Bajka , dijete , odrasli...

Suradnja stručnih suradnika i učitelja s roditeljma

Bajka – stvorena od riječi-BAJATI.Prvobitno značenje: čarati , vračati

govorenjem tajnstvenih riječi.Glagol bajati ima i i značenje:

pričati što zanimljivo radi pridobivanja, udvarati se ... A niz tih značenja daje dovoljno opravdanja

da se i moderna čudesna priča nazove –bajkom.

S pomoću bajke dijete savladava:

-narcisoidna razočarenja, -suparništvo s braćom i

sestrama,-stječe osjećaj osobne

vrijednosti,- prikazujući polaritet karaktera (

ili dobro ili zlo), dozvoljava djetetu da lako shvati razliku između njih i da treba odlučiti

tko želi da bude

Protivnici bajke iznose:- glavni nosioci zla (opasne maćehe i

vještice),- carevi i carice –apsolutističke

vladarske moći, -tamnice , vješala i nemilosrdnost

kao atributi te vlasti -protivnici bajki tvrde da bajka u djetetu budi nepotreban strah i

traume

Branitelji bajke :-suprotstavljaju se svim ovim negativnim utjecajima kroz

umjetničku vrijednost bajke ,-smatraju da okrutne postupke u bajci djeca ne doživljavaju realno,-djetetu je važno da je završetak

bajke dobar ,-bajke s čarolijama pružaju

jedinstveno viđenje ljudskog postojanja .... I sl.

Njemački pjesnik Schiller napisao je : “ Dublji smisao počiva u bajkama koje su mi pričali u djetinjstvu, no u istinama što sam ih stekao kroz

život!”Bajke prenose važne poruke

baveći se općeljudskim problemima, a pogotovo onim što zaokuplja um djeteta, te se obraćaju tek propupalom egu i

potiču njihov razvoj.

Bajka

Složit će se s braniteljima bajke svatko tko poznaje djecu i tko se ozbiljno pozabavio ovim problemom, jer takvome ne treba dokazivati da djeca doživljavaju bajku na sasvim drugačiji način nego odrasli:

maćehe , kraljevi, mučila, mistika i praznovjerje samo su – opća stilska sredsva.

Odgojna vrijednost bajke

RANO DJETINJSVO – nisu još spremna pratiti priču. Pred kraj te faze neka djeca vole priču, ali ih zainteresiraju samo poneki detalji. Ne shvaćaju cjelinu.

PREDŠKOLSKA DOB- shvaćaju priču kao cjelinu. Sposobna su pratiti kraće priče. U ovom periodu naročito vole bajke.

MLAĐA ŠKOLSKA DOB- u 1. i 2. razredu djeca se mogu koncentrirati i pratiti duže priče, koje sadržajem odgovaraju njihovom psihofizičkom razvoju. U 3. i 4. razredu sposobni su shvatiti i pratiti duže i složenije priče.

Razvoj djeteta s obzirom na bajku

Otkrivajući učenicima pravu istinsku ljepotu bajke učitelj razvija njihov estetski doživljaj, oduševljava ih za bolju bajku, ali i suzbija sve eventualne negativne utjecaje.

Učitelj mora poznavati bajku u širem rasponu, nadilazeći okvire grimovske i andersenovske bajke. Kako bi se izbjegle minimalističke negativnosti potrebno je poštivati samo dva pravila:

1. Izaberemo djetetu dobru i umjetnički vrijednu bajku . NAJBOLJE OD NAJBOLJEG!

2. Razovaramo s djecom o bajci i detaljno je pojašnjavamo.

Rana školska dob

Primjerom radionice “ Bajka, dijete, odrasli” pokazat ćemo kako se kroz igru i zabavu djeca mogu motivirati na čitanje bajki.

Voditelji : učitelji od 1. do 4. raz. i knjižničar Suradnici: pedagog, psiholog

Četiri faze projekta: 1. Obrada odabranih bajki po razredima 2. Predavanja i radionice za roditelje3. Sat lektire u knjižnici 4. Kviz i igraonice

Motiviranje učenika od 1.do 4. razreda za čitanje bajki

1.razred – Grimm, “ Mudri krojačić”Bajka se čita ili priča , ponekad i uz prezentaciju.

Nakon same čarolije riječi koristimo metodu razgovora da se otklone eventualni nesporazumi i svakako upozoriti dijete na

ona zrnca ljepote koje nije kadro samo otkriti.

2. Razred – Andersen , H.C. , “ Ružno pače”Bajka se čita kao lektirno štivo kod kuće. U školi se obrađuju

ulomci kao motivacija za čitanje cjelovite priče. Doživljajnim putem i čitanjem odrediti:

glavne i sporedne likove, postupke i osobine likova, približiti im osnovnu ideju priče kroz čitanje sa zadatkom odrediti poredak

slika ( kompoziciju) priče. Učenika drugog razreda postupno uvodimo u analizu književnog

lika vođenog učiteljevim pitanjima koja potiču na istraživački pristup.

Prva faza - obrada odabranih bajki po razredima

Učitelj kod obrade bajke u ovom obrazovnom razdoblju trebao bi utvrditi znanje o bajci , bogatiti usmeni izraz i jezik, a kroz razrađeni plan razjašnjavati nepoznate

elemente . Djeca sama kroz bajku, u ovoj dobi ,razvijaju smjerokaz u potrazi za smislom života.

