METODIKA GOVORNE KOMUNIKACIJE 1Akad. 2011 /2012.god. Dr.sc. Nevenka Tatkovi, izv. prof.

Temeljni cilj kolegijaosposobiti studente za planiranje, organiziranje i integriranje jezinih i komunikacijskih sadraja u kurikulum, samostalno i suradnjom u timu strunjaka, uz iskazivanje profesionalne etinosti te unapreivanje i afirmaciju podruja ranog i predkolskog odgoja.

Oekivani ishodi:Oekivani ishodi: koristiti sadraje djeje knjievnosti za razvoj govorne komunikacije djeteta kreativno metodiki organizirati neposredni odgojno-obrazovni rad s djecom izraditi didaktika sredstva za razvoj govorne komunikacije organizirati poticajni kontekst za rad na razvoju govorne komunikacije izabrati najkvalitetnije knjievne sadraje za djecu primijeniti metodika znanja u praksi odgojno-obrazovnog rada s djecom izraditi planove i programe rada evaluirati vlastiti rad i po potrebi unositi promjene (refleksivna praksa

Sadraj kolegijaUloga knjienih sadraja u razvoju govorne komunikacije i interesa za knjigu Slikovnica-prva knjiga djeteta: pojmovno odreenje, slikovnica kao knjievna vrsta, uloga slikovnice u odgojnom procesu, pojava slikovnice u svijetu i RH, ilustracija, tekst i jezik u slikovnici, vrste slikovnica, kriteriji izbora slikovnice. Metodiko-stvaralaki pristup slikovnici Kako izraditi slikovnicu s djecom? Metodiko stvaralaki pristup prii Metodiko stvaralaki pristup bajci Uloga knjievnih sadraja u razvoju pred-italakih vjetina Uloga odgojitelja u razvoju pred- italakih vjetina, priprema sredstava i poticajnog konteksta Uporaba radnih listia Estetske komponente govora i komunikacije Povezanost s drugim vrstama integriranog kurikuluma Potivanje razliitosti u govornoj komunikaciji

Obveze studenataPohaanje i aktivnost na nastavimaksim.10% Vjebe- maks.40% Zavrni (pisani) ispit- maksimalno 50%

Pohaanje nastave i vjebi je obvezno. Tolerira se izostanak sa 30% ukupnog broja sati nastave shodno odredbama Pravilnika o studiju Sveuilita Jurja Dobrile u Puli.. Tijekom semestra studenti su u okviru vjebi duni izraditi pripravu za vjebe i potrebne dodatne didaktike materijale(do dogovorenog termina) te ostvariti vjebe u neposrednom radu s djecom u konzultaciji s mentorom.

U konanu ocjenu ulazi ocjena pohaanja nastave i aktivnosti na nastavi, ocjena vjebi te zavrnog pismenog ispita.

Obvezna literaturaBilopavlovi, T., udina-Obradovi, M., Ladika, Z., ukovi Stipanovi, R. (1990), Dosadno mi je to da radim. Prirunik za razvijanje djeje kreativnosti. Zagreb: kolska knjiga Shulz von Thun, F. (2001), Kako meusobno razgovaramo 1. Zagreb: Erudita. Rade, R. (2003) Poticanje ranog govorno-jezinog razvoja. Zagreb:Foto-marketing Fo Ma.

Izborna literatura1. Pease, A. (2008), Velika kola govora tijela. Zagreb: Mozaik knjiga. 2. Starc, B., udina Obradovi, M. i drugi. (2004), Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga. 3. Bratani, M. (1991), Mikropedagogija. Zagreb: kolska knjiga. (Str. 75-90) 4. Braja, P. ( 2002) Kako uspjeno razgovarati,.Pula:C.A.S.H 5. Bai, J., Hudina, D., et al.( 1994) Integralna metoda u radu s djecom . Zagreb: Alinea. 6. Prebeg, Vilke, M.1991) Vae dijete i jezik.Zagreb, kolska knjiga. 7. asopisi za odgojitelje, roditelje i djecu. 8. Internet izvori

Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja

Kolegij se ostvaruje na predavanjima i vjebama. Dio pisanog materijala za nastavu studenti e dobiti na predavanjima. Oekuje se da student koristi ICT za traenje nove literature i pripremanje ispita te izradu vjebi kao i ostale relevantne strune i znanstvene izvore.

Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja

Tijekom nastave od studenta se oekuje visok stupanj kreativnosti, samostalnosti i odgovornosti. Poticat e se aktivni i stvaralaki pristup uenju potpomognut suvremenom informacijskom-komunikacijskom tehnologijom.

KontaktiMrene stranice: E-adresa: ntatkovic85@gmail.com (za grupne upite) Telefon: 377- 545 Konzultacije: informacije dostupne na oglasnoj ploi Odjela i web stranicama Sveuilita ( utorkom )

1. Uloga knjienih sadraja u razvoju govorne komunikacije i interesa za knjigu STUDENTIitanje djeci od najranije dobi Stvaranje posebne emocionalne veze izmeu djeteta i odraslog itanje = zadovoljstvo i ugoda djeteta Uvoenje djeteta u svijet umjetnosti i knjievnosti Razvoj opaanje, pamenja, miljenja i logikog zakljuivanja Stjecanje znanja (i sve navedeno uz pojedine knjievne vrste!)

2. Slikovnica-prva

knjiga

djeteta 1. POJMOVNO ODREENJE SLIKOVNICE ........................................................5 2. SLIKOVNICA KAO KNJIEVNA VRSTA................................................................ 2.1. ULOGA SLIKOVNICE U ODGOJNOM PROCESU.........................7 ................................................................................ 2.2. SLIKOVNICA PRVA DJETETOVA KNJIGA................................................. ........................................................................... 3. POVIJEST SLIKOVNICE U EUROPI.............................................................. 3.1. POJAVA SLIKOVNICE U HRVATSKOJ.

SARAJ- SLIKOVNICA 4. LITERARNA VRIJEDNOST SLIKE I TEKSTA U SLIKOVNICI.......................... 4.1. JEZIK U SLIKOVNICI......................................................................................... 4.2. ILUSTRACIJA U SLIKOVNICI.......................................................................... 4.2.1. INBENICI KVALITETNE ILUSTRACIJE ............................................. 4.3. POVEZANOST ILUSTRACIJE I TEKSTA........................................................ 5. VRSTE SLIKOVNICA.......................................................................................... 5.1. SLIKOVNICE PO SADRAJU............................................................................ 5.1.1. SLIKOVNICE POETSKOG TIPA ............................................................... 5.1.2. SLIKOVNICE SPOZNAJNOG TIPA ..........................................................

