7EU VIJESTI

SUFICIT PLATNE BILANCE EU28 iznosi 47,9 milijardi eura

skupini „umjereno uspješnih inovatora“ najbolja je Italija, a za njom �eška. Hrvatska je na skromnom donjem mjestu ljestvice osrednjih, i najmanje je rasla u inovativnosti u od-nosu na prošlu godinu i dru-ge �lanice. Neke zemlje razo-�arane su rangiranjem, na pr. Irska koja je o�ekivala da �e se na�i me�u liderima.

Tri klju�na indikatoraSemafor inovacija razliku-je 25 razli�itih indikatora po kojima se mjeri uspješnost. Me�u njima su tri klju�na tipa indikatora i 8 dimenzi-ja inovacija. Tri klju�na indi-katora, koji stoje izvan tvrt-ki, su ljudski resursi, otvoren i izvrstan sustav istraživanja, te financije i podrška. Unu-tar tvrtki mjeri se ambicija i napor da se bude inovativan u tri dimenzije, a to su ulaga-nja u inovativnost, poduzet-ni�ki duh i “mozgovi” tvrtke, umreženost. To su parametri koji omogu�uju inovativnost. Kona�no, mjere se i rezultati

u inovativnosti.Tajna uspjeha je, prema autorima izvještaja, da se u svim indikatorima i di-menzijama bude podjednako razvijen i jak, a to zna�i struk-turno ja�anje cijelog susta-va. Lideri ili dobri sljedbeni-ci su jako dobri i u temeljnim znanstvenim istraživanjima, u broju i kvaliteti inovacija koje izlaze iz tvrtki u tim ze-mljama, kao i u ekonomskim efektima koje izvla�e iz ino-vacija. Iza uspjeha stoji do-bro organiziran i racionalan sustav, konstatira se u stu-diji EK-a. Zanimljivo je, me-�utim, koje zemlje su najbo-lje u pojedinim elementima. U ljudskim resursima najbo-lje su Švedska, Finska, Irska i Britanija. Danska, Švedska, Nizozemska i Britanija naj-bolje su u izvrsnosti susta-va istraživanja, dok Estoni-ja, Finska, Švedska i Danska imaju najbolju financijsku podršku. U ekonomskim re-zultatima najbolje su Danska, Britanija, Belgija i Švedska. Euroreport

Ove godine se na razini Europske unije uz zastupnike u Europskom parlamen-tu po prvi put bira i predsjednik Europ-ske komisije. U petak 7. ožujka europski pu�ani su u Dublinu izabrali svog kandi-data za predsjednika Europske komisi-je - Jean-Clode Junkera. Tom prigodom je sadašnji predsjednik Jose-Manuel

Barroso istaknuo kako je za izlazak iz krize izuzetno važna odlu�nost, sigur-no vodstvo, hrabrost, dobar plan i stra-tegija, povjerenje. Vlade država �lanica koje su to imale, uspješno su preokre-nule trendove.

EUROPSKA KOMISIJA je prošli tje-dan objavila komunikaciju s Europskim parlamentom, Vije�em i Eurogrupom o rezultatima dubinske analize koja se obavlja s ciljem korekcije makroeko-nomskih neravnoteža. Za Republiku Hrvatsku istaknuto je da se suo�ava s problemom pada i vrlo slabog kapaci-teta za prilagodbu novim uvjetima. U tom kontekstu, imaju�i u vidu brzora-stu�i dug, smanjenje izvoza, smanjenje investicija i pove�anje nezaposlenosti, Europska komisija �e provesti detaljnu analizu i dati preporuke za uklanjanje neravnoteža. Za države �lanice za koje Europska komisija smatra da predložene politi-ke, mjere i aktivnosti nisu adekvatne za rješavanje problema prekomjernog deficita i makroekonomskih neravno-teža, Europska komisija �e predloži-ti Vije�u korektivne aktivnosti. To si-gurno o�ekuje Republiku Hrvatsku s

