Maine i orua za sjetvu i sadnju

Cilj svakog farmera je da sjeme zasije na nain koji e mu obezbjediti maksimalan broj poniklih biljaka. Ovom cilju najveim dijelom udovoljavaju savremene sijaice , uz uvjet da je zemljite kvalitetno pripremljeno, sjeme sa visokim procentom klijavosti i zatieno od bolesti i tetoina. Zadatak sjetve u proizvodnom procesu svake kulturne biljke je da pomou sijaice stavi sjeme u pripremljeno zemljite tako da ima dovoljno vode, vazduha, hranjivih materija kako bi pravovremeno mogla da nikne i da se ravnomjerno razvija. Sjeme se sijaicom mora postaviti na optimalnu dubinu, sjeme penice se sije na dubinu 3-5cm, a sjeme kukuruza 3-6cm. Sijaicom se mora obezbijediti ravnomijerno rastojanje izmeu sjemenki, tako da svaka biljka ima dovoljno svjetla i dovoljno vegetacionog prostora. Pored ravnomjernog rasporeda sjemena po dubini i povrini, mainska sjetva viestruko poveava produktivnost ljudskog rada u odnosu na runu sjetvu. Ovo je od izuzetnog znaaja sa stanovita sjetve, koja se mora obaviti u relativno kratkim optimalnim rokovima. . Od savremene sijaice se zahtijeva da u jedinici vremena ostvari to vei uinak, da bi se to postiglo savremena sijaica mora biti tako i konstruisana:

Da to ravnomjernije rasporeuje sjeme, Da sve sjemenke postavlja na odreenu dubinu, Da prilikom sjetve ne oteuje sjemenke, Da se dobro prilagoava neravnim terenima, Da se moe lako podeavati u pogledu koliine sjemena, razmaka sadnje i dubine sjetve,Da se jednovremeno po potrebi moe unositi startna doza NPK ubriva.

U irokoj praksi primjenjuju se razni naini sjetve:1. Omake ili irom, gdje se sjeme rastura po povrini runo, a rijee mainski. Nakon toga se vri zatrpavanje sjemena klinastim drljaama ili nekim drugim oruima. Ovaj nain sjetve se nejednakim rasporedom sjemena, kako na povrini tako i po dubini, zahtijeva vee sjetvene norme i zadrava se jo uvijek u ekstenzivnoj poljoprivredi.2. Vrstane ili sjetva u redovima, od 7 do 8cm (uskoredna) ili na rastojanju redova od 12 do 17cm (normalna), obavlja se odgovarajuim sijaicama. Sijaice za uskorednu sjetvu nisu nale iru primjenu zbog vee nabavne cijene i zahtjeva za boljom pripremom zemljita za sjetvu. U sjetvi strnih ita dominira normalna vrstana sjetva, tj. U redove sa razmacima od 12 do 17cm.3. Unakrsna sjetva primjenjuje se u cilju povoljnijeg rasporeda sjemena na povrini. Kod ovog naina polovina sjetvene norme sije se vrstanom sijaicom u jednom smjeru, a nakon toga druga polovina istom sijaicom sije se u smjeru koji je poprean na prvi. Praksa ga nije prihvatula zbog poveanog sabijanja tla i veeg utroka goriva.4. Sjetva u kuice primjenjuje se kod nekih okopavina sjetve u redove, odjednom se ulae po nekoliko zrna u tkz.kuice. Ovaj nain sjetve koristi se u proizvodnji nekih okopavinskih kultura, ali ga u zadnje vrijeme sve vie potiskuju savremeniji aparati za preciznu sjetvu u redovima.5. irokoredna sjetva se primjenjuje kod okopavinskih kultura, koje se meuredno obrauju. Prema zahtjevima kultura, meuredni razmaci su razliiti i kreu se od 50 do 80 cm. Jednake razmake sjemena unutar reda danas obezbjeuju precizni aparati za sjetvu.6. Kvadratna sjetva, kako jedinana tako i u kuice, omoguuje jednake uvjete za hranjivim prostorom biljkama. Ovaj nain sjetve omoguuje izvoenje meuredne obrade u oba smjera, poprena jedan na drugi. Primjena ovog naina mainske sjetve zahtijeva dodatnu opremu ( ice sa vorovima ) i vee uee ljudskog rada.

