Univerzitet u ZeniciMainski fakultetKatedra za automatizaciju i metrologiju

Seminarski rad iz mjerne tehnikeMjerenje pritiska

Student: Mentor:Amar Merdi doc.dr. Samir Leme

SADRAJUvod 3Osnovni pojmovi i definicija pritiska 4Mjerenje pritiska 6Hidrostatiki manometri 7Elektronski manometri 11Mehaniki manometri 15Kalibriranje mano metara 17Deformacioni manometri 19Senzori pritiska 20Podjela senzora pritiska 22Izbor ureaja za mjerenje pritiska 23Literatura 24

UvodPritisak je jedna od najee mjerenih veliina u tehnici i industriji uopte.Tanost mjerenja pritiska u pojedinim postrojenjima je od izuzetnog znaaja pa se stoga mjeraima pritiska odnosno njihovim karakteristikama mora posvetiti naroita panja.[6]

Kljune rijei: pritisak, manometar ,

Osnovni pojmovi i definicija pritiskaPritisak fluida predstavlja djelovanje normalne sile svedene na jedinicu povrine.Razlikuju se strujni i zaustavni pritisak. Stvarni pritisak u nekom mediju zove se strujni pritisak i oznaava se sap. Ovaj pritisak se naziva i statiki pritisak. Zaustavni pritisak je onaj pritisak koji odgovara pritisku fluida, kada sefluid zaustavi bez gubitka energije. Zbirni pritisak nastao u posmatranojtaki zove se i totalni ili zaustavni pritisak pt.

Razlikuju se tri kategorije mjerenja pritiska: mjerenje apsolutnog pritiska kao razlike pritiska u odreenoj takifluida i pritiska apsolutne nule, koji ima vakuum mjerenje atmosferskog (barometarskog) pritiska mjerenje diferencijalnog pritiska kao razlike pritisaka u razliitimtakama fluida. .[1]Oznaka za pritisak je p, a osnovna SI jedinica je Pa (Pascal). Prema definiciji pritisak od jednog Pa je djelovanje sile od 1 N (Newtona) na povrinu od jednog kvadratnog metra.Jedinica Pa je mala po iznosu tako da se u tehnici vrlo esto koristi jedinica 1 bar koja je 105 vea od Pa. .[6]Mjerni opseg. Pritisak se mjeri u opsegu od 0 do 1010 Pa. S obzirom na usvojene kategorije pritiska u tehnikoj praksi, pritisak se najee mjeri u etiri oblasti kako to prikazuje Slika 1:1 - oblast niskog apsolutnog pritiska odnosno tehnikog vakuuma (10-10 - 100 Pa)2 - oblast barometarskog pritiska3 - oblast malih diferencijalnih pritisaka u odnosu na atmosferski, potpritiska p-pa0 u opsegu 0 - 2500 Pa4 - oblast visokog relativnog pritiska (natpritiska) (0 -1010Pa). .[6]

Slika 1. Oblasti tehikog mjerenja pritiska.[6]

Vakuum je stanje u kome je pritisak nula, a isti naziv se koristi zamjerenje niskih pritisaka manjih od 100 Pa. Apsolutni pritisak je pritisak koji izmjeri u odnosu na pritisak jednak nuli. Relativni pritisak je pritisak mjeren s obzirom na pritisak okoline. Nadpritisak je pritisak vii od pritiska okoline. Podpritisak je pritisak nii od pritiska okoline. .[1]

Mjerenje pritiska

Instrumenti za mjerenje pritiska su manometri. Postoje razliite konstrukcije i izvedbe manometara uraene na razliitim principima mjerenja.Struktura mjeraa pritiska prikazana je na Slici 2. Elastini (deformacioni) element pretvara pritisak p ili razliku pritisaka p u silu F usljed koje dolazi do deformacije - pomaka x. Sila ili pomak pretvaraju se u narednom elementu u elektrini signal. Ureaj za normalizaciju elektrinog izlaznog signala daje standardni naponski ili strujni signal. .[1]

