe mladih

16. IX. - HodoËaπÊe hrvatske seljaËke stranke29. i 30. IX. - HodoËaπÊe baËkih Hrvata

HodoËaπÊe HZ braËnih vikenda7. X. - Vojno hodoËaπÊe8. X. - HodoËaπÊe baranjskog dekanata13. X. - HodoËaπÊe bosanskih biskupija28. X. - Zahvalnica - HodoË. Druæbe braÊe HZ

Uvijek ste dobrodoπli, ali je dobro dolazak najaviti radi doËeka i programa.

MARIJA 4 2012.indd 35 3/19/12 6:20 PM

a f o r i z m i π a l e

156 - ”MARIJA” 4/2012.

Ne uzbuuje li te niËiji plaË, na kraju Êeπ najvjerojatnije - proplakati.

Novac je ”svemoÊ” koja u susretu sa smrÊu postaje - nemoÊ.

Da bismo nauËili ljubiti, treba ”pro-drijeti kroz nebesa”, inaËe nad pokopanom ljubavlju podiæemo sve to veÊi - grobni humak.

Nebriga za potrebne je - noæ koji do -krajËuje i grobar koji - sahranjuje.

SreÊa je za siromaha kad ”siromaπ tvo u duhu” postane krepost bogatih.

Tko se odluËi za samoubojstvo, taj je veÊ dotuËen od æivota.

Tko se ironiËno smije u lice samoj smrti, taj je - spreman za odlazak.

Nitko tako rado ne sluæi potrebnima kao oni koji su u tijeku æivota - sami bili potrebni.

Ambalaæa nije samo sigurnost sadræaja, nego katkada i skrivanje istine o njemu.

U jednom te istom znaku kriæa dvije poruke - ljudska zloÊa i Boæja ljubav.

Prazan dæep i prazan æeludac uspjeπ-no otvaraju - ”neotvorive” brave.

Toliki piju do pijanstva, jedu do proæ-drljivosti, omamljujuÊi se do ne svi-jesti ”proslavljajuÊi æivot” (sic!), a zapravo - privode ga do kraja.

Izbavitelj je davno doπao, proπao, otiπao, ali i ostao. Tko to nije uoËio - neka hitno ukloni mrenu.

Blagoslov je Boæja prisutnost u Ëovj e -ku, a oËituje se - bogolikoπÊu Ëovjeka.

Ako se u jednakim potrebama odluËujem za onoga koji od mene traæi pomoÊ - velik sam svjedok krπÊanstva.

Stanko RADIΔ

JEZIKNa moru se utapa strani turist i zapo-maæe na sav glas:- Help, help!- Bolje ti je bilo da si nauËio plivati, negoli πto znaπ strane jezike! - s obale Êe domaÊi Ëovjek.

BEZ ŽENSKIH- Ma πto bi naπi muπkarci da im nije danas ovdje æena?- Odgovor je vrlo jednostavan: bilo bi ih, vjerujem, viπe u raju!

IDE U ŠKOLU- Ideπ li u πkolu? - pita susjed malog Marija.- Ne idem ja, nego me roditelji πalju! - ljutito Êe mali.

JABUKE- Dajte mi kilogram jabuka! - policajac Êe u trgovini.- Kojih Êe te: zelenih, crvenih, æutih?- Svejedno, to je za jelo!

- Čemu služi korizmeno vrijeme?- Za čuvanje linije!

MARIJA 4 2012.indd 36 3/19/12 6:20 PM

VJENČIĆ GOSPI LURDSKOJ - Priručni moli-tvenik - Na 48 str. obrasci vjere, dnevne moli-tve, Red mise, ispovijed, molitve u različitim prigodama, marijanska večernja, Gospina krunica s litanijama i pjesme - 10 kn. - Narudžbe: Župni ured, 20345 Staševica.