4. razred – ANDERSEN, H.C, “Djevojčica sa žigicama”Učitelj bi trebao iskoristiti ovu socijalnu bajku, naravno,

ne mimoilazeći literarnu stranu, za razvijanje socijalnog osjećaja, za buđenje svijesti o nužnosti da se razvijamo kao duboko humana bića koja ne mogu

ravnodušno prolaziti pored tuđe nevolje.

3. razred-Colodi, Carlo “ Pinokio”

Gradacija obrade bajke od 1.do 4.

razreda

1.razred Čitanje i

prepričavanje

2.razred Upoznavanje s

fabulom i likovima

3. razred Objašnjavanje

čudesnog i tajni prirode

4.Razred Karakterizacija likova radi buđenja svijesti i razvoj pojedinca kao

humanog bića

Gradacija obrade bajke

Predavanja i radionice za roditelje odvijaju se u isto vrijeme, u dvije grupe:

Radionica Naslov: Bajka kao sredstvo komunikacije

roditelja i djetetaDob sudionika : roditelji učenika 1. razreda

Članovi grupe sjede u krugu i predstavljaju se. Svaki sudionik dobije pripremljeni list očekivanja s pitanjem “ŠTO OČEKUJETE OD OVOG SUSRETA?” koji popune bez prethodnih dogovora, potom ih zajednički prokomentiraju.

Druga faza – predavanja i radionice za roditelje

Objašnjavanje razloga rada u radionici Iznošenje stavova Rasprava Anketa : Što sam dobio/la ovim susretom?

Po završetku rada prve i druge grupe čitaju se i komentiraju anketna pitanja

Glavna aktivnost :

Naslov : Trebamo li i na koji način djeci čitati bajke ?

Mjesto rada : učionica u kojoj je postavljena izložba svih primjeraka bajki iz knjižnice,

plakati sa stručnim člancima o bajkama, a osnovna poruka plakata bila bi :

“BAJKE NISU STRAŠNIJE OD ŽIVOTA”

Predavanja za roditelje :

Voditelj upoznaje roditelje s ciljem susreta. Kao uvod u predavanje čita se članak

autorice Maje Flego “ Traži se pas čitač”. Komentiranje poruke članka: dijete od obitelji traži aktivnog sudionika u

zajedničkom čitanju i pričanju bajki.

Slijedi predavanje voditelja koji odgovara na 4 pitanja:

1. Što je bajka? 2. Trebamo li i na koji način čitati bajke? 3. Jesu li bajke pretjerano okrutne ? 4. Moderan pristup bajci kao sredstvu

komunikacije?

Po završetku rada prve i druge grupe sudionici komentiraju svoje anketne listiće :

Neki od odgovora su :

Što očekujete od ovog susreta? (radionica)

Malo diskusije vezano uz temu, Da naučimo nešto, Savjet o čitanju, Kako dijete privoliti na čitanje, Pomoć u odgoju djece ... i sl.

Zajednička aktivnost prve i druge grupe

Dobio sam objektivniju sliku o bajkama, Saznanje da premalo čitam djeci, Pravi pristup u komunikaciji s djecom, Da je bajka važna u odgoju djece, Moglo se puno toga naučiti iz predavanja i

radionice, Želja mi je i u buduće biti dio ovakvih

sastanaka na temu bajka-dijete, Bilo bi dobro da bude više ovakvih susreta i

sl.

Što sam dobio/la ovim susretom?( predavanje )

Predavanje utječe na stavove roditelja što pokazuju i njihovi odgovori.

Ostvarena očekivanja pokazuju da su rado prihvatili drugačiji pristup komunikcije na relaciji roditelj – dijete – škola kao i potrebu za edukacijom.

Roditeljima možemo ponuditi i knjige koje im mogu pomoći u savladavanju nekih teškoća.

Zaključak

Obrada bajke “ Trnoružica” primjerena učenicima 1. razreda

Usvajanje književno – teorijskih pojmova Kostimirani pripovjedač Učenje kroz igru

Vrijeme rada : jedan školski sat Mjesto rada : školska knjižnica

Treća faza – sat lektire u knjižnici

Kviz :

- Dvije grupe sastavljene od učenika 2. i 3. raz.

- Knjigopitalice su iz knjige “ Andersenove bajke i priče”

- Učenici četvrtih razreda su voditelji kviza - Nema pobjednika, svi dobivaju pohvalnice

za svoj trud i rad

Četvrta faza – kviz i igraonica

1. razred Igra “ Pomozimo Kayu osloboditi Gerdu”

2. razred Igra “ Izradimo novo ruho”

3. razred Igra “ Pantomimom do naslova bajke “

4. razred Učenici četvrtih razreda pomažu mlađim

kolegama u njihovim grupama

Igraonice :

Postoje mnogi načini da se bajka približi djetetu, da se roditelji približe školi, a da to ne bude samo šturo interpretiranje školskih lektira zadanih planom i programom.

I kao što ističe Ela Peroci:

“ Htjela bih mladim čitateljima dokazati da svaki njihov dan može biti lijep, da svatko među njima može doživjeti bajku. A djeca

su mi nebrojeno puta potvrdila da upravo to žele. “

... Ako bajke odražavaju temeljne uzroke života i ljudskih odnosa –

utoliko smo svi mi junaci bajke.”

Zajedno s bajkom dijete gradi spoznaju da život može biti lijep

Priredila : Silvana Bjelovučić,dipl.učitelj OŠ Marina Getaldića

Dubrovnik, travanj, 2012.

Hvala !