Slika 2. Struktura ureaja za mjerenje pritiska.[6]Njihovi mnogobrojni oblici, koji se susreu u praksi, nastali su zbog prilagoavanja opsegu i uslovima mjerenja pritiska.Prave se najee od posebnih materijala kao to su berilijumova bronza(legura bakra, tantala, titana i specijalnih elika) i konstantan (legura bakra,nikla,mangana). .[6]Prema principu rada manometri se mogu podijeliti na tri osnovne grupe: Hidrostatiki, Mehaniki, Elektronski manometri.Pritisak mjeren u statikom sistemu je statini pritisak.Ujednaena statika tekuina ravnomjerno se distribuira sa pritiskom koji varira samo sa vertikalnom udaljenou.Pritisak je jednak u svim takama du iste horizontalne ravni u tekuini i nezavisan je od oblika spremnika.[5]Podjela mjernih ureaja za pritisak prema mediju koji se koristi za rad manometara: Tekuinski manometri, Deformacijski manometri, Vakuumetri. .[1]

Hidrostatiki manometriHidrostatiki manometri su apsolutni manometri jer oni direktno pokazuju pravu vrijednost pritiska. Normalna sila djeluju na stub tenosti visine h, je sila gravitacije, F=mg=hAg, tako da je pritisak p=hg, koji predstavlja osnovnu jednainu svakog hidrostatikog manometra. Uz silu gravitacije, na stub tenosti u cijevi djeluju i kapilarne sile usljed kojih se tenost ucijevi dodatno die ili sputa za odreenu veliinu hk. U grupu hidrostatikih manometara ubrajaju se: U-cijev, Obrnuta U-cijev, U-cijev sa jednim sa jednim zatvorenim krakom, Manometar sa posudom, Kosi manometar, Nagnuta U-cijev, Prstenasta vaga, Betzov manometar. .[1]Diferencijalni manometar ili U-cijevTo je najjednostavniji manometar. Dobije se kada se oba kraja cijevi spojena pritiske p1 i p2.Razlika pritisaka p odreuje se iz jednaine: p = p1 - p2 = h (m f) ggdje je :m - gustina manometarske tenostif - gustina fluda iji se pritisak mjeri .[1]

Slika 3. Diferencijalni manometar Slika 4. Manometar u obliku (U-cijev) [1] obrnute U-cijevi.[1]

U-cijev sa jednim zatvorenim krakomU-cijev sa jednim zatvorenim krakom prikazana je na slici 10.10. Postupak mjerenja je sljedei:prije poetka mjerenja treba otvoriti ventil V, kako bi se u oba kraka izjednaio pritisak (p0 pb) i podesila nula manometra, gdje je pb - atmosferski pritisak. Ventil V se mora zatvoriti prije mjerenja. Apsolutni nadpritisak se odreuje na osnovu izraza:pMaps=po+2hMg

a apsolutni potpritisak na osnovu obrasca:pVaps=po-2hMgManometar sa nagnutom cijevi - kosi manometarZa mjerenje malih razlika pritisaka moe korisno da poslui kosimanometar (slika 10.12), odnosno razlika pritiska. Odreuje se na osnovuizraza:p=hMggdje je:h=h1+h2=x=const.Konstanta manometra se odreuje posebno za svaki nagibni ugao , priemu treba strogo voditi rauna o poloaju "0" tenosti u kosoj cijevi jer sekod ovih manometara, naroito kad je manometarska tenost voda, jer onase lijepi uz staklo. .[1]

Slika 5. Kosi manometar.[1]Prstenasta vagaPrstenasta vaga je u stvari U-cijev u obliku torusa-prstena.Ovaj manometar se naroito koristi za mjerenje veih pritisaka u cjevovodnom sistemu, npr. za mjerenje protoka u parovodovima. Za tu primjenu torus se izrauje od specijalnog nehraajueg elika. Kazaljka pokazuje zakretanje torusa na skali koja je skalirana dirktno u jedinicama pritiska. .[1]

Slika 6. Prstenasta vaga.[1]Razlika pritiska se odreuje na osnovu izraza:p=p1-p2=mgr sin/ RAgdje je:m - masa pokretnih dijelova (njen moment dri ravnoteu sa momentom sile teine razlike nivoa manometarske tenosti),A - povrina unutranjeg presjeka torusaA = d /4,r - radijus teita pokretnih dijelovaR - radijus ose torusa.[1]Becov (Betz) mikromanometarBecov manometar radi na principu U-cijevi (slika 10.15). Razlika nivoa u oba rezervoara G i S mjeri se pomou skale R koja visi na plovku C. Na staklenoj skali je ugravirana podjela koja se optikim putem projektuje na nepokretnu skalu sa odgovarajuim poveanjem (oko 20 puta) i daje razliku pritiska u mm stuba tenosti. Maksimalna razlika pritiska nivoa obinoiznosi 300-800 mm, a za manometarsku tenost se koriste voda i praktian instrument,naroito za laboratorijska mjerenja. Tanost ovih manometara je0,5 Pa.

