MAROKANSKE KRIZE1905.-prva marokanska kriza oko francuske kolonije Maroko.njemačka je pokušala istisnuti Francusku iz Maroka.Francuska se suprostavila a Njemačka je zaprijetila ratom,kako Francuska nije bila spremna za rat,pristala je da Maroko bude nezavisna država pod nadzorom Francuskih i Španjolskih snaga.1911.-druga marokanska kriza izbila je kada su se Marokanci pobunili protiv prisutnosti Francuza na njihovom teritoriju.Podršku Maroku opet je pružila Njemačka.Ona je poslala svoj ratni brod „Panthera“ i tako zaprijetila Francuskoj.Kako je Francuze podržala V.Britanija,Njemačka je morala pristati na pregovore.dogovoreno je da če Francuska imati protektorat nad Marokom a za uzvrat je Njemačkoj morala dati dio svoje kolonije Kongo.ANEKSIJSKA KRIZA1908.-bez znanja potpisnica berlinskog kongresa Austro-Ugarska je izvršila aneksiju(pripojenje) Bosne i Hercegovine.Činilo se da če izbiti rat.Osmansko carstvo priznalo je aneksiju jer joj je Austro-Ugarska isplatila 52 milijuna kuna i povukla vojsku.Pod pritiskom Njemačke aneksiju je prihvatila i Rusija.Srbija se najduže opirala aneksiji ali je i ona prihvatila pod pritiskom Rusije,rat je izbjegnut.BALKANSKI SAVEZ I BALKANSKI RATOVI1912.-Srbija,Crna gora,Grčka i Bugarska osnovale su balkanski savez.Pod geslom“Balkan balkanskim narodima“.Balkanske zemlje postavile su zahtjev da krščani u Osmanskom carstvu imaju ista prava kao i muslimani.Kako je Osmansko carstvo smatralo da se balkanske zemlje upliču u njene unutarnje stvari,započeo je rat.zemlje balkanskog saveza nanosile su turcima velike gubitke te je Osmansko carstvo tražilo sklapanje primirja.Mirovnim sporazumom balkanske zemlje dobile su osvojene teritorije a osnovana je i nova država,Albanija.No balkanske zemlje se nisu mogle dogovoriti o podjeli osvojenih teritorije.Najveći spor izbio je između Srbije i Bugarske oko podjele Makedonije.Bugarska je napala Srbiju i Grčku ,a u rat protiv Bugarske uključili su se Rumunjska i Osmansko carstvo.U bezizlaznom položaju Bugarska je molila za mir.Srbiji je pripala Vardarska Makedonija,Grčkoj Egejska makedonija a Bugarskoj Pirinska makedonija.ATENTAT U SARAJEVU1914. U BiH organizirane su vojne vježbe Austro-Ugarske vojske.vježbe je došao nadgledati prijestolonasljednik Franjo Ferdinand.prilikom posjeta Sarajevu na njega je pripadnik „mlade bosne“ Gavrilo Princip izvršio atentat.Događaj je iskorišten kao povod za izbijanje prvog svijetskog rata.POČETAK I PROŠIRENJE RATNIH SUKOBA28.srpnja 1914. car Franjo Josip I. objavio je rat Srbiji.Srbija je zatražila pomoč Crne gore i Rusije.Njemačka je ovu situaciju jedva dočekala,vojno je bila pripremljena,te je objavila rat Francuskoj i Rusiji.Njemci su računali da če munjevitim ratom(blitzkreg) za nekoliko tjedana zauzeti Francusku.no Njemačkoj su rat objavile V.Britanija i Japan.Vrlo brzo formirana su bojišta u Europi,a ratni sukobi proširili su se i u kolonijama.STANJE NA BOJIŠTIMANjemačke planove na ZAPADNOM BOJIŠTU poremetila je Belgija.Kako je Belgija pružila otpor,Njemački napadi na Francusku usporeni su za desetak dana.To je bilo dovoljno