Po kriteriju odnosa zapremine tehnologije se mogu podijeliti u tri velike skupine tehnologija i to:

Po kriteriju odnosa zapremine tehnologije se mogu podijeliti u tri velike skupine tehnologija i to:

tehnike obrade odvajanjem estica karakteristika za ove tehnologija jeste da je zapremina polaznog komada vea od zapremine gotovog proizvoda.

Tehnologije obrade plastinim deformisanjem karakteristika ovih tehnologija jeste da je zapremina polaznog komada jednaka zapremini gotovog proizvoda.

Tehnologije obrade spajanjem zapremina polaznog komada manja je od zapremine gotovog proizvoda

Od ukupnog broja poznatih tehnologija preko 90% spada u jednu od navedene tri grupe tehnologija. Zbog velikog broja tehnologija sa jedne strane, te irokog spektra dijelova koji mogu biti izraeni primjenom tih tehnologija sa druge strane, najiru primjenu imaju tehnologije iz oblasti odvajanja estica. U posljednjoj deceniji razvijen je itav niz novih tehnologija koje se obino obuhvataju terminom tehnologije za brzu izradu prototipa. Tek u zadnje vrijeme se razmatra mogunost primjene tehnologija iz ove grupe za maloserijsku proizvodnju. Osnovni nedostatak ire primjene tehnologija iz ove grupe je visoka cijena proizvoda, te jako ogranien broj materijala koji se mogu uspjeno tretirati njihovom primjenom.U kontekstu prethodnog obradni proces, kao i obradni sistem, se mogu predstaviti u obliku njihovog modela (model obradnog procesa ili model obradnog sistema). Postupci odvajanja estica se mogu podijeliti na: mainsko i runo odvajanje etica.

Obzirom da se runi postupci obrade navode vie kao historijski bitni, akcenat se stavlja na mainske postupke obrade. Mainski postupci obrade se dijele u dvije velike grupe i to: mainski postupci obrade odvajanja estica, runi postupci obrade reznim alatom sa otricom, runi postupci obrade sa reznim alatom bez otrice.

Mainski postupci obrade odvajanja estica dijele se u dvije podgrupe:

mainski postupci obrade odvajanja estica reznim alatom sa gometrijski definisanom reznom otricom (struganje, glodanje, buenje, glanjanje, testeranje, provlaenje itd.)- kod ove grupe mogu se realizovati operacije i grube i fine (zavrne) obrade. mainski postupci obrade odvajanja estica reznim alatom sa geometrijski definisanom otricom (namijenjena iskljuivo za operacije zavrne obrade: buenje, bruenje, superfini, konovanje, lepovanje, itd.)

Mainski postupci obrade bez rezne otrice spadaju u grupu nekonvencionalnih postupaka obrade. U ovu grupu postupaka spadaju:

hemijski postupci obrade

elektrohemijski postupci obrade

mehaniki postupci obrade

toplotni postupci obrade Osnovna karakteristika obrade iz navedene grupe jeste da je popreni presjek odvojene estice materijala viestruko puta manji u odnosu na prethodnu grupu postupka. Navedena klasifikacija postupaka ove grupe izvrenaje prema vrsti energije koja se koristi za njihovu realizaciju. Navedeni postupci obrade odlikuju se znaajno dugim vremenom obrade te znaajno velikoj koliini energije potrebne za njihovu realizaciju. Zbog navedenog ovi postupci se prmjenjuju samo u sluajevima kada ne mogu biti primijenjeni postupci obrade iz prethodne grupe. Rezni klin

Kompletan postupak je baziran na principu reznog klina. Svi postupci obrade odvajanja estica su bazirani na principu reznog klina po kojem se kao rezultat djelovanja na povrinu klina odreene silom javljaju viestruko puta vee vrijednosti sila na bokovima klina. Vrijednost sila na bokovima klina prevazilazi vrtou materijala (unutar sile kojim se materijal suprotstavlja djelovanju vanjskih sila) pri emu, zavisno od poloaja reznog klina na predmet obrade, dolazi do sjeenja materijala ili odvajanja samo jednog sloja materijala (odvojena estica( strugotina) . Zbog prethodno navedenog u osnovi svih alata sa reznom otricom je sadran rezni klin.

