Mentorstvo pripravniku uloga dobrog mentora - · PDF fileDnevnik stažiranja – mapa profesionalnog razvoja ... način rada u nastavi, demonstracijske i verbalne, odnose se na nastavnikov

Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora

str. 1

Mentorstvo pripravniku – uloga

dobrog mentora

Viktorija Hržica, prof.

viša savjetnica za informatiku i računalstvo

Agencija za odgoj i obrazovanje,

Podružnica Osijek


str. 2

Cilj: Potaknuti sudionike na razmišljanje o značajnoj ulozi mentora, naročito mentora

početnicima

I. UVOD

Stručna sprema učitelja i nastavnika informatike/računalstva

Određena je:

Člankom 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08,

86/09, 92/10, 105/10 i 90/11)

Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih

suradnika u osnovnom školstvu (NN 47/96) i Pravilnik o dopuni Pravilnika… (NN

56./2001)

Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u

srednjem školstvu (NN 1/96.) i

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-

psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (NN 80/99.)

Članak 105. (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi)

(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila

diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste odnosno preddiplomski sveučilišni studij ili

stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ima potrebno pedagoško-

psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje kojim se stječe 60 ECTS bodova (u daljnjem

tekstu: pedagoške kompetencije) ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila diplomski

sveučilišni studij odgovarajuće vrste.

(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je

završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške

kompetencije.

(15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog članka, radni odnos se

može zasnovati s osobom koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, a nema potrebne

pedagoške kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija.

Učitelj informatike Članak 2. (Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i

stručnih suradnika u osnovnom školstvu, NN 47/96)


str. 3

29. Stručni suradnik - učitelji i stručni suradnici osposobljeni za rad s računalom

voditelj informatičke učionice

profesor informatologije

profesor informatike

diplomirani informatičar

profesor matematike i informatike

diplomirani inženjer računarstva

Članak 9. (NN 47/96)

Učitelj i stručni suradnici, koji imaju stručnu spremu utvrđenu ovim pravilnikom, a nemaju

potrebno pedagoško, psihološko i metodičko obrazovanje, dužni su to obrazovanje steći u roku

godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa.

Članak 7.a (Pravilnik o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom

obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu, NN 56/01)

Osoba koja je na učiteljskoj akademiji odnosno visokoj učiteljskoj školi završila stručni

dodiplomski studij i stekla stručni naziv “diplomirani učitelj razredne nastave“ odnosno stručni

naziv „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom“ može izvoditi razrednu

nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi

Nastavnik informatike/računalstva Članak 2. (Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u

srednjem školstvu NN 1/96)

22. Informatika (ili Računalstvo u područjima rada za koja ovim pravilnikom nije utvrđeno

drugačije)

prof. matematike i informatike

dipl. inž. elektrotehnike - smjerovi računarska tehnika te telekomunikacije i

informatika

dipl. informatičar

dipl. inž. matematike - smjerovi informatika

dipl. inž. matematike uz uvjete utvrđene nastavnim pl. i programom

dipl. inž. računarstva

prof. informatologije (osim u prirodoslovnom-mat. gimnazijama)

prof. PTO uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom (osim u

prirodoslovno- matematičkim gimnazijama)

Članak 1 (Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-.

psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu NN 80/99.)

U točki 22., za nastavni predmet Informatika (ili Računalstvo...), stupac Potrebna stručna

sprema dopunjuje se novom alinejom koja glasi:


str. 4

"- osoba s visokom stručnom spremom osposobljena za vođenje informatičkog školskog

kabineta prije uvođenja informatike ili računalstva kao nastavnog predmeta, ako je

zatečena na tim poslovima na dan uvođenja tog predmeta u školu u kojoj je nastavnik

bio zaposlen (osim u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji i tehničkoj školi)".

i… Kada škola nije uspjela zaposliti stručnu osobu (Zakon)

II. PRIPRAVNIČKI STAŽ

SVRHA je pripravničkog staža: osposobiti učitelje, stručne suradnike i nastavnike (u daljnjem tekstu: učitelji) bez radnog

iskustva za uspješno, stručno i samostalno obavljanje poslova u osnovnoj odnosno srednjoj

školi.

Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem

školstvu (Narodne novine broj, 88/03)

Zakonska regulativa

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08,

86/09, 92/10, 105/10 i 90/11) Članak 108., 109. i 110.

Zakon o radu (Narodne novine, broj 149/09)

Podzakonski akti

Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i

nastavnika u srednjem školstvu

(Narodne novine broj, 88/03)

Poslovnik o radu komisije za stažiranje i komisije za polaganje stručnog ispita

(Glasnik Ministarstva prosvjete i športa 5/96)

I još …

Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i

srednjoj školi (Narodne novine 112/10.)

Nacionalni okvirni kurikulum (http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18247)

Nastavni plan i program za osnovnu školu (http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=14181)

Nastavni planovi i programi za srednje škole dijelom su dostupni na stranicama NCVVO,

većim dijelom u papirnatom obliku (Glasni Ministarstva, Prosvjetni vjesnik…) pisani za

određene strukovne programe

Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN

63/2008.)


str. 5

Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN

63/2008.)

Povjerenstvo za stažiranje:

Ravnatelj škole – predsjednik

Mentor pripravnika

Stručni suradnik

Povjerenstvo izrađuje

operativni program stažiranja za svakog pojedinog pripravnika i odgovorno je za njegovo

provođenje i eventualne prilagodbe tijekom cijele godine stažiranja

Program stažiranja se sastoji od općeg i metodičkog dijela

Opći dio

Ustav Republike Hrvatske, zakoni, pravilnici…

Nadležne institucije

Djelatnost i ustroj odgojno-obrazovne ustanove

Opća deklaracija o ljudskim pravima

Konvencija o pravima djeteta

Poslovi razrednika i suradnja s roditeljima

Komunikacija s učenicima i ostalim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa

Pedagoška dokumentacija

Školske obveze i prava učitelja

Metodički dio

Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnih sadržaja nastave matematike

Organiziranje, pripremanje i izvođenje nastave

Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje postignuća učenika u nastavi informatike

Funkcionalno upotrebljavanje suvremenih nastavnih sredstava i pomagala, udžbeničke i

stručne literature te drugih izvora znanja

Stručno usavršavanje

Natjecanja iz informatike

Obveze škole

imenovati povjerenstvo za stažiranje (ravnatelj, mentor – sustručnjak, stručni suradnik)

izraditi operativni program stažiranja (najkasnije 15 dana od početka rada pripravnika) i

dostaviti AZOO

prijaviti stažiranje (najkasnije 30 dana od dana početka rada pripravnika AZOO na

obrascu SI-1)

uključiti pripravnika u planiranje i programiranje, pružati pomoć pripravniku, pratiti i

vrednovati ostvarivanje programa stažiranja


str. 6

Obveze povjerenstva

izraditi operativni program stažiranja

raditi u punom sastavu

pružati stalnu stručno-pedagošku i metodičku pomoć

obvezni su nazočiti najmanje dva puta po dva sata na redovnoj nastavi ili ostalim

oblicima odgojno-obrazovnog rada pripravnika

priložiti izvješće (SI-2) o ostvarivanju Programa stažiranja (evidenciju o ostvarivanju

programa vodi svaki član Povjerenstva)

Nazočnost na nastavi:

30 sati – pripravnik promatra nastavu mentora

10 sati – mentor promatra nastavu pripravnika

2 puta po 2 sata – hospitiranje cijelog povjerenstva

Svaki član povjerenstva vodi evidenciju o ostvarivanju programa pripravničkog staža i na kraju

sastavljaju izvješće povjerenstva o rezultatima stažiranja (SI-2)

