Maturski rad =)

MSŠ ,,NORDBAT 2”VAREŠ

Maturski radPORESKA OSNOVICA-PDV

Ana Mirčić[Pick the date]

MENTOR;

2

PDV-Poreska osnovica Maturski rad

Prof. Damir Hafizović

Ana Mirčić

2


Sadržaj;

I. Poreska osnovica......................................................................................................................................2

I.1 Šta ulazi u poreznu osnovicu......................................................................................................................4

I.2 Šta ne ulazi u poreznu osnovicu.............................................................................................................3

Type chapter title (level 1)...........................................................................................................................4

Type chapter title (level 2)...............................................................................................................................5

Type chapter title (level 3)..........................................................................................................................6

Ana Mirčić

2


U V O D

Porez je doprinos je građani uplaćuju državi,lokalnoj zajednici (općini) i drugim javnim tijelim,radi finansiranja njihove djelatnosti i zajedničkih potreba svih građana. Svako bavljenje biznisom bilo kojeg oblika,proizvodi obavezu plaćanja propisanih poreza. Za početnike u biznisu su propisane zakonske olakšice u plaćanju poreza na dobit. Samostalni privrednici su 100% oslobođeni tog poreza u prvoj,50% u drugoj i 25% u trećoj godini. Za svakog novouposlenog se osnovica poreza umanjuje po 10%,najviše do 50%.Od sposobnosti kombinovanja različitih metoda i instrumenata javnih finansija i fiskalne politike

zavisi uspjeh svake privrede u cjelini. Institut poreza spada u domen Javnih finansija i kao takav

predstavlja nezaobilazan dio poreske politike u užem i ekonomske politike u širem smislu svake zemlje. Putem poreza se ubiru prihodi državnog budžeta od fizičkih i pravnih lica kao obavezna i nepovratna plaćanja. Porezi su vezani za državu i njene funkcije, a što znači da su se tokom vremena mijenjali i služili ekonomsko-političkim interesima i ciljevima vladajućih snaga društva. Tako npr. u antičkim državama poreze su plaćali pokoreni i potčinjeni pobjednicima i vladarima, a u feudalnom društvu plemstvo i sveštenstvo bilo je oslobođeno plaćanja poreza. Zašto služi oporezivanje? Oporezivanje je značajan instrument preraspodjele dohotka, instrument dinamiziranja privredne aktivnosti , instrument investicija i potrošnje, instrument koji utiče na cijene, instrument profita i ličnih dohodaka građana. Već smo rekli da su porezi izvor Državnog budžeta, a načini na koje se ti porezi ubiru su brojni. Tako i poreze možemo klasifikovati na više načina, a najznačajnija podjela poreza jeste prema načinu ubiranja. Prema ovoj klasifikaciji razlikujemo Izravne i neizravne poreze. U grupu izravnih poreza ubrajamo: porez na dohodak građana, porez na dohodak (profit) korporacija, porez na svojinu, imovinu, poklone itd.U grupu neizravnih poreza ubrajamo: Porez na promet ( kod nas i u Europskoj zajednici – PDV), carine, prelevmani, razne vrste akciza taksi ili trošarna koji se prenose na krajnjeg potrošača. Pošto je oblast javnih finansija veoma obimna i zahtjeva veliku stručnost i ekspertsko znanje, za elaboraciju ovog maturskog rada sam uzela temu poreske osnovice – PDV-a , a kako se objasnila pojmove i način funkiconisanja poreza na dodanu vrijednost, te u skladu sa zadatom temom pokazala da zadovoljavam sve kriterije završetka ovog stepena obrazovanja.

Ana Mirčić

2


I.PORESKA OSNOVICA

PDV se obračunava na gotovo sav promet dobara i usluga koji vrše obveznici DV-a u BiH. Porezna osnovica shvaća generalno,u smislu obima ukupnog fiksalnog zahvatanja, ZPDV je tu blizu praktičnog zahvatanja. Od oporezivanja se izuzima samo specifične stavke prometa, djelatnosti od javnog interesa,financijske i druge usluge kod kojih bi oporezivanje bilo nepraktično. Osnovica na koju se obračunava porez treba predstavljati jedan od najvažnijih elemenata svakog poreskog sistema. Treba imati u vidu da su neki elementi za utvrđivanje porezne osnovice sadržani i u nekim drugim odredbama ovog pravilnika. Pri utvrđivanju porezne osnovice u konkretnim prilikama uvijek treba imati u vidu principe i opća pravila funkcionisanja PDV-a kao sistema.