Vrstane ili redne sijaiceNazivaju se jo i itne sijaice jer se njima siju sva strna ita i neke druge uskoredne kulture. U nedostatku specijalnih sijaica, one se koriste i za sjetvu trava i djetelina. Vrstane sijaice se koriste kao zaprene ili traktorske, dok su samohodne vrlo malo zastupljene.

Dvoredna sijaica za kukuruzDijelovi vrstane sijaice: ram ili okvir, depozitor, tokovi sijaice, elementi prijenosa pogona, mjealica sjemena, aparati za izbacivanje sjemena, cijevi-lule za provoenje sjemena, ulagai sjemena, tokovi zagrtai-pritiskivai sjemena, markeri i ureaj za vuu.

Ram ili okvir sijaice povezuje sve dijelove sijaice. Razliite je konstruktivne izvedbe i mora biti dovoljno vrst, jer predstavlja oslonac depozitora sa sjemenom.

Depozitor za sjeme kod vrstanih sijaica je zajedniki za sve aparate za izbacivanje sjemena. Njegov smjetajni kapacitet se kree od nekoliko stotina do hiljadu i vie litara zapremine. Moe biti razliitog oblika, sanduk i okrugla kutija, koji se prema dnu suavaju. Obino je u donjem dijelu sanduka mjealica, horizontalno postavljena osovina sa prstima, koja svojim okretanjem obezbjeuje kontinuirano priticanje sjemena u gnijezda sjetvenih aparata. Depozitori se izrauju od elinog lima ili plastinih masa. Neke vrstane sijace opremaju se dodatnim prikljukom za ulaganje startnih doza mineralnih ubriva.

Tokovi sijaice su najveim dijelom pneumatici razliiih dimenzija, jer su gotovo potpuno potisli eljezne tokove, zastupljene na ranijim vrstanim sijaicama.

Elementi prijenosa pogona kod vuenih vrstanih sijaica su lananici i zupanici, kojim se od tokova pogone aparati za izbacivanje sjemena i mjealica sjemena. U nekim sijaicama je ugraen Northonov mjenja, kojim se ostvaruju razliite brzine okretanja sjetvene osovine.

Aparati za izbacivanje sjemena u vrstanim sijaicama zastupljeni su u vie konstruktivnih izvedbi. Najrasprostranjeniji su rebrasto valjkasti, centrifugalni i kombinovani aparati mehaniki sa pneumatskim transportom zrna u lule. Nekada koriteni sjetveni aparati kao to su etkasti, kaikasti i sl. potpuno su potisnuti u irokoj praksi.Rebrasto valjkasti aparat ili aparat sistema ulijebljenih valjaka jedan je od rijetkih aparata za izbacivanje sjemena koji se decenijama ugrauje u traktorske sijaice.

Kroz gnijezdo aparata, koje predstavlja nastavak dna depozitora, provuena je po cijeloj duini sanduka, sjetvena osovina sa rebrastim ulijebljenim valjcima. Dio osovine koji se kree kroz gnijezdo olijebljen je i valjkast. Uzdunim pomjeranjem osovine, pomou ruice (rebrasti dio), tj. ulijebljeni valjak vie ili manje ulazi u gnijezdo, zahvata sjeme i izbacuje ga ispod sebe u otvor lule. Ispod ulijebljenih valjaka su podesiva dna, koja se podeavaju prema krupnoi sjemena kulture koja se sije. Za kontinuirano priticanje sjemena iz depozitora sanduka ugraena je mjealica. Pogon sjetvene osovine i mjealice je od toka sijaice preko spregnutih zupanika. Regulacija koliine izbaenog sjemena ostvaruje se dvojako: pomjeranjem sjetvene osovine, tj. uvlaenjem manje ili vie rebrastog valjka u gnijezdo i promjenom brzine obrtanja sjetvene osovine. Broj aparata na sijaicama odgovara maksimalnom broju ulagaa, koje je konstruktor predvidio za pojedinu sijaicu. Ako se eli sijati na vee meuredne razmake, pojedini aparati se mogu blokirati, a njihove lule i ulagai skinuti. Na kraju, rebrasto valjkasti aparati nisu osjetljivi na vibracije u pogledu ravnomjernog izbacivanja sjemena, a ugradnjom rebrastih ulijebljenih valjaka od plastine mase smanjena su i mehanika oteenja zrna. Rebrasti valjci od plastinih masa imaju vei modul elasticiteta te stoga i manje oteuju zrna.Centrifugalni aparat ugrauje se u depozitor vuenih traktorskih sijaica, koji ima oblik okrugle kutije sa suenim dnom. Ugraeni centrifugalni aparat za izbacivanje sjemena centrifugalnom silom nalazi se na dnu depozitora, u obliku dvostrukog lijevka, koji je fiksiran na vertikalnoj osovini. Sjeme iz depozitora kroz podesivi otvor ulazi u meuprostor vanjskog nepokretnog lijevka i unutranjeg rotirajueg lijevka. Uvlaenju sjemena kroz podesivi otvor u unutranjost rotirajueg lijevka potpomae i stvorena usisna struja, koju on rotacijom stvara. Rotirajui lijevak zatvoren je poklopcem koji u svom srednjem dijeli prelazi u cijev za odstranjivanje lakih primjesa. rotirajui lijevak privren je na sjetvenu osovinu koja se pogoni preko klinaste remenice od tokova sijaice putem zupaninog i remenskog prijenosa.