Osnovni elementi reznog alata

U osnovi svih reznih alata sadran je rezni klin. Na reznom alatu uoavamo njegova dva osnovna dijela:

- Rezni dio alata koji slui za kontakt sa predmetom obrade s ciljem generisanja odvojene estice te u tom smislu izrade eljenog dijela.

- Drka alata slui za postavljanje alata u revolverskoj glavi ili nosau alata alatne maine. Drka alata slui da sva optereenja koja se javljaju u toku obrade na reznom dijelu alata prenose na alatnu mainu.

Na reznom dijelu alata razlikujemo sljedee radne povrine:

Grudna povrina po kojoj klie strugotina nastala u toku obrade

Lena povrina koja je u toku obrade u kontaktu sa povrinom rezanja

Pomona lena povrina koja je u direktnom kontaktu sa obraenom povrinom

U presjeku glavne lene i grudne povrine jeste glavna rezna otrica, dok je pomona rezna otrica u presjeku grudne i pomone lene povrine. Vrh alata nalazi se u presjeku glavne i pomone rezne otrice. Vrh alata definie i poziciju rezne take alata koja u toku obrade prati zadatu putanju alata definisanu konturom gotovog proizvoda. Rezni alati mogu biti sa jednom ili vie reznih otrica te se u tom smislu i dijele na jednorezne i vierezne alate. Rezni alati mogu biti izraeni kao jednodijelni ili viedijelni (segmentni). Karakteristika jednodijelnih alata jeste da je drka alata i rezni dio alata od istog materijala. Ovi alati se nakon njihovog troenja, u svrhu njihove dalje upotrebe, preotravaju. Karakteristika viedijelnih alata jeste da su drka alata i rezni dio alata izraeni od razliitih materijala. U ovoj izvedbi alata drka alata (nosa) se izrauje od konstrukcionog elika. Rezni dio alata moe biti izraen od tvrdog metala, cermenta, keramike, kubnog bor-nitrida ili vjetakog dijamanta. Kod segmentnih alata nakon troenja reznog dijela alata do odreenog stepena isti se ne preotrava, ve se promijeni poloaj, dovodi se novi rezni vrh ploice njenim zakretanjem. Rezni dio alata, odnosno rezna otrica alata i rezni vrh alata mogu biti otri, skoeni ili zaobljeni. Kroz navedenu reparaciju obezbjeuju se alati koji mogu ispuniti razliite zahtjeve u toku procesa obrade.Uglovi (geometrija) reznog dijela alata

Pri definisanju geometrije reznog dijela alata vano je identifikovati tri vrste koordinatnih sistema za koje se veu i tri vrste geometrije reznog dijela alata, to su:

Tehnoloki koordinatni sistem koji definie statiku geometriju reznog alata geometrijskog alata u izradi.

Kinematski koordinatni sistem odreuje geometriju reznog dijela alata u radu (obradi)

Mainski koordinatni sistem definie orjentaciju alata na alatnoj maini.

Geometrija reznog dijela alata definisana je sa sedam osnovnih dijelova alata:

leni ugao alata -ugao izmeu lene povrine alata i obraene povrine ( 0) grudni ugao alata (0) ugao izmeu grudne povrine alata i normale na osu simetrale predmeta obrade (normala na obraenu povinu)

ugao klina (0) ugao izmeu grudne i lene povrine alata

glavni napadni ugao ugao izmeu glavne rezne otrice i ose simetrije predmeta obrade

pomoni napadni ugao ugao izmeu pomone rezne otrice i obraene povrine

ugao nagiba vrha rezne otrice alata (s)- ugao koji zatvara ravan paralelan u osnovnoj ravni povuen kroz vrh alata sa projekcijom glavne rezne otrice u ravni rezanja.

