Matija Katava-Geografske osnove razvoja turzima općine Busovače (1)

Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

Studij: Zemljopis-Biologija

Matija Katava

GEOGRAFSKE OSNOVE RAZVOJA

TURIZMA OPĆINE BUSOVAČA

Diplomski rad

Mostar, 2013.

Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

Studij: Zemljopis-Biologija

Matija Katava

GEOGRAFSKE OSNOVE RAZVOJA

TURIZMA OPĆINE BUSOVAČA

Diplomski rad

Mentor: Prof. dr. sc. Snježana Musa

Student: Matija Katava

Mostar, listopad 2013.

SADRŽAJ

PREDGOVOR............................................................................................................................5

1. UVOD.....................................................................................................................................6

1.1. Definiranje problema.................................................................................................................6

1.2. Cilj istraživanja..........................................................................................................................6

1.3. Metode istraživanja...................................................................................................................6

2. GEOGRAFSKA OBILJEŽJA OPĆINE BUSOVAČA..........................................................8

2.2. Geomorfološke odlike općine Busovača.................................................................................10

2.3. Klimatske odlike općine Busovača.........................................................................................12

2.4. Hidrografske odlike općine Busovača.....................................................................................14

2.5. Biogeografske odlike općine Busovača...................................................................................15

2.6. Stanovništvo općine Busovača................................................................................................17

2.6.1. Prirodno kretanje stanovništva.....................................................................................19

2.6.2. Dobno-spolna struktura stanovništva...........................................................................21

2.6.3. Nacionalna struktura.....................................................................................................23

2.7. Gospodarstvo općine Busovača..............................................................................................24

3. POTENCIJALI ZA RAZVOJ TURIZMA OPĆINE BUSOVAČA.....................................26

3.1. Prirodna baština Općine Busovača.........................................................................................26

3.2. Izgrađeni turistički sadržaji....................................................................................................28

3.2.1. Izletište Tisovac............................................................................................................28

3.2.2. Izletište Zahor...............................................................................................................29

3.2.3. Izletište Pridolci............................................................................................................30

3.2.4. Skijalište Busovačka planina (Busovačke staje)..........................................................32

3.3. Kulturno-povijesni spomenici................................................................................................33

3.3.1. Crkva sv. Ante Padovanskog........................................................................................34

3.3.4. Ostali kulturno-povjesni spomenici..............................................................................37

3.4. Stećci......................................................................................................................................37

4. GEOGRAFSKO TURISTIČKA VALORIZACIJA BAŠTINE OPĆINE BUSOVAČA.....40

4.1 Smještajni kapacitet....................................................................................................41

4.2 Turistička valorizacija općine Busovača.....................................................................45

5. ZAKLJUČAK....................................................................................................................47

LITERATURA.........................................................................................................................49

PREDGOVOR

Danas se turizam tretira kao ekonomsko‐financijska kategorija i nerijetko kao izvor

brzih i lakih zarada. Turizam je iz toga razloga potrebno promovirati kao medij za

ispoljavanje kulture i identiteta, nacionalnog ponosa, poslovnih vještina, te kao prostor za

dugoročni uspon gospodarstva općine.

Općina Busovača predstavlja specifičnu cjelinu, s prirodnim i kulturnim bogatstvima,

koji pružaju temelje na kojima bi se mogli razvijati različiti tipovi turizma. Ovaj rad zasniva

se na detaljnoj analizi prirodno-geografskih i društveno-geografskih odlika, koji nude osnovu

za razvoj turizma općine Busovača. U tome cilju, bilo je potrebno proučiti adekvatnu

dokumentaciju, uspostaviti kontakt s predstavnicima nadležnih institucija, izvršiti obilazak

terena i upoznavati se sa stanjem na terenu, te provesti razgovor s dogradonačelnicom općine

Busovača i djelatnicima, kako bi se dobili odgovori koji se ne mogu dokučiti iz prikupljene

dokumentacije.

Pri izradi diplomskog rada pomoć su pružili zaposlenici općine Busovača. Veliku

zahvalnost dugujem i mentoru prof. dr. sc. Snježani Musa na pomoći pri odabiru teme i izradi

diplomskog rada, ali i cijelom osoblju studijske grupe Zemljopis na Prirodnoslovno-

matematičkom i odgojno znanstvenom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

1. UVOD

1.1. Definiranje problema

Izrada diplomskog rada iziskivala je prikupljanje suvremenih relevantnih podataka za

područje općine Busovača, te svih ostalih podataka na osnovu kojih se stječe slika postojećeg

stanja. Nakon pomno pregledane dokumentacije izdvojeni su ključni segmenti: potencijal,

mogućnosti i valorizacija. Istražujući suvremene tendencije u Općini može se zaključiti kako

je naglasak stavljen na razvoj zimskog turizma, čiji razvoj je evidentiran već duže razdoblje.

Međutim, nisu zapostavljene ni predispozicije razvitka i ostalih vidova turizma, budući da

vrijedni potencijali postoje.

Jedan od vrijednih potencijala općine Busovača o planiranom razvoju turizma svakako je i

ugodan pogled na prekrasan krajolik, sa brežuljcima oko grada, koji se pretapaju u visoke

planine, obrasle gustom šumom i šumskim plodovima što ljubiteljima prirode i planinarskog

doživljaja pričinjavaju poseban i neponovljiv užitak. U klasičnoj i modernoj literaturi može se

pronaći niz rješenja koji mogu unaprijediti već postojeće turističke potencijale, pa i na samom

području Busovače. Ipak, realno govoreći, gospodarsko stanje Općine je veoma loše, pa i za

taj korak koji će Busovaču pretvoriti u turističku destinaciju.

1.2. Cilj istraživanja

Cilj ovoga rada je prikazati geografske potencijale turističkog razvoja Općine

Busovača, odnosno sve prirodne resurse koji su temelj za razvoj budućeg turizma. Turizam

postaje vodeća ekonomska aktivnost današnjice, i Busovača ne bi smjela biti iznimka u tom

pogledu, jer posjeduje mnoge prirodne ljepote, kao i destinacije koje bi mogle biti vrlo

privlačne za turiste.

1.3. Metode istraživanja

Za potrebe analize rada i ostvarenja ciljeva koji su postavljeni pred ovaj rad, pri

prikupljanju podataka korištene su sljedeće metode:

metoda sinteze i analize dokumentacije

metoda intervjua

metoda terenskog rada

kartografska metoda

Podaci prikupljeni primjenom analize dokumentacije dobiveni su iz internih izvora, pri

čemu su korišteni Master plan razvoja turizma općine Busovača i Strategija razvoja turizma

Federacije Bosne i Hercegovine za razdoblje 2008.-2018. god. Ovim metodama prethodilo je

proučavanje stručne literature, te konzultacije s mentorom. Podaci prikupljeni metodama

intervjua uglavnom se temelje na sadašnjem stanju turizma, kao i budućim koracima koje je

potrebno učiniti da bi se postigla što efikasnija razvijenost turizma na prostoru općine

Busovača.

1.4. Struktura rada

Rad je podijeljen na četiri poglavlja:

1. Uvod

2. Geografska obilježja općine Busovača

3. Potencijali za razvoj turizma općine Busovača

4. Geografsko turistička valorizacija baštine općine Busovača

U prvom poglavlju je prikazan uvod u istraživanje s definiranjem problema, ciljevima

istraživanja zajedno s prikazom korištenih metoda koji su pridonijeli realizaciji ovoga

diplomskog rada.

U drugom poglavlju analizirana su geografska obilježja općine Busovače.

Treći dio prikazuje turističke potencijale Općine počevši od prirodne baštine preko

izgrađenih turističkih sadržaja i izletišta koji nude solidnu predispoziciju razvoju turizma na

prostoru Općine.

Četvrto poglavlje prikazuje realnu sliku dobivenu valorizacijom baštine Busovača.

Analizirajući trenutačno stanje na Busovačkim stajama i Pridolcima kao izgrađenim

turističkim destinacijama, možemo zaključiti da ni osnovni uvjeti infrastrukture nisu

zadovoljavajući. Točnije, turistička vrijednost gotovo svih atrakcija je na razini lokalnog

turističkog značaja, što nam ukazuje da Busovača još nije ni na pragu turističke razvijenosti.

2. GEOGRAFSKA OBILJEŽJA OPĆINE BUSOVAČA

Općina Busovača nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine i istočnom dijelu

Srednjobosanske županije. Prostor općine obuhvaća površinu od 157,5 km2. Administrativno-

politički općina Busovača se nalazi u entitetu Federacije Bosne i Hercegovine, a u okviru nje

u Srednjobosanskoj županiji (županija 6). Općina je smještena između 44°03′80″ sjeverne

geografske širine i 17°66′14″ istočne geografske dužine.1 Graniči s općinama Vitez, Fojnica,

Kiseljak, Visoko, Kakanj i Zenica. Regionalno geografski prostor općine pripada Planinsko-

kotlinskoj makroregiji i to Gornjobosansko-lašvanskoj mezoregiji Bosne i Hercegovine.

Makroregionalno se nalazi u Sarajevsko-zeničkoj kotlini.

Slika 1 Geografski položaj općine Busovača u Bosni i Hercegovini

Izvor : Prostorni plan općine Busovača do 2025. god. Busovača, 2007.

Slika 2 Geografski položaj općine Busovača

1 Prostorni plan općine Busovača do 2025.god., Busovača, 2007.

Izvor: Prostorni plan općine Busovača do 2025. god., Busovača, 2007.

Središnje naselje Općine od Sarajeva je udaljeno 63 km, od Travnika 30 km i od

Zenice 20 km. Suvremeni ekonomsko-geografski položaj je nepovoljan, prije svega zbog

prestanka rada industrijsko-proizvodnih pogona, slabe iskorištenosti prirodnih resursa, velikoj

nezaposlenosti i mnogim drugim. Gospodarstvo se nalazi u dosta složenoj situaciji. Ratna

događanja ostavila su duboke tragove na prijeratne nosioce gospodarskog razvoja, toliko da se

ni do danas nisu mogli oporaviti.