Poreska osnovica sa teoreskog stanovišta je shvaćena kao dohodak svih izvora,kao što su; plaće, svi oblici naknada koji imaju karakter ličnih primanja a vezane su za obnavljanje

poslovne aktivnosti, dohoci od obavljanja djelatnosti svih oblika proizvodne i neproizvodne aktivnosti, dohoci od obavljanja poljoprivredne aktivnosti koja ima tretman tržišnog

privređivanja, dohoci po osnovu zakupa imovine-renta vlasnika stanova i kuća, porast vrijednosti imovine,tkz.kapitalne dobitke, kamate i dividende.

Poreska stopa (17%) primjenjuje se na osnovicu koju čini ukupan iznos naknade koju obveznik PDV-a primi ili treba da primi za isporučena dobra ili izvršene usluge koje podliježu obračunavanju PDV-a po zakonu. Vrijednost naknade je,obično ugovorena ili na drugi način postignuta cijena koju isporučilac dobara i usluga iskazuje na fakturi (računu).Porezna osnovica prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (u novcu,stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga,u koju nije uključen PDV,ukoliko zakonom nije drukčije propisano.

Ana Mirčić

2


Ukupna naknada se oporezuje za isporučeno dobro ili uslugu,u kojoj nije sadržan sam PDV jer ni ulazni,ni izlazni PDV ne ulaze ni u kalkulaciju troškova ni u kalkulaciju cijena poreskog obveznika. PDV se izračunava preračunatom stopom od 14,5299% na osnovicu za koju se predpostavlja da vec sadrži i PDV-e.Iznos naknade, kao i iznos zaračunatog PDV-a,treba da bude iskazan na fakturi poreskog obveznika. Poresku osnovicu čini ukupan iznos koji isporučilac (poreski obveznik) prima ili tek treba da primi od kupca dobara ili korisnika usluge,a primalac dotičnih dobara ili uslugama treba mu platiti i iznos PDV-a koji je po propisanoj stopi zaračunat i iskazan na fakturi.

I .1. Šta ulazi u poreznu osnovicu

Osnovicu za obračun PDV-a čini ukupna naknada za isporučena dobra i obavljenje usluge u kojoj nije sadržan PDV. Iznos primljene naknade (bez PDV-a) predstavla osnovicu za obračunavanje PDV-a čak i u slučaju da je ta naknada veca os iznosa na koji je poreski obveznik imao pravo za isporučena dobra ili usluge.Ukupna naknada koju isporučilac opporezivih dobara ili usluga-obveznik PDV-a prima ili treba primiti. U osnovicu se uračunavaju svi sastavni dijelovi vrijednosti isporuke,uključujući i sve sporedne troškove isporuke i druge naknade koje su neposredno povezane sa cijenom dotičnih dobara ili usluga. U osnovicu se uračunavaju i;

akciza,carine i druge uvozne dražbine,kao i ostali javni prihodi,osim PDV-a svi sporedni troškovi koje obveznik obračunava primaocu dobara i usluga (provizije,troškovi

pakovanja prevoza, osiguranja i drugi vanredni troškovi koje isporučilac obračunava kupcu); bilo koji iznos koji se obračunavaju na povratnu ambalažu; bilo koji troškovi priključivanja,naknade za ugradnju i drugi iznosi koji se obračunavaju kupcu

od isporučioca dobara ili davaoca usluga kao uslv da se izvrši promet dobara i usluga.