Za uglove alata vrijede sljedee relacije: + + = 90o

( ugao vrha alata

r + r ' + r = 180o ( ugao izmeu glavne i pomone rezne otrice u osnovnoj ravni

Kinematika procesa obrade odvajanjem estica

Kinematika obradnog procesa obuhvata analizu kretanja potrebnih za poetak odvijanja procesa te njegov kasniji kontinuitet, a sve u cilju dobijanja zahtijevanog proizvoda. Takoe u kontekstu kinematike procesa obrade nuno je analizirati i reime obrade. Opta podjela kretanja prema tipu jeste na kruna i pravolinijska, dok se prema karakteru svako od njih dijeli na kontinuirana i diskontinuirana. Sa aspekta obradnog procesa sva kretanja se dijele na glavna kretanja i pomona kretanja. Zadatak glavnog kretanja jeste da se obezbijedi poetak procesa obrade, dok je zadatak pomonih kretanja da osiguraju kontinuitet procesa obrade kao njenu ponovljivost ukoliko se obrada ne moe realizovati u jednom prolazu. Obzirom da glavno kretanje treba omoguiti savladavanje glavnog otpora rezanja snaga koja se troi na obavljanje ovog kretanja iznosi oko 70% ukupno potrebne snage za realizaciju procesa obrade. Glavna kretanja mogu biti kruna ili pravolinijska, kontinuiranog ili diskontinuiranog karaktera, a moe ih izvoditi alat (predmet obrade), zavisno od konstrukcije alatne maine i zavisno od postupka obrade. Pomona kretanja pri obradi mogu biti kruna ili pravolinijska, kontinuirana ili diskontinuirana, a moe ih izvoditi alat (predmet obrade) zavisno od konstrukcije alatne maine i zavisno od postupka obrade. Vano je istai da je pri realizaciji bilo kojeg postupka obrade odvajanjem estica jedno glavno kretanje, a sva ostala kretanja su pomona. Broj pomonih kretanja zavisi od konstrukcije alatne maine.

Parametri (reimi) obrade

Osnovni zadatak reima obrade jeste da obezbijede sinhronizaciju glavnog i pomonih kretanja te na taj nain omogui izradu gotovog proizvoda zahtijevanog oblika, dimenzione tanosti i kvaliteta obraene povrine. U reime obrade najee se ubrajaju. brzina rezanja (vo) koja predstavlja put koji pree zamiljena taka na reznoj otrici alata u smijeru (u ravni) ugaone brzine

korak (postupak S) koji predstavlja put koji pree alat, za jedan obrtaj predmeta obrade, du ose simetrije (t)

dubina rezanja (ukupna dubina) predstavlja razliku izmeu maksimalnog prenika predmeta obrade i minimalnog prenika gotovog proizvoda (obraene povrine) mjereno normalno na osu simetrije predmeta obrade.

Pored navedenih reima obrade, koji predstavljaju osnovne reime, u reime obrade sa ubrajaju i:

broj prolaza (i) predstavlja odnos izmeu ukupne dubine rezanja i dubine rezanja po jednom prolazu

glavno vrijeme obrade predstavlja odnos proizvoda ukupne duine obrade i broja prolaza sa proizvodom broja obrtaja i postupka.

l = l 1 + l 2 + l l 1 - duina ulaza alata u zahvat alata sa obradkom

l 2 - duin izlaza alata iz zahvata alata za obradu

l - duina obrade

Glavni reimi obrade su prikazani na slici :

Osnovni obrazac rezanja je:

Postoje dvije vrste reima (parametara) obrade i to:

tehnoloki postupak obrade u koje spadaju irina i debljina odvojene estice

fizikalni postupak obrade u koje spadaju dubina rezanja i posmak

Takoe se u kontekstu reima obrade moe govoriti o mjerodavnim reimima ili o optimalnim reimima obrade.