Najvažnije zadaće povjerenstva:

razvijati sposobnost učitelja za uspješno rješavanje problema u razrednom odjelu

motivirati učitelja za trajno učenje, nužno za profesionalni rast i sprječavanje dosade i

rutine

osposobljavati učitelja za poboljšanje programa (fleksibilni -prilagođeni interesima i

mogućnostima učenika)

osposobljavati učitelja za samovrjednovanje postignuća i osobnog razvoja te postizanje

vlastitih profesionalnih ciljeva

usmjeravati na nove profesionalne uloge učitelja (akcijski istraživač, kritički prijatelj –

osoba koja daje savjete i surađuje)

poticati učitelja na kvalitetnu komunikaciju (učenici, roditelji, kolege)

razvijati empatiju, senzibilnost, sposobnost slušanja ...

Metodički je dio najzastupljeniji dio programa pripravničkoga staža

Najviše je vremena tijekom stažiranja posvećeno hospitiranju pripravnika u nastavi koju je

izvodio mentor te samostalnom pripravnikovom održavanju nastave pred članovima

Povjerenstva za stažiranje.

Metodički dio programa stažiranja:

stručna je podloga za provedbeno programiranje svakoga pojedinoga učitelja

pripravnika

mora biti u potpunosti individualiziran kako bi služio svojoj svrsi


str. 7

Metodički dio stažiranja obuhvaća:

programske sadržaje

pripadajuću literaturu

imaju važnu zadaću u osposobljavanju pripravnika za učiteljsko zanimanje

Obveze mentora

surađivati s pripravnikom

nazočiti na 10 nastavnih sati pripravnika

voditi evidenciju o praćenju pripravnika

priložiti EVIDENCIJU o ostvarivanju metodičkog dijela programa stažiranja

Praćenje i evaluacija

Kakva je aktivnost i suradnja svih članova tima za praćenje ?

Koje promjene se događaju, a koje su izostale i zašto ?

Čime su pripravnici zadovoljni, a čime nisu ?

Koji se problemi javljaju u ostvarivanju programa stažiranja ?

Što je moguće učiniti na daljnjem poboljšanju ostvarivanja programa stažiranja ?

Promjena škole ili prekid stažiranja

prelazak u drugu školu:

prethodna škola obvezna sastaviti izvješće (SI-2)

o ostvarenom pripravničkom stažu u njoj

prekid zbog duže odsutnosti (bolovanje, rodiljni dopust i sl.): izvijestiti AZOO

Prava pripravnika

Korištenje plaćenog dopusta sukladno odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i

namještenike u javnim službama (Narodne novine, broj 115/10)

STRUČNI ISPIT Članak 31.

3. Za polaganje stručnog ispita pripravnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na plaćeni

dopust u trajanju od najmanje: –deset radnih dana za radna mjesta I. vrste.

4. Pripravnik ima pravo na plaćeni dopust i na dan kada polaže pripravnički ispit, a ako putuje

u mjesto polaganja ispita još jedan dan te plaćene troškove puta što uključuje put i smještaj

prema potrebi.

Članak 157. Zakona:

(1) Učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji su zasnovali radni odnos u osnovnoj ili srednjoj

školi prije 12. ožujka 1994. nisu obvezni polagati stručni ispit prema odredbama ovog Zakona.


str. 8

Kompetencije na kraju pripravničkoga stažiranja poznavanje predmeta

znanje o razvoju i učenju djece/učenika

prilagođavanje nastave potrebama učenika

primjena raznovrsnih nastavnih metoda i strategija učenja

motivacija u učionici i organizacijske vještine

komunikacijske vještine

vještine planiranja

ocjenjivanje, praćenje i vrjednovanje učenja učenika

profesionalna posvećenost i odgovornost

partnerstvo (timski rad)

Čimbenici uspješnog stažiranja Dobra međusobna suradnja pripravnika i mentora i konzultativno-savjetodavni rad stručnih

suradnika i ravnatelja.