PDV se zaračunava na osnovicu koju čini ukupan iznos koji kupac dobara ili korisnik usluga plaća ili treba da platiti isporučiocu tih dobara ili usluga,uključujući i sve one iznose koje mu je isporučilac,uz cijenu zaračunao po osnovu dotične isporuke (troškovi pakovanja,slanja,prevoza,osiguranja,troškovi priključivanja i bilo kakvi drugi troškovi koji se zaračunavaju kupcu dobara,odnosno usluga).Ako se kupcu pri oporezivnoj isporuci dobara zaračunava i kaucija za povratnu ambalažu,tada i kaucija predstavlja dio osnovice na koju se obračunava PDV.

Primjer 1; Domaći proizvođač prodaje 2.000 litara bezalkoholnog pića svom kupcu-trgovcu na veliko, sa pratećim troškovima,pri čemu mu zaračunava sljedeće;

Prodajna vrijednost sokova 3.550,00 KM

Ana Mirčić

2


Akciza (2.000 X 0,10) 200,00 KMTroškovi pakovanja 150,00 KMTroškovi prevoza 200,00 KMPovratna ambalaža 150,00 KMU k u p n o 4.250,00 KM

U poresku osnovicu ulazi i sve ono što isporučiocu dobara i usluga-poreskom obvezniku daje ili plaća, odnosno treba dati ili platiti bilo koje treće lice,koje nije primalac dobara ili usluga.

Osnovicu kod prometa dobara ili usluga koje izvrši porezni obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u BiH čini naknada koju je primalac dobara ili usliga platio ili će platiti isporučiocu tih dobara, odnosno davaocu tih usluga koje izvrši promet dobara ili pruži usluge,uključujući i subvencije koje su direktno povezane sa cijenom takvog prometa. PDV kako onaj izlazni koji se zaračunava kupcu ili klijentu tako i onaj ulazni,koji je poreznom obvezniku zaračunat i iskazan u fakturama njegovih dobavljača,nije uključen u osnovicu za obračun PDV-a.

I.2. Šta ne ulazi u poresku osnovicu

Stavke koje NE uključuju u osnovicu na koju se zaračunava PDV su;

popusti i druge umanjena cijene,pod uslovom da se isti primaocu dobara ili usluga daju na fakturi i najkasnije u momentu izvršenja prometa dobara ili usluga;

iznosi koje obveznik primi (odnosno treba da primi ) od kupca kao naknadu troškova plaćenih u ime i za račun drugog,a koji su u njegovim knjigama knjiženi kao troškovi (tzv. prolazne stavke,naknade štete,članarine i dr);

iznosi zatezne kamate koju je prodavac dobara,odnosno pružalac usluga obračunao na iznos koji je kupac dugovao,pod uslovom da se iz ugovora ili druge dokumentacije o uplatama može utvrditi koji se dio uplata odnosi na kamate.

I.2.1 Popusti i druga umanjenja cijene

Popusti i druga umanjenja cijena (redovni ili vanredni popusti,specijalni bonusi ili drugi popusti za određene kupce ili određene isporuke u cilju stimulacije za veće ili posebno usmjerene isporuke,popusti za gotovinska plaćanja i dr) umanjuju osnovicu na koju se zaračunava PDV ako se ispunjavaju dva uslova;

da je popust odobren najkasnije u momentu izvršenja samog prometa odnosno do momenta preuzimanja vlasništva nad dobrima; do momenta prenosa prava raspolaganja na dobrima ukoliko se dobra isporučuju bez otpreme ili prevoza i sl.

da je popust jasno iskazan i na samoj fakturi.

Ana Mirčić

2


Porezna osnovica se,dakle,može umanjiniti samo za popuste koji su unaprijed poznati,dnosno koji su odobreni najkasnije u momentu koji se smatra momentom isporuke dotičnog dobra ili usluge,te koji su iskazani i na samoj fakturiza dotična dobra ili usluge. Prilikom ispostavljanja fakture, ti popusti se upisuju kao odbitna stavka od redovne cijene dobra ili usluge. Nebitno je kako se zovu ti popusti (rabat,popust,super rabat,bonus i sl.) bitno je da su poznati u trenutku ispostavljanja računa i da su naznačeni na fakturi.

