Upload
ivana-sterioska
View
177
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
NEKOI POVA@NI METODI ZA OBUKA I RAZVOJ NA PERSONALOT KAKO FAKTOR ZA PODOBRUVAWE NA
RABOTEWETO VO TURISTI^KOTO PRETPRIJATIE
1. Voved
So svojata dominantna uloga vo kreiraweto na turisti~kiot proizvod,
~ove~kiot faktor ima re{ava~ka uloga vo raboteweto na turisti~koto
pretprijatie. Iskoristuvaj}i gi sopstvenite sposobnosti, postoe~kite
kapaciteti i prirodnite vrednosti na turisti~koto mesto, planot na
turisti~kite rabotnici, kreiraweto i dizajniraweto turisti~ka ponuda, tie go
sozdavaat i go kontroliraat kvalitetot na turisti~kite uslugi, upravuvaat so
rabotniot proces, donesuvaat odluki. Kvalitetot i produktivnosta od svoeto
rabotewe, kako i ekonomskite pridobivki {to }e se steknat, zavisat od
ve{tinite i sposobnostite na vrabotenite. Ova osobeno se odnesuva na
turisti~kiot personal od poniskoto nivo na organizaciskata struktura na
pretprijatieto, zatoa {to tokmu tie se vrabotenite koi naj~esto doa|aat vo
direkten kontakt so gostite.
Misleweto deka steknatoto formalno obrazovanie i prakti~noto
iskustvo na poedincite se dovolni za kvalitetno izvr{uvawe na rabotnite
zada~i preovladuvalo dosta dolgo vo sferata na turisti~kata industrija. Ne
bile sogledani potrebata i va`nosta od obukata na personalot. Vakvata
pretpostavka go doveduva pod somnevawe kvalitetot na ponudenite
uslugi, imixot na turisti~koto pretprijatie i negovata vklu~enost vo me|
unarodnoto turisti~ko rabotewe.
Potrebata od anga`irawe kompetentni vraboteni za adekvatnite rabotni
mesta i nivnata postojana obuka i podobruvaweto na nivnite ve{tini i
znaewa denes stanuva s# porelevatno. Sistemot na obuka ovozmo`uva
sekoj od vrabotenite da gi podobri rezultatite od rabotata, no i da gi
podobri delovnata efikasnost i efektivnost na pretprijatieto vo celost.
Obukata na vrabotenite im ovozmo`uva da gi podobrat svoite ve{tini, {to
pak od druga strana, im dava samopo~it, zadovolstvo i samodoverba vo
izvr{uvaweto na rabotnite zada~i. Obukata se vr{i so pomo{ na razni
metodi i principi koi mo`e vo celost da se primenat vo turisti~kata
industrija.
2. Potrebata od obuka vo turisti~kite pretprijatija
Obukata e proces pri koj vrabotenite vo turisti~koto pretprijatie se
obu~uvaat za izvr{uvawe na svoite rabotni zada~i. Taa se sostoi od razni
postapki i aktivnosti koi go pottiknuvaat potencijalot i razvojot na novi
kvaliteti na vrabotenite. Primenuvaweto na raznite tehniki i sredstva na
vrabotenite im ovozmo`uva da se steknat so novi rabotni znaewa i
potrebni ve{tini, a istovremeno vliaje vrz nivnite stavovi i odnesuvawe vo
procesot na sozdavawe i proda`ba na turisti~kite uslugi. Obukata
doveduva do zgolemuvawe na individualnata produktivnost na sekoj
turisti~ki rabotnik. Obukata na personalot vo turisti~kite pretprijatija
zna~i investirawe vo poedinci i ima zada~a na su{tinsko pra{awe za
uspe{noto delovno funkcionirawe.
Dolgo vreme se smetalo deka samata rabota gi u~i vrabotenite kako
da rabotat i da se odnesuvaat vo 'proizvodstvoto' na turisti~kite
pretprijatija.
Razvojot na turisti~kata industrija vo sega{nite uslovi na globalozacija
na pazarot i borbata so silnata konkurencija ja nametnuvaat potrebata od
neprekinat proces na obuka na personalot vo turisti~kite pretprijatija.
