11
Metoda valentnih struktura (VB) Kekuléov opis benzena: Dvije rezonantne strukture! Zašto? Problem disupstituiranih benzena: X X X X X X X X X X Postoje samo 3 disupstituirana spoja! Stoga mora biti: ? dva različita spoja? = + Kekuléova slika benzena !

Metoda valentnih struktura ( VB )

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Metoda valentnih struktura ( VB ). Kekul é ov opis benzena: Dvije rezonantne strukture! Zašto?. dva različita spoja?. Problem disupstituiranih benzena:. ?. Postoje samo 3 disupstituirana spoja! Stoga mora biti:. Y = +. Kekul é ova slika benzena !. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Metoda valentnih struktura  ( VB )

Metoda valentnih struktura (VB)

•Kekuléov opis benzena:Dvije rezonantne strukture! Zašto?

Problem disupstituiranih benzena:

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

Postoje samo 3 disupstituirana spoja! Stoga mora biti:

?

dva različita spoja?

= + Kekuléova slika benzena !

Page 2: Metoda valentnih struktura  ( VB )

Metoda valentnih struktura (VB)

= + Kekuléova slika benzena !

Ostali opisi benzena

= + + Dewarov prikaz

=

Clausov prikaz, etc.

Gornji prikazi su bili odbačeni radi postojanja dugih veza kroz prostor!

Page 3: Metoda valentnih struktura  ( VB )

Metoda valentine struktura

Heitler i London

Primjer molekule vodika:

(jezgre atoma (protoni) A i B i elektroni 1 i 2!)

A

21

B

r

R

rA1rB2

rA2rB1

Rr

e

rr

eT

rr

eTH

BABA

11

4

11

4

11

0

2

220

2

2110

2

1

H1

(ovisi o elektronu 1)

Za R je V 0 ! Separacija varijabli!

H2

(ovisi o elektronu 2)

V(ovisi o oba elektrona)

Hamiltonijan sustava:

Page 4: Metoda valentnih struktura  ( VB )

U limesu R H1 i H2 su hamiltonijani vodikova atoma! Dva rješenja:

1=A(1)B(2) 2=A(2)B(1)

1sA 1sB

Postulira se da je to rješenje i za male udaljenosti!

1 i 2 daje: Edis=0.093 aJ

Edis=0.77 aJ (eksperiment)

Funkcije 1 i 2 nisu antisimetrizirane!

HL=1+2=A(1)B(2)+A(2)B(1)

prostorna komponenta! Spinska je antisimetrična (singlet!)

HL daje Edis=0.55 aJ; mnogo bolje slaganja!

Page 5: Metoda valentnih struktura  ( VB )

VB funkcije

)2,1()1()2()2()1(

12

12

AABAVBS

prostorna VB funkcija spinska komponenta (singlet)

)1()2()2()1(2

1)2,1(

Pokusna valna funkcija (nenormirana prostorna - vezna i nevezna):

)2()2()2()1( BABA

1

JQE

d

dHE

21)2()1()2()1( ddHQ BABACoulombski integral; Q > 0 destabilizirajući efekt!

21)2()1()2()1( ddHJ ABBA Integral izmjene; J < 0 daje 90% kemijske veze (energije)

221)2()1()2()1( SddABBA Ukupno prekrivanje

dS BA Prekrivanje orbitala A i B

Page 6: Metoda valentnih struktura  ( VB )

Višeelektronska stanja

a

b

c

d

)1()2()2()1(),2,1( babaabVB )1()2()2()1(),2,1( dsdc

cdVB

)3()4()4()3()1()2()2()1( dcdcbabaVB

Prostorna VB funkcija. Tu funkciju treba pomnožiti sa spinskim dijelom, antisimetrizirati i normirati!

To je samo jedna rezonantna struktura!

Page 7: Metoda valentnih struktura  ( VB )

Opčenito:

332211 cccVB

rezonantne strukture

332211 cccMO

Za razliku od:

atomske orbitale

Svaka rezonantna struktura sadrži sve čestice sustava! (e.g. Kod -elektronskog sustava benzena svaka rezonantna struktura sadrži 6 čestica)

Svaka AO sadrži samo jednu česticu!

Page 8: Metoda valentnih struktura  ( VB )

Neke rezonantne strukture benzena:

+_

+

_

Kekuléove RS Dewarove RS ionske strukture

kovalentne strukture

......

Benzen ima 175 rezonantnih struktura! To vodi na rješavanje 175175 matrice! Za razliku, Hückel kod benzena vodi na rješavanje 6 6 matrice! (ali kompletan CI zahtjeva puno više struktura!)

Kompletan CI (MO metoda) i kompletan VB (uključivanje svih rezonatnih struktura) daju isti rezultat! Ali kompletan račun je u praksi gotovo uvijek nemoguće provesti! U praksi VB i MO su različiti pristupi!

Radi ogromnog broja RS u VB pristupu često se uzimaju samo kovalentne strukture!

Page 9: Metoda valentnih struktura  ( VB )

Usporedba MO i VB kod molekule vodika

)2()2()1()1()2,1( babaMO aa s1bb s1

a bprostorna MO funkcija vodikove molekule (nenormirana)

)2()1()2()1()1()2()2()1()2,1( bbaababaMO

Ovo je VB ; čisti kovalentni doprinos Ovo je ion ; čisti ionski doprinos

MO=VB+ion

Page 10: Metoda valentnih struktura  ( VB )

MO=VB+ion

Opčenito:

MO valna funkcija je linearna kombinacija VB (kovalentne) funkcije i ionskih struktura (i obratno, VB valna funkcija je linearna kombinacija MO funkcije i ionskih struktura). VB funkcija je “čista” kovalentna bez ionskih doprinosa. Dok MO sadrži i kovalentne i ionske doprinose. VB podcjenjuje ionske doprinose (ne uzima ih u obzir) dok MO precjenjuje te doprinose!

Bolja valna funkcija: =VB+cion

Herzberg 1970: uzeo pokusnu funkciju = c1HL+c2ion+... i dobio slaganje od 3 u 105 teoretske i eksperimentalne energije disocijacije molekule H2!

c2 daje ionski karakter tog stanja!

Page 11: Metoda valentnih struktura  ( VB )

PitanjaVB metoda

• Kako je Kekulé predstavio molekulu benzena? Zašto?

• Koja su bila druga predložena rješenja za tu molekulu? Zašto nisu bila prihvaćena?

• Objasnite osnovnu ideju VB pristupa na primjeru H2 molekule!

• Kako izgleda potpuna normirana dvoelektronska VB valna funkcija?

• Koje su energije vezne i nevezne dvoelektronske VB funkcije?

•Koji doprinos stabilizira VB vezu?

•Kako izgleda višeelektronska VB valna funkcija (jedna rezonantna struktura)?

•Kako se u VB slici prikazuje osnovno -elektronsko stanje molekule benzena? Molekule vodika? Koje strukture doprinose tome stanju?

•Usporedite VB i MO pristup!

•Što bi dobili kada bi u MO CI pristupu uzeli u obzir sve moguće konfiguracije i u VB pristupu uzeli u obzir sve moguće kovalentne i sve moguće ionske strukture?