Dnevnik stažiranja – mapa profesionalnog razvoja Zbirka dokaza o kontinuiranom profesionalnom razvoju tijekom pripravničkog staža

Dnevnik stažiranja sadrži:

priprave oglednih sati koje je održao pred mentorom i povjerenstvom te zabilješke

o razgovoru nakon oglednih sati

priprave s mentorovih sati sa zabilješkama o razgovoru nakon sati na kojima je

nazočio

evidenciju ostvarenja programa pripravničkog staža

bilježi stručno usavršavanje – knjige koje je pročitao i sl.,

umeće potvrde sa stručnih usavršavanja na kojima je nazočio ...

OBAVEZNO donijeti na pisani dio stručnoga ispita!

Dnevnik stažiranja nije izvješće koje se šalje s prijavom za polaganje

stručnoga ispita!

Mapa profesionalnog razvoja dokumenti o pohađanju određenih programa i aktivnosti, u školi i izvan nje

materijali koji pokazuju što je nastavnik radio ili trenutno radi na razvoju vlastite prakse

te ostvareni rezultati

potrebe učenika s kojima radi, kao i potrebe škole,

osobni plan profesionalnog razvoja na godišnjoj (višegodišnjoj) razini


str. 9

Mapa profesionalnog razvoja sastoji se od:

1. Interakcije

2. Obitelj i zajednica

3. Inkluzija, različitosti i demokratske vrijednosti

4. Praćenje, procjenjivanje i planiranje

5. Strategije poučavanja

6. Okruženje za učenje

7. Profesionalni razvoj

Neizostavni dio su reflektivni osvrti na priloženi materijal koji mogu biti pisani u obliku eseja ili

kao komentari svakog priloženog dijela.

Metodički podsjetnik

Oblici rada

samostalni rad, rad u parovima, skupni rad, frontalni rad, timska nastava, teorija igre,

projektna nastava.

Nastavne metode

način rada u nastavi, demonstracijske i verbalne, odnose se na nastavnikov i učenikov

načina rada: usmenog izlaganja, razgovora, demonstracije, rada s tekstom, grafičkih

radova, izvanškolsko učenje, programirana nastava, učenje pomoću računala.

Tip sata

obrada, ponavljanje, vježbanje, provjeravanje.

Nastavna sredstva ili izvori znanja su didaktički oblikovani, objektivno dani predmeti, proizvodi

ljudskog rada, koji u nastavi služe kao izvori spoznavanja, odnosno učenja.

Podjela: tekstualna, vizualna, auditivna, audiovizualna.

Ponekad, isti predmet može biti nastavno sredstvo i pomagalo.

Nastavna pomagala ili pribor kojim se služe nastavnici i učenici u obradi nastavnog sadržaja.

Pribor za pisanje, pomagala za crtanje, ručni alati, demonstracijska pomagala,

eksperimentalna pomagala, instrumenti, aparati, strojevi, elektronski uređaji.

Primjena se mora uskladiti s ciljevima učenja i metodičko-didaktičkim zahtjevima

nastavnog sata.


str. 10

Prisjetimo se….

Opći model poučavanja – Pratt

Zadaće nastave i ishodi učenja

TRADICIONALNI PRISTUP:

Materijalni - znanja, spoznaje

Funkcionalni - sposobnosti

Odgojni - stajališta

BLOOVA TAKSONOMIJA:

Kognitivno područje - znanje, spoznaja

Psihomotoričko područje - aktivnosti i vještine

Afektivno područje - stavovi, interesi, motivacija


str. 11

III. MENTORSTVO

MENTOR (definicija):

Mudar i pouzdanih savjetnik ili učitelj. Može biti starija osoba, koja kroz odnos povjerenja

u okruženju za učenje prenosi znanje i iskustvo. Netko tko nudi usmjeravanje i podršku.