tg vrijeme obradetg n . s

tg n . s

Sa aspekta procesa obrade bitno je definisati i karakteristine povrine:

obraena povrina koja se javlja kao rezultat procesa obrade

povrina obrade je ona povrina nastala u datom trenutku posmatranja kontakta alat i predmet obrade

obraivana povrina povrina koja e biti odnesena u daljem toku procesa obrade

Postupci obrade alatima definisane rezne otrice

Obrada struganjem

Od svih postupaka obrade odvajanjem estica najveu primjenu imaju postupci obrade struganjem. Odlikuju se znaajno visokom fleksibilnou ( geometrijom reznog alata nezavisno od oblika gotovog proizvoda za odreenu grupu proizvoda) kao i jednostavnou, te univerzlanou njene primjene. Postupci obrade struganjem nazivaju se jednoreznim kontinuiranim postupcima. Ovo iz razloga to je u toku obrade jedna rezna otrica u kontaktu sa obradkom, i to za vrijeme kompaktne obrade. S tim u vezi postupci obrade struganjem odvijaju se pri konstantnom poprenom presjeku, te znaajno manjim udarnim optereenjima u poreenju sa drugim postupcima obrade iz ove grupe. Operacije koje mogu biti realizovane obradom struganjem, uz primjenu adekvatnih oblika reznih dijelova alata su:

operacije uzdune obrade spoljanjih i unutranjih povrina

operacije eone obrade unutranjih i spoljanjih povrina

operacije izrade unutranjih i spoljanjih, eonih i uzdunih ljebova

operacije odsijecanja na strugu (odvajanje)

operacije izrade unutranjih i spoljanjih navoja (izrada navoja koritenjem reznih ploica ili ureznica)

operacije buenja rupa ili otvora u punom komadu sa prethodno postignutim otvorom ( mogua samo du ose simetrije predmeta obrade)

Glavno kretanje pri obradi struganjem je rotaciono i izvodi ga predmet obrade koji je stegnut u steznu glavu alatne maine. Ovo kretanje ostvaruje se pogonom sa trofaznim elektro-motorom preko remenica i remena. Pomona kretanja u toku obrade su aksialna (du ose simetrije predmeta obrade) i radijalno (normalno na osu simetrije predmeta obrade) i izvodi ih alat. Zavisno od operacije, svrha aksialnog kretanja jeste obezbjeenje kontinuiteta odvijanja procesa obrade, radijalna kretanja obezbjeenje ponovljivosti procesa ako se isti mora realizovati u vie prolaza. Shodno kretanjima da se zakljuiti da su postupci obrade struganjem namijenjeni za obradu (izradu) kod rotaciono simetrinih dijelova. Zbog svoje jednostavnosti postupci obrade struganjem su nezamjenjivi, te se gdje god je to mogue preferiraju kao primarni izvori.

Obrada glodanjem

Spada u grupu diskontinuiranih postupaka obrade odvjanjem estica sa viesjenim reznim alatima. Alati koji se primjenjuju pro ovoj obradi nzivaju se glodalima. Spadaju u grupu esto koritenih postupaka odvajanja estica. Za obradu prizmatinih dijelova, te obradu prostornih krivih povrina. Glavno kretanje je kruno i izvodi ga alat. Alat takoer izvodi i vertikalno pomono pravolinijsko kretanje iji je cilj zauzimanje dubine rezanja. Predmet obrade privren je u steznu glavu na radnom stolu radne maine, te zajedno sa radnim stolom vri pomona prvolinijska kretanja du koordinantnih osa u horizontalnoj ravni. Iz razloga to su u zahvatu sa predmetom obrade, istovremeno, vei broj reznih otrica, to su optereenja koja se javljaju pri obradi znatno vea nego li je sluaj obrade struganjem. Postoji vei broj kriterija na osnovu kojih se postupci obrade mogu klasificirati: prema cilju obrade se dijele na postupke grube i fine obrade