SARAJ- SLIKOVNICA

5.2.SLIKOVNICE S OBZIROM NA DOB DJETETA................................................ 5.2.1. JASLIKA DOB DJETETA DO DRUGE GODINE ............................... 5.2.2. DJECA OD DRUGE DO TREE GODINE .......................................... . 5.2.3. DJECA OD TREE DO PETE GODINE ................................................. 5.2.4. DJECA OD PETE DO SEDME GODINE .

SARAJ-SLIKOVNICA 5.3. PROBLEMSKE SLIKOVNICE............................................................................. 25 5.4. MULTIMEDIJALNA SLIKOVNICA............................................................... 6. STIMULACIJA RAZVOJA DJEJEG GOVORA......................................................... 6.1. SLIKOVNICA, DIJETE I ODRASLI................................................................. 6.2. POTICAJNO ITANJE....

SARAJ- SLIKOVNICA 7. PRIMJER UVOENJA DJETETA U SVIJET SLIKOVNICA...................................... 7.1. PRVI PRIMJER....................................................................................................... 7.2. DRUGI PRIMJER.................................................................................................... 7.3. PRIMJER NEKIH OBLIKA GOVORNE KOMUNIKACIJE UZ SLIKOVNICU .................................................................................................. 7.3.1. JEDNOSTAVNA RAZINA .......................................................................... 7.3.2. SLOENIJA RAZINA ................................................................................. 7.4. NEKOLIKO PRIJEDLOGA ZA IGRE SA SLIKOVNICOM..

SARAJ- SLIKOVNICA8. KAKO IZRADITI SLIKOVNICU ? 9. KAKO IZABRATI PEDAGOKI VRIJEDNU SLIKOVNICU ?

LITERATURA -SLIKOVNICA

KNJIGE 1. Batini tefka, Majhut Berislav; 2000. god: Kakva je knjiga slikovnica, Zagreb, Knjinice grada Zagreba, str. 23 24. 2. Batini tefka, Majhut Berislav; 2001. god: Od slikovnice do vragobe, Zagreb, Hrvatski kolski muzej 3. Crnkovi Milan; 1990. god: Djeja knjievnost, Zagreb, kolska knjiga, str. 47. 4. Cvetkovi Lay Jasna, Sekuli Majurec Ana; 1998. god: Darovito je, to u s njim?, Zagreb, Alinea

LITERATURA

5. udina Obradovi Mira; 2002.god: Igrom do itanja, Zagreb, kolska knjiga 6. udina Obradovi Mira; 2004.god: Kad kraljevna pie kraljeviu, Zagreb, Puko otvoreno uilite, Korak po korak 7. Miljak Arijana; 1984. god: Uloga komunikacije u razvoju govora djece predkolske dobi, Beograd, kolske novine, str 18. 8. Petrovi Soo Biserka; 1997. god: Dijete, odgajatelj i slikovnica, Zagreb, Alinea, str. 9. 9. Poskova Ilona; 1999. god: Razvoj govora i prevencija govornih poremeaja kod djece, Zagreb, Ostvarenje doo., str. 11.

LITERATURA ASOPISI 1. Belamari Dobrila; 1996. god: Slikovnica kao dragocjenost, kao blago djetinjstva, Dijete, vrti, Obitelj, str 21-23 2. iko Helena; 1995. god: Slikovnica djetetova vrata u ivot, Zrno, str 413. Miljak Arijana; 1997. god: Zato je vana slika ili slikovnica, Dijete Vrti Obitelj str. 14.-16. 4. pehar Svjetlana; 2002. god: Slikovnice i kako ih izraditi, Dijete, Vrti, Obitelj, str. 2.-4.

ZBORNICI

1. Djeja knjiga u hrvatskoj danas, 1996. god, Zagreb, Knjinice grada Zagreba,.: Branka H.: Kakva je knjiga slikovnica, str. 7.-9. Petar .: Slikovnica, njezina definicija i funkcije, str. 12.-16. Karol V.: Primjena slikovnice u odgojnoj i nastavnoj praksi, str. 71.-72. 2. Kako razvijati kulturu itanja, 1998. god, Zagreb, Knjinice grada Zagreba, Karol V.: Interes za djeju priu, str. 49.-63. Ivanka Strievi: Uloga obitelji u razvijanju italake kulture djece predkolske dobi, str. 87.-89.

ZBORNICI 3. Kakva je knjiga slikovnica, 2000. god, Zagreb, Knjinice grada Zagreba, Helena iko:Dva stoljea slikovnice, str. 17.-19. tefka Batini, Berislav Majhut: Poeci slikovnice u Hrvatskoj, str. 23.-38. Slavenka H.: Sadraj slikovnica kao prilog razvoju samopouzdanja u djece, str. 79.-82. Silko .: Multimedijalna slikovnica, str. 83.-89. 4. Likovna komunikacija u teoriji i praksi predkolskog odgoja, 1999. g, Opatija, Anita Cindri: Multimedija u vrtiu, str. 89.-91. Marjana Ereninik Panik: Uporaba slikovnice u poticanju razvoja djetetova govora, str. 169.-170. Melita Kosar, Cvetka Roker: O kakva je to arolija, str. 220.-226.

1. POJMOVNO ODREENJE SLIKOVNICE

" SLIKOVNICA JE BLAGO DJETETA, KOJE NE GUBIVRIJEDNOST NI KAD ODRASTEMO I KOJE E KAD MU SE VRATIMO, OPET UINITI DA U NAMA ZATITRAJU NEKI DRAGOCJENI OSJEAJI. " Izvor: Belamari,Dobrila:Slikovnica kao dragocjenost, kao blago djetinjstva, 21.str. u: Dijete Vrti Obitelj, 1996.

1. POJMOVNO ODREENJE SLIKOVNICE

Serija slika prilagoenih mogunosti djece predkolske dobi. ( B. Soo, 1997, str. 9) Ona se razlikuje od ilustrirane knjige, jer je u slikovnici naglasak stavljen na sliku kojom se izraava najvaniji dio misli. Njome tvorci misli animiraju itatelja knjige. Ilustracija odreuje slikovnicu i daje joj karakter. Ilustrator je i kreator- interpretator kojeg na slikanje potie pria, stih, ugoaj i dogaaj iz neposredne okoline.