Razdoblja profesionalne karijere

Različite uloge mentora savjetnik

voditelj

suradnik

Savjetnik

Procedure u školi

zakoni i pravilnici,

propisi i pravila u školi (odlaženje na izlet, disciplina, etički kodeks),

pedagoška i druga dokumentacija


str. 12

Nastavni proces

nastavni programi,

organizacija rada u učionici,

standardi,

upravljanje vremenom,

nastavne strategije i tehnike,

metode i oblici rada ...

Suradnik

zajednička analiza

promišljanje i odlučivanje prilikom rješavanja problema;

recipročnost (zajedničko učenje, uzajamno poštovanje i zajednički napredak)

Voditelj

Cilj: razviti unutarnje snage nastavnika početnika za samostalno učenje

Početnik

razmišlja o važnim pitanjima,

rješava probleme,

analizira i objašnjava ciljeve

Mentor

podržava stvaranje ideja nastavnika početnika (postavlja pitanja, parafrazira, pravi

pauze i pita o detaljima)

Promjena uloge mentora


str. 13

Znanja mentora

kako uče odrasli, uloga mentorstva u profesionalnom razvoju, razvojne faze nastavnika početnika, odnosi između mentora i početnika, uloge mentora (savjetnik, suradnik, voditelj), promatranje i analiza sata, praćenje i procjenjivanje (kriteriji i tehnike), poznavanje programa inicijalnih studija, metodologija istraživanja, prepoznavanje potreba i izbor aktivnosti za osobni profesionalni razvoj.

Vještine mentora

verbalna i neverbalna komunikacija (aktivno slušanje, postavljanje pitanja ...), uspostavljanje i održavanje odnosa mentor − početnik (odnos zasnovan na povjerenju,

poštovanju individualnosti ...), promatranje i bilježenje, timski rad, utvrđivanje stanja i procjena potreba, davanje konstruktivne povratne informacije, samoprocjenjivanje i akcijsko planiranje.

Slažete li se s ovim tvrdnjama? (od 1 do 9) 1. Odrasli uče puno brže nego djeca.

2. Odrasli više brinu radi neuspjeha nego djeca.

3. Odrasli bolje uče radeći aktivno.

4. Odrasli bolje uče u grupi s vršnjacima.

5. Odrasli bolje usvajaju apstraktno i teoriju nego djeca.

6. Odrasli žele izabrati svoj način učenja.

7. Odrasle ne treba prisiljavati na učenje.

8. Odrasli imaju svoje provjerene strategije učenja.

9. Odrasli su sposobni procijeniti svoje učenje.

Učenje odraslih mora im biti jasna svrha učenja,

imaju svijest o sebi i usmjereni su pri učenju na samovođenje,

praktični su i usredotočuju se na one sadržaje koji će im koristiti u radu,

bogat su izvor životnoga iskustva, znanja i vještina

teže individualizaciji i različitim strategijama učenja

teže biti aktivni i ravnopravni sudionici u procesu učenja,

većina potencijalne motivacije dolazi iznutra, zbog želje za napredovanjem, povećanjem

zadovoljstva u poslu i samopoštovanjem.


str. 14

Neslužbene/službene intervencije Dobrodošlica pripravniku prilikom prvog dolaska u školu

Uključivanje pripravnika u školski „život”

Davanje emocionalne podrške kada je ona potrebna

Zajednička izrada Okvirnog plana i programa stažiranja

Upoznavanje sa školskim rasporedom

Dogovorite mali „dnevni red” i usmjerite se na određene aspekte koje ste odlučili

promatrati

Svakako dodajte točku „razno”