Obukata ja prezema ulogata za podobruvawe na rabotnite sposobnosi, a
od vrabotenite se bara da postignuvaat sovr{enstvo vo izvr{uvaweto na
svoite zada~i.
Procesot na obuka go opfa}a kako tehni~kiot personal koj {to gi
'sozdava' turisti~kite uslugi, taka i menaxerite na site organizaciski nivoa.
Koga stanuva zbor za obuka na tehni~kiot personal, toga{ se upotrebuva
terminot obuka. Obukata pak na menaxerite i doveduvaweto na nivnite
ve{tini do profesionalno nivo se narekuva razvoj na personalot.
Potrebata od obuka i razvoj na personalot vo sovremenata turisti~kata
industrija, smeta Miller so sorabotnicite (1998), se javuva kako rezultat na:
- razvojot na naukata, tehni~kiot i tehnolo{kiot napredok i nivnata
primena vo turizmot i ugostitelstvoto;
- promena na drugi segmenti od opkru`uvaweto;
- promenata na o~ekuvawata na turistite i potencijalnite turisti;
- pojavata na novi turisti~ki uslugi na pazarot;
2
- promenata na vidot i dizajnot na materijalnite elementi na turisti~kiot
proizvod;
- promenata na sistemot na menaxment/upravuvawe;
- potrebata od podobruvawe na kvalitetot na sega{nite uslugi;
- potrebata pretprijatieto da se razlikuva od konkurencijata;
- ponudata na rabotna raka na pazarot vo soglasnost so kvalifikaciite;
- sostojbata na vnatre{nite vraboteni, kako {to se nivniot broj i
struktura;
- sozdavaweto na sistem na vrednosti vo sklop na pretprijatieto i
obvrskite za razvoj na ~ove~kite resursi;
Imaj}i gi vo predvid obukata i razvojot na personalot vo turizmot,
obukata treba da se vr{i za:
1. novoanga`iranite vraboteni, osmislena kako orientacija i instrukcii;
2. za postojniot personal, osmislena kako povtorena obuka, t.e.
preobuka (prekvalifikacija).
3. Nekoi pova`ni metodi na obuka i tehniki za razvoj na personalot vo turisti~kite pretprijatija
Procesot na u~ewe pretstavuva su{tina na obukata kako oblik na
komunikacija pome|u trenerot/obu~uva~ot i treniranoto/obu~uvanoto
lice. Postojat razni na~ini za uspe{no sproveduvawe na vakvata
komunikacija. Vrskata pome|u teorijata i praksata ima razvieno mnogu
metodi i tehniki za obuka na personalot. Nekoi od niv na{le soodvetna
primena vo turisti~kite pretprijatija. Spored nekoi avtori (Cole, 1998; Dessler,
1994; Miller so sorabotnicite, 1998), razvieni se tehniki za obuka na
tehni~kiot personal, kako i tehniki za obuka i razvoj na menaxerite. Nekoi
avtori (Graham, 1994) tehnikite gi tretiraat vo zavisnost od nivnata
primena, t.e. dali tie se nameneti za steknuvawe stavovi/naviki, znaewa ili
ve{tini. Obukata mo`e da se sprovede na samoto mesto ili pak nadvor od
nego. Poa|aj}i od ovie razli~ni kriteriumi za klasifikacija na metodite i
tehnikite za obuka i razvoj na vrabotenite mo`at da se izdvojat pove}e
metodi i tehniki koi imaat najgolemo zna~ewe za obu~uvawe i razvoj na
personalot vo turisti~kata industrija. Tie se prezentirani na tabelata koja
sledi:
3
Metodi za obuka na rabotnoto mesto Metodi za obuka nadvor od rabotnoto mesto
Obuka na tehni~ki personal
Obuka na menaxeri
Obuka na tehni~ki personal
Obuka na menaxeri
Sta
vovi/
Navik
i
1. Metod na obuka so 'priklu~uvawe' na obu~uvanoto lice kon postar rabotnik so soodvetni stavo-vi/ naviki i kvali-teti za da vlijae na ostanatite da gi prifatat negovite stavovi/naviki
1. Metod na obuka na menaxer so zamena
2. Metod na li~en asistent
1. Tehniki na vodewe diskusii vo vrska so teoretski slu~ai so cel da se naglasat potrebnite stavovi/ naviki
2. Metod na T-grupi za ispituvawe na odnesuvaweto na obu~uvanite lica
1. Metdo na T-grupi2. Metod na igrawe
ulogi3. Metod na obuka
so kreirawe model na odnesuvawe
4
Ve{
tin
i1. Metod na obuka
so instrukcii za rabota, koj gi gi poka`uva posledovatlenite postapki potrebni za sproveduvawe na dadena operacija
2. Metod na posebna zada~a, koj ovozmo-`uva steknuvawe ve{tini i pogolemo iskustvo za spravu-vawe so tekovnite problemi
1. Rotiraweto na rabotnto mesto e menaxerska tehnika za pro{iruvawe na menaxerskite iskustva i ve{tini
2. Metod na odbori so pomlad personal, namenet za obuka na mlafi menaxeri od sredno nivo preku davawe predlozi za kreirawe na delovnata politika na pretprijatieto.