1.1. Vani elementi u umjetnosti oblikovanja slikovnicematerijal format vrste slova likovne tehnike kvaliteta reprodukcije papir i njegova struktura odnos slike i teksta. Izvor: Kosar, Melita, Roker, Cvetka: O kakva je to arolija, str. 220. u: Likovna komunikacija u teoriji i praksi predkolskog odgoja, Opatija, 1999.

Tehnike karakteristike prve slikovnice

vaan nain izrade slikovnice to je dijete manje, slikovnica treba biti manjeg formata, mekih korica, s manje teksta Izrada : plastificiranje, meke korice, bezopasan materijal to je dijete starije, slikovnica poprima sve vie poprima karakteristike prave knjige: tvre korice, vei format, mekani listovi

Vani elementi u umjetnosti oblikovanja slikovnice Materijal od kojih je slikovnica izraena mogu biti: papir, karton (ako je reciklirani, slikovnica je vrednija, ali i skuplja ) plastika, platno i drugi materijali, ovisno o djetetovoj dobi za koju se preporuuje. Ne smiju biti opasni ili tetni za dijete!

Vani elementi u umjetnosti oblikovanja slikovnice

Format Slikovnice mogu biti razliitog formata i dimenzija. Izabrati ovaj primjeren dobi djeteta. Vrste slova: Velika i mala tiskana. Raznovrsni itki fontovi. Likovne tehnike: raznovrsne. Kvaliteta reprodukcije: mora biti izvrsna. Papir i njegova struktura : primjeren djetetovoj dobi.

Vani elementi u umjetnosti oblikovanja slikovnice

Oblik i veliina :

mogu biti sasvim malene( 12 x 12 cm i manje) prilagoene veliini djeje ruke velikih formata namijenjenom grupnom radu s djecom oblik slikovnice moe ponekad korespondirati sa sadrajem ( npr. knjiga u obliku kue, automobila, lopte, ruke, itd. ). Opredijeliti se za takvu, ovisno o odgojno obrazovnim zadacima.

2. SLIKOVNICA KAO KNJIEVNA VRSTA I DIDAKTIKO SREDSTVO

U metodici, slikovnica je i didaktiko sredstvo i knjievna vrsta. Slikovnica kao knjievna vrsta: u njoj se odreeni sadraji prezentiraju slikom i tekstom. Ona je djetetov slikovni prozor u svijet. Osnovna karakteristika: vrijedno nadopunjuju i isprepliu estetske informacije teksta i ilustracije.

SLIKOVNICA KAO KNJIEVNA VRSTA

ivotni sadraji u SLIKOVNICI kao knjievnoj vrsti teku paralelno s tekstom, nekad samostalno, a nekad kao dopuna i obogaivanje slikama tj. ilustracijama. Tako se tvore poruke iji intenzitet ovisi i od umjetnike snage teksta i od umjetnike snage ilustracije.

SLIKOVNICA KAO KNJIEVNA VRSTA

Dobre ilustracije u slikovnici priaju vlastitu priu, odnosno pojaavaju literarnu priu, u njima slike govore same za sebe, ali isto tako i kroz cijelu slikovnicu meusobnim vezama i odnosima.

Kriteriji izbora slikovnice Pri izboru vrijednih sadraja slikovnica, odgojitelj se vodi kriterijima : estetski kriterij kriterij primjerenosti spoznajni kriterij etiki kriterij pedagoki odgojno-obrazovni kriterij

Slikovnica kao poticaj za aktivnosti djece

Pojedine slikovnice svojim sadrajem potiu djecu na sljedee aktivnosti: izrezivanje, umetanje, bojenje, crtanje, slaganje elemenata, zajedniko otkrivanje

2.1. Slikovnica u odgojnom procesu

Slikovnica kao knjievna vrsta mora se koristiti onako kako zahtijeva umjetnika ekspresija, zavisno o: razvojnim karakteristikama djeteta kao i karakteristikama teksta i slike koji se koriste.

2.1. Slikovnica u odgojnom procesu

Uloga slikovnice u odgojnom procesu temelji se na doivljavanju materinje rijei i umjetnikom doivljaju ilustracije. Radi se o doivljaju teksta i slike kao umjetnikih komponenti.

2.1. Slikovnica u odgojnom procesu

Slikovnica ima najprije ulogu prezentacije poznate stvarnosti,a kasnije otkrivanja onog to je u stvarnosti nedokuivo. ( Vie u poglavlju 2.2.)

2.1.1. ULOGA ODGOJITELJA Odgojitelj treba djetetu na primjeren nain: pribliiti vrijedne knjievne sadraje, oplemeniti i osigurati prostor sa slikovnicama ( i drugim knjievnim sadrajima)-miran, tih, nesmetan, ugodan, oputen, poticajan Odgajatelj: ( 3xP) pomae u otkrivanju arolija slikovnice potie na raznovrsne aktivnosti prua podrku

Odgojitelj Odgojitelj djetetu osigurava pedagoke uvjete organizacijske materijalne (kontekstualne) socijalne vremenske uvjete za koritenje slikovnice. Takoer osigurava : estetske i higijenske uvjete.

Odgojitelj nadalje:

bira postupke pri koritenju slikovnice ovisno o dobi djece organizira usporedne aktivnosti kompatibilne s aktivnostima u slikovnici (likovne: modeliranje, crtanje, rezanje, lijepljenje) evaluira vlastite postupke ( refleksija vlastite pedagoke prakse) i uvodi promjene u vlastitu praksu

Primjerene reakcije odgojitelja

:

odgovara na djeja pitanja uvaava djecu kao sugovornike neverbalna djeja ponaanja prevodi u govorni kod potvruje i /ili ponavlja i /ili proiruje djeje izriaje zadovoljava djeje zahtjeve u vezi s dekodiranjem i oznaavanjem sadraja slike ili u vezi s organizacijom razgledavanja slike/ slikovnice; ( IZVOR: B. Soo, 1997, str. 22-169 )

Primjerene reakcije odgojitelja:

usklauje svoje verbalno i neverbalno ponaanje partnerski se odnosi prema djeci uvaava djeje mogunosti daje impulse za djetetov slobodan izriaj hrabri djetetove pokuaje