Slika 7. Becov (Betz) mikromanometar.[2]

Elektronski manometriZa industrijsku primjenu, naroito u procesnoj tehnici, esto je potrebno da se mjerni signali sa mjeraa protoka direktno koriste za automatiku procesa i raunarsku obradu. Zbog toga postoje razliiti elektrini prtevarai koji razliku nivoa u U-cijevi pretvaraju u elektrine signale. Prema nainu pretvaranjadeformacije (sile) u elektrini izlaz razlikuju se: elektromagnetni (indukcioni), piezoelektrini kapacitivni piezorezistivni mjerai pritiska. .[6]

Elektromagnetni (indukcioni) mjerai pritiskaDetekcija deformacije primarnog elementa kod ovih mjeraa vri se pomou elektromagnetnih senzora pomjeranja. Najee se primenjuje indukcioni detektor sa relativnim pomjeranjem jezgra i jednim namotajem. Promjena induktivnosti pretvara se u elektrini signal pomou mosne eme ili oscilatora. Indukcioni mjera diferencijalnog pritiska pravi se sa dva identina namotaja, izmeu kojih se pomjera metalna membrana mjenjajui pritom otpor magnetnog kola. Na Slici 9.prikazana je varijanta sa linearnim varijabilnim diferencijalnim transformatorom LVDT. .[6] Slika 8. Elektromagnetni mjerai pritiska a)indukcioni b)diferencijalni indukcioni c) LVDT mjera pritiska.[6]Praktine potekoe kod primene ovih senzora nastaju zbog oteane temperaturne kompenzacije. Zavisnost permeabilnosti od temperature samo je ponekad mogue odstraniti adekvatnim izborom temperaturnih karakteristika materijala od kojih su napravljeni namotaji i jezgro meraa. Bliskost magnetnih objekata i polja nepovoljno se odraava na rad meraa. Loe osobine su: iskljuivo naizmenino napajanje sa frekvencijom 0.05 - 30 kHz, potreba da se mosna ema balansira otpornikim i induktivnim elementima, velike dimenzije, mali frekventni opseg (50 - 1000Hz), te pojava greke zbog trenja izmeu jezgra i voica.Dobre osobine ovih meraa su: mogunost statikih i dinamikih merenja,visok odnos signal/um, kontinualno merenje, visoka vrednost izlaza, izlazni signal fazno modulisan i tako pripremljen za prenos na daljinu. Merni opseg je od 1000 Pa do 108 Pa, tipina tanost 5%, histerezis 0,2%, dozvoljeno preoptereenje i do est puta vee od maksimalne vrednosti. .[6]

Piezoelektrini mjerai pritiskaPostoje dva tipa ovih mjeraa. Kod prvog tipa sila preko deformacionog elementa djeluje na piezoelektrik, na kome se javlja elektrini napon. Pomou pojaivaa napona dobija se izlazni signal, proporcionalan mjerenom pritisku. Kod drugog tipa piezoelektrik se pravi u formi mehanikog oscilatora, ija se rezonantna frekvencija mijenja u skladu sa mjerenom silom, odnosno pritiskom. Jedan od moguih oblika rezonatora prikazan je na Slici 9b. Bitan zahtjev je da oscilujua gredica bude napravljena od jedinstvenog komada piezoelektrika, i da izolacionom masom bude odvojena od kuita. Pobuivanje gredica na oscilovanje s rezonantnom frekvencijom ostvaruje se pomou posebnog oscilatora. Odziv gredice na ovu pobudu prikazan je na Slici 9c. .[6]

Slika 9. Piezoelektrini mjera pritiska a) standardna izvedba b) piezoelektrik kao rezonator c) odziv gredice na pritisak.[6]Istezanjem gredice poveava se rezonantna frekvencija, a sabijanjem sesmanjuje. Mjereni pritisak i frekvenciju oscilovanja povezuje relacija:p=A-Bgdje je: f0 rezonantna frekvencija pri nultom pritisku, f rezonantna frekvencijapri mjerenom pritisku p, A i B su kalibracione konstante koje zavise od vrstei geometrije piezoelektrika.Loe osobine pijezoelektrinih meraa pritiska su visoka temperaturna osetljivost, uticaj duine kablova na izlaz, osetljivost na poprene oscilacije, visoka izlazna impedansa i nemogunost statikih merenja. Dobre osobine ovih meraa su male dimenzije, kompaktnost i visokofrekventna propusnost sa zanemarljivim faznim pomakom.[6]

