Mark Antun de Dominis

Marko Antun de Dominis: Marko Antun de Dominis jedan je od najznaajnijih erudita s poetka 17.stoljea ije ime i danas izaziva brojne polemike u znanstvenim krugovima. Bio je teolog, fiziar, senjski biskup te splitski nadbiskup.Jedno od spornih pitanja njegova lika i djela svakako su njegovo, ime, prezime pa ak i godina roenja. U izvorima stoji samo latinska verzija njegova imena ( Marcus Antonius ), u domaoj literaturi navodi se kao : Markantun, Marko Antun, Marko Antonije, Markantonije. O njegovom ivotu postoje razliiti navodi, no injenica jest da je djelovao u veoma nesigurno vrijeme u Europi. Radi se o Europi politikog, vjerskog te ekonomskog raslojavanja. Mark Antunova ideja o ponovnom ujedinjavanju svih kranskih crkava bila je utemeljena na demokratskim naelima to u njegovo vrijeme nije bilo ostvarivo. Marko Antun de Dominis bio je osoba ispred svoga vremena i po pitanju znanstveno tehnolokog djelovanja. Naime, Mark Antun de Dominis ostao je zapamen i po funkciji splitskog nadbiskupa, senjskog biskupa te windsorskog dekana( 1619.g) . Najznaajnija znanstvena dostignua su mu tumaenja duge, istraivanja o plimotvornim silama te o optici.

PITANJE IMENA, PREZIMENA TE PODRIJETLA : De Dominisovo ime u izvornim dokumentima ostalo je zabiljeeno samo na latinskom jeziku, dok postoje razliite inaice njegova imena prevedena na hrvatski jezik. est spomen njegova imena zapisuje se kao spojenica oba imena, no ta varijanta najvjerojatnije je preuzeta iz talijanske historiografije s obzirom da se on sam potpisivao M.Ant. Nadalje, povjesniar Daniele Farlati smatra da Mark Antunova obitelj vue podrijetlo od roda Frankopana ( e nobilissima Frangepanica gente derivatam ). Farlati njegovu obitelj povezuje s palatinskom funkcijom koju im je dodijeli igmund Luksemburki. Farlati je takoer povukao paralelu i sa pohrvaenom verzijom prezimena de Dominis ( Gospodneti ) . U teoriju de Dominisova kroatiziranog prezimena Gospodneti vjerovali su ime Ljubi te ve spomenuti Farlati. Navedenu tezu pobio je jedan od najznaajnijih hrvatskih historiografa, Stjepan Antoljak iznijevi dokaze da se obitelj Gospodneti ( iji ogranci i danas egzistiraju ) javlja iskljuivo na otoku Brau te samim time negira vezu s Rabom ( odakle de Dominis potjee ) te Splitom ( gdje je vrio nadbiskupsku ast). De Dominosovo podrijetlo spominje se u pismima njegova suvremenika te osobnog poznavatelja njegova lika i djela. Fra Fulgentio Micantio spominje de Dominisa u korespodenciji s Englezom Williamom Cavendishom. S obzirom da je fra Micantio osobno poznavao de Dominisa te da su pisma vrlo itka teko je za povjerovati da je franjevac de Dominisa iz zle namjere nazivao Domniani. Usprkos suvremenom izvoru, nigdje vie ne postoji takva verzija prezimena navedenog isusovca. Prezime de Dominis vrlo esto se vezuje za grad Zadar te njegov plemeniti rod Madijevaca. . Nadalje, mnogi istaknuti lanovi obitelji de Dominis vrili su biskupske dunosti, palatinskih grofovi, vojnika te mnogih drugih. . U konanici, neosporno jest da je de Dominisova obitelj starog rapskog podrijetla te da je s vremenom stekla i zadarsko plemstvo. PROBLEMATIKA GODINE ROENJA :