2.2. Geomorfološke odlike općine Busovača

Reljef je jedan od osnovnih činitelja, koji utječu na oblikovanje geografskih pejzaža.

Sam reljef oblikuju prirodno geografski i antropogeni procesi.2 Uvažavajući klimatske uvjete i

nadmorske visine (geomorfološko oblikovanje i konfiguraciju terena) prostor općine

Busovača možemo podijeliti na tri visinske oblasti:

nizinska regija (riječne doline i blage uzvisine); 394-500 m.n.v

brdska regija (umjereno valoviti predjeli); od 500-1000 m.n.v

2 Marković, M. i dr., 2004.: Geomorfologija, Naučna knjiga, Beograd.

planinska regija (oštre reljefne forme); iznad 1000 m.n.v

Nizinskoj oblasti pripada 23% zemljišta. Najviša točka ove zone nalazi se na prijevoju

Klokoti (590 m), a najniža na ušću Lašve u Bosnu. Ova oblast proteže se kroz riječne doline

Ivančice, Klokotnice, Kozice, Lašve, Donje polje, Kaćunsko polje, Kaoničko i Katičko polje,

te polje Vlasi. Izolirane ravne platoe predstavljaju Bare i Carica. Nastanjena je sa 45%

stanovništva općine.

Na brdsku oblast otpada 58% područja, rasutog i nepovezanog po slivnim područjima.

Ova je oblast prekrivena cjelovitim i izoliranim šumama, ali se unutar nje nalazi i preko 2000

ha poljoprivrednog zemljišta, te veći broj naselja u kojima živi oko 55% stanovništva općine.

Planinska oblast, koja leži uglavnom iznad 1200 m i obuhvaća 19% ukupne površine,

prostire se u jednom dijelu između trigonometrijskih točki: Rog, Modri kamen i Suha voda.

Slika 3 Karta ekspozicije i hipsometrije terena prostora općine Busovača

Izvor : Prostorni plan općine Busovača do 2025. god., Busovača, 2007.

Orijentiranost terena uvjetovana je samim položajem prostora i njegove izgrađenosti.

Najveći dio prostora zauzimaju ravni tereni, koji se nalaze na području južnih i jugoistočnih

prostora, jer je upravo taj dio najviše izgrađe i urbanizovan, te se nastoji što više prilagoditi,

potrebama stanovništva. Na zaravnjenost ovog terena utjecalo je i aktivno djelovanje riječnog

toka Lašve, koja u ovom području dosta meandrira i pravi zaravnjeni prostor. Ravni dio terena

zauzim oko 36 % ukupne površine područja. Sjeverne i sjeveroistočne ekspozicije imaju

područja koja se uglavnom nalaze u sjeverozapadnom području općine, i manjim dijelom na

sjeveroistočnom području. Zauzimaju oko 16,48 % površine. Istočne i jugoistočne

ekspozicije, nalaze se u najvećem broju na području sjeverozapadnih, zapadnih i centralni dio

istočnih područja općine Busovača, obuhvačaju površinu od 15,44 % površine. Južne

ekspozicije pored ravnog terena koji je najnaseljeniji, predstavlja prostor izražene

naseljenosti površine, zbog pogodnosti koje nude ovi prostori.

Prema kategorizaciji, naveći dio terena općine Busovača ima od 5° do 32 ° nagib terena, ovi

tereni uglavnom se nalaze u centralnom području općine, te nastavlja se pravcem

sjeverozapad, i manjim dijelom prema sjeveroistoku. Može se zaključiti da su to uglavnom

tereni koji pripadaju brdskoj regiji. Najniži stupanj nagiba terena imaju južna i jugozapadna

područja, te manjim dijelom krajnji istočni dijelovi terena općine. Nagib ovih terena se kreće

od 0°-2° i to su područja centra grada Busovače, tok rijeke Lašve, te nagibi terena od 2°-5°

područja jugozapada. Ovi tereni su pogodni za poljoprivredne djelatnosti, kao i za gradnju

stambenih ali i objekata druge namjene. Nagib terena od 5⁰do 12⁰, imaju istočna područja

općine, tj desna strana riječnog toka Lašve. Manji dio terena pripada skupini terena koji imaju

nagib veći od 55°. To su područja južnog i jugozapanog dijela, gdje su smješteni neki od

najviših vrhova općine Busovača ( Crni vrh-Busovačka planina 1619, Suha voda 1502m,

Modri kamen 1308m). Južni i jugozapadni planinski predio općine Busovača predstavlja

izrazito šumsko područje, sa svim pogodnostima (geološka građa, morfologija terena,

nadmorska visina, klimatske karakteristike, ekspozicija, vegetacijski pokrivač i dr.) za

ostvarenje atraktivne turističke destinacije sa sportsko–rekreativnim sadržajima, bez

sezonskog ograničenja. Na navedenim ekspoziturama terene već egzistiraju dva lokalna

skijališta Pridolci i Busovačkje staje. Busovačka planina sa svojim skijalištem ispunjava jedan

od glavnih uvijeta za strane financijere poput svjetske banke jer se postojeća ski staza nalazi

iznad 1550 m.n.v, dok sva skijališta ispod 1400 m.n.v. ne dolaze u obzir za financiranje

skijališnih projekata. Ovo saznanje Busovači daje dodatnu dozu ohrabrenja da ustraje u svom

naumu da u skoroj budućnosti postane jedna solidna turistička destinacija.

2.3. Klimatske odlike općine Busovača

Na osnovu analize klimatskih elemenata počevši od temperature zraka, padalina,

insolacije, vjetrovitosti, oblačnosti, vlažnosti zraka moguće je definirati klimatske

karakteristike područja općine Busovača. Definiranje klimatskih odlika dozvoljeno je iz

razloga što se prezentirani klimatski parametri odnose na period od 10 godina, što predstavlja

najkraći prirodni ciklus u kojem ili za koji vremenski pokazatelji postaju klimatski.3

Prezentirani klimatski pokazatelji analizirani su prema klimatskom monitoringu meteorološke

stanice u Travniku i to u dva desetogodišnja perioda 1970.-1979. god. i 2000.-2009. god.

Analiza klimatskih parametara je uopćena, ali i međusobno povezana s klimatskim faktorima

koji definiraju vrijednosti klimatskih elemenata i pojava. Međutim, važno je istaknuti da je

Busovača u južnijem dijelu, pa prema tome ima blažu klimu u odnosu na Travnik. Na osnovu

analize klimatskih pokazatelja izvršeno je definiranje prevladavajućeg klimatskog tipa, a na

osnovu promjenljivosti klimatskih elemenata, utjecaja reljefa kao osnovnog klimatskog

činitelja izvršena je klimatska regionalizacija klimatskog tipa na klimatske podtipove i

razrede.

Klimatske i atmosferske prilike općine Busovača sadrže uglavnom obilježja umjereno-

kontinentalne i planinske klime. Po Kepenovoj klasifikaciji klime ovo područje pripada Cfb-

klimatu (umjereno topla i vlažna klima s toplim ljetom), dok planinska područja pripadaju

Cfc- klimatu (umjereno topla i vlažna klima sa svježim ljetom). S obzirom na reljef kraja, koji

pokazuje znatne visinske razlike prirodno je da na širem teritoriju općine postoje primjetne

diferencijacije.

S prelaskom u visinski, planinski dio zima započinje ranije, završava kasnije, dok je

količina atmosferskih padalina (kiša, snijeg) neusporedivo veća. U ljeto kada se u nižim

područjima dnevna temperatura visoko podigne, u planinskim predjelima takvih vrućina

nema, a noći su redovito svježe i umjereno tople. Srednji godišnji apsolutni maksimum opada

s nadmorskom visinom, dok je srednji apsolutni minimum ovisan o orografskim prilikama,

iako je svugdje na nižim položajima manji.

Budući da su padaline pored temperatura zraka osnovni faktor definiranja klime,

izuzetno je važno razmotriti i ovu klimatsku pojavu, tj. njenu strukturu, učestalost (intenzitet)

i visinu, odnosno količinu. Također možemo reći da padaline uz temperaturu predstavljaju

najvažniji klimatski element. Najveća količina padalina u općini Busovača za period 1970.-

1979. god. iznosila je u ljetnim mjesecima i to, lipanj i srpanj sa 96 i 90 mm, a najmanja

količina padalina za ovaj period u mjesecu ožujku i to sa 52 mm padalina. Za period 2000.-

2009. god., količina padalina je nešto manja, kao što su i nešto veće temperature zraka,

3 Spahić, M. 2003., Klimatologija, Geografsko društvo F BiH, Sarajevo.

mjesec sa najvišom količinom padalina je lipanj sa 91 mm, a mjesec sa najmanjom količinom

padalina je siječanj svega 48 mm.

Tabela 1 Godišnja količina padalina u Busovači u razdoblju 1970.-79. i 2000.-09. god

mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

1970.-1979 62 62 52 66 89 96 90 72 82 68 64 70 874

2000.-2009 48 50 63 80 85 91 73 75 84 66 76 64 855

Izvor (Federalni hidrometeorološki zavod, Sarajevo )

Grafikon 1 Godišnja raspodjela padalina u Busovači u

razdoblju 1970.-79. i 2000.-09. god

Izvor: (Federalni hidrometeorološki zavod, Sarajevo )

Na osnovu tabele i grafikona 1 godišnje raspodjele padalina u Busovači, možemo doći

do zaključka da prosječna godišnja količina padalina za razdoblje 1970.-1979. god. iznosi 874

mm, a za razdoblje 2000.-2009. god. 855 mm. Najviše padalina se izluči u ljetnim mjesecima,

a najmanje u zimskom period. Proljeće i jesen u oba razdoblja imaju približno istu količinu

padalina, samo što je nešto izraženije povećanje padalina u prijelaznom periodu ljeto-jesen.

Možemo zaključiti da se padaline u Busovači izlučuju tijekom cijele godine, što povoljno

utječe na poljoprivredne kulture u ovom području. Na prostoru općine Busovača redovna

meteorološka pojava je i izlučivanje snježnih padalina u tijeku hladnijeg dijela godine. Snijeg

se najduže zadržava u siječnju. Osim u siječnju, snježne padaline se izlučuju redovno i u

veljači, ožujku, studenom i prosincu, a nije rijetka pojava snijega i u mjesecu travnju.