3. Metod na akciono u~ewe za obuka na poedinci preku podgotvuvawe proekti
1. Metod na otkrivae na osnovnite rabotni principi i pravilni metodi za nivno sproveduvawe.
2. Metod na ve`bawe i povtoruvawe. Se primenuva za aktivnosti za koi {to e potrebna sovr{enost vo rabotata.
3. Metod na obuka so simulirawe
4. Audio-vizuelni tehniki na obuka
1. Metod na prou~uvawe na slu~aj za obuka na menaxeri koi davaat individualni dija-gnozi i analizi na daden problem na organizacijata
2. Tehnika na menaxer-ski igri, pri {to menaxerskite timo-vi donesuvaat odlu-ki i zaklu~oci vo konkurentsko okru-`uvawe, so smiluli-rawe na vistinski pretprijatija.
3. Metod 'na gotovo', kade od obu~uvanoto lice se bara pravino da reagira so doku-mentite {to mu se dostaveni po slu~aen izbor.
Zn
aew
a
1. Metod na demonstrirawe i prezentirawe, prosleden so simulirawe na aktivnostite na obu~uva~ot od strana na u~esnicite
1. Pristap na obuka so zamena (coaching/ understudy) kako metod na obuka na siot menaxerski tim
2. Metod na avto-instrukcii
1. Metod na formalno predavawe
2. Poseta na drugi organizacii i firmi so koi vo idnina }e se komunicira.
3. Metod na programi-rano u~ewe
4. Obuka zasnovana vrz elektronskite medi-umi (multimedijalna obuka)
1. Programi vo kore-lacija so univerzi-teti, koi vklu~uvaat aktivnosti za podobruvawe na menaxerskite znae-wa od oblasta na li-derstvoto, planira-weto, naxorot i t.n.
2. Nadvore{ni semi-nari i kursevi od razni menaxerski oblasti
Tabela 1. Metodi i tehniki na obuka koi se koristat za personalot na turisti~koto pretprijatie
(Izvor: Sopstvena ilustracija na avtorot)
Obukata na rabotnoto mesto se vr{i so pomo{ na postojana upotreba
na postoe~kite instrumenti, dokumentacija i materijal na rabotnite mesta,
bez razlika na toa dali se sproveduva obuka ili ne. Taa se primenuva za
poedinci i mali grupi na obu~uvani lica. Za razlika od niv, metodite {to se
primenuvaat za obuka na personalot nadvor od rabotnoto mesto koristat
posebni poednostaveni alati i instrumenti, dodeka pak samata obuka se
5
sproveduva vo drugi rabotni prostorii, centri za obuka ili univerziteti. Ovie
metodi postignuvaat najgolem efekt koga se koristat za sredni ili golemi
grupi.
Metodot nare~en coaching/understudy (obu~uvawe/zamena) se koristi
kako za tehni~kiot personal, taka i za menaxerskiot kadar. Toj se smeta
za obuka na rabotnoto mesto. Kako {to e prika`ano na tabelata, ovoj
metod ima {iroka primena so cel da im ovozmo`i na obu~uvanite lica da
gi postignat potrebnite znaewa i stavovi/naviki za sozdavawe atraktiven
viskokvaliteten turisti~ki proizvod. Metodot na zamena se izveduva od
strana na iskusen rabotnik ili pretpostaven so li~ni kvaliteti, ve{tini i
adekvatni stavovi/naviki.