Kapacitivni mjerai pritiskaPrincip rada ovih mjeraa pritiska prikazuje Slika 10. Kao deformacioni element koristi se metalna ili silikonska membrana koja ima ulogu jedne od elektroda kondenzatora. Drugu elektrodu, koja je stacionarna, najee ini metalni sloj koji se nanosi na keramiku ili staklenu podlogu. Pod dejstvom pritiska dolazi do ugibanja membrane, ime se mijenja zapremina dielektrikog prostora izmeu elektroda a time i kapacitivnost kondenzatora (Slika 10a.). Promjena kapacitivnosti se posredstvom elektronskih elemenata pretvara u odgovarajui izlazni signal (strujni ili naponski) koji prenosi informaciju o pritisku u fluidu do ureaja za upravljanje i nadzor. [6]

Slika 10. Princip rada kapacitivnih mjeraa pritiska a) mjera pritiska b) mjera diferencijalnog pritiska[6]Za sluaj mjeraa diferencijalnog pritiska, membrana se nalazi izmeu dvije stacionarne elektrode i predstavlja zajedniku elektrodu dva ovako formirana kondenzatora (Slika 10b.). Na membranu sa obje strane djeluju pritisci pod ijim dejstvom se ona ugiba izazivajui smanjenje kapacitivnosti jednog, a poveanje kapacitivnosti drugog kondenzatora. Na ovaj nain mogue je mjeriti razliku pritisaka sa razliitih strana membrane.Kapacitivni senzori pritiska se odlikuju veoma malom grekom (ispod 0.1%) i veoma irokim mjernim opsegom (komercijalni modeli omoguavaju mjerenje pritiska od 10-3 do 107 Pa) zbog ega su veoma esti u praktinoj primjeni. [6]

Piezorezistivni mjerai pritiskaOvaj tip mjeraa je danas najee u upotrebi. Piezorezistivni efekat je pojava promjene elektrine otpornosti pri djelovanju neke deformacione sile. Piezorezistivni materijali se privruju na membranu koja se pod djelovanjem sile (pritiska) deformie i na taj nain se mijenja elektrina otpornost materijala privrenog na membranu. Osjetljivost ovakvog ureaja usko je povezana za veliinu nazvanu deformacioni faktor (strain gage factor) koja karakterie primjenjeni piezorezistivni materijal a definie se na slijedei nain:Deformacioni faktor=gdje je R elektrina otpornost, R njena promjena a linearni stepen deformacije dat kao L/L, odnosno odnos promjene duine i prvobitne duine provodnika.Materijal kod koga je piezorezistivni efekat veoma izraen je silikon, pa se on najee primjenjuje za izradu piezorezistivnih mjeraa pritiska. Praktina realizacija piezorezistivnog mjeraa pritiska prikazana je na Slici 11. [6]

Slika 11. Praktina izvedba piezorezistivnog mjeraa pritiska[6]Ovakvi merai mogu biti veoma malih dimenzija i mogu se prilagoditi najrazliitijim uslovima montae zbog ega su merai ovog tipa najei u praktinoj primeni (prema podacima iz literature obuhvataju oko 80 % trita). Pored malih dimenzija i velike prilagodljivosti, prednosti ovog tipa meraa pritiska su niska cena i veoma visoka tanost (greka najee manja od 0.1 %). Mane ovih meraa su osetljivost na temperaturne promene zbog ega je neophodna termika kompenzacija, koju obavljaju elektronski sklopovi integrisani u merae. Merni opseg ovih meraa kree se izmeu 10 kPa i 70 Mpa. [6]

Mehaniki manometri

U grupu mehanikih manometara spadaju manometri sa: cijevnom oprugom, membranskom oprugom, nabranom oprugomManometri sa cijevnom oprugomOd mehanikih manometara najrasprostranjeniji su manometri sa Bourdonovom cijevnom oprugom (slika 12), kod kojih se cjevasta opruga (eliptinog poprenog presjeka) pod dejstvom pritiska fluida unutar cijevi iri, odnosno skuplja (kad je pritisak u cijevi nii od od atmosferskog). Pomou zupastog mehanizma na skali se direktno pokazuje nadpritisak,odnosno podpritisak. Ovi manometri i vakuumetri obavezno se moraju kalibrirati. Tanost pokazivanja ovih manometara i vakuumetara zavisno od kvaliteta izrade i tanosti kalibracije je 0,6 - 2%. Radi poveanja opsega mjerenja u manometar se ugrauje cjevasta opruga odgovarajue vrstoe, tako da se oni mogu primijeniti i za pritiske od 1 do vie stotina bara.