Prosječan broj dana sa snijegom je 28 dana (prosječan broj dana za prostor cijele općine

Busovača), dok je na samom lokalitetu Busovačke staje, prosječan broj dana pod snijegom 78,

što i ide u prilog razvoju zimskog skijališnog turizma na Busovačkoj planini.

2.4. Hidrografske odlike općine Busovača

Područje općine Busovača pripada slijevu rijeke Bosne, dakle Crnomorskom slijevu.

Najveći vodotok čini rijeka Lašva koja kroz područje općine teče dužinom od 9,8 km. Njena

glavna pritoka je rijeka Kozica dužine 26,6 km, koja kroz teritorij općine Busovača teče u

dužini od 15,6 km. Glavna pritoka Kozice je Ivančica dužine 7,2 km, koja svom svojom

dužinom protječe kroz općinu.4 Ostali stalni vodotoci su:

u slijevu Ivančice: Kanarski i Crni potok te Pridolački, Rudni, Peski, Turcin,

Tremnički, Tisovac i Lukovac,

u slijevu Kozice: Ljuti, Ljuški, Boljak, Šukrovac i Klokotnica,

u slijevu Lašve: Panir, Sutulija, Rašćanski, Crni i Putiški potok.

Hidrografska mreža je dobro razvijena i relativno su male površine bez vodenih

tokova. Ukupna dužina stalnih i povremenih vodenih tokova na prostoru Općine iznosi 304,27

km. Dolina rijeke Lašve (uobičajen naziv Lašvanska dolina) proteže se od jugoistočnih padina

planine Vlašić (iznad Travnika) do Busovače. Ova se dolina formirala na 390 - 480 m

nadmorske visine.

Obilje stalnih vodotoka različite jačine predstavljaju jednu od osnovnih karakteristika

reljefa Busovačkog kraja. I pored toga što je teritorij općine ispresijecan vodotocima, izrazito

jakih vrela nema. Kao najjači izdvajaju se Dobro vrelo u Babjak potoku i Slamino vrelo u

potoku Pridolci. Na prostoru Općine registrirana je 89 izvora pitke vode, ali je samo nekoliko

njih veće izdašnosti. Kao posljedica tektonskih poremećaja u Busovačkom rasjedu javlja se

više mineralnih vrela. Najvažniji su Busovački, Oselički, Katavin i Klokotski kiseljak.

Osnovu mineralnog sadržaja ovih voda čini sumpor i željezo, a siromašni su ugljičnom

kiselinom. Potrebno je istaknuti da ni jedan od navedenih mineralnih izvora, osim

Busovačkog kiseljaka (tzv. Ciglanski kiseljak) do danas nije stručno ispitan, pa prema tome

nije utvrđena ni njihova klinička vrijednost.

Slika 4 Hidrogeografska mreža prostora općine Busovača

4 Prostorni plan općine Busovača do 2025. god., Busovača, 2007.


2.5. Biogeografske odlike općine Busovača

Područje općine Busovača po tipu pripada prijelaznom regionu područja Vranice, na

granici eurosibirske zone i posjeduje sve odlike ovoga regiona. Nadmorske visine i njihove

amplitude, zajedno s geološkom osnovom, zemljištem i klimom, odredili su vrste biljne

asocijacije i njihov raspored na ovome teritoriju.5 Na bogatstvo i raznolikost flore busovačkog

područja utjecali su različiti faktori:

izvanredno povoljan reljef zemljišta, znatna razlika u nadmorskoj visini, veća

ispresijecanost i različite ekspozicije

povoljne prilike zone umjereno-kontinentalne klime;

obilje površinskih voda, dovoljne količine padalina i njihov pravilan raspored, te visok

nivo podzemne vode, posebice u ravničarskim zemljištima;

pripadnost terena osnovnom masivu Vranice.

Najveći dio općine prekrivaju šumske površine, areal Abieti-fagetuma (biljna

zajednica bukve i jele) s planinskom europskom bukvom kao osnovnom vrstom. Na ovom

području nema pojave predalpske bukve, ali se pojavljuje bukva silikatnih zemljišta. U

primarnom stadijumu mješovite šume dominantne su vrste jela i smreka s bukvom.

Kao pratioci ovom tipu pojavljuju se gorski javor i bijeli ili obični jesen, te

pojedinačno druge bjelogorične šume. U sadašnjem stanju ovih šuma prevladava bukva, a jela

i smreka su sekundarne vrste.

5 Rogošić J. (2000.). Geobotanika i ekologija bilja. Interna skripta. Pedagoški fakultet Mostar.

Ova izmjena rezultat je dugotrajnih sječa. U okolini sela i na nekim položajima

sredogorja nastupila je degradacija šume, pa se pojavljuje bukva s brezom i jasikom kao

pratećim vrstama. Ovo je rezultat biološke izmjene vrsta, koja je nastala kao posljedica

mijenjanja ekoloških prilika uslijed prekomjernih sječa. Bukva na silikatima pojavljuje se u

slijevu Ivančice i ponegdje u slijevu Kozice, ovisno od matičnog supstrata i zemljišta, a

karakteristična je i za područja Zahora na busovačkoj strani, te za gornji dio Luškog potoka i

potoka Crna.

Drugu biljnu zajednicu na ovom području predstavlja asocijacija hrasta kitnjaka i

običnog graba. Hrast kitnjak pojavljuje se na brežuljkastim terenima, na podzolastim, a i

kamenitim površinama. Čistih visokih šuma kitnjaka ima u predjelu ,,Male Strane", u predjelu

Pjesak kod Treničnog potoka i u predjelu Bojkovac u Zahoru. Pored kitnjaka i običnog graba

u ovoj zajednici se nalazi klen, iz porodice javora, divlja trešnja, obična breza, gorski javor i

dr. Grmolike vrste su žestika, obična lijeska, bijeli glog i tvrdi drijen. Od zeljastog bilja

pojavljuje se jagorčevina, kukurijek i obični kozlac. Na sunčanijim površinama i degradiranim

zemljištima ove šume prevladava vrijes, a veoma česte su i pojave obične borovnice.

Ima i raznih vrsta mahovina, od onih na drveću, pa do mahovina na površinskom

stijenju. Na silikatnoj podlozi planinskih pašnjaka nalaze se trave i grmlje. Najčešće ljekovito

bilje ovih krajeva su obični maslačak, crni sljez, velebilje, bokvica, obični lopuh ili repušina,

nana - metvica, macina trava, crna zova i druge. Kao prirodne rijetkosti busovačkog regiona

mogu se smatrati pojave medvjeđe lijeske, iznad sela Podstijena, u srednjem toku Kozice,

zatim pojave tise u predjelu Gradskih stijena i Tisovcu, sađeni alpski bor kojeg ima na cesti

Tisovac - Pridolci i šuma ariša kod šumske kuće u Krnjačama.

Slika 5 Karta biogeografske građe prostora općine Busovača


2.6. Stanovništvo općine Busovača

Po procjeni nadležne općinske službe u Busovači, općina Busovača imala je 17.099

stanovnika 2002. god. a 17.545 stanovnika 2006. god. To predstavlja 6,3% ukupnog

stanovništva županije i tek 0,7% stanovništva Federacije BiH.6 Dinamika kretanja broja

stanovnika na prostoru općine Busovača istraživana je u razdoblju od 1948. do 1991. god., te

je u tom razdoblju ova općina imala stalni rast stanovništva. Naročito veliki porast broja

stanovnika imala je u razdoblju od 1981. (16.289 stanovnika) do 1991. god. (18.879

stanovnika, porast + 16%).

Tabela 2 Dinamika kretanja stanovništva općine Busovača 1948.-1991. god.

Godina 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.


popisa

Broj

stanovnika8.650 9.712 11.891 14.428 16.286 18.879

Izvor : Služba za statistiku općine Busovača

Grafikon 2 Dinamika kretanja stanovništva općine Busovača u

razdoblju 1948.-1991. god.

Izvor : Služba za statistiku općine Busovača

Rat je izazvao val prinuđenog iseljavanja stanovništva iz općine Busovača, pa je ona

1999. god. imala je 11.411 stanovnika. Ratna događanja na prostoru Općine za posljedicu su

imala 4.037 lica koja su morala napustiti svoje stambene jedinice i privremeno se nastaniti na

područje susjednih općina ili na dijelovima teritorije općine Busovača gdje događanja nisu

bila izražena. Po procjeni broja stanovnika 2006. god. na područje općine Busovača vratilo se

93% stanovništva. Neka naseljena mjesta imaju veći broj stanovnika po procjeni 2006. god.,

nego što su imala 1991. god.

Općina Busovača ima 14 mjesnih zajednica sa 47 naseljenih mjesta. Najveći broj

stanovnika ima MZ Busovača sa naseljenim mjestom Busovača, zatim MZ Kaćuni sa 9

naseljenih mjesta i MZ Lugovi sa 10 naseljenih mjesta.7

Slika 7 Broj stanovnika općine Busovača po mjesnim zajednicama u

razdoblju 2006. god.



Broj naselja veličine do 100 stanovnika povećao se sa 5 na 11, a broj naselja veličine

od 501-1000 stanovnika se smanjio sa 6 na 4. Najveće naselje na području Općine jeste grad

Busovača, koji je po procjeni broja stanovnika 2006. god. imao 4102 stanovnika i u ukupnom

broju stanovništva općine učestvuje sa 23%.

2.6.1. Prirodno kretanje stanovništva

Pokazatelji kretanja stanovništva mogu biti prirodni i prostorni. Pokazatelji prirodnog

kretanja stanovništva čine dvije skupine: natalitet, mortalitet i prirodni priraštaj; plodnost

(fertilitet) i živost (vitalitet). Iz odnosa i stopa tih elemenata proizlazi dinamika prirodnog

kretanja stanovništva.8

Tabela 3 Stope prirodnog kretanja stanovništva općine Busovača

Godina 1991. 2006.

