MEĐUSOBNA OVISNOST POLOŽAJA AUTOCESTE NA KORIDORU Vc I JADRANSKO-JONSKE AUTOCESTE

INTERACTION BETWEEN CORRIDOR Vc AND ADRIATIC-IONIAN

MOTORWAYS Stjepan Krasić, dipl. ing. građ. Ministarstvo prometa i veza HNŽ/K Ulica Maršala Tita 91 88000 Mostar e-mail: mpivhnz@bih.net.ba

Nikola Šego, dipl. ing. prom. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH Trg Bosne i Hercegovine 1 71000 Sarajevo e-mail: n.sego@mkt.gov.ba

Sažetak: Nakon višegodišnjeg rada u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH i Ministarstvu prometa i veza HNŽ/K koja su inicirala izradu niza stručnih i istraživačkih projekata došlo se do određenih spoznaja vezanih za moguće položaje autoceste na koridoru Vc i Jadransko-jonske autoceste. U ovom radu će se prezentirati dostupni postojeći rezultati i naznačiti uočeni problemi koje je neophodno riješiti kako bi se ozbiljno moglo pristupiti planiranju, projektiranju i izgradnji cestovne infrastrukture više razine uslužnosti. Ključne riječi: autocesta, koridor Vc, Jadransko-jonska autocesta Abstract: Ministry of Comunication and Transportation BiH and Ministry of Comunications and Transportation Herzegovina-Neretva Canton (HNŽ/K) were initiators of several professional and research projects. So we have more knowledge, but not enough, about possible routes of the corridor Vc and Adriatic-Ionian motorways. This paper presents available results and indicates some problems. First of all, it is necessary solve these problems and so create a good ambient for planning, design and construction road network of high level of service. Key words: motorway, corridor Vc, Adriatic-Ionian motorway

1. UVOD

Pravovremeno planiranje je temelj održivog razvitka bilo kojeg sustava ili zajednice. Poslijeratne poteškoće traju predugo i praktično smo u situaciji nepostojanja minimuma planskih i strateških dokumenata iz područja prometa počevši od državne razine pa na niže. U posljednje vrijeme se krenulo s mrtve točke. S druge strane u susjedstvu se vide veliki koraci u izgradnji autocesta kojoj je svakako moralo prethoditi usvajanje strateških i planskih dokumenata.

Kada se promatra južni dio Bosne i Hercegovine u situaciji smo kada nas Republika Hrvatska praktično tjera na usvajanje položaja trasa i planiranja autocestovne mreže iz jednostavnog razloga što ona želi nastaviti gradnju prema jugu. Činjenica prometne jedinstvenosti prostora juga BiH i juga RH onemogućuje objema državama donošenje samostalnih rješenja. Kada se radi o autocestama to su autocesta na koridoru Vc i Jadransko-jonska autocesta (u RH A1). Nažalost, kada se govori o planiranju onda smo 5 minuta do 12. 2. POSTOJEĆE STANJE DOKUMENTACIJE

AUTOCESTE NA KORIDORU Vc I JJAC-e

U Bosni i Hercegovini na snazi je Prostorni plan BiH kojem je kraj planskog razdoblja 2000. godina

kojeg je država proglasila važećim do trenutka donošenja novog. Niže razine vlasti također nemaju izrađene prostorne planove u poslijeratnom razdoblju. Dalje, ne postoji strategija prometnog ni cestovnog razvitka na području države i Federacije BiH. Hercegovačko-neretvanska županija potaknuta realnim događanjima u planiranju i građenju cesta na njenom području i okruženju odlučila je poduzeti neophodne korake koji su rezultirali usvajanjem Strategija razvoja javnih cesta u hercegovačko-neretvanskoj županiji za razdoblje 2006. – 2020. godine, koja pretpostavlja i mogući razvitak cesta visoke razine uslužnost koje nisu u zakonskoj nadležnosti županija. Ovdje je potrebno naglasiti da mreža cesta predstavlja cjelinu i da se ne smije zanemariti njihov međusobni utjecaj.

Na slici 1 prikazan je planirani razvoj cestovne infrastrukture iz važećeg Prostornog plana BiH izrađenog osamdesetih godina. U trenutku kada su sadašnje dvije države bile republike u bivšoj državi ovo predstavlja logičan autocestovni rasplet za autoceste kroz BiH (danas autocesta na koridoru Vc) i Zagorske magistrale (današnja JJAC-a). Usvajanju ovakvog rješenja u Prostornom planu prethodila je izrada svih potrebnih stručnih podloga među kojima je važno istaknuti Projekt Južni Jadran napravljen pod pokroviteljstvom UN-ove komisije.