Metodot obuka so instrukcii (training with instructions) vo tekot na rabotata
namenete e za obuka na tehni~kiot eprsonal so cel da se zajaknat nivnite
tehni~ki ve{tini. Obu~uvanite lica se obu~uvaat za da gi arzberat
strukturata i redosledot na postapki koi treba da se izvr{at pri
sproveduvawe na rabotnite operacii. Ovoj metod dava erdosleden spisok
za obuka na obu~uvanite lica.
Metodot nare~en posebni zada~i e mnogu sli~en na prethodniot. Toj
go obu~uva davatelite na uslugi za neophodnite ve{tini za re{avawe na
tekovnite problemi.
So cel da se steknat so sovremeni tehni~ki znaewa, turisti~kite
rabotnici se obu~uvaat so takanare~eniot metod na demonstrirawe i
prezentirawe. Ovoj metod ima osobena uloga i va`nost za obukata na
davatelite na turisti~kite uslugi i pretstavuva edinstven na~in
obu~uvanite lica da gi razberat specifi~nite zada~i i nivniot
u~inok/rabotewe vo oblasta na ugostitelstvoto. Obukata se vr{i od strana
na obu~uva~ koj dava objasnuvawa so pomo{ na prezentirawe i
demonstrirawe, kako i so rabotni instrukcii. Ovoj metodolo{ki pristap kon
obukata ovozmo`uva brza, direktna, evtina i dvonaso~na komunikacija
pome|u obu~uva~ot i obu~uvanoto lice. Obu~uvanite lica imaat mo`nost
da gi povtoruvaat te{kite operacii i da postavuvaat pra{awa s# dodeka
ne postignat visoko nivo na znaewe. Ovoj metod vospostavuva bliski,
prijatelski odnosi za vreme na procesot na obuka, a pokraj toa na
obu~uvanite lica im dava mo`nost da u~estvuvaat vo otklonuvawe na
eventualnite gre{ki. Po zavr{uvawe na instrukciite, obu~uva~ot
poka`uva interes za znaeweto {to go steknalo obu~uvanoto lice, koj se
izrazuva preku postavuvawe pra{awa.
6
Bidej}i stavovite/navikite na vrabotenite te{ko se menuvaat za kratok
vremenski period, zatoa se koristat diskusiite kako tehnika kade grupi na
obu~uvani lica mo`e i treba da u~estvuvaat vo analizirawe na odredeni
teoretski, zamisleni slu~ai. Cel na vakvata studija e da gi naglasi
relevantnite stavovi/naviki {to treba da preovladuvat vo tekot na
rabotata. Treba da se ima vo predvid deka teoretskite slu~ai, poradi
svojata zamislena uloga, ~esto ne predizvikuvaat emocionalen
odgovor/reakcija. Teoretskite slu~ai obi~no se podgotvuvaat zemaj}i gi
vo predvid problemite so koi se soo~uvaat obu~uvanite lica.
Metodot na T-grupi vlijae vrz stavovite/navikite i odnesuvaweto na
tehni~kiot i menaxerskiot kadar. Graham (1944) veli deka "Obukata se
sproveduva vo grupi od 12 u~esnici i e naso~ena kon aktuelizirawe,
preku diskusii i analiza, na odnesuvaweto na u~esnicite vo grupata".
Celta na ovoj metod e da otkrie {to mislat grupite za sekoj poedinec, kako
i da se naglasi va`nosta {to ja ima odnesuvaweto na sekoj poedinec vo
grupnite procesi.
Vo ramkite na metodite {to se upotrebuvaat za podobruvawe na
ve{tinite na tehni~kiot personal, posebna uloga i va`nost mu se pridava
na metodot na otkrivawe, koj nao|a osobena uspe{na primena vo
procesot na pre-obuka (prekvalifikacija) na vrabotenite. Negovata su{tina
se sostoi vo otkrivawe na osnovnite rabotni principi i metodite za efikasno
izvr{uvawe od strana na obu~uva~ot. Treba da se naglasi pasivnata
uloga {to ja ima obu~uva~ot so ovoj metod. Toj dava mnogu ograni~eni
instrukcii i ostava prostor samite u~esnici da izvlekuvaat zaklu~oci za
postavenite pra{awa.