8 Friganović M. 1990. :Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb.

Natalitet 16.7 % 13.4 %

Mortalitet 5.2 ‰ 9.7 ‰

Prirodni priraštaj 11.4 ‰ 3.7 ‰

Izvor: Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku

Grafikon 3 Stope prirodnog kretanja stanovništva općine Busovača

Izvor : Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku

Izmjene demografske strukture očituju se i u vitalnim karakteristikama stanovništva.

Ukupno stanovništvo Federacije karakteristično je po općem padu nataliteta, porastu

mortaliteta i padu prirodnog priraštaja, što se može vidjeti iz priložene tabele.

Tabela 4 Stope vitalne statistike stanovništva za 2006. god.

Obuhvat Natalitet Mortalitet Prirodni priraštaj Vitalni index

Općina Busovača 13.4‰ 9.7‰ 3.7‰ 1.4‰

Srednjobosanska Županija 10.2‰ 8.2‰ 2.0‰ 1.2‰

FBIH 9.1‰ 7.6‰ 1.5‰ 1.2‰

Izvor : Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku

Vitalni indeks jest omjer između broja živorođene djece i broja umrlih osoba, tj. broj

živorođenih u odnosu na 100 umrlih osoba.9 Relativno povoljnije kretanje vitalnih

9 Friganović M. 1990. :Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb.

karakteristika Općine dovelo je do veće stope prirodnog priraštaja u 2006. god. u odnosu i na

Županiju i na Federaciju. Vitalni indeks ima tendenciju pada što je posljedica smanjenja

nataliteta i povećanja mortaliteta.

Dakle, vitalne karakteristike stanovništva Općine upućuju da je stanovništvo faktor na

koji ukupan razvoj općine može računati.

2.6.2. Dobno-spolna struktura stanovništva

Dobnom strukturom očituje se mladost, zrelost i starost stanovništva određenog

prostora, a struktura po spolu pokazuje brojčani odnos muškog i ženskog stanovništva datog

prostora. U općini Busovača, prema popisu iz 1991. god., najviše je bilo radno sposobnog

stanovništva. Prema podacima popisa stanovništva iz 1991. god. najviše zastupljena

populacija među stanovništvom općine Busovača je ona radno sposobna, između 20 i 50

godina starosti. Potom oni najmlađi uzrasta do 9 godina, te oni koji su na zalasku radnog

angažovanja, između 50 i 65 godina starosti.

Tabela 5 Starosne skupine stanovništva općine Busovača za

razdoblje 1991. i 2006. god.

Godina 0-9 10-14 15-19 20-50 50-64 Preko 65

1991 3660 1963 1701 8184 2474 866


Međutim, slika starosne strukture stanovništva danas je potpuno izmijenjena. Ako

usporedimo starosnu strukturu stanovništva iz 1991. god. sa starosnom strukturom

stanovništva u 2006. god., vidjet ćemo da se u 2006. god. broj stanovnika mlađe dobi (do 14

godina) smanjio, a udio stanovništva od 65 i više godina povećao, pa starosnu strukturu

stanovništva karakterizira opća tendencija starenja.

Grafikon 4 Dobna struktura stanovništva općine Busovača za

razdoblje 1999. i 2006 god.


U odnosu na strukturu stanovništva županije i Federacije, u općini Busovača

prevladava mlađe stanovništvo. Znatno veće učešće je mladih do 14 godina starosti (23,57%),

a relativno manje učešće starije dobi preko 65 godina.

Grafikon 5 Spolno-dobna struktura stanovništva općine Busovača 1991. god.


U spolno-dobnoj strukturi stanovništva u 1991. god. može se primijetiti veće učešće

muškog stanovništva u dobi do 15 godina, što znači da se rađalo više muške djece. Dok je u

dobi od 65 i više godina veće učešće ženskih osoba, što je posljedica većeg umiranja muških u

starijoj dobi.

2.6.3. Nacionalna struktura

Kada je u pitanju nacionalna pripadnost stanovništva općine Busovača 1991. god.

prevladava hrvatsko stanovništvo sa 48% i bošnjačko stanovništvo sa 45%.

Grafikon 6 Nacionalna struktura stanovništva općine Busovača 1991. god.


Iako nemamo novijih podataka kada je u pitanju nacionalna struktura stanovništva, po

procjeni nadležne općinske službe možemo reci da je danas nacionalna struktura ostala

približno ista u odnosu na 1991. god.

2.7. Gospodarstvo općine Busovača

Na području općine Busovača industrija se počela razvijati veoma rano. Željezna

industrija je bila razvijena još u srednjem vijeku, a proizvodnja željeza u busovačkom kraju

trajala je više stoljeća i predstavljala prvu i najznačajniju gospodarsku granu ove zajednice.

Početkom eksploatacije gline, koja je na ovom prostoru utvrđena na više lokaliteta, započeo je

i razvoj keramičke industrije koja je prisutna i dan danas. Zalihe gline raznog kvaliteta na

busovačkoj Općini poznate su dugi niz godina, ali samo su istražena dva najznačajnija

lokaliteta: Čavka i Klokoti. Na ovako utvrđenim zalihama glina i kvarcnih pijesaka zasnovana

je industrijska proizvodnja: Ciglana i Crepana, te Tvornica vatrostalnih materijala.

Danas u Općini od ovih postrojenja ostala je samo Ciglana-„Nigma termo-ziegel“

proizvodnja opekarskih proizvoda, dok je „Vatrostalna“ zatvorena „modernom“

privatizacijom.

Termo-ziegel Nigma smatra se jednom od najstarijih tvornica na području općine

Busovača, a osnovana je 1947. god. Prema nekim podacima, opeka se na ovom mjestu pravi

već stotinu godina. Važno je spomenuti da je određenim istraživanjima utvrđeno da se

njihovo glinište nalazi među najkvalitetnijim gliništima, a zaliha ima dovoljno za još idućih

100 godina proizvodnje. Osim opeke, ova tvornica proizvodi i razne opekarske asortimane

kao što su šent dimnjak, kutni blok, stropna konstrikcija ploča, sirova opeka i obrađena glina.

U bliskoj budućnosti planiraju proizvodnju opeke za tenisit namijenjen gradnji teniski terena i

atletskih staza.

Drvna industrija je najzastupljenija u gospodarstvu Busovača, jer je šuma glavni resurs

Općine. Velika šumska bogatstva ove Općine osnovni su razlog da je dugo vremena ova

gospodarska oblast predstavljala jednu od osnovnih stavki bruto prihoda Općine i da je

zapošljavala po više stotina radnika. Nakon posljednjeg rata drvna industrija ponovo oživljava

i danas je najzastupljenija u gospodarstvu općine, a samim time zapošljava i najviše radne

snage. Na prostoru općine Busovača postoje četiri drvne industrije, koje se nalaze na različitoj

lokaciji.

Drvna industrija "TAMEX” ima pogone u naseljenom mjestu Oselište i Bukovci.

Drvna industrija "AMAR” nalazi se u naseljenom mjestu Mihaljevići na lokalitetu

Galjen.

Drvna industrija "FAGGIO” nalazi se u naseljenom mjestu Kupres.

Drvna industrija "GRAND” nalazi se u gradu Busovači.

Tvornica „TAMEX“ jedna je od vodećih tvornica ove industrije, a smještena je u

Kaćunima uz glavni regionalni put R 442. Osnovna djelatnost tvornice je prerada drveta s

definiranim planom proizvodnje i razvojnom vizijom koja se iz godine u godinu ostvaruje.

Prateći svjetske trendove u preradi drveta i pravovremenim ulaganjem u suvremenu

tehnologiju tvornica se postupno razvijala, da bi postala jedna od vodećih u proizvodnji i

preradi bukovih masivnih ploča u BiH. Pored toga njen proizvodni ciklus sastoji se od:

rezanja trupaca, sušenja i parenja, proizvodnje ploča, izrada, lakiranje i ugradnja gazišta,

proizvodnja briketa itd. Svoje proizvode izvozi širom Europe.

Ostale tvornice drvne industrije su male i zapošljavaju samo po nekoliko radnika,

jedino u firmi „GRAND“ radi oko dvadesetak radnika, i uglavnom se bave rezanjem trupaca.

Do sada se u drvnoj industriji izvozila uglavnom rezana građa, a vrlo malo finalni

proizvodi. U planskom razdoblju drvna industrija treba izvoziti samo finalne proizvode.

Osnivanjem tvornice „EZ“ Busovača, počeo je i razvoj kemijske industrije u općini Busovača.

Tvornica se bavi proizvodnjom i distribucijom više od 80 vrsta sredstava za čišćenje i

kozmetike, te više od 240 vrsta plastične ambalaže, što su tri nezavisna, ali komplementarna

programa proizvodnje. Vlastiti brendovi su: TISal, Citral, Royal Line, Professional. Tvornica

ima ekološki pristup proizvodnji i razvoju, te visok standard kvalitete i dizajna. Ratna

događanja na ovim prostorima za posljedicu su imala potpuni zastoj u proizvodnji kod

nositelja gospodarskog razvitka, velika razaranja i uništavanje materijalnih dobara, migraciju

stanovništva.

3. POTENCIJALI ZA RAZVOJ TURIZMA OPĆINE

BUSOVAČA

Općina Busovača, da bi se turistički počela razvijati, mora što bolje iskoristiti svoje

kulturno-povijesne i prirodne potencijale. Riječ je o bogatstvu naslijeđa koji predstavljaju

temelje na kojima bi se razvijao budući turizam općine. Međutim, to sve treba kvalitetno

organizirati kako bi Busovača postala posjećenija turistička destinacija, a za to je potrebna

gospodarska moć koja u ovom razdoblju baš i ne ide na korist Općini.

3.1. Prirodna baština Općine Busovača

Jugozapadni, južni i zapadni dijelovi općine Busovača čine prirodnu cjelinu s

prostorima općina Fojnica (planina Vranica) i Vitez (planina Krušćica).

Slika 8 Busovačka planina (Lokva)

Izvor : Fotografija Matija Katava (12. 08. 2013)

Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na nadmorskoj

visini 1570 metara. Prije rata je bila jedna od najpoznatijih odmarališta, zbog njenog izrazito

izoliranog prostora, kao i ugodne klime. Lokacija Donje Lokve je potencijalno vrijedna

izletnička lokacija koja danas ni na kakav način nije turistički valorizirana. Ova planina je

poznata i po jednome od svojih endema, a to je biljka alpska ruža (lat. Rhododendron

ferrugineum), koja je danas zaštićena vrsta.