Primjer 2; Domači prozvođač prodaje 2.000 litara bezalkoholnog pića svom kupcu-trgovcu na veliko kojem (kao redovnom i značajnom kupcu) odobrava i popust u visni 5% ukupne prodajne cijene;

Prodajna vrijednost sokova 3.550,00 KMAkciza (2.000 X 0,10) 200,00 KMTroškovi pakovanja 150,00 KMTroškovi prevoza 200,00 KMPovratna ambalaža 150,00 KMU k u p n o 4.250,00 KMPopust (5%) 212,50 KMPoreska osnovica 4.037,50 KMPDV (17%) 686,37 KMUkupno za plaćanje 3.351,13 KM

Primjer 3; Trgovac na veliko i malo. A prodaje robu .B kojem,osim rabata za prodaju na celiko,kao urednom platiši, odobrava i dodatni rabat zbog promptnog plaćanja;

Razna roba (ukupno) 20.000,00 KMRabat kupcima na veliko (10%) 2.000,00 KMSuper rabat zbog plaćanja unaprijed (5%) 1.000,00 KMNeto vrijednost (poreska osnovica) 17.000,00 KMPDV (17%) 2.890,00 KMZa uplatu 19.890,00 KM

I.2.2. Prolazne stavke,naknade štete i članarine

Kada lice-poreski obveznik, u određenim djelatnostima ili situacijama,primi,zaračuna ili učini neki izdatak u ime i za račun drugog lica,takav izdatak ne ulazi u poreznu odnovicu,jer ne predstavlja naknadu za isporučeno dobro ili uslugu,nego tkz.prolaznu stavku.

Ana Mirčić

2


Ako se radi o uslugama na koje je zaračunat PDV-e koristi kao svoj vlastiti ulazni porez. U obračunu svoje špediterske usluge,špedoter te stavke (bez PDV-a) uvrštava u onaj dio fakture u kojem su navedeni poslovi koji se zaračunavaju komitentu kao naknada za vlastiti rad,u koju nije uključen PDV.Ako isporučilac dobara ili usluge neki iznos (prolaznu stavku) zaračuna,primi ili izda u ime i za račun drugog lica,taj iznos ne ulazi u poresku osnovicu,jer taj iznos ne predsravlja naknadu za isporučena dobra ili obavljenu uslugu,nego čini prolaznu stavku koja ne ulazi u poresku osnovicu.

Naknada štete

U poreznu osnovicu ne ulaze ni iznosi primljeni po osnovu naknade štete (npr. naknada šete po osnovu osiguranja,ili zbog raskida ugovora,odustajanje od kupovine i sl.),koje imaju osnov u ugovoru.

Primjer; Nastala je šteta na dostavnom vozilu preduzeća,koje je oštećeno u saobraćajnom udesu i koje je dato na servisiranje kod automehaničarske radnje-registriranog obveznika PDV-a,koja je ispostavila sljedeću fakturu za izvršenu opravku;

12/01 11 241/11/A Preduzeće ,,Esel“ d.o.o Zenica

1 Opravka automobila / / 2.000,00 2.000 ,0 0 2 PDV (17%) 340,00 2.340,00

ukupno za naplatit 2.340,00

Ana Mirčić

2


Preduzeće če automehaničarskoj radnji platiti ukupan iznos po računu,uključujući i zaračunat PDV-e,koji se automehaničarskoj radnji tretira kao porezna obaveza,a preduzeće kao odbitak ulaznog poreza za mjesec u kome je izvršena opravka i izdata faktura.

Naknade štete po osnovu nastanka prirodnih nepogoda (zemljotres,poplava i dr.) tekođer ne podliježu oporezivanju PDV-a, što znači da i ne podliježu oporezivanju PDV-a,jer se ne smatra naknadom za dato dobro ili učinjenu uslugu ,nego predstavlja nadoknadu pretrpljene štete nastale kao posljedica prirodnih nepogoda.