Simulacijata pretstavuva metod na obuka pri {to se simulira rabotata
ili problemot {to obu~uvanite lica da treba go re{at. Tie koristat materijali
i dokumenti koi {to se identi~ni i prestavuvaat zamena za tie {to treba da
se upotrebat pri vistinskoto rabotewe, t.e situacija. Ovoj metod go
simulira rabotnoto mesto i zatoa, spored Graham (1994), toj se smeta za
metod koj:
- ovozmo`uva pomali tro{oci vo sporedba so situaciite od vistinskoto
rabotewe,
- ovozmo`uva bezbednost vo rabotata za aktivnosti {to se izvr{uvaat
vo rizi~ni situacii,
- ovozmo`uva poefikasna obuka i u~ewe zatoa {to u~esnicite mo`e
naporedno da ja sledat obukata,
7
Audio i video tehnikata mo`e da bide dosta dobra tehnika za
sproveduvawe na obuka na turisti~kite rabotnici. Johnson (1998) smeta
deka tie se od zna~itelna va`nost:
- koga treba da se prika`e na~inot na izvr{uvawe na dadena
operacija i ima potreba od pove}ekratno povtoruvawe na postapkata pred
grupata u~esnici,
- koga se objasnuvaat operaciite i situaciite {to mo`e da se
demonstriraat bilo na klasi~ni predavawa ili pak na rabotnoto mesto,
- koga se sproveduva obuka na nivo na po{irokata teritorija, t.e.
grupa obu~uva~i.
Vo sovremeni uslovi, na{iroko primenuvana tehnika pretstavuva 'tele-
obukata', kade obu~uva~ot koristi demonstracii, instrukcii, ili pak
objasnuva preku vnatre{na TV mre`a. Taa naj~esto se primenuva pri
obuka na personal od ugostitelstvoto vo hotelski sinxiri, ili pak za obuka
na turisti~ki personal vo drugi organizaciski oblici koi vo svojata
organizaciska struktura imaat izolirani edinici.
Od metodite koi se navedeni vo tabelata preku koi tehni~kiot kadar se
zdobiva so znaewe, posebno vnimanie }e mu se posveti na metodot na
predavawe, programirano u~ewe i obuka preku elektronskite mediumi.
Formalnata nastava pretstavuva mo`nost za obuka na personalot i ja ima
prednosta na steknuvawe znaewe na lesen i ednostaven na~in za
pogolema grupa u~esnici. Se iskoristuvaat efektite {to mo`e da gi
obezbedi komunikacijata preku govorot, a pred s#, mo`nosta za
privlekuvawe na vnimanieto i interesot na u~esnicite. Nastavata mo`e da
se organizira vo ili nadvor od pretprijatieto, vo centri za obuka ili
univerziteti.
Programiranoto u~ewe e metod za poedine~no steknuvawe na
znaewa. Rabotnata zada~a se deli na nekolku posledovatelni operacii.
Obu~uvanoto lice gi u~i operaciite na toj na~in {to po izu~uvawe na
prvata operacija, preo|a na slednata. Instrukciite mo`e da se vr{at preku
nastavni knigi, nastavni ma{ini (disketi, slajdovi so sliki) ili preku
kompjuter. Po zavr{uvawe na u~eweto, obu~uva~ot postavuva pra{awa
za da go odredi stepenot na znaewe na obu~uvanite lica. Ovoj metod na
obu~uvanite lica im ovozmo`uva da se vklu~at vo diskusija so
obu~uva~ot.
Dessler (1994) naveduva deka multimedijalnata obuka gi opfa}a slednite
oblici:
8
- obuka preki Internet mre`ata koja dava neograni~eni informacii od
oblasta na ugostitelstvoto i turizmot,
- interaktivna kompjuterka obuka zasnovana vrz softverski paketi za
kompjuter. Vakvite paketi se sostojat od brojni ve`bi za samoispituvawe i
vospostavuvawe neprekinata interakcija pome|u u~esnicite i programata,
- obuka preku audio kaseti, video kaseti i CD-a. Ovaa tehnika za
obuka zasnovana e vrz setilata za sluh i/ili vid i vrz tridomenzionalna
prezentacija na aktivnostite i situaciite. Taa ovozmo`uva povtoruvawe,
prekinuvawe ili usporeno prika`uvawe na aktivnostite, so cel da se stavi
akcent vrz kriti~nite to~ki.