prema poloaju ose alata u odnosu na predmet obrade postupci glodanja se dijele na obimno i eono glodanje

prema smijeru kretanja alata u odnosu na predmet obrade postupci obrade se dijele na istosmijerno glodanje i suprotnosmijerno glodanje

prema obliku zuba glodala postupci glodanja se dijele na glodanje alatima sa ravnim zubima i glodanje alatima sa zavojnim zubima.

Od navedenih kriterija za podjelu postupaka obrade glodanjem u daljem tekstu emo definisati osnovne karakteristike postupaka istosmijernog i suprotnosmijernog glodanja.

Kod suprotnosmijernog glodanja smijer rotacije alata je razliit od smijera kretanja obradka, za ovaj sluaj obradna karakteristika je da se popreni presjek rezanja mijenja od minimalne vrijednosti do maksimalne vrijednosti. Obzirom da se popreni presjek mijenja od minimalne vrijednosti pa do maksimuma, koji je neposredno prije izlaska alata iz zahvata sa predmetom obrade, to alat tei da odvoji predmet obrade od radnog stola alatne maine. Zbog toga se kod postupaka suprotnosmijernog glodanja posebna panja posveuje stezanju predmeta obrade. Karakteristika ovih potupaka je i udarno rastereenje alata. Kod istosmijernog glodanja smijer kretanja alata i smijer kretanja predmeta obrade su isti. U trenutku ulaska alata u zahvat sa predmetom obrade, je maksimalan popreni presjek rezanja te u tom smislu i optereenje alata. Sa daljim procesom obrade popreni presjek se smanjuje da bi daostigao vrijednost priblino jednaku nuli neposredno prije izlaska zuba iz predmeta obrade. Karakteristika ovih postupaka je udarno optereenje alata, kao i to da alat u toku obrade pritie predmet obrade prema radnom stolu alatne maine, nema potrebe za dodatnim mjerama opreza pri istezanju obradka. Prethodno navedeno u vezi promjene poprenog presjeka rezanja odnosi se na posmatranje jednog zuba od trenutka ulaska u zahvat do trenutka njegovog izlaska iz zahvata sa predmetom obrade (istosmijerno i suprotnosmijerno glodanje). Postupci obrade glodanjem se primarno primjenjuju pri obradi prizmatinih dijelova, a naroito pri izradi alata za tehnologije obrade deformisanjem, tehnologije iz oblasti brizganja plastike, tehnologije iz oblasti prakaste metalurgije.

Potupci obrade otvora i rupa

U ove postupke ubrajaju se postupci buenja otvora, postupci proirivanja otvora, postupci razvrtanja otvora i postupci uputanja. Osnovna kretanja pri postupcima obrade otvora su identina kretanjima pri obradi glodanjima. Glavno rotaciono kretanje izvodi alat kao i pomono pravolinijsko vertikano kretanje. Pomou pravolinijskog kretanja u horizontalnoj ravni izvodi predmet obrade. Postupci obrade buenjem otvora realizuju se u punom komadu primjenom zavojnih burgija. Obzirom na prirodu ovih postupaka kod istih su najvea optereenja i najvei popreni presjek rezanja, komparirano sa ostalim postupcima (razvrtanje, proirivanje). Postupci obrade proirivanjem primjenjuju se u sluaju da se zahtijevani otvori ne mogu uraditi u jednom prolazu, odnosno buenjem u punom komadu (velike dimenzije otvora i rupe ili znaajno visok kvalitet obraivane povrine). Postupci obrade proirivanjem se realizuju koritenjem burgija ili proirivaa.