Članarine

Članarine,same po sebi,ne predstavljaju naknadu za isporuku dobara ili usluga u smislu propisa o PDV-u,štp znači da i ne podliježu oporezivanju. Članarine plaćaju članovi koji pristupaju određenom udruženju ili organizaciji i kasnije (mjesečno,godišnje i sl.) u skladu s opštim aktima i odlukama,te propisom tog udruženja ili organizacije. Članarine ne predstavljaju nadoknadu za isporučeno dobro,prema tome na njih se ne plaća PDV.U pogledu članarina treba imati u vidu da oporezivanju ne podliježe ni promet dobara ni usluga koji je neposredno povezan sa uslugama koje pojedine političke,sindikalne,humanitarne,dobrotvorne,invalidske i slične organizacije pružaju svojim članovima za članarinu pod uslovom da takva oslobađanja ne dovode do poremećaja u konkurenciji,što znaći da vrijednost tog,meposredno povezanog prometa dobara i usluga koji se naplaćuje kroz članarinu ne može biti veći od 50.000,00 KM na godišnjem nivou,jer bi se tad i ti subjekti smatrali poreskim obaveznikom na takav promet.

I.b.3 Zatezne kamate

Zatezne kamate su svojevvrstan vid nadoknade za štetu koju je pretrpio povjerilac zbog dužnikovog zakašnjenja sa plaćanjem. U poreznu osnovicu se ne uključuje ni zatezna kamata koju je prodavac dobara obračunao na iznos koji je kupac dugovao,pod uslovom da se iz ugovora ili druge dokumentacije o uplatama može utvrditi koji se dio uplata odnosi na kamate,ukoliko je prodavac posebno fakturisao ili naplatio zateznu kamatu na iznos koji je kupac ranije dugovao,takva faktura i takva naplata ne podliježu oporezivanju. Ukoliko je prodavac zaračunatu zateznu kamatu uključio u redovnu fakturu za isporučena dobra ili usluge istom kupcu,na toj

Ana Mirčić

2


fakturi treba posebno izdvojiti iznos koji se odnosi na kamatu i koji ne podliježe oporezivanju. Prodavac mora biti u stanju dokazati da se zaračunati ili neplaćeni iznos zatezne kamate zasniva na ugovoru.Povjerilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira na to da li je pretrpio kakvu štetu zbog dužnikove docnje. Zatezne kamate obračunate do visine propisane kamate ne smatraju se naknadom,nego predstavljaju odštetu. Ako je šteta koju je pretrpio zbog dužnikove docnje veća od iznosa koji bi dobio na ime zatezne kamate,on ima pravo zahtjevati razliku do potpune nadoknade štete.

II. TRŽIŠNA VRIJEDNOST KAO PORESKA OSNOVICA

Kada je naknada za promet dobara ili usluga manja od tržišne vrijednosti ili kada je promet izvršen bez naknade,da se tada za osnovicu PDV-a uzima tržišna vrijednost dobara,odnosno usluga u momentu njihovih prometa,bez PDV-a. Poresku osnovicu predstavlja nabavna cijena tih ili sličnih dobara u momentu prometa,odnosno iznos naknade za izvršene usluge,što se odnosi na slijedeće vrste prometa;

1. Uzimanje dobara za privatnu upotrebu (vanposlovna svrha);

Ukoliko se dobra,koja čine dio poslovne imovine poreskog obveznika,uzimaju ili izuzimaju za privatnu upotrebu uposlenika ili trećih lica,poreska osnovica se utvrđuje na način da se dobra vrednuju prema tržišnoj vrijednost u vrijeme njihove isporuke.Pod tržišnom vrijednošći podrazumijeva vrijednost koju bi obveznik naplatio od kupca da je to isto dobro prodao,bez PDV-a. Radi se o realnoj prodajnoj,a ne o nabavnoj cijeni tog dobra kod tog lica. Nabavna cijena tih ili sličnih dobara u momentu prometa znači cijenu po kojoj bi taj obveznik ta dobra mogao nabaviti u tom momentu. Poreznu osnovicu predstavlja prodajna, a ne nabavna cijena.

2. Upotreba vlastito proizvedenih dobara u privatnu svrhu, uključujući i zadržavanje dobara nakon prestanka poslovanja;

Osnovicu za obračun PDV-a i u ovim slučajevima predstavlja tržišna vrijednost uzetih dobara u momentu uzimanja ili upotrebe dobara čija je svrha promjenjena,odnosno tržišna vrijednost dobara koja se zadržavaju u privatne svrhe,nakon prestanka poslovanja poreskog obveznika u momentu prestanka poslovanja bez PDV-a.