Slika 12. Manometri s cijevnom oprugom Slika 13. Manometr s membranskom oprugom[1]

Manometri sa membranskom oprugomPritisak djeluje na elinu membranu (slika 13.), koja se deformira i pomie pokazivaki mehanizam. Ovim manometrom se mjere manji pritisci od 2 bara. Membrana lako mijenja svoje karakteristike nakon izvjesnog vremena, pa instrument treba ee badariti. Tanost tih manometara je 2% od opsega skale. [1]

Manometri sa naboranom cijevnom oprugom Slika 14. Manometar s naboranom cijevnom oprugom[1]Na slici 14. prikazan je princip rada pretvaraa manometra, koji slui za mjerenje manjih pritisaka. esto se mehaniki barometri izrauju na tom principu. Tanost ovih instrumenata je 2% od cijele skale.

Kalibriranje manometara

Slika 15. Hidraulini ureaj za kalibriranje[1]Najee se za kalibriranje manometara primjenjuje hidrauliki ureaj za kalibriranje, prikazan na slici 10.19. Na elo klipa K povrine A=0,9806 cm, djeluje sa donje strane pritisak ulja, koji odgovara pritisku na manometru,a sa gornje strane tegovi raznih masa od 0,5 kg, 1 kg i vie. Tegu od 1 kg odgovara pritisak ulja od jednog bara,jer je:P=mg/A=105 N/m2Manometar M koji se kalibrira, postavlja se na manometarski prikljuak od 1/2". Pomou ventila V se ispusti zrak, a pomou regulacionog ventila R se podeava veliina ulja u mjernom dijelu instalacije, tj. pritisak i to tako da tanjir sa tegovima bude na odreenoj koti. Trenje izmeu klipa i njegovih voica se otklanja povremenim obrtanjem tanjira. Prema tanosti pokazivanja manometri se obino dijele u tri klase (tabela 1.).Klasa0,61,02,0

Greka badarenja0,40,81,6 % od pune skale

Greka u pogonu0,61,02,0 % od pune skale

Tabela 1. Klase tanosti manometara[1]

Slika 16. Manometar za umjeravanje[3]

Deformacioni manometriDeformacioni manometri rade na osnovu elastine deformacije materijala koja nastaje pod djelovanjem razlike pritiska. Dijele se na: Bourdonove cijevi, membrane, mjehoveBourdonova cijev je najee u industriji upotrebljavani mjerni pretvara manometara. Izraen je od elastinog i upljeg srpa koji ima jedan kraj uvren za kuite instrumenta a drugi kraj je slobodan. Zbog razlike pritiska u cijevi manometra i okoline dolazi do savijanja slobodnog kraja iji se pomak pomou mehanizma pretvara u zakretanje kazaljke instrumenta. Budui da je deformacija Bourdonove cijevi odreena razlikom mjerenog i vanjskog pritiska, ovi manometri uvijek mjere nadpritisak iznadatmosferskog.Mjerni signal je ugaono pomjeranje kazaljke za ugao pa je ispitna kalibraciona karakteristika Bourdonovog manometra linearna.Mjerni opseg Bourdonovih manometara je vrlo velik. Izrauju se od malog mjernog opsega (0 do 1 kPa) pa do vrlo velikih mjernih opsega (0 do 100 bar). Posebnim izvedbama se zakretanje kazaljke moe pretvoriti u elektrini signal, ili se mehanika deformacija Bourdonove cijevi neposredno pomou rasteznih traka pretvara u elektrini signal. [1] Slika 17. Bourdonov manometar[4]

Senzori pritiskaKlasini senzori sa Bourdonovom cevi ili sa membranom su najee u upotrebi, jer odlino rade, ali imaju jednu manu, zbog koje se vie ne ugrauju na vanim mjernim mjestima. Hodovi pretvarakih elemenata kod njih iznose od 1 do 3 milimetara, za razliku od deformacija kod modernih senzorskih mjeraa pritiska koji ne prelaze nekoliko mikrona. Ovi minimalni pomaci omoguuju prednosti: veliku brzinu odziva (standardno oko 2 ms. ), visoku linearnost, otpornost na preoptereenja i dugotrajnost bezotkaznog rada.Principi merenja pritiska koji se danas primenjuju, uglavnom favorizuju direktno pretvaranje fizike u elektrinu veliinu a ovo, u veini sluajeva, zahtijeva izvor pomone energije za senzor. Pri tom treba voditi rauna o tome kako da se ponite greke merenja usled uticaja temperature, gustine, parazitnih elektrinih veliina i drugih uticaja. [1]