VENDELIN - Informativni bilten Vicepo stu la-ture - God. XX., br. 20, ožujak 2012. - Gledanje sl. Božjega na redovničko posve-ćenje i njegov zauzeti redovnički život. - Izdavač: Vicepostulatura, Kaptol 9, 10000 Zagreb.

Dinko Aračić - MARIJA U RANOKRŠĆAN-SKOJ LITERATURI - Misli prvih kršćanskih pisaca i bogoslovaca o Majci Gospodi no-voj, koje i danas mogu obogatiti marijansku duhovnost. U prvom dijelu prikazana je usporedba između Crkve i Marije, Crkve, Majke vjernika i Marije, Majke Isusove, a u drugom dijelu misli crkvenih otaca koji su svojim govorima i spisima oblikovali Gospin lik u prvotnoj vjerničkoj zajednici. Dobro će doći za osobnu izgradnju kao i za svibanj-sku i listopadsku pobožnost - 232 str., 60 kn. - Narudžbe: ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184, e-pošta: petar.lubina@st.t-com.hr

S. Marija od Presvetog Srca - RIJEČ - IZVOR ŽIVOTA - U prvom dijelu su četiri stu-dije o spoznajama Boga, u drugom osam eseja, a u trećem prijedlozi za nacrt prvog Ustava RH, koje je na molbu prvoga hrvatskog predsjednika pripremila g. 1990. i poslala državnom vrhu. - Narudžbe: Samostan sv. Klare, Ulica sv. Klare 1A, 21000 Split, www. e-symposion.net

Stanko Radić - ŠKOLJKINI BISERI - AFORI-ZMI - Zbirka aforizama našega suradnika među kojima neke možemo prepoznati kao staro znanje ili mudrost, a neki će nas izne-naditi svojim inačicama, utješiti, ohrabriti, oraspoložiti ili oneraspolo žiti i izazvati. - Narudžbe: Stanko Radić, G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 340-199.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 4/2012. - 157

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve, is povijed, krunica... - za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Nezaobilazni veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Opi sa na jedna po jedna žena - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSR–A - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mari-janske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina - BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Prikaz naj-po znatijih marijanskih molitava - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Marijinim tragom po Svetoj Zemlji - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz mar-ijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. suvremeno razmatranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Jedno sta vna razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184 ili 340-193.

n o v a i z d a n j a

MARIJA 4 2012.indd 37 3/19/12 6:20 PM

2. ožujka navršila se godina otkako je naš dragi sin, otac, suprug i brat

ADAM JAKŠIĆu 42. g. prešao u vječnost. Zahvaljujemo Bogu na svakoj minuti koju nam je dao da je proživimo s

tobom. Uspomene uz tebe imaju posebno mjesto u našim srcima iz kojih, uz Božju pomoć, crpemo

snagu za daljnji život bez tebe. Do ponovnog susre-ta preporučujemo te Božjoj milosti. Mole za tebe

tvoji najmiliji(Dar za ”Mariju”)

4. travnja prošle su četiri godina otkako se Gospodinu zauvijek preselio naš dragi

MARKO REPUŠIĆ p. AnteGospodine, budi mu milosrdan i dobrostiv te ga sa

svetima i izabranima uskrisi na život vječni!Kćerke, brat i djeca pokojne braće i sestara

(Dar za ”Mariju”)

10. travnja navršavaju se četiri godine otkako se, u 92. godini života, vratila u ”kuću Očevu”

naša draga SVETINKA PERKOV Ilinka

Dok ti zahvaljujemo, Gospodine, za svu dobrotu i ljubav koju nam je iskazivala te plodan život i rad

tvoje službenice, molimo te da joj otpustiš prijestupe i udijeliš joj život vječni!