Postupci obrade razvrtanjem

Primjenjuju se nakon buenja i proirivanja sa glavnim ciljem osiguranja zahtijevane dimenzione tanosti i kvaliteta obraivane povrine otvora ili rupe. S tim u vezi ovi postupci obrade karakteriu se znaajno malim poprenim presjekom rezanja. Osnovne karakteristike alata koji se koriste za prethodne postupke, sa aspekta broja reznih otrica, su:

burgije imaju dvije rezne otrice

proirivai imaju vei broj reznih otrica od dvije (3 do 6 najee)

razvrtai vei broj reznih otrica (6 do 12 najee)

S obzirom na identinost kinematike postupci obrade otvora sa postupcima obrade glodanjem, to se i jedni i drugi realizuju na istoj alatnoj maini uz koritenje razliitih reznih alata.

Obrada provlaenjem

Obrada provlaenjem spada u postupke obrade viesjenim reznim alatima sa kontinuiranim rezom. Postupci obrade provlaenjem se mogu aplicirati pri obradi unutranjih i spoljanjih povrina, u najveem broju sluajeva su ljebovi razliitih geometrijskih oblika. Kompletan postupak obrade provlaenjem se deava u jednom prolazu. Kinematika procesa sastoji se od jednog pravolinijskog kretanja koje izvodi alat, dok je predmet obrade stegnut u steznoj glavi i fiksiran za vrijeme obrade. Alati za obradu provlaenjem mogu biti trnovi ili igle. U oba sluaja rije je o provlakaima, ali razliitih prenika i duine, te naina na koji se realizuje glavno pravolinijsko kretanje:

glavno pravolinijsko kretanje se ostvaruje vuenjem alata to su tzv. igle koje se odlikuju znaajno velikim duinama i znaajno manjim prenikom u odnosu na njegovu duinu

glavno pravolinijsko kretanje se ostvaruje potiskivanjem trnovi koji se odlikuju manjom duinom, a kraim poprenim presjekom alata.

Koji od navedenih alata e se aplicirati iskljuivo zavisi od oblika povrine, njenih dimenzija, te konstrukcije alatne maine za provlaenje (provlakaica).

Obrada testerisanjem

Za razliku od prethodno opisanih postupaka, postupci obrade testerisanjem se iskljuivo primjenjuju kao prethodni postupi (odsijecanjem ili razdvajanjem komada), a nikad kao operacija zavrne obrade. Postupci obrade testerisanjem se dijele na:

trakasto testerisanje

kruno testerisanje

tarno testerisanje

Kod trakastog testerisanja alat je testera u obliku beskonane trake, glavno kretanje je kruno i izvodi ga alat, a pomono kretanje je pravolinijsko i izvodi ga obradak. Ovi postupci obrade testerisanjem se primjenjuju pri odsijecanju dijelova veeg poprenog presjeka. Kruno testerisanje primjenjuje se u sluajevima kada se eli postii vei obim proizvodnje u jedinici vremena. Kao alat se koristi kruna testera, odnosno glodalo ija je irina znatno manja u odnosu na prenik. Glavno kretanje je kruno i izvodi ga alat, dok je pomono kretanje pravolinijsko i izvodi ga predmet obrade ili alat u zavisnosti od konstrukcije alatne maine. Takoer postoji i izvedba u kojoj se predmet obrade rotira u toku obrade, ali znatno manjom obimnom brzinom od alata. Tarno testerisanje spada u specijalnu grupu postupaka obrade testerisanjem alatima bez reznih organa (zuba). Sam proces se odvija pri izuzetno velikim brzinama rezanja, pri emu se koristi toplotna energija uzrokovana trenjem, za odsijecanje komada. Glavno kretanje je kruno, izvodi ga alat, dok su sva pomona kretanja pravolinijska i izvodi ih takoer alat. Vano je istai da postupci obrade testerisanjem spadaju u grupu najee koritenih potupaka u operacijama prethodne obrade.