Neprimjerene reakcije odgojitelja:

ne prevodi neverbalna djeja ponaanja u govorni kod pogreno razumije dijeteneprimjereno odgovara na djeja pitanja ( ili na njih ne odgovara, nap. NT- komunikacija na dva izolirana kanala)

( IZVOR: B. Soo, 1997, str. 22-38)

Neprimjerene reakcije odgojitelja: konflikt meu djecom vezan za slikovnicu pokuava rijeiti na neprimjeren nain ne zadovoljava djetetove osobne potrebe pri koritenju slikovnice nepotrebno prekida djetetovu komunikaciju vezano za slikovnicu koristi direktivne postupke ( naredbe) ne reagira na djetetovu inicijativu u koritenju slikovnice nepotrebno ubrzava tempo rada sa slikovnicom

Neprimjerene reakcije odgojitelja ne varira svoje verbalne postupke pri interpretaciji teksta i slike u slikovnici nepotrebno dominira pri komunikaciji neverbalno odgojiteljevo ponaanje ne prati verbalni izriaj ( neusklaenost postupaka) prebrzo daje informacije zanemaruje stanku

NE REAGIRA NA PORUKE DJETETA!

Neprimjerene reakcije odgojitelja

jednolina mimika poza ukoen izraz lica nema potrebnog osmjeha na licu naglo /nepotrebno mijenja intenziteta glasa konfuzni izriaji

Neprimjerene reakcije odgojitelja

ne usmjerava pogled na djecu uzroke neuspjeha u radu sa slikovnicom trai iskljuivo u djeci obraa se samo jezino najrazvijenijem djetetu,a zanemaruje ostalu djecu monotono ponavlja isti postupak ili pitanja

2.1.2. Uloga majkeNinio ( 1980) u svojem istraivanju dijade majka- dijete od 8-18 mj.) govori o majinim strategijama u komunikaciji s djecom pri zajednikom razgledavanju slikovnica . Klasificirao ih je u 3 zajednika stila: 1. stil izazivanja verbalne oznake rezultira produktivnim rjenikom 2. stil oznaavanja gestom (prstom )rezultira pasivnim rjenikom 3. stil ponavljanja majinog oznaavanja rezultira imitativnim rjenikom Izvor: Ninio,1980),prema B. Soo 1997, str. 14)

Uloga majke dijalog ( majka dijete) u razgledavanju slikovnica postaje dobar obrazac za uenje oznaavanja , fleksibilan je u prihvaanju razliitih naina djetetovih odgovora i visoko je repetitivan (Soo, B., 1997, str. 13.) Uloga majke (istraivanja): J. De Loacke, (1983, prema Soo, 1997) je utvrdila: pitanja majke upuena djetetu variraju u skladu s djetetovom dobi majke potiu djecu da ispravno odgovore, pitanja odraavaju djetetovo iskustvo.

Uloga majke-istraivanja Ostala istraivanja ( sa djecom od 19 do 23 mj.) pokazuju da majke su u uspostavljanju komunikacije s djetetom pokazivale individualne preferencije u koritenju 3 razliita postupka: - - postavljanje pitanja - - davanje relevantne informacije djetetu - - ili samo usmjeravanjem panje djeteta na sliku - Istraivanja takoer pokazuju da je itanje djeteta lutki (koju dri odrasla osoba)mogue ve od 22 do 25. mj. ivota djeteta ( Show.K., Nadhan, D., Perlman, R. 1985, prema Soo, 1997)

2.2. SLIKOVNICA PRVA DJETETOVA KNJIGAKnjiga/slikovnica je prvi masovni medij koji ve u najranijoj dobi djetetu postaje vjerni prijatelj: ona mu pomae da njegovo shvaanje svijeta bude to potpunije ona je veza izmeu svijeta i velike djeje radoznalosti to je tekst koji najee zamjenjuje rijei odraslih

Ima u poetku funkciju igrake nudi djeci odgovore na niz pitanja otvara djetetu sve putove prema knjievnosti i umjetnosti uope Kasnije Susret s pisanom rijei

Slikovnicasredstvo za: istraivanje osjetilima, manipuliranje predmetima -razvija finu motoriku (hvatanje, listanje) vjebe uoavanje oblika, veliine, slinosti i razlika objanjava stvarnost odvodi djecu u svijet mate

SLIKOVNICA

kao odgojno sredstvo pomae u: razvijanju djetetovog spoznajnog ivota, bogaenju njegova emocionalnog doivljavanja i izraavanja, razvoju govora, zadovoljavanju i izazivanju potreba za novim, nepoznatim, budi djeju matu i kreativnost pomae djetetu da spozna svijet oko sebe sa svim njegovim vrlinama i manama ( intelektualna funkcija slikovnice) unapreuje njegov cjelokupni razvoj

ukratko, SLIKOVNICA IMA:informacijsku odgojnu spoznajnu iskustvenu estetsku zabavnu ulogu

3. KADA JE NASTALA PRVA SLIKOVNICA?

Prvim slikovnicama smatraju se: ilustrirane biblije ili katekizmi za djecu, ilustrirane knjiice i poetnice te ilustrirana izdanja basni.

KADA JE NASTALA PRVA SLIKOVNICA?

Prva slikovnica pojavila se u 17. stoljeu, a njezin zaetnik je poznati teolog i pedagog Jan Amos Kamenski, objavivi 1685. godine knjigu ORBIS SENSUALIUM PISTUS. On je bio pobornik uenja "kroz igru" te je njegova prva, edukativna knjiga u slikama posluila kao uzor mnogim, bogato ilustriranim knjigama o prirodi, umjetnosti i drutvenom udoreu, a koje su sluile za odgoj i obrazovanje djece onog doba.

KADA JE NASTALA PRVA SLIKOVNICA?

Ipak, pravim ocem slikovnice Europljani smatraju weimarskog nakladnika Johana Bartucha koji je 1792. godine objavio izdanje SLIKOVNICE ZA DJECU sa 6.000 bakroreza. Slikovnicu je prodavao u kompletu, ali i pojedinano, da bi je uinio dostupnom djeci i roditeljima slabijeg imovinskog stanja. Smatrao je da je djeja slikovnica obvezan dio inventara djeje sobe poput krevetia, lutke ili drvenog stolia. Zalagao se da najranije pouavanje djeteta treba zapoeti preko slika. Izvor: iko, Helena: Dva stoljea slikovnice, str. 17. u: Kakva je knjiga slikovnica, Knjinice grada Zagreba, Zagreb,2000.