Slika 9 Busovačka planina


Slika 10 Busovačka planina


Tisovac predstavlja jedinstven šumski kompleks neprekidan naseljima, dozvoljava

najpogodniji prilaz planinskom masivu Vranice, i također je bio jedan od dražih mjesta za

odmor.

Treba napomenuti da je na području Općine Busovača zastupljeno više vegetacijskih

zajednica koje predstavljaju prirodnu rijetkost, to su: Mečja ljeska (Corylus colurna), tisa

(Texus baceata), alpskog bora (Pinus haleponsis), kao i šume ariša (Larix europea).

Posebno treba izdvojiti i velike površine 1266 ha pod tzv. bijelom bukvom koja je

jedinstvena u Europi. Činjenica je, da Busovača ima dosta potencijala za razvoj turizma, ali ta

ponuda nije još kvalitetno organizirana, čime se uz postojeće potencijale i dodatne ponude

trebaju razvijati nove vrste turističkih usluga, koje bi se dugoročno razvijale kao moguća

destinacija turizma.

Slika 11 Šuma Bijele bukve (Fagus sylvatica)


3.2. Izgrađeni turistički sadržaji

Kroz ovo poglavlje vidjet ćemo područja namjenjena turizmu, sportu i rekreaciji.

Prikazati njihovu smještaj u okviru općine Busovača kao i sve pogodnosti koje nude vid

turističkog razvoja, uz bolju prometnu dostupnost i kvalitetniju organizaciju.

3.2.1. Izletište Tisovac

Na svega 5 km od Busovače nalazi se Tisovac - mjesto do kojeg se dolazi dobrom

prometnicom, i mjesto koje je prije ratnih sukoba bila omiljena destinacija, ne samo građana

Busovače, već i susjednih općina. Ispunjeno je mnogobrojnim vikend objektima, ali i

objektima koji nude rekreativne sadržaje. Inače, u najskorije vrijeme se očekuje stavljanje u

funkciju ugostiteljsko-smještajnih objekata na ovom lokalitetu, što će ponudu Tisovca

upotpuniti.

Slika 12 Izletište Tisovac

Izvor: Turistička razglednica općine Busovača

3.2.2. Izletište Zahor

Zahor je jedno od većih izletišta na području općine Busovača. Udaljeno je od Kaćuna

3 km i sa istim povezano dobrim makadamskim putem koji je u funkciji tijekom cijele godine.

Najhladnija izvorišta pitke vode i bogatstvo još uvijek dobro očuvanih šumskih prostranstava

najbolja su preporuka za posjetu ovom izletištu.

Slika 13 Izletište Zahor


3.2.3. Izletište Pridolci

Jedno od najposjećenijih izletišta ne samo na ovim prostorima, već i mnogo šire,

svakako je lokalitet Pridolci. Ovo skijalište smješteno je 15 km od centra Busovače, na

obroncima Vranice, a od grada do skijališta vodi uska, tek dijelom asfaltirana cesta. Iako je

većinom makadamska s usponom, te se na njoj teško mogu mimoići dva vozila, prometovanje

njom prolazi bez problema. Razlog tome je što se redovno čisti od snijega i posipa protiv

poledice, a napravljena su i brojna proširenja za nesmetano mimoilaženje. Ovom cestom

stižete na 1.174 metra nadmorske visine gdje vas dočeka 1.200 metara dugačka staza, idealna

za rekreativce i djecu, te jedan baby lift i vučnica-sidro. Staza je uvijek odlično pripremljena,

a organizirana je i škola skijanja, te najam opreme.

Sama staza nije rađena po nečijem osobnom nahođenju, već prema Studiji razvoja

Pridolaca koju je radio poseban stručni tim. Prema toj studiji, za tri godine na ovome bi

području trebala na vrhu biti izgrađena još jedna staza s dvosjedom, čija bi dužina bila nešto

veća od 3 km.

Slika 14 Pridolci

Izvor: Fotogalerija Ski-Busovača

S tom planiranom stazom i već postojećim sadržajima za djecu, kao i dva

malonogometna igrališta, osebujnom prirodom i stazama za šetnje, biciklizam, planinarenje i

istraživanje, blizinom Prokoškog jezera, zanimljivih stijena, ali i još jednog skijališta, onog

Busovačke staje, Pridolci imaju sve predispozicije iz ovog malog centra prerasti u značajan

sportsko-rekreacijski centar u ovom području.

Za smještaj gostiju na Pridolcima postoji nekoliko desetaka vikendica koje su rađene

prema planovima, dok je poneki pokušaj nelegalne gradnje zaustavljen u samom početku, te

dva veća objekta sa 60 ležajeva. U pansionu Vilajet gostima se nude sobe i apartmani, dok je

u Lovačkom domu smještaj organiziran u višekrevetnim sobama.

Slika 15 Smještajni objekti pansion“ Vilajet“ i Lovački dom


Priroda, usluga, staza i mnogo toga na ovom se skijalištu može ocijeniti visokom

ocjenom. Takvu ocjenu zaslužuje i red na stazi, od odvojenog mjesta za sanjkaše, pa do

zabrane vožnje motornim sanjkama po istoj stazi. Ono što bi u ocjenjivanju ponude ovog

mjesta mogli ocijeniti lošijom ocjenom tek je starost opreme koja se iznajmljuje, ali i taj

segment u budućnosti će se, prema najavama odgovornih ljudi, poboljšati.

3.2.4. Skijalište Busovačka planina (Busovačke staje)

Sama lokacija Busovačkih staja je vrlo lošim putovima povezana s općinskim

centrom, gradskim područjem Busovače. Iz pravca Busovače postoje tri puta za Busovačke

planine: prvi je sadašnji kojim se ide i na kojeg upućuju putokazi, a obilazi oko Busovače s

južne strane preko mjesta Pridolci koje se nalazi na oko 1000 m.n.m. Udaljenost je oko 26 km

od Busovače, a put je solidan s makadamskim kolovozom, ali i najduži. Drugi pristupni

pravac ide preko izletišta Tisovac, te ima dužinu od oko 21 km od Busovače (kolovoz

makadam) i vrlo je loš u zadnjih 5 km. Tih 5 km neophodno je temeljito urediti. Treći put

vodi preko naselja Buselji i ima oko 13-15 km, a od toga je oko 5 km asfaltirano. Lokacija

sportsko-rekreacijskog centra nalazi se na Busovačkoj planini na dijelu ove cjeline

označenom kao Busovačke staje na 1550 m.n.m.

Lokalitet Busovačkih staja u naravi predstavlja blago nagnutu planinsku zaravan

okruženu visokom crnogoričnom šumom. Prostor Busovačke planine je najviši dio općine

Busovača koja generalno ima karakteristike umjereno kontinentalne klime, s tim da se u

zavisnosti od nadmorske visine i reljefa javljaju znatne promjene tako da se na lokaciji

Busovačke planine može govoriti o surovoj planinskoj klimi, a isto tako i s velikim brojem

sunčanih dana, kao i velikim brojem dana u godini pod snijegom. Općenito, može se reći da

ovaj prostor odlikuju kratka ljeta te duge, hladne i oštre zime.

Južni i jugozapadni planinski predio općine Busovača predstavlja izrazito šumsko

područje sa svim pogodnostima (geološka građa, morfologija terena, nadmorska visina,

klimatske karakteristike, ekspozicija, vegetacijski pokrivač i dr.) za ostvarenje atraktivne

turističke destinacije sa sportsko-rekreativnim sadržajima, bez sezonskog ograničenja. Sada

na području Busovačkih staja egzistiraju skijaška vučnice manjeg kapaciteta, bez prateće

infrastrukture i odgovarajućih pratećih sadržaja.

Slika 16 Busovačke staje (skijalište)


Smještajni kapacitet se bazira na tri objekta: pansion „Mećava“ sa 60 ležaja, ski

„Mići“ sa 40 ležaja i Fratarska kuća sa 15 ležaja, i naravno iz godine u godinu sve većim

brojem privatnih vikendica. Kada je u pitanju stanje infrastrukturnih sustava na lokalitetu

Busovačke staje onda je situacija za kolski promet i elektro snabdijevanje vrlo kritična, a zbog

neizgrađenosti prostora vodovod i kanalizacija, kao i ostali infrastrukturni sustavi nisu ni

izgrađeni. Potrebno je napomenuti da je u prostoru došlo i do narušavanja ekoloških i

prirodnih uvjeta bespravnim samoinicijativnim pripremanjem šumskog zemljišta u državnoj

svojini za eventualnu bespravnu gradnju. Ovim radnjama se narušila postojeća kvaliteta i

stabilnost terena, te ugrozio biljni pokrivač i izgled okolnog krajolika.

Slika 17 smještajni objekti : ski Mići, pansion Mečava i Fratarska kuća

Izvor : Izvor: Fotogalerija Ski-Busovača

3.3. Kulturno-povijesni spomenici kao resursi za razvoj turizma općine

Busovača

3.3.1. Crkva sv. Ante Padovanskog

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika od 28. ožujka 2008. God. donijela je

odluku o proglašenju nacionalnog spomenika povijesne građevine ‐ Crkva sv. Ante

Padovanskog u Busovači (gradnja 1881.-1885.).

Nacionalni spomenik se sastoji od crkve i pokretnog naslijeđa kojeg čine:

1. slika Preobraženje Kristovo (Freynberg, 1886. god.),

2. skulptura Srce Isusovo (kraj 19. ili početak 20. st., umjetnička radionica Ferdinanda

Stuflessera, Tirol),

3. četrnaest postaja križnog puta (Josip Biffel, 1980. god.).

Sjedište župe, do pod krak osmanske vladavine, nalazilo se u mjestu Carica, odakle je

preneseno u Busovaču. U župi je prvotno postojala drvena crkva posvećena Sv. Marku

Evanđelistu. U razdoblju 1881.-1885. god. izgrađena je sada postojeća crkva, na čijem se

zvoniku nalaze četiri zvona (dva nabavljena po dovršetku gradnje, a druga dva 1931. god.)