Rendisanje

Ovi potupci obrade se postupci obrade jednoreznim alatima, definisanje rezne geometrije i po prirodi kontinuiranog karaktera. Primjenjuju se pri obradi prizmatinih dijelova, najee od sivog ili nodularnog lima. Dijelovi izraeni rendisanjem su u najveem broju sluajeva radni stolovi postolja alatnih maina. Ovi postupci se koriste kako za generisanje ravnih povrina tako i za generisanje ljebova razliitih geometrijskih oblika ( oblik lijeba najee odgovara obliku noa za rendisanje. Mogu se podijeliti u dvije velike grupe:

kratkohodno rendisanje

dugohodno rendisanje Sam naziv upuuje na oblast primjene jednih odnosno drugih. Kratkohodno rendisanje se primjenjuje pri obradi dijelova manje duine. Glavno kretanje je pravolinijsko i izvodi ga alat. Sva pomona kretanja su pravolinijska i izvode ih u kombinaciji alat i predmet obrade. Obzirom na to za aplikaciju ovog postupka se koriste kratkohodne rendisaljke. Obzirom na manju duinu hoda alata ovi postupci obrade se odlikuju manjim momentima pri istim vrijednotima sile u odnosu na dugohodno rendisanje. Dugohodno rendisanje se odlikuje drugaijom kinematikom procesa te u tom smislu i alatnih maina kojima se isti aplicira. Obzirom da su duine komada koji se javljaju u toku obrade, glavno pravolinijsko kretanje obavlja predmet obrade zajedno sa radnim stolom alatne maine. Sva pomona kretanja su pravolinijska i u najveem broju sluajeva izvodi ih alat. Karakteristika postupaka rendisanjem jeste da se svaki prolaz alata sasstoji iz radnog i povratnog hoda glavnog pravolinijskog kretanja. Zbog toga se posmak kod ovih postupaka obrade u mm po duplom hodu (mm / dh).

Postupci obrade bruenjem

Spadaju u grupu postupaka zavrne obrade, viesjenim alatima nedefinisane rezne geometrije, a po prirodi diskontinuiranog karaktera. Zbog znaajno visoke cijene postupaka bruenja su aplikativni samo ukoliko se zahtijevani kvalitet obraene povrine ne moe postii neki od prethodno navedenih postupaka. Znaajno visoka cijena ovih postupaka proizilazi iz znaajno visoke cijene tocila. Mogu se aplicirati kako za obradu prizmatinih, tako i za obradu raotaciono simetrinih dijelova. Pri tome su, naravno, kretanja kao i konstrukcija maina meusobno razliita. Obzirom na znaajno ogranienu primjenu jednog geometrijskog oblika tocila, u noije vrijeme postupci obrade struganjem ili glodanjem, uz koritenje specijalnih materijala reznih alata. Zavisno od kostrukcije maine postoji znaajna razliitost u broju i tipu pomonih kretanja, kao i u tome ko ih relizuje. Samo je jedno sigurno, glavno kretanje je rotaciono i izvodi ih alat, pomona kretanja mogu biti pravolinijska ili kruna, a moe ih izvoditi alat ili predmet obrade ili istovremeno i alat i predmet obrade. Obzirom na tehnologije izrade alata za obradu bruenjem brusne ploe (tocila) ovi postupci spadaju u grupu postupaka obrade sa alatima nedefinisane reznom geometrijom. U samoj strukturi tocila nalazi se:

brusna zrna (abrazivna zrna)

vezivni materijal

pore

Zadatak brusnog zrna jeste da u kontaktu sa predmetom obrade odnose estice materijala i vre proces rezanja. Vezivni materijal slui za dranje abrazivnih estica u kompaktnoj cjelini, te da nakon troenja abrazivnog zrna isto otpusti iz strukture ubrusa kako bi novo brusno zrno dolo u kontakt sa predmetom obrade. I pore slue za odvoenje strugotine iz zone rezanja.

Mainska tehnika i tehnologija II

PAGE 1