2.4. POJAVA prve SLIKOVNICE U HRVATSKOJ

Slikovnica u Hrvatskoj pojavljuje se u zamahu pedagoke djeje knjievnosti u 19. stoljeu. Najstarija sauvana slikovnica je Domae ivotinje za koju je tekst, prema slikama H. Lautemana, napisao Josip Milakovi, a objavljena je 1885. godine u Zagrebu. Prve laporello slikovnice pojavljuju se oko 1910. godine. Prvom kompletnom hrvatskom slikovnicom, izdanom u Zagrebu,1927.godine, u nakladi Higijenskog zavoda smatramo Djeju itanku o zdravlju, tekst je napisala Ivana BrliMaurani, a ilustracije izradio Vladimir Kirin.

POJAVA

prve SLIKOVNICE U HRVATSKOJ

Slikovnica je, umjesto kao autorsko djelo, esto shvaana kao anoniman proizvod poput ostalih igraaka namijenjenih djeci. Umjesto po obrascu ilustracije teksta, karakteristian u ostalim zemljama, u Hrvatskoj su slikovnice nastale po obrascu tekstualizacije slike. Izvor: Batini, tefka, Majhut, Berislav: Poeci slikovnice u Hrvatskoj, str. 23 24. u: Kakva je knjiga slikovnica, Knjinice grada Zagreba, Zagreb, 2000.

3. VRIJEDNOST SLIKE I TEKSTA U SLIKOVNICI

Iako je u slikovnici naglasak na likovnom ( tj. na slici ), ne smijemo zaboraviti na tekst. Slika i tekst moraju initi harmoninu cjelinu. Ukoliko mogu izolirano egzistirati kao kvalitetne umjetnike tvorevine, onda ine i kvalitetnu slikovnicu.

4. JEZIK U SLIKOVNICI

Mora sadravati sve odlike kvalitetnog knjievnog izraavanja. U slikovnici tekst treba biti jasan, jednostavan, DJECI RAZUMLJIV. Cilj teksta: da pojaa dojam slike ili da ju proiruje, a ne da ju tumai. Pomou slike, put ka tekstu je puno laki.

5. ILUSTRACIJA/SLIKA U SLIKOVNICI

Slika je vizualni medij , vanjsko ikoniko sredstvo, znak koji govori sam za sebe. U najranijoj dobi ona je svojevrstan medij za razvoj osjetljivosti primanja poruka iz vizualnog koda.

Slika Da bi dijete rane dobi moglo dekodirati sliku, potrebna mu je: - pomo, poticaj odrasle osobe - socijalno-emocionalna veza s odraslom osobom - prethodno upoznavanje konkretnih predmeta, osoba i pojava konkretnoj stvarnosti, - izvjesna mentalna zrelost-sposobnost stvaranja unutarnjeg ( psiholokog) modela stvarnosti (interiorizacija) - stvaranjem mentalnih slika dijete zamjenjuje konkretne stvari, predmete, operira njima na mentalnom planu ( oko 18 mj.)

SlikaSlika je dvodimenzionalni supstitut trodimenzionalne stvarnosti. Dijete ( oko 2. god.) e predmet na slici prepoznati ako je prikazan realistino, tj. ako odgovara njegovoj unutarnjoj mentalnoj slici koju je usvojilo neposrednim iskustvom u svojoj okolini (Bruner 1978, str. 5). Slika je tema komunikacije koju dijete uz pomo odrasle osobe prevodi u govorni kod, bez prethodne namjere uspostavljanja vizualne komunikacije. Verbalna komunikaciji o slici pridonosi razumijevanju vizualnog koda i deekodiranju poruka iz toga koda ( Soo, B. 1997, str. 10.)

Dobra ilustracija Dobra ilustracija ne namee svoj iskljuivi doivljaj, ve itatelju ostavlja prostora za vlastitu interpretaciju. Ona zahtjeva jednostavnost koja ostavlja mogunost asocijativnog poimanja i otvara prostor novom simbolikom uenju.

Dobra ilustracija

Slika predouje djetetu svijet u njegovom okruenju. Ona je najuvjerljiviji posrednik izmeu stvarnosti i djeteta. Ona je poticaj za dijalog izmeu lika i djeteta

Dobra ilustracijaIlustracija treba biti: primjerena djejoj dobi, izazivati vedar (adekvatan) ugoaj, skladnih/ harmoninih boja lako uoljivog izraaja, jasnih oblika s karakteristinim obiljejima Ona u sebi treba sadravati dinaminost pokreta i ritma.

Dobra ilustracija

Dobra ilustracija je ona koja svojom umjetnikom formom i produhovljenim pristupom, svijet mate pretvara u nove umjetnike realnosti koje dijete moe doivjeti s obzirom na svoje mogunosti.

5.1. POVEZANOST ILUSTRACIJE I TEKSTA

Svaka ilustracija bi trebala biti u harmoniji s tekstom i kao takvi initi jednu cjelinu. Posebnu ulogu u usklaivanju ilustracije i teksta ima oprema i svi grafiki efekti koji slikovnicu ini privlanom i lijepom. To je poseban zadatak koji od autora trai da nae pravu mjeru odnosa ilustracije i teksta.

6. VRSTE SLIKOVNICA- razliite podjelePostoje razne vrste slikovnica, a njihova podjela ovisi o tome s kojeg se aspekta analiziraju. 1. iste slikovnice ( bez teksta, tipa leporello). Slikovnice bez rijei, jednostavne, likovno jasne, bez suvinih detalja, ilustracije ili kolor fotografije, osnovne boje). Cilj: vizualno prikazati sadraje dj. okoline. 2. Slikovnice praene tekstom(jasan tekst, razumljiv, kvalitetna ilustracija i tekst!). 3. Slikovnice na prijelazu u knjigu ( bogato ilustrirani sadraji namijenjeni predkolskoj djeci). M. Roller Halaev ( 1978) Upoznavanje predkolske djece s okolinom, Zagreb, K, str. 55-62