obzirom da je Vlada donijela plan re-formskih mjera fiskalne konsolidaci-je za razdoblje 2014.-2016. koji nema niti jedan element ozbiljnog programa. Nedostaje strateško promišljanje o re-formama koje se žele provesti. Nema realnog plana s postavljenim ciljevima te objektivno i realno procijenjenim fi-skalnim u�incima. I kratkoro�ne mjere koje je Vlada kroz rebalans prora�una pokušala poduze-ti neadekvatne su i ne odgovaraju za-htjevima Europske komisije u okvi-ru procedure prekomjernog deficita. Umjesto za 7,5 milijardi kuna deficit se smanjuje za 3,9 milijardi, odnosno kada se oduzme efekt uzimanja sred-stava iz drugog mirovinskog stupa, iz štednje za budu�nost u iznosu od 2,6 milijardi kuna, Vlada je rebalansom de-ficit uspjela smanjiti svega za 1,3 mili-jarde kuna. Dodatan problem su ne-realna smanjenja na rashodnoj strani poput ušteda u posrnulom zdravstve-nom sustavu od 805 milijuna kuna, a gubici zdravstva na godišnjoj razini su preko 6 milijardi kuna.

SUPROTNO SVIM PREPORUKAMA Europske komisije, Europske središnje banke i ostalih institucija Europske uni-je, Vlada u Republici Hrvatskoj štedi na rashodima koji su pokreta�i rasta i ra-zvoja. Preporuka je pove�ati kapitalna ulaga-nja i ubrzati razvojne projekte, a reba-lansom Vlada smanjuje kapitalna ula-ganja za 420 milijuna kuna, dodatne uštede postiže otkazivanjem i/ili odga-�anjem niza razvojnih projekata u po-ljoprivredi, prometu, znanosti i kulturi. Preporuka je maksimalno ubrzati kori-štenje bespovratnih sredstava europ-skih fondova, a rebalansom Vlada us-porava realizacija kapitalnih projekata financiranih iz tih izvora te se rashodi smanjuju za 305 milijuna kuna. Preporuka je poboljšati dostupnost izvorima financiranja malim i srednjim poduzetnicima, a subvencije se reba-lansom smanjuju za 615 milijuna kuna, a od toga najviše sredstva koja idu po-duzetnicima, poljoprivrednicima i za povoljne instrumente financiranja pre-ko HABOR-a. Na financiranju poduzet-nika preko HABOR-a „štedi“ se 150 mi-lijuna kuna. U vremenu kada sve države �lanice pronalaze rješenja za povoljno financiranje poduzetnika i maksimalno pove�avaju te rashode, hrvatska Vlada baš to reže. Ovaj rebalans nije niti usvo-jen, a Vlada ve� najavljuje novi. Što je njihov problem? Nemaju ništa od vrli-na koje je predsjednik Barroso istaknuo: odlu�nost, vodstvo, strategija, hrabrost, povjerenje.

Kratkoro�ne mjere koje je Vlada kroz rebalans prora�una pokušala poduzeti neadekvatne su i NE ODGOVARAJU ZAHTJEVIMA

U HRVATSKOJ NEMA ODLUČNOSTI, vodstva, strategije i hrabrostiEKONOMSKA KRIZA NIJE

bitno negativno utjecala na inovativnost IVANA MALETI�, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

KOLUMNA — Pri�e iz Bruxellesa

UTORAK 11/3/2014

ropske unije. U usporedbi s tre�im tromjese�jem 2013. u �etvrtom tromjese�ju 2013. desezonirani suficiti robne razmjene (+11,4 mi-lijarde eura u usporedbi s +0,9 milijardi eura), pri-hoda (+11,6 milijardi eura u usporedbi s +8,7 milijar-

di eura) i usluga (+42,1 mi-lijardu eura u usporedbi s 40,8 milijardi eura) po-ve�ali su se, dok se defi-cit teku�ih prijenosa sma-njio (-17,2 milijarde eura u usporedbi s -18,6 milijar-di eura). Navedeni podaci podliježu reviziji. B.B.