Slika 18 Crkva sv. Ante Padovanskog


Jedan od značajnijih događaja koji ovom kraju daje posebnu čar je proslava blagdana

svetoga Ante. U Busovači se Sveti Anto Padovanski tradicionalno slavi 13. lipnja svake

godine. Grad je preplavljen kako domaćim, tako i stanovništvom i hodočasnicima iz drugih

gradova.

Slika 19 Proslave blagdana sv. Ante patrona Župe Busovača


Nije rijetka pojava da ljudi drugih vjera koji žive ovdje odaju zahvalnost i slave

svetoga Antu. Slavlje počinje dan prije, 12. lipnja, i Busovača oživi na osobit način. Oba

dana, 12. i 13. lipnja, slavi se misa svetomu Anti u dvorištu župne crkve na svečan i dojmljiv

način. U skoroj budućnosti se u dvorištu župne crkve planira graditi veliki kip sv. Ante sa

kojim bi Busovača postala svetište, i tako privukla veći broj vjernika i u ostatku godine.

3.2. Stari grad ili Medvjedgrad

Južno od Busovače na stjenovitim predjelima Tisovačke planine nalaze se ostaci stare

tvrđave koju narod naziva Stari grad ili Medvjedgrad. Pisanih tragova o ovoj tvrđavi nema,

izuzev njegovog spominjanja u kasnijem razdoblju. Neki ga smatraju srednjovjekovnom

utvrdom, koja po njihovom mišljenju, datira iz 12. ili 13. st.

Po ostacima zidina može se zaključiti da je utvrda bila manjih dimenzija, za čiju

izgradnju je upotrebljavan kamen škriljac, koji nije vezivan krečnim malterom. Nepravilnog

je oblika i sa južne strane, koja je lakše pristupačna, bio je iskopan dublji kanal, dok mu je

sjeverna strana potpuno nepristupačna. Unutar zidina vidljivi su tragovi dvije okrugle jame,

koje, vjerojatno, predstavljaju ostatke bunara za vodu, koje je svaki utvrđeni grad morao

imati.

Zidine Starog grada nisu arheološki ispitivane, pa je o njemu moguće dati samo

nepotpune i uopćene podatke do kojih se dođe na prvi pogled, koji ni približno ne mogu

odgovarati stvarnosti. Do ovakvog zaključka dolazi se na osnovu nalaza kod nekih gradina

koje su, kasnije, arheološki ispitane, a smatrane su da datiraju iz srednjeg vijeka. Međutim,

njihovim istraživanjem došlo se do zaključka da one datiraju mnogo ranije, još iz

pretpovijesnog doba.

Zato, za Stari grad bi se moglo zaključiti da datira još od ranije iz predrimskog

perioda, koji je izgrađen kao zaštita rudnika u doba Ilira, i da je, kasnije, u doba Rimljana,

služio i kao zaštita komunikacije koja je prolazila u njegovoj neposrednoj blizini, sa južne

strane, na putom pravcu Salona - Breza, od koje je jedan kraći krak trase prolazio i kroz

predjele planinskog masiva Tisovačke planine.

Slika 20 Stari grad ili Medvjedgrad

Izvor : Centralna.ba (pristupano 02. 09. 2013)

3.3.3. Gradina

Na visokom i teško pristupačnom brdu iznad sela Putiš (Dvor), koje se naziva

Gradina, nalaze se ostaci zidina neke nepoznate utvrde. Prema ostacima zidina može se

utvrditi da je utvrda bila manjih dimenzija, zidana od kamena vapnenca. Po brdu Gradina,

koje nosi to ime, nazvane su i ruševine stare utvrde, od koje su ostali samo temelji koji se

nalaze u zemlji. U neposrednoj blizini ovog lokaliteta pronađen je ilirski srebrni novac

Apolonie kovan između 5. i 3. st. pr. Kr., što je pokazatelj vremena iz kojeg ova utvrda

potječe. Tvrđava je bila nepravilnog oblika, prilagođena terenu. U zidinama se nalaze tragovi

krečnog maltera, što je karakteristika za srednjovjekovne gradove. To navodi na zaključak da

ova tvrđava datira od mnogo ranije nego što se smatra, što, po svim izgledima ne odgovara

stvarnosti. Navodi se da su u zidinama ovoga grada nalazile keramičke cijevi za vodu i da su

u kamenu živcu bile uklesane stepenice. Ispod zidina nalazili su se ostatci srednjovjekovne

keramike. Zidine ove tvrđave su potpuno uništene, ostali su samo temelji koji se nalaze u

zemlji. U neposrednoj blizini tvrđave na Gradini prolazio je putni pravac iz doline Lašve, od

Kaonika, preko Kubera prema Zenici, koji se vezivao na komunikaciju dolinom Bosne.

3.3.4. Ostali kulturno-povijesni spomenici

Na brdu Hum, iznad Lugova, nalaze se zidine stare utvrde, koja se ne spominje niti u

jednim poznatim dokumentima. Ova utvrda se nalazi na tako dominantnom mjestu da je sa

istog moguć pogled na teritorij središnje Bosne.

3.4. Stećci

Nadgrobni spomenici koje zajedničkim imenom nazivamo stećci predstavljaju

najzanimljiviju srednjovjekovnu pojavu na prostorima Bosne i Hercegovine. Pojava stećaka

kao nadgrobnih spomenika je jedinstven fenomen u svijetu, čiji nastanak ni do današnjeg

vremena nije u cijelosti razjašnjen.10

Na prostorima općine Busovača nalazi se više lokaliteta na kojima se nalaze ovi

srednjovjekovni nadgrobni spomenici:

10 Prof. dr. Dubravko Lovrenović, 2009. : Stećci - bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka.

Na desnoj obali rijeke Lašve, u naseljenom mjestu Katići, na lokalitetu Borak, nalazila

se nekropola sa 4 stećka u obliku ploča, bez natpisa i ukrasa. Nekropola je sedamdesetih

godina prošlog stoljeća potpuno uništena za vrijeme gradnje društvenog doma.

U naselju Donje Krčevine nalazi se nekropola sa 63 stećka, a nešto sjevernije još jedna

sa 4 stećka. Svi oni su u obliku sanduka, osim tri koji su u obliku sljemenjaka. Veći broj

stećaka je oštećen, ali ima i onih koji su i danas u dosta dobrom stanju. Lokalitet u Donjim

Krčevinama je po broju stećaka veći od svih ostalih koji se nalaze na području općine

Busovača. Treba naglasiti da su stećci u ovoj nekropoli klesani od konglomerata kamena

škriljca, što je za posljedicu imalo njihovo drobljenje prilikom pokušaja razbijanja.

Slika 21 Stećci u selu Donje Krčevine

Izvor : fotografija Matija Katava (3. 10. 2013.)

Na lokalitetu Rovna kod sela Hozanovići nalazi se nekropola sa 27 stećaka u obliku

sanduka, od kojih je većina oštećena, a isti nemaju natpisa niti ukrasa.

Nekropolu sa 16 stećaka imamo i u naseljenom mjestu Ravan, u neposrednoj blizini

Busovače. Svi su u obliku sanduka, osim jednog koji je u obliku sljemenjaka. Nemaju natpisa

niti ukrasa, ali neki od njih imaju postolje, što je raritet na ovim prostorima.

Pojava stećaka kao nadgrobnih spomenika je jedinstven fenomen u svijetu, čiji

nastanak ni do današnjeg vremena nije u cijelosti razjašnjen, stoga se može reći da nema

utjecaj na vjerski turizam. Stećci se obično nalaze u skupinama, među kojima stručnjaci

raspoznaju: groblja pojedinačnih porodica sa svega nekoliko spomenika, zatim groblja čitavih

rodova s prosjekom od 30 do 50 stećaka, i konačno, velike nekropole seoskih općina koje

ponekad imaju i više stotina grobova. Karakteristike uže lokacije pokazuju tendenciju

smještaja na povišenim mjestima, uz putove i uopće na položajima, s kojih se pruža dobar

vidik.

Slika 22 Stećci u selu Ravan

Izvor: Fotografija Matija Katava ( kolovoz, 2012.)

Vezani su za „Crkvu bosansku“ i bogumilstvo, mada to neki osporavaju tvrdeći da su

stećci izraz i običaj određenog povijesnog vremena u Bosni i Hercegovini, te da pripadaju

svim njenim stanovnicima, jer su se ispod njih sahranjivali i pravoslavci i katolici.

4. GEOGRAFSKO TURISTIČKA VALORIZACIJA BAŠTINE

OPĆINE BUSOVAČA

U kontekstu naprijed navedenih prirodnih i kulturno povijesnih resursa Busovača je

ograničena u pogledu razvijanja turizma, ali uz dobru organizaciju turistička valorizacija ove

Općine mogla bi biti puno bolja. Ako danas analiziramo turizam Općine onda bi malo trebali

zastati i zapitati se, jesu li ovi prirodni potencijali počevši od Pridolaca i Busovačkih staja

dosegli razinu da se zovu turistički lokaliteti.

Bez obzira na želju da Busovača postane turistička destinacija, a samim time ojača i

svoje gospodarstvo današnja slika nam to još ne može reći.

Osnovni temelji razvoja turizma stavljeni su na zimski turizam čiji je razvoj

evidentiran već duže razdoblje na lokalitetu Pridolci i Busovačke staje. Međutim, samom

podjelom na bošnjačko (Pridolci) i hrvatsko (Busovačke staje) skijalište, Općina se našla u

nezavidnoj poziciji raspodjele financijskih sredstava pri izgradnji osnovne infrastrukture što

predstavlja veliki problem. Drugi veći i osnovni problem jest dostupnost lokacija, iz pravca

Busovače i Fojnice. Lokalni putovi su uglavnom šumski s makadamskim ili zemljanim

kolovozom. Vrlo mala površina lokalnih putova u samom centru, oko ski platoa je asfaltirana

i osvijetljena uličnom rasvjetom. Stanje ostale komunalne infrastrukture na ovom području,

po pitanju izgrađenosti i zadovoljenja trenutnih potreba, nije zadovoljavajuća.