Sinovi, kćeri i unučad s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

13. travnja navršava se 19 godina otkako je svoj križni put na ovoj zemlji završio moj životni suputnik

TOMISLAV DOROTIĆVrijeme brzo juri, ali moju bol liječi ljubav prema tebi

i vjera u ponovni susret pred licem Gospodnjim. Toliko je toga ostalo što nas veže, da sam svakog dana u mislima i molitvi zajedno s tobom. Neka ti

Gospodin udijeli svoj sveti mir!Supruga Rosanda(Dar za ”Mariju”)

Mjesto cvijeća na grobove svojih najmilijih, šaljem dar za ”Mariju”Ljubica Kustura, Osijek

U spomen na sve drage pokojnike iz obiteljiČELANT - LUČIĆ - MARŠAN

Bio im Gospodin milostiv i udijelio im mjesto svjetlosti i mira!

Obitelj Čelant Lučić(Dar za ”Mariju”)

158 - ”MARIJA” 4/2012.

s p o m e nz a h v a l e

Obitelj Čelant, Klenovnik: Hvala ti, Majko Božja, na svemu! Bdij i dalje nad nama svima, uz dar; - Marija Crnić, Zagreb: Majci Božjoj zahvaljujem na svim milosti-ma i njoj izručujem sebe i sve svoje najmilije, da nas čuva i brani, uz dar; - Tiha Kežić, Staševica: Gospi zahvaljujem na svemu i njoj preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Slavica Betlehem, Zagreb: Majko Božja, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i svima meni dragima, uz dar; - Draga Marić, Mlini: Nebeska Majko, hvala ti na svemu! Tebi pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, osobito djecu, uz dar; - Ante Škovrlj, Split: Majko Marijo, zahvaljujem ti na svim milostima i pod tvoju obranu preporuču jem sebe i članove svoje obitelji, uz dar; - Alojz But ko, Tribunj: Dobra Majko, tebi zahvalju-jem na sve mu i u ruke tvoje izručujem sebe i sve svoje, da nas čuvaš, uz dar; - Anto Pavličević, Popovača: Majko Božja, tebi zahvaljujem na svim milostima i tebi preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Jolanda Tur ko-vić, Tinjan: Zahvaljujem Majci Božjoj na iskazanoj ljuba-vi, a njoj pod okrilje stavljam i dalje sebe i svo ju obitelj, uz dar; - Marko Rastija, Zagreb: Majci Bo žjoj zahvalju-jem na svim milostima i njoj preporuču jem sebe i svoju obitelj, uz dar; - Dražana Gnječ Vladina, Staševica: Hvala ti, Gospe, na svemu! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Mirko Mušura, Višnjevac: Majci Božjoj zahvaljujem na svim milostima i njoj preporuču-jem svoju obitelj, oso bito djecu, uz dar; - Branko Lucić, Jarki: Nebe s koj Majci zahvaljujem na svemu i pod nje-zino okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, osobito naše mlade, uz dar; - Katica Kovačević, Velika Gorica: Majci Božjoj hvala na svemu! Njoj preporučujem sebe i sve svo je najmilije, uz dar; - Radenko Marušić Poreč: Majko Marijo, od srca ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Lucijana Gnječ, Staševica: Gospi zahvaljujem na svim milostima i pod njezinu zašti-tu stavljam svoju obitelj, uz dar; - Mandica Meš trović, Pag: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svemu i preporu-čujem sebe i svoju obitelj, da nas i dalje čuva, uz dar; - Matteo Martincich, Cres: Majko Bo žja, hvala ti na svemu! Čuvaj i dalje mene i sve mo je mile i drage, uz dar; - Olga Budimir, Zagreb: Go spe moja, na svemu ti hvala! Tebi i dalje pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Anđa Franjić, Zagreb: Majko Božja, hvala ti na svim milostima! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Stanko Kariolić, Praputnjak: Zahvaljujem Majci Božjoj na svim milostima i pod njezino okrilje stav-ljam sebe i sve svoje, uz dar; - Jele, Ston: Zhvaljujem ti, Djevice Presv. Krunice, na daru koji si mi udijelila i što si des nicom svojom vodila mene i moju obitelj, uz dar; - Marija, Ston: Sv. Antune, zahvaljujem ti na darovima koje si mi udijelio i stavljam pod tvoje okrilje se be i svoju obitelj, uz dar; - Jozo Baćak, Stobreč: Za hvaljujem Gospi na svim milostima i njoj preporu ču jem svoju obi-telj, uz dar; - Paulina Filipović, Zagreb: Majci Božjoj zahvaljujem na svim milostima i njoj pod okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, uz dar.MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