Dogovor o vođenju dnevnika stažiranja

Vođenje bilješki i napredak u komunikaciji

Utvrdite ciljeve, zadatke i strategije

Utvrdite i naglasite napredak u odnosu na prošli put

Kažite učitelju pripravniku što je prošlo dobro, ali i navedite 3 do 4 stvari koje bi se

mogle poboljšati

svakoj stvari jasno raspravite i dogovorite

Razgovor pri praćenju i analizi nastavnoga sata povratna informacija o provedenom nastavnom satu

potrebno je da se učitelj-pripravnik aktivno i produktivno uključuje, a ne samo pasivno

slušati

Razgovor treba voditi kao:

istinski dijalog,

otvoreni komunikacijski kanal,

mogućnost pitanja i vođenja dijaloga sa svim članovima Povjerenstva

razgovor treba počivati na poznatim didaktičkim načelima, prvo istaknuti pozitivno, a zatim

ono što bi valjalo promijeniti

razgovor je primarno usmjeren na svakog člana Povjerenstva,

stoga se u tom obraćanju koristi i neverbalnom

komunikacijom

Praćenje nastave

prije nastave dogovoriti što će se pratiti

zapisati važne detalje sa sata – raditi zabilješke

refleksija – nakon sata

http://www.azoo.hr/images/stories/izdanja/Strucno_usavrs

avanje_i_profesionalni_razvoj_2010.pdf

http://www.azoo.hr/images/stories/izdanja/Strucno_usavrsavanje_i_profesionalni_razvoj_2010.pdf












str. 15

Integracija pristupa: hijerarhija potreba (Freeman, 1982.)

Procijenite se prema sljedeći tvrdnjama dajući si ocjenu od 1 (najslabije) do 10 (najbolje) za

svaku pojedinu tvrdnju

1. Poznavanje predmeta

2. Znanje o razvoju i učenju djece/učenika

3. Prilagođavanje nastave potrebama učenika

4. Primjena raznovrsnih nastavnih metoda i strategija učenja

5. Motivacija u učionici i organizacijske vještine

6. Komunikacijske vještine

7. Vještine planiranja

8. Ocjenjivanje, praćenje i vrednovanje učenja učenika

9. Profesionalna posvećenost i odgovornost

10. Partnerstvo (timski rad)


str. 16

IV. STRUČNI ISPIT

CILJ:

Utvrđivanje profesionalne, poglavito metodičko - didaktičke i pedagoško - psihološke

osposobljenosti pripravnika za samostalan odgojno-obrazovni rad.

SJEDIŠTA: Osnovne škole – OŠ Svete Ane u Osijeku, Osijek, Svete Ane 2

Srednje škole - Ekonomskoj i trgovačkoj školi u Osijeku, Osijek, Trg Svetog Trojstva 4.

Ispitni rokovi

Srednje škole:

1. rok: od 10. veljače do 10. travnja

2. rok: od 10. listopada do 10. prosinca

Osnovne škole:

1. rok: od 15. siječnja do 1. ožujka

2. rok: od 15. travnja do 1. lipnja

3. rok: od 1. listopada do 15. studenoga

Prijava ispita: najmanje 30 dana prije početka ispitnoga roka

Na adresu: Agencija za odgoj i obrazovanje, 10 000 Zagreb, Donje Svetice 38

Prva prijava stručnoga ispita

PRIJAVNICA (SI-3) za polaganje stručnog ispita

IZVJEŠĆE povjerenstva o rezultatima stažiranja (SI-2)

preslika DIPLOME (ovjerena kod javnog bilježnika!) ili rješenja o priznavanju strane

diplome (‘nostrifikacija’)

nenastavnički studiji: preslika (ovjerena!) isprave o položenom PEDAGOŠKO –

PSIHOLOŠKOM obrazovanju

EVIDENCIJA (mentora/povjerenstva) o prisutnosti satima pripravnika

Ponovljena prijava stručnoga ispita

PRIJAVNICA (SI-3) za polaganje stručnog ispita

PONAVLJAČI:

dokaz o plaćenim troškovima dijela ispita koji se ponavlja (račun škole u kojoj sjedište

ispitnog povjerenstva)


str. 17

Sastav ispitnog povjerenstva: viši savjetnik Agencije za odgoj i obrazovanje – predsjednik

ispitivač metodike iz redova sveučilišnih profesora metodike

mentor na ispitu – sustručnjak pripravnika

ravnatelj škole u kojoj se polaže SI

učitelj/nastavnik hrvatskoga jezika

Ispitno povjerenstvo

OSNOVNE ŠKOLE

Viktorija Hržica, prof., viša savjetnica za informatiku i računalstvo - predsjednica

mr. sc. Slavko Petrinšak, Odjel za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