Za sjetvu strnih ita na velikim oraninim povrinama koriste se irokozahvatne sijaice sa depozitorima smjetajnog kapaciteta i do 2.000 litara. Transport zrna iz spremnika do ulagaa moe biti mehaniki ili pneumatski.

Cijevi za provoenje sjemena lule od aparata za izbacivanje do ulagaa mogu biti razliitog oblika i od razliitog materijala. Teleskopske ili ljevkaste lule, spiralne lule od eline trake vrlo dobro se prilagoavaju neravnom zemljitu, ravnomjerno proputaju sjeme i nisu sklone guenju, cjevaste i cjevasto rebraste od gume i plastine mase danas su najvie zastupljene na savremenim vrstanim sijaicama. Prednost im je to su jednostavne kontrukcije ali zahtijevaju panju u rukovanju i odravanju.

Ulagai sjemena imaju zadatak da prihvate sjeme iz lula i odloe ga na dno brazdice, koju svojim raoniem ili diskom formiraju. Dobar ulaga otvara brazdicu na priblino jednaku dubinu, osigurava ravnomjerno ispadanje odlaganje zrna i nije sklon guenju biljnim ostacima. Na vrstanim sijaicama zastupljena su dva tipa ulagaa, koji su oblika raonia ili diskova.

Ulaga sa povijenim raoniem slabije prodire, ali vri izvjesno sabijanje dna brazdice, to povoljno utie na kapilarno izvlaenje vlage. Manje se gui biljnim ostacima. Za dobro prodiranje u tlo zahtijeva usitnjeno i ravno zemljite. Markeri su naprave koje slue za pravilno vezivanje susjednih prohoda sijaice. Markeri se sastoje iz teleskopske cijevi u koju je uvuena tanja cijev ili ipka, na ijem je vanjskom kraju disk markera.

irokoredne sijaice ili sijaice za okopavineSavremene irokoredne traktorske sijaice u veini su noene, a prema broju redova koje zasijavaju dijele se na dvo-, etvero-, estero-, osmoredne i vie. Prema nainu izbacivanja sjemena iz sjetvenih aparata, dijele se na sijaice sa mehanikim i sijaice sa pneumatskim aparatima.- U osnovne dijelove irokorednih sijaica na traktorski pogon svrstavaju se:

1. Ram ili okvir sa ureajem za prikljuivanje na traktor. Ram je zajedniki za sve sjetvene jedinice, a izgraen je od cijevi ili profiliranih greda.2. Sjetvene jedinice za svaki pojedini red, koji ini depozitor za sjeme sa aparatom za sjetvu i ulagaem.3. Depozitor za sjeme je najee u obliku kutije (lonca) razliitog oblika. U njegovom dnu je smjeten aparat za izbacivanje sjemena.4. Aparati za izbacivanje sjemena.5. Ulaga sjemena istovremeno slui za prihvat sjemena iz aparata i njegovo ulaganje u brazdicu, koju on formira. Ulagai su sankasti sa izduenim i navie povijenim sjeivom (kukuruzni) ili su oblika raonia sa povijenim vrhom prema nazad (eerna repa). Uz ulagae mogu biti ugraeni istai gruda.6. Ureaj za zatrpavanje i pritiskanje sjemena moe biti gazni toak sijaice, pritisni valjak sa prekrivaem sjemena, u formi reetkastog valjia ili oljenastih letvica zagrtaa.7. Ureaj za regulisanje dubine ulaganja sjemena ini ruica za podeavanje ili opruni mehanizam za svaku pojedinu sjetvenu jedinicu.8. Ureaj za podeavanje razmaka ine veze nosaa sjetvenih jedinica sekcija sa ramom. Poputanjem veza pomjeraju se po ramu sijaice nosai sjetvenih jedinica na odreena meuredna rastojanja.9. Markeri su redovno zastupljeni na sijaicama, koje imaju etiri i vie sjetvenih jedinica.10. Prikljuni ureaj za lokalno ulaganje startnih doza mineralnih ubriva zastupljen je kod velikog broja sijaica.11. Prikljuni ureaj za granule herbicida kao i insekticida, zastupljen je kod nekih sijaica, a kod drugih za herbicide u tenom stanju kojim se prska bilo pojas ili cijela povrina.

