�eu vijesti

ohrabrivao da čine isto što i on. „Ako država od mene tra-ži da 50 posto i više od moje plaće odvojim za porez, tada taj zahtjev nije u redu. Tada se osjećam moralno pozva-nim da utajim novac i to to-liko, koliko mogu…“, rekao je tada Berlusconi.

No i novi populisti u Ita-liji, kao recimo Beppe Grillo iz stranke Pokret pet zvijez-dica, propagiraju isto i drže utaju poreza za nešto što se ne treba uzeti za ozbiljno. „Porez - zašto moram plaća-ti porez? Ja bih rado plaćao porez kada bih s time nešto dobio. No, ovdje ne funkcio-nira ništa. Mojoj kćerki mo-ram plaćati školovanje u pri-vatnoj školi i onda još plaćati porez s kojim se financiraju javne škole. Isto je i na po-dručju zdravstva. I ovdje mo-ram plaćati duplo. Zašto da plaćam porez kada će se onda s tim novcem kupiti 30 bom-bardera za bombardiranje Af-ganistana?“, pita Grillo.

Bez povjerenjaTalijani, koji gotovo tradici-onalno nemaju preveliko po-vjerenje u državu i njezine institucije, većinom će pri-je poslušati što im kaže net-ko iz populističkih redova ili desnopopulističkih stranaka

(kao što je recimo Lega Nord), nego osobe kao što je trenut-no Befera. No usprkos tome, on je odlučio nastaviti svoju borbu. Ovaj bivši bankovni menadžer poput Mesije u ra-znim televizijskim nastupima pokušava unijeti promjene u svijesti svojih sugrađane. On takoreći reklamira jedan novi porezni moral i ideju koja do sada u Italiji nije bila toliko raširena: „Italija, to smo mi svi“. „Mi Talijani rado kupuje-mo automobil i to je predivno i tome se radujemo. No, naža-lost pri tome nitko ne misli na činjenicu da od tog automobi-la ne bismo imali ništa kad ne bismo imali ceste, kontrolne sustave pa čak i bolnice koje su nam potrebne kada dođe do nesreće. Bez tog javnog sektora ne bismo mogli ko-ristiti naš privatni. Ponekad imam dojam da ovdje mnogi misle kako su javna dobra dar s neba i da za njih ne treba ni-šta platiti“, rekao je Befara. A koliko je doista važno da Ta-lijani promjene svoje navike i način razmišljanja, pokazuje i podatak iz nedavno prošlosti: da su Talijani proteklih godi-na u državnu blagajnu uplatili samo polovicu novca kojeg su utajili, danas bi imali bilijun eura više, a time i manje za-duženje od Njemačke. DW

ponedjeljak 8/1/2014

Utaja poreza U ItalIjI je postala nacionalni sport

iza nas je 2013. i velike potrebe i zahtjevi od 2014. Država smo s osam kvartala kontinuiranog pada, stotine ljudi ostaje dnevno bez posla, svaka druga mlada osoba bez posla je, 32,7 posto stanovništva je siromašno, jav-ni dug doseže vrtoglavih 65 posto BDP-a, a deficit 5,5 posto BDP-a. Za očekivati je da oni koji vode državu, Vlada, shvaćaju ozbiljnost problema u kojima se nalazimo i da će konačno definirati strategiju, ciljeve i program mjera za postizanje ciljeva.za sad, a to „za sad“ traje već dvi-je godine, nema ništa od navedenog. U nečem je Vlada ipak jako uspješna i to je pokazala na kraju 2013. godi-ne. Marketing i hvalisanje im je naj-jača strana.Tako su na primjer pompozno pred-stavili svoj „Plan za spas Hrvatske“. Riječ je o 9 reformskih mjera fiskal-ne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016. Planom su pokazali koliko su izgubljeni u vremenu i prostoru. U glavama ljudi koji vode našu domo-vinu Hrvatsku vlada nered, a razina neznanja i nerazumijevanja procesa integracije u Europsku uniju je pora-žavajuća. Program reformskih mjera nema niti jedan element ozbiljnog programa. Od programa koji bi obu-hvatio sva područja reformi: poreznu politiku, tržište rada, financijska trži-šta, socijalnu politiku, tržišnu politiku i okoliš, ni traga ni glasa. Devet mjera nasumice i nepovezano je pobrojano s ciljem da se jake strane Vlade, mar-keting i hvalisanje, mogu koristiti. kažu da ove „reforme“ nisu mogli započeti na početku mandata jer je bio prevelik nered u sustavu pa bi ga urušili. Činjenica je da je prevelik ne-red u njihovim glavama i da su dvije godine potrošili pokušavajući shvati-ti koja je njihova uloga i što znači biti Vlada. Nema nacionalnog programa reformi, nema strategije, nema pro-grama i aktivnosti. U državi koja tone, iz koje mladi dnevno odlaze, a rad-no sposobni ostaju bez posla, Vla-