Ivica Rumora, prof.,

sustručnjak pripravnika, mentor na ispitu

Marija Anić, dipl. uč., ravnateljica

Silvana Medvedović, prof., učiteljica hrvatskoga jezika

SREDNJE ŠKOLE

Viktorija Hržica, prof., viša savjetnica za informatiku i računalstvo - predsjednica

mr. sc. Slavko Petrinšak, Odjel za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

Natalija Stjepanek, prof., sustručnjak pripravnika, mentor na ispitu

Zvonko Klobučar, prof., ravnatelj

Ana Kurtović, prof., nastavnica hrvatskoga jezika

Stručni se ispit sastoji od: pisanoga rada

napisane priprava za nastavni sat(1) i izvođenja nastavnoga sata (ogledni sat)

usmeni ispit

Uspjeh na svakom dijelu ispita je „položio” ili „nije položio”

Ukoliko je ocjena iz pisanoga rada ili oglednoga sata „nije položio”, kandidat ne može polagati

usmeni dio ispita, a pri ponovnom polaganju polaže se dio ispita koji nije položen

(1)http://www.slideshare.net/vhrzica/pisana-priprava-za-struni-ispit-2010


str. 18

Pisani rad

traje do 180 minuta

u obliku eseja(2) :

uvod,

razrada

zaključak

potkrijepljeno primjerima, teoremima i dokazima

(2) Primjere tema za pisani rad možete pronaći na: http://www.slideshare.net/vhrzica/prirucnik-za-polaganje-

strucnog-ispita-informatika-osijek-9633060

Izvođenje nastavnog sata

Pisana priprava za ogledni sat

Detaljno razrađena sa svim sastavnicama (ciljevi, zadaće, oblici i metode rada, prilozi)

Svakom članu povjerenstva jedan primjerak.

Naslovnica - Osnovni podatci o pristupniku:

Elementi pisane pripreme

Podaci o pristupniku i nastavnome satu: škola, mjesto, nastavni predmet, razred,

nastavna cjelina i tema, pristupnik, datum izvođenja oglednog sata:

Podjela: nastavne cjeline na teme i jedinice

vrsta metodičke jedinice (tip sata)

obrazovna postignuća

ključni pojmovi

cilj nastavne teme/jedinice (mjerljivost ostvarenja!)

Ishodi učenja (obrazovni ishodi, obrazovna postignuća, zadatci nastave):

kognitivno područje (spoznajna – materijalna),

psihomotoričko područje (funkcionalna) i

afektivno područje (odgojna)

Oblici rada

Nastavne metode

Nastavna sredstva i pomagala

Korelacija (!!!)

Literatura i izvori: za učenike, - za nastavnika (!!!)

ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA

detaljno razraditi organizaciju nastavnoga sata

nastavni sat planirati s pet etapa – obavezno na kraju sata imati provjeru uspješnosti

nastave!


str. 19

Pisana priprava za ogledni sat

TIJEK IZVOĐENJA NASTAVE - detaljna razrada - „scenarij“ nastavnog procesa (ne pisati u

obliku igrokaza)

PLAN PLOČE

PRILOZI koje koristite tijekom sata (npr. fotografije, karte, tablice, grafikoni,

prezentacije, ...)