Slika 18. Shematski prikaz senzorskih ureaja[1]

Podjela senzora pritiskaSenzori pritiska su glavni dijelovi ureaja za mjerenje pritiska. Mogu se podijeliti na dva osnovna naina: prema mjestu ili sredini u kojoj se koriste i prema principu radaPrema sredini u kojoj se koriste dijele se na: senzore za industrijska mjerenja i senzore za laboratorijska mjerenja.Prema principu rada dijele se na: senzore za deformaciju i senzore za pomjeranja koji rade na principima: piezoelektrinog efekta, kompenzacije sile i ostalim principima navedenim i za druga mjerenja.

Senzori za industrijska mjerenjaNajvanija osobina senzora koji treba da rade u industrijskim uslovima je stabilan i dugotrajan bezotkazni rad ureaja, bez nekog posebnog odravnja. Visoka klasa tanosti u 90% sluajeva nije primarna, tj. 1% greke je sasvim dovoljno tano. Od toga je znaajnije da ureaj ne bude preskup. U industrijske svrhe se koriste nabrojani senzori. Pretvarai deformacija su:1. Piezootporni senzori - pretvara deformacija2. Senzori u obliku metalnih traka - pretvara deformacija metalne trake na foliji, metalne trake na tankom filmu, metalne trake na debelom filmu.Pretvarai pomjeranja su:1. Senzori na principu Holovog efekta, pretvara pomjeranja2. Kapacitivni senzori - pretvara pomjeranja3. Induktivni senzori - pretvara pomjeranja4. Potenciometarski senzori - pretvara pomjeranja.Ostali pretvarai:1. Piezoelektrini senzori koji rade na principu piezoelektriniog efekta2. Ostali principi Pirani vakuum mjerai Jonizacioni mjerai pritiska Frikcioni mjerai pritiska McLeodeovi kompresioni mjerai[1]Izbor ureaja za mjerenje pritiskaPri izboru mjeraa pritiska treba voditi rauna o: podruju primjene i konstrukcionoj varijanti mjeraa mjernom opsegu i tipu izlaznog signala karakteristikama mjeraa i dodatnoj opremi

Podruje primjene i konstrukciona varijanta mjeraaPrvo je neophodno definisati uslove okruenja u kome se vri mjerenje, jer oni u velikoj mjeri odreuju varijantu mjeraa koji e se primeniti. Najee se uslovi okruenja mogu svrstati u jednu od tri kategorije: normalno okruenje, to podrazumijeva neagresivne i neeksplozivne sredine, odnosno ambijent u kome radnici mogu boraviti bez dodatnih sredstava za zatitu na radu agresivno okruenje, koje podrazumijeva opasne materije koje putem korozionog ili nekog drugog dejstva mogu tetno uticati na mjera eksplozivno okruenje, koje zahteva posebne mjere zatiteMjerni opseg i tip izlaznog signalaPod mjernim opsegom ovdje podrazumijevamo raspon u kome e se kretati mjereni pritisak u normalnim uslovima. Pored toga potrebno je znati maksimalni i minimalni pritisak koji moe da se javi, da li postoji mogunost preoptereenja mjeraa i kolika je kao i granice u kojima se mijenja temperatura okoline, to takoe moe da utie na tanost mjerenja. Proizvoai nude vie varijanti izlaznog signala mjeraa, kao to su proporcionalni, strujni, naponski.Karakteristike mjeraa i dodatna opremaOva grupa parametara obuhvata: tehnologiju ureaja (induktivni, piezoelektrini, kapacitivni,piezorezistivni...) tip displeja (analogni, digitalni, grafiki...) mogunost kalibracije relejne i alarmne izlaze temperaturnu kompenzaciju ostale korisnike zahtjeve[6]

Literatura1. http://www.am.unze.ba/pdf/Skripta%20Metrologija.pdf2. http://www.docstoc.com/docs/80715126/Betz-micromanometer3. http://for-exporter.com/USER_ROOT/hysensor/products/253420110221190826.jpg4. http://boomeria.org/physicslectures/pascal/bourdon.jpg5. http://www.freescale.com/files/sensors/doc/app_note/AN1573.pdf6. http://ccd.uns.ac.rs/aus/autIND/sau_doc/Za%20sajt/07_Meraci_pritiska.pdf

Mjerenje Pritiska22