Raspadom bivše države Hrvatska je intenzivno krenula prvo u izradu strateških i planskih dokumenata, a potom i u gradnju posebice autocestovne infrastrukture. Istovremeno BiH ne radi ništa ili vrlo malo. Značajnija aktivnost bila je izrada

slika 1: Autocestovni rasplet u važećem Prostornom planu BiH Izvor: Prostorni plan BiH - cestovna infrastruktura

Transportnog Master Plan BiH (TMPBiH) koji je završen 2001. godine, ali nikada se mjerodavne institucije o njemu nisu odredile.

Napokon 2004. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH pokrenulo je inicijativu i izradilo studijsko-projektnu (plansku) dokumentaciju za autocestu na koridoru Vc.

Na slici 2 prikazana je usvojena trasa autoceste na koridoru Vc južno od Sarajeva. Uspoređujući trase iz slike 1 i slike 2 mogu se uočiti značajne razlike. Potez Konjic - Mostar je doživio značajnu promjenu produljenjem trase prema Jablanici. U

području Mostara trasa koridorski zadržava raniju koncepciju, ali je pomjerena istočno s podignutom niveletom, te također značajnije utječe na ranija rješenja spoja grada i šireg područja na čvorove autoceste. Južni dio trase je potpuno izmijenjen na način da usvojena trasa podrazumijeva pomjeranje interregionalnog čvora iz Dračeva (kako je bilo predviđeno u Prostornom planu BiH) na područje Bivoljeg Brda. U suštini to znači da ovako definirana dionica Počitelj – čvor Ploče praktično predstavlja buduću dionicu JJAC-e. (slika 4)

slika 2: Položaj autoceste na koridoru Vc Južno od Sarajeva (LOT 3 i LOT 4) Izvor: Motorway in Corridor Vc, Feasibility study, Final Report, December 2006.

Vraćajući se na nama kontaktno područje

Hrvatske i na početak 2000-ih RH gradi autocestu prvo do Dugopolja, a zatim nastavlja do čvora Ploče i razmišlja kako nastaviti dalje prema Dubrovniku. Prostorno-prometna studija cestovne mreže Dubrovačko-neretvanske županije izrađena 2000. godine predviđa Brzu cestu Ploče – Pelješac –Dubrovnik i autocestu koja od čvora Ploče između Metkovića i Čapljine dalje prati koridor uskotračne pruge, ulazi u predio Popova Polja prema Humu i

Trebinju te nastavlja prema Crnoj Gori i Albaniji.

Međutim, u važećem Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije (slika 3) predviđeno je da i Brza cesta Ploče – Pelješac – Dubrovnik i autocesta A1 do Osojnika ide uskim područjem hrvatske a kroz područje BiH prolazi zaleđem Neuma.

U nastavku će se opisati situacija u kojoj se našla Hercegovačko-neretvanska županija u 2005. Vodeći računa o svemu prethodnom tj. dešavanja u RH na

području cestogradnje i iskazani interes naše države za izradu dokumentacije za autocestu na koridoru Vc s postavljenim zadacima međudržavnog utvrđivanja kontaktnih točaka i parcijalnog unosa u Prostorni plan, Ministarstvo prometa i veza HNŽ/K odlučilo je izraditi Prostorno-prometnu studiju cestovne mreže Hercegovačko-neretvanske županije. Glavni zadaci studije bili su sljedeći: prateći izradu studijsko-projektne dokumentacije

autoceste na koridoru Vc istražiti utjecaj položaja trase i čvorova autoceste na postojeću i planiranu mrežu cesta (kao i utjecaj JJAC-e), a drugi zadatak bio je utvrđivanje prometno prioritetnih projekata. Nakon završetka dokumentacije za autocestu i urađene Prostorno-prometne studije izrađena je i usvojena ranije navedena Strategija. Slika 4 prikazuje neke rezultate Strategije.

slika 3: Položaj BDC i A1 iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije Izvor: Prostorni plan DNŽ – cestovna infrastruktura , www.dubrovnik.org

slika 4: Grafički prikaz nekih rezultata iz Strategije Izvor: Strategija razvoja javnih cesta u Hercegovačko-neretvanskoj županiji 2006. - 2020.