1. iste slikovnice:Prilog br. 3 Dick Brun: Priaj

iste slikovnice tipa Leporello pr.2

2. Slikovnice praene tekstom- pr.1

2. Slikovnice praene tekstom pr. 2

2. Slikovnice praene tekstom Pr. 3

2. Slikovnice praene tekstom Pr.4 knjigaTrace Moroney: Kada sam sretan, 2006., Zagreb, Tehnika

3. SLIKOVNICE na PRIJELAZU U KNJIGU pr. 1

3. Slikovnice na prijelazu u knjigu s radnim zadacima- pr. 2

6. O sadraju slikovniceDa bi dijete jednoga dana postalo aktivni italac (koji voli knjigu, jer smisao svake knjige ostvaruje se itanjem), treba mu pruiti primjerene, vrijedne sadraje. Fond sadraja je bogat, opiran. Obuhvaa podruje narodne i umjetnike knjievnosti. Tim sadrajima u slikovnicama dijete upoznaje svijet, ljude i njihove osobine, borbu dobra i zla. Sadraji mogu govoriti o djeci i njihovim vrnjacima, mogu odvesti dijete u prolost i budunost

6. O sadraju slikovnicePredkolsko dijete voli dinamine sadraje, akciju, fantastine i nemogue situacije te aljive dogaaje. Navedenu grupu slikovnica ine slikovnice poetskog tipa te slikovnice spoznajnog tipa.IZVOR: Petrovi Soo, Biserka(1997), Dijete, odgajatelj i slikovnica, Alinea, Zagreb, str. 9.

6.1. SLIKOVNICE POETSKOG sadraja

pomau u razvoju i obogaivanju djetetove stvaralake mate, razvijaju njegov estetski ukus i etinost nose u sebi neko iskustvo i poruku. Neke slikovnice ovoga tipa su: slikovnice Dick Bruna, slikovnice Ivane Brli Maurani: uma Striborova, serija slikovnica o profesoru Baltazaru (slika br. 1)

6.2. SLIKOVNICE SPOZNAJNOG TIPA

Prvenstvena namjena ovih slikovnica je da djetetu prue spoznaje iz neposredne okoline iz drutvenog i prirodnog okruenja. upuuju u osnovne matematike pojmove, usvajanja preditakih vjetina i pisane rijei upoznaju djecu sa ivotinjama, biljkama, industrijskim proizvodima, te proizvodima tehnike kao i svim stvarima i pojavama iz blie i daljnje okoline (primjer : Slikoprie: eljke Horvat-Vukelja, namijenjene starijoj dobnoj skupini djece)

5.2. SLIKOVNICE S OBZIROM NA DOB DJETETAKod odabira slikovnica, odgojitelji i roditelji moraju voditi rauna o psihofizikim karakteristikama djeteta koje se razlikuju s obzirom na dob djeteta. Ako djetetu ponudimo slikovnicu koja nije namijenjena njegovom uzrastu, ono je nee razumjeti. Ova podjela slikovnica prema dobi djeteta je UVJETNA! Ovisi o individualnim sposobnostima i dotadanjim iskustvima djeteta u koritenju slikovnice!!

5.2.1. JASLIKA DOB DJETETA

DO DRUGE GODINE Slikovnica se najee definira kao knjiga slika namijenjena djeci u dobi kada jo nisu ovladala umijeem itanja. Jezik slika je primaran i univerzalan, za razliku od rijei i govora. Za najmlau dob prve slikovnice s kojima se dijete susree su bez teksta, one su sa slikama ili fotografijama preko cijele stranice. Najee se na svakoj stranici nalazi jedna slika predmeta ili bia iz neposredne okoline, igraka, biljka, ivotinja, odjevni predmeti i drugo. Ilustracije u njima imaju likovnu istou, istih su linija i boja, te moraju biti umjetniki vrijedna budui da se od najranije dobi formira estetski i likovni senzibilitet.

5.2.1. JASLIKA DOB DJETETA

DO DRUGE GODINE Prvim slikovnicama kao najjednostavnijim knjigama nisu potrebne rijei, moda tek pokoji pojam ili zgodan primjer igre jezikom izraen u ritmu i rimi. Prikladne su i one s pisanim rijeima koje imenuju pojedine predmete i bia na slikama. Opremljene su i oblikovane tako da omoguuju lako i uspjeno koritenje. Najee su od tvrdog kartona, plastike, tkanine i drugih materijala. Oblikovane su na granici izmeu knjige i igrake. Veliina mora odgovarati veliini djeje ruke.

Opirnije o prvoj, leporello slikovnici Prva slikovnica - laporello.je najee u obliku harmonike. Sastoji se od est do deset stranica koje se mogu rairiti i sklopiti, a svaka stranica je jedna likovna cjelina ilustrirana s obje strane. Ilustracije temama potiu dijete na govorno izraavanje pa stoga tekst nije poeljan. Potrebna je pomo odrasle osobe koja e dijete poticati i zajedno s njim sudjelovati u otkrivanju svijeta prve knjige.

Opirnije o prvoj, leporello slikovnici Usporedno s razvojem percepcije i opaanja, prve slike posluit e kao poticaj za razvoj govora. Oblik slikovnice je pogodan za djetetovu igru koja je dominantna aktivnost te dobi- dijete slikovnicu baca, opipava, kua, moi, obavija oko sebe, vue za sobom itd. Ostali oblici izrade slikovnice za najmlau dob ovise o sadraju slikovnice i inventivnosti proizvoaa ( nisu sve tipa leporello).

5.2.2. DJECA OD DRUGE DO TREE GODINE Izmeu druge i tree godine djetetu treba ponuditi slikovnice koje imaju oblik prave knjige, iako s tvrdim kartonskim listovima, zaobljenih uglova da se dijete ne ozlijedi najee su plastificirane da se mogu lako odravati Ove slikovnice imaju neto sloeniji sadraj. Mogu biti bez teksta ili s malo teksta i najee su ilustrirani prizori iz ivota djeteta: igra, umivanje, oblaenje, proslava roendana, posjet zubaru, lijeniku, briga za kunog ljubimca i slino.

5.2.2. DJECA OD DRUGE DO TREE GODINE One slikovnice pretpostavljaju vei stupanj govornih sposobnosti djeteta (oko tree godine.) Dijete e samo stvarati - fabulirati priu na temelju likovnog izraza. Smisao itanja slikovnice bit e estetski odgoj u najirem smislu te povezivanje slike s tekstom i obratno.