Sporna je i godina roena Mark Antuna de Dominisa. Najee se navodi 1560. godina, no starija literatura biljei 1566.g. Povjesniar ime Ljubi ukazao je na bakrorez na kojem se nalazi Dominisov portret. Na bakrorezu je zabiljeena upravo 1560. godina. U Engleskoj 1617. godine izlazii de Dominisovo kapitalno djelo De republica ecclestiastica, upravo je u tom vremenu izaao i bakrorez koji potvruje 1560. godinu kao istinitu. Navedenu godinu potvruju i podaci Drube Isusove iji je lan bio. Nasuprot tome, izvori dostupni u Vatikanskoj knjinici navode da je roen 1558 ili 1559. godine. MARKO ANTUN DE DOMINIS, SENJSKI BISKUP :

Nakon pogibije Antuna de Dominisa, njegov neak Marko Antun sjeda na biskupsku stolicu. Za njegovo biranje zalagala se i Mletaka republika zbog de Dominisove naklonosti istoj. Prije nego to ga je car imenovao, isusovaki general ga je otpustio iz Drube Isusove 3.3. 1597. Istovremeno, papa ga je imenovao apostolskim upraviteljem. Papinsko imenovanje za biskupa odrano je 13. kolovoza 1600.g. Trebalo bi jo spomenuti da je svoju funkciju obnaao vie iz diplomatskog kuta, nego biskupskog.MARKO ANTUN DE DOMINIS, SPLITSKI NADBISKUP:

Ve 1602. de Dominis je napustio senjsku i modruku biskupije zbog nedovoljne upuenosti u Uskoko pitanje. . Senjski biskup se vrlo teko nosio s problemima oko uskoka te je privremeno boravio i na rodnom Rabu te u Rijeci. Pokualo ga se udaljiti od tog podruja te postaviti u Split ili Zadar. Splitski kaptol ubrzo je doznao za zakulisne planove te su se pokuali pozvati na staro pravo sudjelovanja pri izborima. Iz Rima im je bilo odgovoreno da to nije mogue te je nevaee. Konano, papa Klement VIII. postavio je Marka Antuna de Dominisa za nadbiskupa 20. studenog 1602.g. Bez obzira na ugled koji je uivao u Veneciji, de Dominis je na vrenje slube ekao dva mjeseca zbog administracije provoene izmeu Venecije, splitskog kneza i kapetana. 1615.g. naputa svoju nadbiskupije te odlazi u Veneciju prethodno ne posvetivi svoje biskupe sufragane. Razlog tome je svakako ogranienost same metropolije zbog osmanske granice koja je sezala do rijeke Jadro.

MARKO ANTUN DE DOMINIS U ENGLESKOJ : Splitski nadbiskup naputa svoju metropoliju te odlazi u Englesku. Razlog odlaska svakako je bila de Dominisova ideja o ujedinjenju svih kranskih crkvi. U Engleskoj mu je bila namjera dokazati pravovjernost Anglikanske crkve. Prvih pet godina uivao je i naklonost engleskog kralja Jamesa I. U svom najistaknutijem djelu De republica ecclesiastica navodi da je sam htio prouiti tko je zapravo kriv za raskol crkava. S tadanjim papom Pavlom V. nije bio u najboljim odnosima jer je u sukobu izmeu Venecije i pape ( zbog nadarbina i gradnje crkava) stao na mletaku stranu. Novi papa, Grgur XV. bio je sklon de Dominisovim idejama te de Dominis 1622. naputa Englesku smatrajui da su se prilike u Rimu ipak promijenile. Njegova odluka izaziva negodovanje kralja Jamesa I. koji se osjeao izdanim. DE DOMINISOVE ZADNJE GODINE:

Ve godinu dana nakon povratka u Rim, umire de Dominisov prijatelj iz mladosti, papa Grgur XV. Naslijedio ga je papa Urban VIII. ( 1623 1644. ) . Iz mnotva razloga ( meu kojima su boravak u Engleskoj te ideje iznesene u De republica ecclestiatica ) biva osuen kao heretik te je nad njim provedena istraga. Tijekom istrage umire (8. rujna 1624.g.). Inkvizicija je dala spaliti njegovo tijelo i spise u Campo di Fiori.