da predlaže 9 koračića koji mogu biti samo dio reforme državne uprave i sustava javnih usluga. Vlada tek sad predlaže početak analize postojećeg stanja. Što ih je to onemogućavalo da s analizom krenu odmah kad su doš-li na vlast, odnosno da je imaju pri-premljenu prije dolaska na vlast? Što, osim neznanja i nerada koji su im je-dini svojstveni? ovu vladu bi teško netko natjerao da razmišlja sustavno, ali srećom tu je Europska komisija koja će im ukazati da nedostaje strateško promišljanje o reformama koje se žele provesti i koja u ruci ima sankcije za one koji ne zna-ju i ne rade. Reći će im da nema real-nog plana s postavljenim ciljevima te objektivno i realno procijenjenim fi-skalnim učincima. Komisija će sigurno tražiti ozbiljan pristup i plan u kojem se vidi: koje se reforme namjeravaju provesti u kontekstu fiskalne konso-lidacije, kojim mjerama će se realizi-rati, koji se ciljevi u kontekstu svake mjere i reforme namjeravaju postići te kako će se mjeriti uspješnost po-stizanja postavljenih ciljeva. žalosno je da vladu Europska komisija treba tjerati da učini nešto za svoj narod i učiti kako se sustavno i strateški radi.hvali se vlada i uspjesima u ko-rištenju europskog novca. U 2012. potpisali ugovore za projekte koji su ih čekali pripremljeni iz 2011. Sto-pe ugovaranja su podignute u 2012. točno onoliko koliko je u poglavlju 22 bilo utvrđeno. U 2013. trebalo je za-vršiti projekte i imati ugovoreno pre-ko 90 posto IPA sredstava te koristiti i dio fondova (dio od 450 milijuna eura koje smo dobili od 1. srpnja 2013. kao država članica), a nisu se pomaknu-li dalje od 75 posto koji su im bili pri-premljeni ranije. Europska komisija je bila toliko sigurna u kvalitetu našeg sustava i da ćemo dobiti predujam od 150 milijuna eura do kraja 2013. da je u financijsku omotnicu za Hrvatsku uključen izračun po kojem ćemo biti u plusu u 2013. preko 100 milijuna eura. Predujam nismo dobili, sustav je blo-kiran jer nije spreman za rad, uspore-no je ugovaranje (IPA 2011. na kraju 2013. ugovorena je svega 1 posto, a IPA 2012. nije ni započela s ugovara-njem), a Vlada i podpredsjednik Gr-čić u svim novinama opisuju svoje uspjehe na ovom području. Kome oni zapravo lažu? Narodu više ne mogu jer je pametniji od njih i vidi sve. Lažu sami sebe, a to je opasno jer oni mo-raju rješavati probleme, a ne praviti se da ne postoje.

Vlada se praVi da problemi ne postoje umjesto da ih rješavaIvana MaletIć, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

koluMna — Priče iz Bruxellesa

Kazne za rad „na crno“ će od sada postati DEsEt Puta vEćE nego

što su bile do sada

130 MIlIjardI eura utajeno je prošle godine u Italiji