Sijaice za trave i djeteline

Poznato je da je sjeme trava i djetelina veoma skupo, te je od posebnog znaaja izvoenje racionalne sjetve. Specijalne sijaice za trave i djeteline omoguavaju da se obezbijedi optimalan sklop biljaka i pri propisanoj sjetvenoj normi. Sijaica ima dvodijelni depozitor sa dva odvojena aparata za sjetvu. Ram na kojem je postavljen depozitor oslanja se na dvije baterije prstenastih valjaka. Baterije su postavljene u tandemu tako da konusi prstenova zadnje idu sredinom razmaka meu konusima prednje baterije. U procesu sjetve, aparati, pogonjeni od baterija preko zupanika, svojim rebrima izbacuju odvojeno sjeme u zajdenuku brazdicu, formiranu konusnim prstenovima prednje baterije. Odloeno sjeme u brazdici pokriva se tankim slojem zemlje, koju nagru i sabijaju prstenovi zadnje baterije. Na ovaj nain sjetve stvoreni su svi uvjeti za ravnomjerno nicanje biljaka. Kultivator sijaice za direktnu sjetvu djetelinsko travnih smijesa u tratine prirodnih travnjaka, bez prethodnog razoravanja, imju identian depozitor sa odvojenim aparatima za sjetvu kao i prethodne specijalne sijaice.

Sijaica za ito

Maine i orua za sadnju krompiraSadnja krompira i rasada su specifine agrotehnike operacije, koje postavljaju vee zahtjeve u odnosu na zrnaste kulture. Kod krompira gomolji su sjetveni materijal, koji je krupniji i tei, manje podesan za kalibrau i osjetljiv na mehanike udare. Osjetljivost naroito dolazi do izraaja kod sanje naklijaloh krompira.

Sadilice krompira i presadnice povrtnih kulturaKrompir je kultura koja postavlja visoke zahtjeve u predsjetvenoj pripremi zemljita. Pored poravnate povrine trae dobro usitnjeno zemljite, jer je to jedan od presudnih faktora za optimalan razvoj biljaka. Sadnja krompira se obavlja poluautomatskim i automatskim sadilicama.

Poluautomatske sadilice zahtijevaju uee ljudskog rada u fazi zahvatanja gomolja iz depozitora i njegovog ulaganja u predgrade sjetvenih kola ili u cijev ulagaa. Depozitor za sjeme je sanduk sa otvorom na suenom dijelu koso postavljenje zadnje strane po itavoj njegovoj duini prema naprijed, dok mu je dno u obliku plieg korita, nagnuto prema nazad. Ako se sadi naklijali krompir onda se koriste platforme sa gomoljima.

Poluautomatska sadilica za krompir

Radnik sa sjedita uzima gomolje krompira iz depozitora i odlae ih u distributere. Gomolji se sputaju u brazdicu koju je napravio raoni ulagaa, a zagrtanje obavlja raoni zagrta sa krilima ili diskosni sa parom divergentno postavljenih diskova. S izuzetkom cjevastog distributera, gdje se gomolji odlau u cijev na zvuni signal, kod ostalih oni se odlau u predgrade kola i na kaike beskrajnog lanca. Pogon distributera sjetvenih kola ostvaruje se od gaznog toka sadilice preko zupaninog ili lananog prenosa. Poluautomatske sadilice su noena orua sa dodatnim gaznim tokom, a proizvode se kao dvoredne i etveroredne za sadnju gomolja na meuredne razmake od 60 do 70 cm i unutar reda od 25 do 30 cm. Poluautomatske sadilice ne zahtijevaju kalibrirani sjemenski materijal, a koriste se kao pogodna tehnika rjeenja i za sadnju naklijalog krompira.