Vesna Tudjina, Name, surname and year of birth of Mark Antun de Dominis, PDF, str. 45. ( ulaz ostvaren 28.3. 2015. g. u 17.28h )

Vesna Tudjina, Name, surname and year of birth of Mark Antun de Dominis, PDF, str. 46. ( ulaz ostvaren 28.3. 2015. g. u 17.28h)

Vesna Tudjina, Name, surname and year of birth of Mark Antun de Dominis, PDF, str. 46. ( ulaz ostvaren 28.3. 2015. g. u 17.30h)

Juraj Kolari, Marko Antun de Dominis reformator ili heretik? Knjievni krug Split, 2006.g. , str. 222.

Mladen Maritinis, Marko Antun de Dominis, splitski nadbiskup, teolog i fiziar, Knjievni krug Split, 2006.g., zbornik radova, str. 339.

Vesna Tudjina, Name, surname and year of birth of Mark Antun de Dominis, PDF, str. 46. ( ulaz ostvaren 28.3. 2015. g. u 17.45h)

Vesna Tudjina, Name, surname and year of birth of Mark Antun de Dominis, PDF, str. 47. ( ulaz ostvaren 28.3. 2015. g. u 17.50h )

Vesna Tudjina, Name, surname and year of birth of Mark Antun de Dominis, PDF, str. 46. ( ulaz ostvaren 28.3. 2015. g. u 17.53h )

Miroslav Grani, Rod splitskog nadbiskupa Marka Antuna de Dominisa, Knjievni krug Split, 2006.g. ( zbornik radova) , str. 10.

Miroslav Grani, Rod splitskog nadbiskupa Marka Antuna de Dominisa, Knjievni krug Split, 2006.g. ( zbornik radova) , str. 19.

Miroslav Grani, Rod splitskog nadbiskupa Marka Antuna de Dominisa, Knjievni krug Split, 2006.g. ( zbornik radova) , str. 15.

Vesna Tudjina, Name, surname and year of birth of Mark Antun de Dominis, PDF, str. 48. ( ulaz ostvaren 28.3. 2015. g. u 18.05h )

Vesna Tudjina, Name, surname and year of birth of Mark Antun de Dominis, PDF, str. 48. ( ulaz ostvaren 28.3. 2015. g. u 18.05h )

Mile Bogovi, Biskupije senjska i modruka u vrijeme Dominisove uprave, Knjievni krug Split, 2006.g. ( zbornik radova) str. 34.

Mile Bogovi, Biskupije senjska i modruka u vrijeme Dominisove uprave, Knjievni krug Split, 2006.g. ( zbornik radova) str. 35.

Slavko Kovai, Marko Antun de Dominis na elu splitske crkve, Knjievni krug Split, 2006.g. ( zbornik radova) str. 41.

Slavko Kovai, Marko Antun de Dominis na elu splitske crkve, Knjievni krug Split, 2006.g. ( zbornik radova) str. 44.

Slavko Kovai, Marko Antun de Dominis na elu splitske crkve, Knjievni krug Split, 2006.g. ( zbornik radova) str. 44.

Vicko Kapitanovi, Marko Antun de Dominis kao metropolit, Knjievni krug Split, 2006.g. ( zbornik radova) , str. 86.

Vesna Tudjina, Dominis u Engleskoj, Knjievni krug Split, 2006.g. ( zbornik radova ) , str. 136.

Vesna Tudjina, Dominis u Engleskoj, Knjievni krug Split, 2006.g. ( zbornik radova ) , str. 137.

Branko Jozi, Marko Antun de Dominis u sporu izmeu Mletake republike i pape Pavla V. , Knjievni krug Split, 2006.g. str. 119.

Juraj Kolari, Marko Antun de Dominis reformator ili heretik? Knjievni krug Split, 2006.g., str. 224.

Juraj Kolari, Marko Antun de Dominis reformator ili heretik? Knjievni krug Split, 2006.g., str. 224.