3. Uzimanje dobara koja su proizvedena u preduzećima;

Ukoliko se radi o uzimanju dobara pri čemu se, za razliku od predhodnih slučajeva,misli na uzimanje tih dobara u poslovne svrhe koja su proizvedena u dotičnom preduzeću ,ili radnji koja je registrirana kao PDV obveznik, tržišnom vrijednošću se smatra vlastiti trošak utvrđen prema

Ana Mirčić

2


računovodstvenim propisima. Da se vlastito proizvedeno dobro koristi u vlastite poslovne svrhe ,poreznu osnovicu ne predstavlja poslovna vrijednost,nego cijena koštanja dotičnog dobra. U ovom ili sličnim slučajevima ne radi o krajnjoj potrošnji dotićih dobara,nego o nastavku njihovog korištenja za poslovne svrhe.

Ukoliko je dotični obveznik koristio ulazni porez za inpute koje je utrošio u proizvodnji toga dobra, obavezan je i izračunati i izlazni porez na njihovu vrijednost u momentu kad ih je upotrebio u vlastite svrhe. PDV bi plačao i kada bi ista dobra nabavio na tržištu,s tim da je njegova ,,interna“ porezna osnovica u ovom slučaju niža od osnovice na koju bi mu porez zaračunao drugi dobavljač,jer kod izuzimanja vlastito dobro proizvedenih dobara za vlastitu poslovnu upotrebu nema dodane vrijednosti.

4. Uzimanje stalne poslovne imovine bez naknade za privatnu upotrebu ;

Od strane pojedinca,ili grupe za privatnu upotrebu bez naknade uzima se stalna imovina (stalna sredstva) poreskog obveznika,poreznu osnovicu čini, vrijednost te imovine u momentu uzimanja,koja je iskazana u knjigovodstvu poreznog obveznika, s tim da porezna osnovica ne može biti manja od tržišne vrijednosti u momentu prometa imovine. Poreznu psnovicu predstavlja;

a) neotpisana knjigovodstvena vrijednost dotičnog stalnog sredstvab) Tržišna vrijednost dotičnog stalnog sredstva u momentu njegovog uzimanja u privatne

svrhe,zavisno koja je veća.

U slučaju da je stalna imovina u potpunosti amortizovana,kao osnovica PDV-a uzima se tržišna vrijednost te stalne imovine u momentu prometa. Tržišna vrijednost tog stalnog sredstva predstavlja poreznu osnovicu u bilo kom drugom slučaju kada je neotpisana vrijednost dotičnog sredstva manja od tržišne.Knjigovodstvenom vrijednošću treba se smatrati nabavna vrijednost dotičnog sredstva,a ne njegova neotpisana vrijednost. Naime,bez obzira na vrijednost ili cijenu sredstva u vrijeme bhegove nabavke,izlazni PDV na to sredstvo (dobro) se može i treba obračunavati isključivo na njegovu stvarnu ili predpostavljenu prodajnu cijenu. Ukoliko je stvarna tržišna vrijednost sredstava koje se otuđuje iz poslovne imovine poreznog obveznika i uzima se za privatnu upotrebu niža od njegove ranije nabavne vrijednosti ,PDV se može zahtjevati samo na osnovicu koju čini trenutna tržišna vrijednost. Ukoliko je neotpisana knjigovodstvena vrijednost veća od tržišne postoji osnov da se PDV zahtjeva na tu,veću vrijednost jer se predpostavlja da se to sredstvo nenamjenski koristi ili čak,zloupotrebljava.U slučajevima uzimanja stalne imovine za privatnu upotrebu treba imati u vidu obavezu ispravke ili storna odbitka ulaznog poreza ukoliko do promjene namjene opreme dođe prije isteka 5,odnosno nekretnina prije isteka 10 godina u odnosu na mjesec u kome je iskorišteno pravo na odbitak ulaznog poreza po osnovu njihove nabavke.

Ana Mirčić

2


5. Privatno korištenje usluga vlastitog preduzeća;

Ana Mirčić

Documents

Maturski rad =)