MARIJA 4 2012.indd 38 3/19/12 6:20 PM

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: petar.lubina@st.t-com.hr.

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta.Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22;Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 4/2012. - 159

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima primati ”Mariju”, po: - 10 kn: Dragica Sadlo, Slavonski Brod; Nevenka Pintarić; Nevenka Tikvić, Kopriv ni ca; Marija Trogrlić ž. Mijina, Žeževica; Stipan Be kavac, Žeževica; - 15 kn: Nives Šalinović, Veliki Prolog; - 20 kn: Štefica Gluhak, Sesvete; Nikola Madjer, Zagreb; Ana Hontić, Molve; Sestre milosrdnice, Pula; - 30 kn: Julija Popić; Lucija Dušević, Ljubač; Stanka Norac Kljajo, Otok; Katarina Mar tinez, Krušljevec; Kata Jakovljević, Split; Marija Madecki, Osijek; Marica Turina, Makarska; Ivka Surijan, Vela Luka; Marija Brkljačić, Lovinac; Jas na Čizmić, Dugi Rat; Marija Batinović, Ploče; Ivan Jelić, Tisovac; Elvina Orbanić, Žminj; Blaž Žaja p. Ivana, Vinovac; Branka Ocelić, Našice; Katica Kuljfa, Nova Rača; Anka Milić, Šibenik; Šima Dži m beg, Otok; Irma Radić, Sumartin; Matilda Justa ment, Zagreb; Sandra Mustać, Privlaka; Vinka Ča galj, Zagvozd; Anka Majić, Vojnić; Manda Jemrić, Šiškovci; Anica Maloča, Vinkovci; Iva Jonjić, Gru bine; Stanislava Valčić, Preko; Marija Ećimović, Zagreb; Ana Marenić, Novska; Mirjana Pavlović, Petrčane; Mara Brčić, Kaštel Sućurac; Snježana Vuksan, Biograd na moru; Marija Babajko, Ist; An ka Benić, Neviđane; Marija Biloš, Osijek; Marija Burek, Vuka; Branka Pajcur Mlinac, Virovitica; Ni kola Vrankić, Šiškovci; Libera Paulišić, Pazin; Mato Batorović, Ilok; Ljubica Škugor, Dubra va Šibenska; Eva Konjevod, Šiškovci; Nedjeljka Galić, Orubica; Ljubica Mišić, Prelog; Tonka Br nas, Ugljane; Marija Jadreško, Metković; Vesna Tomaić, Jastrebarsko; Marija Marin, Zadar; Vlč. Franjo Jurčević, Kastav; Dragica Lukšić, Cvetko vić; Preč. Janko Segarić, Zadar; Ivan Mrakovčić, Rijeka; Župni ured, Gori čan; Ruža Dijanić, Kloštar Ivanić; Olivera Batino vić, Metković; Snježana Biočić, Osijek; Dubravka Pavišić Strache, Zagreb; Cecilija Barbiš, Malinska; Božica Kotar, Jastrebar sko; Sanja Župan Kovačić, Zagreb; Marija Vuleta, Otok; Iva Bekavac, Split; Ljilja Lončar, Podbablje; Blaženka Vidulić, Mali Lošinj; Jasminka Kovačić, Mačkovec; Branka Bor-ković, Jastrebarsko; Neda Brečić, Metković; Na da Divić, Makarska; Janja Ižaković, Zagreb; Ljilja na Vidović, Mlinište; Marija Žabica, Vela Luka; Milenka Vukušić, Prpuša; Anka Babić, Makarska; - 40 kn: Pere Penović; - 50 kn: Ante Banić, Zagreb.

MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA!

Mirko Plevčak, Rogaška Slatina: Majci Božjoj preporu-čujem sebe i svoje najmilije, uz dar; - Ivanka Radić, Baška Voda: Nebeska Majko, pod tvoje okrilje stavljam sebe i sve svoje, da nas čuvaš, uz dar; - Mirjana Marević Antina, Staševica: Gospe moja, u ruke tvoje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Dragica Horvat, Sesvete: Nebeska Majko, svrni svoje blage oči na mene i moje najmilije, da se nitko ne izgubi, uz dar; - Mandica Volarević, Metković: Nebeskoj Majci prepo-ručujem sebe i svoju obitelj, da nad nama i dalje bdije i čuva nas, uz dar; - Ksenija Kužić, Staševica: Gospi od Zdravlja pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Anica Zorić, Sesvete: Majci Božjoj pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani od zla, uz dar; - Rajka Džanko, Čakovec: Nebeskoj Majci preporuču-jem sebe i sve svoje mile i drage, da nas i dalje vodi, uz dar; - Marija Marević Srećkova, Staševica: Dobra Majko, tebi preporučujem sebe i svoje najmilije, uz dar; - Dragica Jukić, Otok: Gospe Sinjska, pod tvoje okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Franka Ivanišević, Jesenice: Gospe od Zdravlja, tebi preporučujem zdrav-lje duše i tijela svoje i svih svojih, uz dar; - Sanda Šunjić ž. Antina, Staševica: Nebeska Majko, pod okrilje tvoje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Ilija Grgić, Železniki: Majci Božjoj preporučujem sebe i svoju obitelj, da nam isprosi duševno i tjelesno zdravlje, čuva nas i prati, posebno unuku Patriku da isprosi što brži oporavak, uz dar; - Dražan Mateljak, Staševica: Gospi Lurdskoj pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Marija Anicker, Neustadt: Gospe moja, u ruke tvoje predajem sebe i svoju obitelj, da nas čuvaš i braniš, uz dar; - Zora Mateljak Stankova, Staševica: Tebi, Gospe, preporu-čujem zdravlje svoje i svih svojih, uz dar; - Anđelka Ivišić, Košute: Gospi Sinjskoj pod okrilje stavljam sebe i svoje najdraže, da nad nama i dalje bdije, uz dar; - Studa Mateljak Tihina, Staševica: Gospi preporuču-jem zdravlje duševno i tjelesno sebe i svih svojih, uz dar; - Vera Žugec, Rešetari: Preporučujem nebeskoj Majci sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani, uz dar; - Mara Mateljak Šutina, Staševica: Preporučujem Gospi zdravlje svoje i svoje obitelj, uz dar; - Davor Adžić, Tordinci: Majko Božja, tebi izručujem sebe i svoje mile i drage, da nas čuvaš i braniš, uz dar.

MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

MARIJA 4 2012.indd 39 3/19/12 6:20 PM

Hodimo li u novosti æivota? (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121Marija pokazuje Isusa (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124Marija planinarka (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126Gospodine (ne) kasni! (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128Gospina ljubica (M. Crvenka) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130Æenin primjer (K. JoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131Anselmo Canterburyjski o Gospi (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132Gospin vitez (J. Weissgerber) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134Prijestolje milosti (A. B. Periπa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136Kad se ljubiti mora, ljubav postane mora (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . 138Koja je najstarija hrvatska marijanska molitva? (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . 140Dio zavjetne baπtine (D. Zeljko Selak) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142To je Uskrs (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144I Ëudesna borba nasta... (K. StipanoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146Marija - uzrok naπe uskrsne radosti (M. Herceg) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148Za dar zvanih (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150Osnaæio ju je za ljubav (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152Baπ kao Marija (A. VrËek) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 19. OÆUJKA 2012.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

160 - ”MARIJA” 4/2012.