5.2.3. DJECA OD TREE DO PETE GODINE

Za navedenu starosnu dob djeteta ponudit emo slikovnice tankih papirnatih listova koje e ga postepeno uvoditi u tajnoviti svijet knjiga. Slikovnice su bogatije tekstom, on dobiva sve vee znaenje. este su slikovnice-prie koje na lijevoj strani sadre tekst (esto pisan u obliku stiha, da se rimuje), a na desnoj strani je ilustracija. (Primjer serija slikovnica Dick Bruna o zeici Miffi). U poetku je svaka reenica ilustrirana, a za veu dob, ilustracije dolaze nakon nekoliko reenica. Prikazuju radnju, vrijeme, nain i objekt radnje koji je prikazan na ilustraciji. Ilustracije mogu za ovu dob biti stilizirane, matovite.

5.2.3. DJECA OD TREE DO PETE GODINE

itanje slika priprema je djeteta za kasnije itanje, za njegovo obrazovanje. Zato se preporua odraslima da to vie s djecom gledaju i itaju slikovnice, zahtijevajui da dijete povremeno ispria priu iz slikovnice kako ono to eli.

5.2.4.DJECA OD PETE DO SEDME GODINE Sadraji koje djeca vole da im se itaju u ovoj dobi su iroki: ilustrirane prie/pripovijetke bajke basne znanstvene teme kratki putopisi djeje pjesmice ale zagonetke skrivalice.

-

5.2.4.DJECA OD PETE DO SEDME GODINE

Djeca vole koristiti slovarice koje imaju edukativan i obrazovni karakter. One slue usvajanju slova, a oblikovane su tako da je jedan pojam ilustriran jednom slikom predmeta ili ivih bia.

5.3. PROBLEMSKE SLIKOVNICE-posebna vrsta

Cilj:pribliiti svakodnevni, stvarni ivot iz djeje perspektive. Problemska slikovnica ne poznaje tabu teme. Niti jedna ivotna situacija nije toliko neugodna ili neobina, a da se o njoj ne bi moglo progovoriti rijeju ili slikom. Kod ovih slikovnica trebaju biti zastupljeni autori s odgovornou i kvalitetama umjetnika, pedagoga i terapeuta.

5.3.PROBLEMSKE SLIKOVNICE-posebna vrsta

Problemska slikovnica daje djetetu impulse za: - suoavanje s problemima, - traenja rjeenja te - kritiku prosudbu ponuenog rjeenja. Najee teme: - rastava roditelja, - rastanak od mame ili tate, - pomajka ili ouh, - smrt u obitelji, - potraga za prijateljima i ljubavi, - strah od usamljenosti neuzvraene ljubavi

5.3. PROBLEMSKE SLIKOVNICE-posebna vrsta

Nasilje nad djecom je u porastu (u svijetu i kod nas u Hrvatskoj) pa je tjelesno, mentalno i seksualno zlostavljanje djece nalo svoje mjesto u knjizi za najmlae. Obrada ovako osjetljivih tema trai krajnji oprez i promiljenost.

5.4. MULTIMEDIJALNA SLIKOVNICA

Svjedoci smo brzog razvoja tehnike i tehnologije kao i pojave raunala, najprije kao sredstva za rad, a zatim kao korisnog pomagala i igrake u obitelji i predkolskim ustanovama.

Temeljne metodike napomenene koristiti slikovnice koje su loe ilustrirane, imaju lo tekst. birati samo pedagoki vrijedne slikovnice (slika i tekst mogu samostalno stajati kao umjetniko djelo) Birati slikovnice kojima moemo ostvariti odreene odgojno-obrazovne i funkcionalne zadatke.

2. 2. Kako izraditi slikovnicu s djecom?VJEBE U djejem vrtiu uz mentora

3. Metodiko stvaralaki pristup prii

Stvaralaki pristup priiNapravi lutku uz pomo koje e se prikazati 1 lik ( ili vie) iz prie Priu koju si proitao/la pretvoriti u igrokaz Uiniti to zajedno s prijateljima i prikazati u sobi dnevnog boravka Napravi krialjku od 5 rijei koje si pronaao/la u knjizi( u godini prije polaska u kolu) Proitanu knjigu, opisati i objasniti zato im se svidjela

Stvaralaki pristup priiIzmisli drukiji zavretak prie i opii ga

Odgajatelj izdvaja nekoliko rijei iz prie i potie djecu da izmisle priu na zadane rijeiPodijeli priu u 4 dijela i izmisli naslov za svaki pojedini dio ( nakon toga crtanje svakog dijela) to bi radio/la nakon to je pria zavrila?

Stvaralaki pristup priiIzmisli TV reklamu kojom bi ovu knjigu/priu pokuao/la prodati u grupi. Prikai je, odglumi, izrecitiraj ili sl., Odgajatelj izdvaja nekoliko rijei iz prie te trai od djece da kau to one znae. Zapisati rijei koje su djeca rekla. Poslije im protumaiti to rijei iz prie znae. Podijeli priu u 4 dijela i izmisli naslov za svaki pojedini dio. Nacrtaj po jedan crte za svaki dio prie.

Stvaralaki pristup priiZamisli da si lik iz prie i reci to bi radio/la nakon to je pria zavrila? Zapii ili opii /nacrtaj koji je najsretniji, a koji najtuniji dio prie Ispii ili nabroji sve likove koji se spominju u prii, te ih poredaj abecednim redom. Zaokrui sve enske, muke i ivotinjske likove. Klasificiraj npr. u vreicu-haljinu sve enske likove, u vreicu- hlae sve muke likove.

Stvaralaki pristup priiU vreicu lava, dodaj sve likove ivotinja. Od likova koji se spominju u prii, navedi nekoliko rijei koje ga opisuju. Izreci rije suprotnog znaenja. Interpretiraj priu. Bi li se ovako neto moglo dogoditi tebi? Objasni zato?! Interpretiraj priu. to misli koji bi lik iz prie mogao biti tvoj prijatelj? Tko je lik iz prie koji ti nikako ne bi mogao biti prijatelj?