Ono što je odmah uočljivo, a i tema je ovog članka, jest neophodnost istovremenog planiranja trase obiju autocesta bez obzira kada će se one graditi. Obzirom na usvojenu trasu autoceste na koridoru Vc, strategija logično nastavlja korak dalje i predviđa trasu JJAC-a dalje kroz BiH držeći se koncepcije iz Prostornog plana BiH, ali sa značajno izmijenjenim trasama.

Usvojena dionica autoceste na koridoru Vc čvor Ploče (RH) – čvor Zvirići – čvor Zvirovići – čvor Počitelj je zajednička dionica i buduće JJAC-e koja bi dalje nastavila čvor Stolac – čvor Neum (Hutovo) – čvor Ravno – čvor Hum (Trebinje, Dubrovnik) i dalje prema Crnoj Gori i Albaniji.

3. NEOPHODNI KORACI DO KONAČNOG RJEŠENJA

Prvi logičan daljnji korak bio bi izrada studijsko –projektne dokumentacije za JJAC-u sličnog kvaliteta i opsega (odnosno metodološkog pristupa) izrađenoj dokumentaciji autoceste na koridoru Vc koja bi obuhvatila područja u obje države, a po mogućnosti i Crnu Goru koja je također jako zainteresirana. Kao sljedeći korak ističe se neophodnost donošenja strateških i planskih dokumenata iz ovog područja počevši od državne pa do najnižih razina vlasti uz prethodno međudržavno usuglašavanje da bi se izbjegle situacije poput ove da Hercegovačko-neretvanska županija i njoj susjedna Dubrovačko-neretvanska predviđaju dvije autoceste na udaljenostima manjim od 20 km.

U svim vidovima života, pa tako i u području prometa važno je naglasiti europski trend regionalnog povezivanja. Na ovom primjeru se to najbolje vidi. Još davne 1972. komisija UN-a je ovo relativno malo područje prepoznala kao regiju i nazvala je Južni Jadran. Bez obzira na trenutnu političku situaciju i postojeće državne granice, nemoguće je riješiti pitanje položaja autocesta (postojećih i potencijalnih europskih koridora) samostalno, a posebice ne na predmetnom području koje samo po sebi čini prirodnu, a samim tim i prometnu cjelinu.

4. ZAKLJUČAK

Nakon višegodišnjeg rada na stručnim i upravljačkim poslovima i stjecanja spoznaja u ministarstvu prometa i veza u nastavku će se u kratkim crtama dati zaključna razmišljanja: - Neophodnost istraživanja međusobnog utjecaja

autocesta. Praktična potreba istovremenog rješavanja položaja trase (planiranja obiju autocesta i njihovo uvrštavanje u stratešku i plansku dokumentaciju) bez obzira na rezultate

feasibility studija odnosno vremena u kojem će se graditi.

- Ne planiranje strateških cesta visoke razine usluge onemogućuje planiranje cesta niže razine usluge.

- Neophodnost intenzivnije međudržavne suradnje

- Također neophodna bolja suradnja viših i nižih razina vlasti unutar države

- Neophodnost istraživanje utjecaja autocesta na mrežu ostalih cesta najbolje pokazuju rezultati urađenih studija u dvije hercegovačke županije.

5. LITERATURA [1] STRATEGIJA CESTOVNOG

RAZVOJA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE/

KANTONA, Ministarstvo prometa i veza HNŽ/K, Mostar, 2006.; [2] PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA

CESTOVNE MREŽE HERCEGOVAČKO -NERETVANSKE ŽUPANIJE/ KANTONA, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2006.;

[3] PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNE MREŽE ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2006.;

[4] PROSTORNI PLAN BiH; [5] PROSTORNI PLAN DUBROVAČKO-

NERETVANSKE ŽUPANIJE (www.edubrovnik.org);

[6] PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNE MREŽE DUBROVAČKO- NERETVANSKE ŽUPANIJE, IGH Zagreb, Zagreb, 2000.;

[7] MOTORWAY IN CORRIDOR Vc , FEASIBILITY STUDY, FINAL REPORT, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, Sarajevo 2006.;

[8] Mattioni V., JADRANSKI PROJEKTI, Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb 2003.;

[9] INTENZITET PROMETA NA MREŽI MAGISTRALNIH I REGIONALNIH CESTA HNŽ/K, Ministarstvo prometa i veza HNŽ/K, Mostar, 2003., 2004., 2005.;

[10]TRANSPORT MASTER PLAN BiH, Završno izvješće, JICA, Sarajevo, 2001.