Vodosnabdijevanje se vrši lokalnim vodovodom s izgrađenim bazenom i zadovoljava trenutne

potrebe. Elektro snabdijevanje vrši se iz postojećeg trafoa 20 (10)/0,4 kV s mrežom koja

zadovoljava sadašnje potrebe. Lokalitet Pridolaca povezan je i fiksnom telefonskom mrežom.

Kanalizacijska mreža ne postoji, a o individualnoj u vidu izgrađenosti septika nisu dobiveni

pouzdani podaci.

Blizina turističkih destinacija poput Vlašića, Bjelašnice, Jahorine i Vranice stavlja

pred Busovaču još jednu prepreku u nizu već postojećih barijera. Sva noćenja koja se ostvare

u tijeku jedne zimske sezone su zanemariv broj u odnosu na Vlašić i slično. Modernom turistu

postaje sve važnije „doživjeti“ od nekadašnjeg prioriteta „posjetiti“ i „odmoriti se“, te sve više

i više interaktivno sudjeluje u turističkoj ponudi, te traži raznovrsniji sadržaj, što Busovačka

skijališta i nemaju baš priuštiti, jer se sve svodi samo na skijanje i sanjkanje.

Iz svega navedenog teško je govoriti da Busovača ima razvijen zimski turizam, jer svi

dolasci na lokalitete ostvareni su od lokalnih građana, kao i posjetitelja iz susjednih općina,

mada se pronađu i neki „zalutali“ Dalmatinci u potrazi za neotkrivenim lokacijama.

Danas, Busovačke staje i Pridolci predstavljaju jedine destinacije na kojima se vide

začetnički koraci za razvoj rekreativnog zimskog turizma. Osim navedenih lokaliteta, šansa bi

se trebala dati i vjerskom turizmu, osobito kad je u pitanju Župna crkva sv. Ante

Padovanskog. Blagdan sv. Ante se slavi 12. i 13. lipnja kad Busovaču preplavi velik broj

hodočasnika. Imajući na umu da će se u dvorištu župne crkve graditi kip sv. Ante, s ciljem da

župa postane svetište Antuna Padovanskog, Busovaču bi tijekom cijele godine mogli

posjećivati hodočasnici i vjernici iz okolnih gradova i šire.

Bez obzira na sve prirodne ljepote koje pružaju izletišta Tisovca i Zahore, još ne

možemo govoriti da su zanimljiva i atraktivna turistima, osim ako turistima zovemo lokalno

stanovništvo koji su jedini posjetitelji.

Kulturno-povijesni lokaliteti su većinom zapušteni i zanemareni, a i većina domaćeg

stanovništva nije upućena na njihovo postojanje, što daje još jednu apsurdnu sliku, a trebali bi

predstavljati jedan od aduta za turistički razvoj. Lokalno stanovništvo trebalo bi se educirati o

svojoj baštini, te se posvetiti zaštiti i brizi za očuvanje kulturno-povijesnih bogatstava kako ne

bi propali.

4.1 Smještajni kapaciteti

Na području općine Busovača od smještajnih kapaciteta nalazi se hotel „Tisa“ u gradu

Busovači i pansion "Tisa” sa sobama za iznajmljivanje u naseljenom mjestu Kaonik. Objekt

hotela s dimenzijom objekta 30,0 x 30,0 m raspolaže sa 66 postelja i 300 parking mjesta.

Pored glavne sale koja prima oko 500 gostiju, i u kojoj se organiziraju razna druženja

(seminari, svadbe), hotel posjeduje i teniske terene. U pripremi je izgradnja bazena i

dogradnja smještajnog prostora. Ostvareni broj noćenja kroz jedinu godinu kreće se sa

brojkom od oko 250 noćenja, i to najviše u ljetnim mjesecima godine.

Pansion sa sobama za iznajmljivanje sa dimenzijom objekta 8,0 x 7,0 m raspolaže sa

10 postelja i 20 parking mjesta. Pored ovih objekata, smještajne kapacitete na području općine

Busovača, posjeduju i objekti „Kod Fehre“ u Grablju, „Penelopa“ u Busovači i „Kod Čake“ u

Kaoniku.

Slika 23 Hotel „Tisa“ Busovača

Izvor : Turistička razglednica općine Busovača

Broj noćenja u pansionima i privatnim vikendicama za iznajmljivanje na Busovačkim

izletištima Pridolci i Busovačke staje povećava se iz godine u godinu. Podaci o broju noćenja

dobiveni su od odgovornih ljudi, kao i vlasnika objekata i to gosp. Kenan Ekmeščić za

Pridolce i gosp. Miroslav Šafradin i Tihomir Šantić za Busovačke staje.

Tabela 6 Ukupan broj ostvarenih noćenja na izletištu Pridolci u 2012. i 2013. god.

Prikupio: Matija Katava

IZLETIŠTE "PRIDOLCI"

Smještajni

objekti

Smještajni

kapacitet(broj

ležaja)

Broj noćenja u

2012. god.

Broj noćenja

do 09./2013.

god.

Pansion

Vilajet 35 120 150

Lovački dom 25 140 160

Vikendice za

iznajmljivanje160 190 220

Ukupan broj noćenja 450 530

Tabela 7 Ukupan broj ostvarenih noćenja na izletištu Busovačke staje

u 2012. i 2013. god.

BUSOVAČKA PLANINA (BUSOVAČKE STAJE)

Smještajni

objekti

Smještajni

kapacitet(broj

ležaja)

Broj noćenja u

2012. god.

Broj noćenja

do 09./2013.

god.

Pansion

Mečava60 130 270

Pansion ski

"Mići"40 0 100

Fratarska kuća 15 80 120

Vikendice za

iznamljivanje18 50 80

Ukupan broj noćenja 260 570

Prikupio: Matija Katava

Na osnovu lica 6 i 7 možemo zaključiti da se radi o veoma malom broju noćenja kao i

malom broju posjetitalja, a isto tako i da se broj ostvarenih noćenja povećao u odnosu na

prošlu godinu. Pošto je riječ o lokacijama na kojim je zastupljen razvoj zimskog turizma,

najveći broj noćenja ostvaruje se u zimskom razdoblju, ali nisu izuzetak ni ljetni mjeseci,

osobito kad je riječ o Pridolcima. Pridolci posjeduju dužu tradiciju, jer su prvobitno bili

izletište dobro stojećih ljudi iz Busovače i okolnih gradova prvenstveno Zenice, na što nam

ukazuje i podatak o većem broju privatnih vikendica. Naknadno je na toj lokaciji izgrađena

ski staza sa vučnicom, a uz samu stazu i dva smještajna objekta manjih kapaciteta: pansion

Vilajet sa 35 i Lovački dom sa 25 ležaja. Ipak, najviše noćenja ostvaruju privatne vikendice za

iznajmljivanje odnosno, njih 15-tak od trenutačno izgrađenih 37.

Smještajni kapacitet na Busovačkim stajama nešto je drugačiji za razliku od Pridolaca.

Najveći broj noćenja ovdje ostvaruje pansion Mećava sa 60 ležaja i od ove godine pansion ski

„Mići“ sa 40 ležaja. Osim privatnih vikendica i već nabrojanih pansiona dodatni kapacitet

proširuje i Fratarska kuća sa 15 ležaja. Broj noćenja u odnosu na prošlu godinu se povećao i

više nego dvostruko, te je ostvaren najvećim dijelom u zimskom razdoblju. Ovdje bi trebali

napomenuti da se znatan broj noćenja ostvari u lipnju, kada se 14. i 15. u mjesecu slavi misa

na spomen stradanja osamnaest pripadnika HVO-a, civila i ostalih sudionika „Konvoja

života“ za Lašvansku dolinu. Misa u znak sjećanja na pale žrtve održava se uz spomen

obilježje izgrađeno uz samu ski stazu. Broj privatnih vikendica za razliku od Pridolaca,

drastično je manji i tek tri vikendice nude uslugu noćenja.

Slika 24 Spomen obilježje na Busovačkim stajama

Izvor: Fotogalerija ski Busovača

Jedan od osnovnih pokazatelja razvijenog turizma neke Općine jest ostvareni broj

noćenja. Busovački zimski turizam po ovim brojkama još je daleko od nekog U kontekstu

naprijed prikazanih tabela, vidimo da se broj noćenja na izletištima Pridolci i Busovačke staje

neznatno povećao, pa stoga treba što prije poboljšati prometnu infrastrukturu i popratne

sadržaje na ovim lokacijama, što bi išlo u prilog razvoju turizma Busovače. Ostvarena noćenja

za ovu godinu su uvelike prešla brojku za prošlu godinu, prvenstveno na Busovačkim stajama

gdje je i više nego dvostruko veći broj noćenja ostvaren ove godine. Broj noćenja koji će se

ostvarit do kraja godine neće uvelike mijenjati sliku, jer Busovačka planina, kao i Pridolci s

prenoćištima ožive tek s početkom godine u siječnju i veljači, kada se ostvari 80 % od

sveukupnog noćenja.

4.2 Turistička valorizacija atraktivnih elemenata općine Busovača

Turistička valorizacija predstavlja utvrđivanje ili procjenu vrijednosti turističkih

atraktivnosti, odnosno procjenu turističkih atraktivnosti svih onih pojava, objekata i prostora

koji imaju, pored ostalih karakteristika i svojstvo da su atraktivni (interesantni) za turiste i da

kroz njih turisti mogu zadovoljiti svoju turističku (kulturnu ili rekreativnu) potrebu.