Jurka GaËina (+12. VII. 2011. - Kruπevo, Primoπten Burni); - Joza Barbir (+4. II. 2012. - Staπevica); - Juraj Tudor BuliÊ (+14. I. 2012. u 74. g. - Milna, Hvar); - Anica Musa, majka fra Branimirova (+17. I. 2012. - »erigaj, ©iroki Brijeg); - Jozica Buj r. ViskoviÊ (+25. I. 2012. u 90. - Jelsa); - Antun Posavec (+26. I. 2012. - Kriæovljan); - Kata BrkiÊ, majka fra Rozina (+2. II. 2012. u 61. g. - Zagreb); - Gabrijela MagiÊ, majka sveÊenika Vladimira (+7. II. 2012. u 94. g. - Jalæabet); - ». s. Sofija ©imunoviÊ, SM (+11. II. 2012. - Sarajevo); - Zlatko CrnkoviÊ (+14. II. 2012. u 76. g. - Zagreb); - Fra Ivo Jurak, OFM (+14. II. 2012. - u 75. g. - Varaædin); - Danica »ale (+15. II. 2012. - RunoviÊi); - Marijan LasiÊ Æeran (+15. II. 2012. - Imotski); - Marija MrkliÊ (+15. II. 2012. - Split); - Martin KolariÊ p. Luke (+17. II. 2012. - Makarska); - Juraj ViskoviÊ p. Tome (+18. II. 2012. u 84. g. - Gdinj); - Marija Puljiz Pakuπa (+20. II. 2012. - RunoviÊi); - Mara Bebek (+24. II. 2012. u 72. g. - ©ipovaËa); - Drago TomiÊ (+24. II. 2012. u 71. g. - Srijane); - Anna KamberoviÊ (+27. II. 2012. u 86. g. - Hvar); - Mara GubiÊ (+28. II. 2012. u 86. g. - MaËkovac); - Mihovil Grgat, brat Ë. s. Josipe (+29. II. 2012. - Otok); - Vlade Milan JaæiÊ (+2. III. 2012. - Imoi); - Ana BalajiÊ ©imuπa (+3. III. 2012. u 88. g. - Karakaπica, Sinj); - Mare NiniÊ, majka fra Franjina (+3. III. 2012. u 71. g. - DrijenËa); - Don Ljubomir BiliÊ (+5. III. 2012. u 44. g. - Pula-Split); - ». s. Ljiljana JuretiÊ, ©SF (+6. III. 2012. u 72. g. - Rim-Split); - Stane »obanov (+7. III. 2012. - Prhovo); - Jela RaiÊ, majka Ë. s. Angelike (+8. III. 2012. u 88. g. - Otok); - ». s. Irena SmiËiklas, SB (+8. III. 2012. u 96. g. - Zagreb); - Stana MaretiÊ, majka fra Æarkova (+10. III. 2012. u 90. g. - Podumci, MirloviÊ Zagora); - Ana BreËiÊ, majka fra Nedjelj kova (+13. III. 2012. u 83. g. - Glavina, Imotski); - VlË. Mato SoËkoviÊ (+11. III. 2012. u 73. - Osijek-Stari Prkovci); - Franica Seka VerπiÊ r. –ureviÊ (+13. III. 2012. - Split); - Iva Medvi doviÊ (+14. III. 2012. u 73. g. - Imotski); - Zorka Bitanga MarkoÊina (+15. III. 2012. - RunoviÊi).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

MARIJA 4 2012.indd 40 3/19/12 6:20 PM

NASLOVNA SLIKA: Isus umire na križu (Ivan Listeš - Kaštel Štafilić - Resnik)SLIKA NA OMOTU: Svetiπte Gospe Kloπtarske u Slavonskom Kobaπu