Automatske sadilice krompira zahtijevaju iskljuivo kalibrirani sjemenski materijal, jer njihovi sjetveni aparati zahtijevaju gomolje iz depozitora i odlau ih u otvore ulagaa bez uea ovjeka. Postoji vie konstruktivnih izvedbi sjetvenih aparata automatskih sadilica prema kojima se dijele na:- sadilice sa prstima na disku ili bubnju- sadilice sa kaikama na elevatorskom lancu i- sadilice sa horizontalnim elevatorom.

Sadilice sa prstima na disku ili bubnju zbog sloenosti aparata relativno su malo zastupljene u ratarskoj proizvodnji.

Automatske sadilice sa kaikama na elevatorskom lancu imaju ugraen beskrajan lanac sa kaikama, iji se lananik pogoni od gaznog toka sadilice. Kod automatskih sadilica kaike na elevatorskom lancu mogu biti postavljene jednom ili dva reda. Oblik kaika moe biti okrugao ili pak izduen za zahvatanje dva ili vie gomolja. U cilju kontinuiranog odlaganja sjemena, bez praznih mjesta ugrauju se an automatskim sadilicama sa kaikama okruglog oblika, dodatni korekcioni mehanizmi, kao to je kolo sa pregradama za rezervne gomolje ili korpe. Automatska sadilica sa horizontalnim elevatorom za izbacivanje gomolja sastoji se iz depozitora, valjka prebacivaa gomolja i horizontalnog elevatora za odlaganje gomolja. Iz depozitora valjak sa duim gumenim prstima, postavljen na njegovom dnu, zahvata gomolje. Horizontalni elevator ine dva para remenica (klinastih) koje prebaenim remenima prihvataju gomolje i odlau ih sa male visine u brazdicu ve formiranu ulagaem. Zagrtanje gomolja vre diskosni zagrtai.

Sadilice presadnica povrtnih kultura koriste se u sadnji mladih biljaka, uzgojenih u toplom klijaliptu, ija se duina kree od 10 do 20 cm. Navedena tehnologija skrauje vegetacioni period, to je presudno za razvoj i dozrijevanje biljaka u optimalnom periodu. U praksi se koriste poluautomatske sadilice kojima se mogu presaivati sadnice kupusa, kelja, paprike, paradajza, cvjetae, patlidana, duhana i drugih povrtnih kultura. Njihova prednost u odnosu na runu sadnju je viestruka i stoga je dominantna na velikim proizvodnim povrinama. Pored toga ona je i kvalitetnija jer osigurava povoljnije uvjete za razvoj korijena biljke.

Maine i orua za sadnju vonih i loznih sadnica prvi nain zasnovan je na kopanju jama traktorskom builicom, u koje se runo zasauju sadnice. Drugi nain ukljuuje primjenu poluautomatskih sadilica sa runim ulaganjem sadnica, dok faze formiranja brazde i zagrtanja zemljom sadnice obavlja sadilica.

Traktorska builica jama je noeno orue, koje ini nosive grede sa vieim svrdlom i prenosni mehanizam njegovog pogona od prikljunog vratila traktora. Svrdlo ini osovina sa spiralnim navojima od elinog lima, koja se zavrava konusnim vrhom. Promjeri svrdla kreu se od 20 do 60 cm. U procesu rada svrdlo se nadnosi tano iznad markiranog mjesta sadnje, a zatim se ukljuuje svrdlo u pogon, sputa i die u nekoliko navrata do postizanja dubine jame oko 40 cm. U dobroj organizaciji rada traktorskom builicom moe da se iskopa 150 do 200 jama na sat.

Hidroburi (vodene burgije) koriste se u posljednjoj deceniji za kopanje jama za sadnju loznih sadnica. Hidroburi se instaliraju na prskalicu, a predstavljaju cijevi promjera 30 mm za konusnim vrhom i otvorom na njemu. Otvaranje ventila, voda pod pritiskom 5 do 6 bara, kretanjem cijevi u zemlji kopa jamu promjera 12 do 15 cm na dubinu 30 cm u trajanju od 6 do 9 sekundi.

Poluautomatske sadilice za sadnju povtnih kultura sa skinutim aparatom za sadnju, koriste se u sadnji vonih (jagodiastih) i loznih sadnica, ije se duine kreu od 30 do 40 cm. Radnik sa platforme uzima sadnicu i odlae je u brazdu, u vertikalnom poloaju, koju odmah zemljom zagru gazni tokovi sadilice.