Stvaralaki pristup priiNacrtaj naslovnicu prie. Ispriaj dio koji ti je ostao u pamenju i objasni zato? Izaberi lik iz prie i razmisli o emu lik sanja( oiviti taj lik, dijete interpretira sebe)

Stvaralaki pristup priiIzaberi slikovnicu ili knjigu s mnogo sliica. Dobro pogledaj te sliice. Prije itanja ukratko reci o emu slikovnica govori. Zatim proitaj priu i usporedi je s priom iz slikovnice. Objasni po emu je slina, a po emu razliita? Izaberi neku asocijaciju na odreeni pojam-napr. lijepo/runo iz prie

Stvaralaki pristup priiIzaberi rijei suprotnih pojmova i sloi priu Premjesti rijei u reenici, dodaj i promijeni rijei (rijeju do prie) Izmisli priu na osnovu 3 zadane rijei Odgajatelj kopira omiljene djeje slikovnice i dodaje na foliju kako bi djeca gledala priu na projektoru (stvaralaki pristupa prii na navedene naine)

Stvaralaki pristup priiIspriaj priu koja ima isti naslov Izvuci rijei iz prie koja govori o nekoj radnji-glagol, i na temelju toga izmisli priu Od danih pridjeva, rijei koje neto opisuju, izmisli priu Dijete- u ulozi pisca, postavlja pitanja ostaloj djeci Provesti igre dramatizacije u kojima e djeca glumiti pisca, otii u knjinicu, posuditi knjigu

Stvaralaki pristup priiAnaliza mjesta radnje prie, gdje se sve to dogodilo, kako izgleda mjesto radnje Analiza vremena radnje, opisivanje onoga to se prije dogaalo, usporediti sa sadanjou, napr. to bi se dogodilo da danas ivi Palica.

Stvaralaki pristup priiNapraviti omotnicu (odgojitelj i djeca) i sve opise naina stvaralakog pristupa prii umetnuti u nju Razmisli da li se ova pria moe napraviti kao igrokaz, izmisli tekst, kostime Podijeliti djecu se u grupe i izvui 5 zanimljivosti iz prie te ih usporediti s drugom grupom (kao poticaj za novu priu) Od gline ili drugog materijala. napravi maketu prie

Stvaralaki pristup priiIzradi pano o prii Izmisliti poetak prie na naina da im prvo pokaemo ilustracije prie Proitati poetak prie, izmisliti neki drugi poetak prie Djecu potaknuti da ispriaju priu na nain da im prvo pokaemo slike iz prie/slikovnice,a onda od njih traimo da izmisle priu Izmiljeni lik iz prie, to bi rekao o itatelju, izmiljeni razgovor o sebi, povezati lik i dijete

Stvaralaki pristup priiMjesto radnje - nacrtati, i u obliku razglednice nekome poslati (napisati naziv prie, a ilustrator je dijete) Nacrtati lik iz prie i poslati nekome u obliku razglednice Izmisliti zagonetku o nekom liku iz prie, napr. JA SAM IVOTINJA IZ UME, ZLATOKOSA MI JE SLOMILA STOLI, TKO SAM JA? MEDO. Izaberi naj pozitivniji lik iz prie a zatim izmisli novu priu na osnovu tog lika

Stvaralaki pristup priiPronai prijatelja koji je posluao istu priu te mu postavi zanimljiva pitanja Navedi 2 najvanija dogaaja iz prie Stavi ilustracije iz neke knjige u kalendar, kako bi imali pregledan plan rada Iz prie koju smo proitali, izvui sve to moemo vidjeti, uti, pomirisati, dotaknuti, okusiti: npr. nacrtati miris cvijeta, okus slatkog voa i sl.

Stvaralaki pristup priiKazalite sjena: od kartona napraviti lik/ove, projicirati na zid ili platno, dramatizirati Izmisli nova imena glavnom liku Od odreenih imena likova u prii izvuci poetno slovo, pa od njih izmisli nova imena.

4. Metodiko stvaralaki pristup bajciBAJKA je pria o udesnom Uvodi dijete u udesni svijet najee poinje Bio jednom car ili kralj..., zavrava ...i ivjeli su sretno

4. Metodiki pristup bajcislian metodikom pristupu priiNakon proitane bajke potrebno je razgovarati s djecom, objasniti im situacije za koje pretpostavljamo da bi mogle izazvati neugodne emocije. Teiti pozitivnom cilju, odnosno, ukazati im na injenicu da dobro pobjeuje zlo.

5. Uloga knjievnih sadraja u razvoju pred-italakih vjetina(PREDITAKE VJETINE) razumijevanje ispriane prie, jednostavno prepriavanje razumijevanje funkcije itanja i pisanja te obiljeja teksta razumijevanje pretvaranja govora u tekst prepoznavanje glasova u rijei rastavljanje rijei na glasove i sastavljanje glasova u rije prepoznavanje slova abecede i povezivanje s glasovima razumijevanje zamjene slova glasovimaifriranje i deifriranje pisanje.

7. Uporaba radnih listia (Izvor: udinaObradovi: itanje prije kole)Prije rada s listovima obvezno proitajte cijeli prirunik itanje prije kole Aktivnosti i igre provoditi u svakodnevnom ivotu, uz toplinu i ljubav, alu i smijeh. ne smije biti ispitivanja, procjenjivanja, usporeivanja s drugima, izjava- pa to bi trebao znati, izrazi razoaranja, nestrpljenja. Tek kada je dijete razumjelo i ovladalo pojmovima kojima ste se bavili u svakodnevnom druenju, moe mu se dati radni list.

7. Uporaba radnih listiaRadni list je koristan ponajprije za privikavanje djeteta na kolske aktivnosti, a zahtjeva i razvija i samostalno promiljanje. Radni listovi su sastavljeni tako da djeci budu zanimljivi zbog vedrih sliica, a ispoetka su vrlo jednostavni kako ne bi izazvali doivljaj neuspjeha. Potiu djetetovu

U radu s radnim listiima: Poticati aktivnosti: promiljanje, izrezivanje, lijepljenje, crtanje, a ne pasivno bojenje ili kopiranje predloka. dobro je pohvaliti, ali ne dijete nego njegov uradak. treba razvijati zadovoljstvo djeteta i uivanje u radu i igri s radnim listiima.

8. Estetske komponente govora i komunikacije Vidjeti predavanja: Teorijske osnove metodike govorne komunikacije

9. Povezanost s drugim vrstama integriranog kurikuluma Vidjeti Programsku koncepciju PO

10. Potivanje razliitosti u govornoj komunikacijiStudentske prezentacije

ZakljuakOvo nisu recepti za rad, vana je kreativnost odgojiteljaVana je integracija sadraja govorne komunikacije s ostalim sadrajima Djecu ne poduavamo, nego potiemo na samostalno izraavanje Uvijek sluati djeje ideje! Podravati njihovu znatielju i potrebu za istraivanjem u govornom podruju.