ZAPAŽANJA O ODRŽANOM SATU

Nakon održanoga sata, upisati svoja zapažanja, primjedbe, prijedloge za promjenu -

kako bi sljedeći sat bio uspješniji. Na temelju zapažanja o satu, na usmenome dijelu

ispita, moguće je izvršiti analizu održanoga sata.

Organizacija nastavnoga sata:

1. PRIPREMA (Uvodna etapa)

materijalno – tehnička – pripremanje potrebnih nastavnih sredstava i

pomagala za nastavu, odvija se prije početka nastavnoga sata

sadržajna – ponavljanje naučenoga, poticanje spremnosti na učenje

psihološka – usmjerena na motivaciju

2. OBRADA NOVIH NASTAVNIH SADRŽAJA – kombinacijom različitih metoda i oblika rada

postižu se bolji rezultati, pripremiti odgovarajući kvalitetni radni materijal

3. VJEŽBANJE – uvježbavanje obrađenih nastavnih sadržaja

4. PONAVLJANJE – usustavljivanje obrađenog i uvježbanog gradiva

5. PROVJERAVANJE – provjera usvojenosti nastavnih sadržaja može se napraviti različitim

nastavnim metodama

Ogledni sat jedan školski sat (45 minuta)

obavezne su konzultacije s mentorom (sustručnjakom)

LOŠE

ne povezati s prethodnim ili narednim

sadržajima

ne obazirati se na mogućnosti

učenika

predvidjeti premalo ili previše

sadržaja

ne predstaviti sebe i ispitno

povjerenstvo

DOBRO

napomenuti potrebne tehničke uvjete

pripremiti učionicu

provjeriti računala

pogledati razred i učenike

uskladiti zahtjeve s onim što učenici

poznaju

pripremiti dodatne zadatke

Uloga sustručnjaka na SI:

dati razred i nastavnu jedinicu,

pomoći u pripremi sata (s obzirom na učenike i opseg gradiva)

ne utjecati na način izvedbe sata


str. 20

Usmeni dio ispita Nakon položenog :

pisanoga rada i

izvedbe nastavnog sata

osvrt na pisani rad:

o ocjena pismenosti - učitelj/nastavnik hrvatskog jezika

o stručno-metodička obrada teme – metodičar s fakulteta,

osvrt na nastavni sat – metodičar, savjetnik, mentor

pitanja iz metodike – metodičar, savjetnik

pitanja iz općeg dijela programa - ravnatelj

Evaluacija održanog nastavnog sata

o Stručnost i obrada teme

o Pisana priprema

o Izvedba nastavnog sata

o Primjena odgovarajućih nastavnih metoda

o Način izlaganja

o Interakcija s učenicima

o Struktura i trajanje sata

Organiziranje, pripremanje i izvođenje odgojno-obrazovnih procesa

Funkcionalno upotrebljavanje suvremenih nastavnih sredstava i pomagala, udžbeničke i

stručne literature te drugih izvora znanja

Komunikacija s učenicima i ostalim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa

Kandidati koji su položili stručni ispit dobivaju: Potvrdu o položenom stručnom ispitu - neposredno nakon ispita

Uvjerenje o položenom stručnom ispitu - unutar 6 mjeseci od dana polaganja

Prvom licencom za rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika smatra se

isprava o položenom stručnom ispitu.


str. 21

Korisne stranice www.azoo.hr

www.mzos.hr

www.ncvvo.hr

www.carnet.hr/referalni/obrazovni

ahyco.ffri.hr/metodika/predavanja.htm

www.ucitelji.hr

www.skole.hr

www.slideshare.net/vhrzica

http://skola.sys.hr/

http://edupoint.carnet.hr/

ttp://www.one45.com/teachingperspectives/PDF/goodteaching.pdf

http://www.teachingperspectives.com/

Documents

Mentorstvo pripravniku uloga dobrog mentora - · PDF fileDnevnik stažiranja – mapa profesionalnog razvoja ... način rada u nastavi, demonstracijske i verbalne, odnose se na nastavnikov