Tabela 8 Ocjena prirodnih i kulturnih atrakcija općine Busovača

resursi prometni

položaj

turistički

raritet-

atraktivnosti

infrastruktur

a, oprema i

usluge

značenje u

baštini

svijeta

opća

turistička

vrijednost

Busovačke

staje2 3 3 1 2,25

izletište

Pridolci3 2 3 1 2,25

izletište

Tisovac3 2 2 1 2

izletište Zahor 3 2 2 1 2

Crkva sv. Ante

Padovanskog4 2 3 2 2,75

stari Grad -

Medvedgrad1 3 1 2 1,75

Gradina 2 1 1 1 1,25

Stećci 3 2 1 1 1,75

*Legenda: 1-loše, 2-nedovoljno, 3-dobro, 4-vrlo dobro, 5-odlično Prikupio: Matija Katava

Na osnovu subjektivnih ocjena za svaki od navedenih resursa dobiveni su rezultati

opće turističke vrijednosti. Potrebno je znati da u konačnici i ocjene opće turističke vrijednosti

treba svrstati u raspone vrijednosti i to na sljedeći način:

Ocjena 1 (nedovoljna kvaliteta) - nije za turističku prezentaciju,

Ocjena 2 (kvaliteta zadovoljava) - lokalni turistički značaj,

Ocjena 3 (dobra kvaliteta) - regionalni turistički značaj,

Ocjena 4 (vrlo dobra kvaliteta) - širi regionalni značaj,

Ocjena 5 (odlična kvaliteta) - međunarodni turistički značaj.

Iz navedenih raspona vrijednosti dobivamo jasniju sliku i realno stanje vrijednosti

turističkih atrakcija na prostoru općine Busovača. Turistička vrijednost je relativna veličina

koja zavisi od vremena, prostora, razvijenosti i karakteristika turističke tražnje, ali i od

subjektivne procjene autora.

Na osnovu toga Busovačke staje, Pridolci, izletišta Tisovac i Zahor, kao i kulturni

spomenici Medvjedgrad i mnogobrojni stećci sa srednjom ocjenom 2 su od lokalnog

turističkog značaja. Ostaci zidina Gradine nisu za turističku prezentaciju i imaju ocjenu

nedovoljan, a jedina atrakcija koja dobiva regionalni turistički značaj jest crkva sv. Ante

Padovanskog s prosječnom ocjenom 3. Turistička vrijednost je manje ili više subjektivna

ocjena, i kao takva ona je promjenjiva. Iz toga možemo zaključiti da određene atrakcije poput

Busovačkih staja i Pridolaca uz bolje izgrađenu infrastrukturu mogu postati i regionalno

značajna turistička mjesta.

Isto tako uz neprimjerenu eksploataciju pojedini spomenici mogu izgubiti na

vrijednosti i pasti na niže grane turističkog značaja. Ovako izvršena turistička valorizacija

predstavlja važan orijentir za utvrđivanje prioriteta za razvoj turizma u budućem periodu.

5. ZAKLJUČAK

Istraživano područje ovog diplomskog rada je općina Busovača, koja se nalazi se u

Srednjobosanskoj županiji. Zauzima 157,5 km2 površine na kojoj je prema procjenama za

2005. god. nastanjeno oko 20.000 stanovnika. S gledišta fizičko-geografskih karakteristika,

počevši od reljefa, klime, hidrogeografskih, pedogeografskih i biogeografskih osobina, općina

Busovača ima povoljne uvjete za razvoj gospodarskih djelatnosti na bazi kojih je moguće

razvijati pojedine gospodarske grane.

Dosadašnji razvoj Općine uglavnom se zasnivao na poljoprivredi i šumarstvu, čemu se

i danas ovim djelatnostima poklanja velika pozornost. Zahvaljujući povoljnom geostrateškom

položaju općina ima dobar položaj u odnosu na obližnje trgovačke centre, što pridonosi

razvoju trgovine. Zbog svoje netaknute prirodne ljepote današnjih planina i rijeka, velikog

broja kulturno-povijesnih spomenika Busovača bi, uz jedan ozbiljan i organiziran pristup,

mogla postati turistički atraktivna destinacija za razvoju eko i planinarskog turizma, te uz mali

udio skijališnog. U daljem razvoju općine prednost treba dati onim djelatnostima koje će ovoj

općini donijeti bolji ekonomski položaj kako bi se i ona mogla svrstati u razvijene općine, i

njenom stanovništvu omogućiti lakši i ugodniji život u njoj.

Prednost bi se trebala dati turizmu, jer je jedna od grana gospodarstva s najbržim

rastom. Turistička ponuda Općine bazirana je na dva izletišta u zanimljivom pejzažu:

Busovačka planina i Pridolci s njihovim izletištima, te na nacionalnom spomeniku Crkva sv.

Ante Padovanskog, i nizu ostalih spomenika koji su od općinskog značaja, srednjovjekovne

građevine i stećci.

Unatoč svim prirodnim ljepotama koje su predispozicija razvoja turizma općine

Busovača, veliki problem za samu Općinu predstavlja nepostojanje tradicije i znanja o

pružanju turističkih usluga, nedovoljne površine zaštićenih područja, kulturno‐povijesni

lokaliteti većinom su zapušteni i zanemareni, nedovoljno razvijena svijest o zaštiti okoliša i

loš odnos prema prirodi, slab ekonomski razvoj i velika stopa nezaposlenosti, prekomplicirani

administrativni zahtjevi i procedura za registriranje i pokretanje privatnih poslova u oblasti

turizma i ugostiteljstva.

Problem nedovoljno razvijene i održavane infrastrukture je jedan od ključnih za

poboljšanje turizma. Osnovni problem jest dostupnost lokacija, iz pravca Busovače i Fojnice.

Lokalni putovi su uglavnom šumski s makadamskim ili zemljanim kolovozom. Vrlo mala

površina lokalnih putova u samom centru, oko ski platoa je asfaltirana i osvijetljena uličnom

rasvjetom. Stanje ostale komunalne infrastrukture na ovom području, po pitanju izgrađenosti i

zadovoljenja trenutnih potreba, nije zadovoljavajuća. Vodosnabdijevanje se vrši lokalnim

vodovodom s izgrađenim bazenom i zadovoljava trenutne potrebe. Elektro snabdijevanje vrši

se iz postojećeg trafoa 20 (10)/0,4 kV s mrežom koja zadovoljava sadašnje potrebe. Lokalitet

Pridolaca povezan je i fiksnom telefonskom mrežom. Kanalizacijska mreža ne postoji, a o

individualnoj u vidu izgrađenosti septika nisu dobiveni pouzdani podaci.

Blizina atraktivnih lokacija poput Bjelašnice i Jahorine, pa čak i Vlašića, također ne

idu u prilog za razvoj turizma u Busovači. Stoga, turistički proizvod baziran na vlastitom

potencijalu treba uvezati u jedinstvenu cjelinu s prirodnim potencijalima općine Fojnica

(planina Vranica, Prokoško jezero, Rekreacijski centar Brusnica), te se zajedničkim snagama

uključiti u utrku privlačenja turista. Na taj način formirat će se sveobuhvatna turistička

ponuda za širi spektar interesiranja budućih posjetitelja od rekreativnog skijanja, planinarenja,

eko turizma do posjete kulturno-povijesnih spomenika obaju Općina. Šansa se nadzire i u

neotkrivenosti ove lokacije, kao i stalnom povećanju broja turista u BiH i cijeni koja je daleko

niža od okolnih turističkih destinacija.

Iako koristi i financijska potpora koju donosi turizam mogu biti značajne, ne smiju se

promatrati odvojeno od negativnih efekata, koje masovna i nekontrolirana izloženost

prirodnih područja i spomenika kulture turistima nosi sa sobom. Potrebno je napomenuti da je

u prostoru došlo i do narušavanja ekoloških i prirodnih uvjeta bespravnim samoinicijativnim

pripremanjem šumskog zemljišta u državnoj svojini za eventualnu bespravnu gradnju. Ovim

radnjama se narušila postojeća kvaliteta i stabilnost terena, ugrozio biljni pokrivač i izgled

okolnog krajolika. Budući da je grad u razvoju turističke aktivnosti, to se može iskoristiti kao

moćno sredstvo jačanja gospodarstva, ali se ne bi smjelo dogoditi da se kulturno i prirodno

naslijeđe prilagode ekonomskoj udobnosti umanjujući ili čak potpuno ignorirajući njihove

vrijednosti. Težnja za kratkotrajnom, uglavnom financijskom koristi, lako može dovesti do

neprimjerene eksploatacije samog spomenika, te zanemarivanja lokalne zajednice i zaštite

okoliša. Poticanje razvoja turizma neophodno je izravno povezati sa zaštitom okoliša, jer je to

jedini način koji može rezultirati stvarnim „održivim razvojem“.

I na kraju, kada se podvuče crta, može se zaključiti da Busovača posjeduje određene

resurse koji bi mogli biti temelji za razvoj turizma, ali sadašnja stanje za bilo kakvu turističku

ekspanziju uistinu je teško.

LITERATURA

1. Čavlek, N., Bartoluci, M., Prebežac, D., Kesar, O. (2011. god.): Turizam - ekonomske

osnove i organizacijski sustav, Zagreb, Školska knjiga.

2. Črnjar, M., Črnjar, K. 2009. god.: Menadžment održivog razvoja, Glosa, Rijeka.

3. Friganović M. 1990. god.: Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb.

4. Marković, M. i dr., 2004. God.: Geomorfologija, Naučna knjiga, Beograd.

5. Master plan razvoja turizma za područje općine Busovača, Eco plan, Mostar, rujan

2010. god.

6. Prostorni plan općine Busovača do 2025. god., Busovača, 2007. god.

7. Rogošić J. (2000. god).: Geobotanika i ekologija bilja. Interna skripta. Pedagoški

fakultet Mostar.

8. Spahić M. 1999. god.: Osnove geoekologije, Geografske osnove životne sredine,

Tuzla.

9. Tihić S.: Monografija, 1971. god. ,,Busovača", Skupština općine Busovača, Sarajevo.

Ostali izvori:

Internet stranice:

1. http://www.opcina-busovaca.com/ (pristupano 20. 08. 2013.)

2. http://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/kolumna/busovaca-iliti-po-naski-bosanski-

st-moritz (pristupano 20. 08. 2013.)

3. http://www.tzsbk.com/busovaca.html (pristupano 25. 08. 2013.)

4. http://www.centralna.ba/kolumne/item/2184-busova%C4%8Da-stari-grad-ili-

medvjedgrad (pristupano 10. 09. 2013.)

Documents

Matija Katava-Geografske osnove razvoja turzima općine Busovače (1)