SLAVONSKI KOBAŠ

Gospa KloštarskaNedaleko od mjesta gdje Orljava utjeËe u Savu, kraj Slavonskog Kobaπa, diæe se usred groblja stara crkva sv. Marije. To je svetiπte Gospe Kloπtarske, jedno od najstarijih proπteniπta u poæeπkoj biskupiji.Prvi pisani spomen mjesta, æupe i sveÊenika na podruËju Kloπtra imamo iz 1335. godine. U zemljiπniku iz g. 1428. spominje se i Kloπtar, kojemu kao naselju prvi spomen datira 1464. godine. U proπlosti se crkva razliËi-to spominjala. Danaπnja je ostatak nekadaπnje peterokutne apside velike crkve koja je bila Ëitava do osmanlij-skih provala krajem 15. stoljeÊa. Na proËelje joj je g. 1702. prislonjena paËetvorina trokutasta zabata, kao zaklon od nevremena, a u njoj je bio oltar. Za obnove crkve, predvorje je g. 2008. uklonjeno, a na mjestu nekadaπnje lađe sagrađeno je viπe koje je time postalo dio crkve s trima ulazima.Crkva potjeËe iz 14. ili 15. st., a nije iskljuËeno da je na tom mjestu posto-jala i ranije Gospina crkva. U noÊi s 27. na 28. prosinca 1951. toranj ”se sruπio”, a g. 1958. ponovno je sazidan. Nedaleko od njega je sakristija, a kraj Orljave zgrada za hodoËasnike koja sluæi i za ispovijedanje.Na tom mjestu nekoÊ je bio samostan (lat. claustrum i kasnije njem. Kloster). I on i crkva bili su vaæni za obranu

vjere u tom dijelu Slavonije i Bosne. U Kloπtru je morao boraviti vjerojat-no templarski red, a nakon njegova dokinuÊa g. 1312. ivanovaËki, zatim augustinski i cistercitski, pa se povije-sni naslov opata od Kolbana odnosio na Kobaπ. Cisterciti su ga napustili pred Osmanlijama krajem 15. st., a njih su naslijedili franjevci pobjegli iz Bosne. Zidove istoËnoga krila njihova samostana pronaπli su arheolozi. Po odlasku Osmanlija, u Kloπtru je æupna crkva, a sjediπte æupe preneseno je g. 1698. u Kobaπ. Govori se o podizanju samostana i crkve g. 1504., a moæda se radi samo o obnovi. Samostan je opstao sve do g. 1532., kad su ga Osmanlije s crkvom sruπili, a franjev-ce protjerali. Oni su se nastanili u Luæanima, odakle su vodili duhovnu skrb o preostalom hrvatskom æivlju sve do 1756. godine.U crkvi je oltar od braËkoga kame-na, izrađen 1961. Na njemu je drveni kip Bezgreπne, a iznad velika slika Marijina krunjenja (18. st.). Poboæna priËa govori kako su Osmanlije sliku odnijeli u Bosnu i ona se sama vratila. Na mjestu gdje je prelazila Savu da se Ëuje zvuk zvona, a na planini da se vidi trag. Kraj oltara slika je Gospe s Djetetom i sv. Josipom s prizorom procesije graniËara u æivopisnim noπnjama s Presvetim oko kobaπkog svetiπta. To je zavjetni dar kobaπke æupe iz g. 1764., kad je harala kuga. UoËi blagdana Velike Gospe nosi se u procesiji oko crkve i groblja.U kloπtarskom svetiπtu sveËanije je za Uskrsni ponedjeljak, za Blagovijest i za Duhovski ponedjeljak, a najsveËa-nije je za blagdan Velike Gospe.

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

Marija 2-3 str. 2012.indd 9 5/10/11 1:34 PM