vremena da u Francusku stignu Britanske snage.Njemački munjeviti rat zamjenjen je dugotrajnim,iscrpljujučim rovovskim ratom.ISTOČNO BOJIŠTE protezalo se og Crnog do Baltičkog mora.Na početku rata Njemci su Rusima nanjeli teški poraz.No Rusi su imali uspjeha u ratovanju protiv Austro-Ugarske.Kada su Njemci prebacili dio svojih snaga i pomogli Austro-Ugarskoj,zaustavljeni su Ruski napadi.Austro-Ugarska vojska doživjela je neuspjeh na BALKANSKOM BOJIŠTU.Poražena je u napadu na

Srbiju.Pošto je usljedila zima Austro-Ugarska vojska je obustavila akcije.Rovovsko ratovanje nije odgovaralo Njemačkoj.Stoga su Njemci naredne godine u belgiju upotrijebili bojne otrove a zepelinima su bombardirali Britanske luke.Protivnicima su nanosili velike poraze.LONDONSKI UGOVOR1915.-potpisan je Londonski ugovor kojim je Italija pristupila Antanti.Italija je tražila da joj se dodjele južni tirol,gorica,gradiška,trst,istra i veči dio dalmacije,njemačke kolonije u africi,udio u diobi Turske.POJAČANI SUKOBI NA ISTOČNOM BOJIŠTUNjemci su odlučili glavninu snaga povuči na istočno bojište jer su ih prethodne akcije poučile da istovremena borba na više bojišta nedonosi uspjeh.Istovremeno Rusi su Njemcima donosili neuspjehe.U želji da pomognu Rusima,Britanci i Francuzi poduzeli su tzv. dardanelsku ekspediciju protiv Osmanskog carstva zauzeli su Bospor i Dardanele,te pridobili grčku i Rumunjsku u svoj savez.U listopadu 1915. središnje sile poduzele su silovit napad na Srbiju.Srpska vojska bila je prisiljena na povlačenje kroz Kosovo i Albaniju.Iz Albanije je savezničkim brodovima prebačena na otok KrfSTANJE NA EUROPSKIM BOJIŠTIMAna zapadnom bojištu vođene su dvije iscrpljujuče bitke.Njemsci su preuzeli ofenzivu nad Verdunom u želji da otvore put prema Parizu,no Francuzi su uz ogromne žrtve uspjeli obraniti položaje.Jednako krvava bitka bila je na rijeci Sommi u kojoj su Britanci prvi put upotrebili tenkove,no zbog nedostatka pješadije nisu uspjeli napredovati.1916.vođena je največa pomorska bitka u povjesti.Kako su prednost na morima imali britanci,njemci su nastojali probiti britansku pomorsku blokadu.U danskoj sukobilo se oko 250 brodova.iako je ishod bio neriješen,britanci su zadržali prevlast na morima a njemačka je odtada napadala samo podmornicama.Početkom 1916. na balkanskom poluotoku otvoreno je solunsko bojište.britansko-Francuskoj vojsci tu su se pridružili i srpski vojnici s Krfa.RATNO STANJE 1917.,ULAZAK SAD-a U RATna zapadnom bojišti sile antante uspjele su probiti zigfridovu liniju,ali zbog velikih gubitaka obustavile su daljnje napredovnje što je omogučilo njemcima da se oporave.Na tlijanskom bojištu centralne sile uspjele su malo potisnuti talijane,a na istočnom bojištu ruse.njemci su nastojali podmorničkim ratom uništiti britaniju.Potapali su britanske ratne,trgovačke i putničke brodove ali i brodove SAD-a koji su dopremali pomoč silama antante.Zbog stradanja američkih državljana i straha da bi pobjedom njemačke izgubile kapital,SAD je 6.travnja 1917. objavio rat njemačkoj.Iste godine u rat na strani antante ušle su grčka.kina,portugal