Me|u pointeresnite metodi {to se primenuvaat za obuka na
menaxerskiot kadar koi tuka }e se opfat spa|aat slednite:
Metodot na li~en asistent, koj {to se koristi za razvivawe na
stavovite/navikite na menaxerite od najvisokoto nivo. Toj se zasnova vrz
anga`iraweto instruktor - asistent za obuka na idnite menaxeri od
najvisokoto nivo.
Metodot na avto-instrukcii na u~esnicite im dava programa so zada~i
koja {to gi vodi niz pretprijateito, a od niv se bara da gi obezbedat
potrebnite informacii, bez razlika dali }e se dobijat preku menaxerite ili
pak od dokumentacijata. U~esnicite im davaat periodi~ni izve{tai za
rabotata na obu~uva~ite.
Metodot na akcisko u~ewe se koristi za obuka na menaxerite od
srednoto nivo. Vo tekot na rabotnoto vreme menaxerot podgotvuva
proekti za dadeni aktivnosti, kade {to go analizira problemot, gi formulira
alternativnite re{anija, go sproveduva re{enieto i gi sledi postignatite
rezultati.
Rotiraweto na rabotnite mesta e edna od tehnikite koi se koristat za
podobruvawe na konceptualnite ve{tini, na upravuvaweto so ~ove~kite
resursi i na podobruvaweto na tehni~kite ve{tini na novovrabotenite
mladi menaxeri. U~esnicite gi rotiraat svoite rabotni mesta so cel da se
zapoznaat so problemite so koi se soo~uvaat nivnite kolegi. Intenzitetot i
vremetraeweto na sekoe rotirawe zavisat od uslovite koi postojat vo
pretprijatieto i od brzinata na u~ewe na u~esnicite.
Tehnikata nare~ena menaxerski igri e osobeno interesna i privle~na
za podobruvawe na menaxerskite ve{tini, koja se sproveduva preku
organiziran natprevar na menaxerski timovi sostaveni od 5-6 menaxeri.
Vakvite timovi se natprevaruvaat vo donesuvawe odluki i vo rakovodewe
so realni, no kompjuterski simulirani, firmi na simuliran pazar.
9
Metodot na prou~uvawe na slu~aj zasnovan e vrz daden organizaciski
problem koj {to nezavisno se analizira od strana na u~esnicite, koi
donesuvaat i svoi sopstveni odluki. U~esnikot ja izlaga svojata odluka
pred ostanatite u~esnici, koi isto taka gi ka`uvaat svoite odluki. So
sporeduvawe na predlozite i gledi{tata vo vrska so tekovnite problemi se
zgolemuvaat ve{tinite i iskustvata za donesuvawe odluki na u~esnicite.
Kreiraweto model na odnesuvawe pretstavuva tehnika za obuka na
odnesuvaweto i stavovite na menaxerite koja {to obi~no se primenuva za
pretpostavenite i za menaxerite od sredno nivo. Na menaxerite im se
dava soodvetna menaxerska tehnika i od niv se bara da donesuvaat
odluki za dadena simulirana situacija. Sekoja pravilno donesena odluka se
poddr`uva od strana na obu~uva~ot. Menaxerot {to }e donese pravilna
odluka se pottiknuva/ohrabruva da gi primeni steknatite ve{tini vo
praksa.
Pri izborot na eden ili pove}e metodi na obuka vo predvid se zemeni
nekolku kriteriumi. Cole (1998) gi zema vo predvid slednite kriteriumi:
- vidot na potrebna obuka;
- postavenite celi so procesot na obuka;
- brojot na u~esnici {to treba da se obu~at;
- brojot na obu~uva~i {to se na raspolagawe za vreme na obukata;
- vremeto za obuka {to e na raspolagawe, i
- buxetot {to e na raspolagawe.
4.Sostojbat so treniraweto i razvojot na menaxerite vo hotelskata
industrija vo Ohrid
Hotelskata industrija pretstavuva najgolemiot i najzna~ajniot del na
turisti~kata industrija. Vo nea se sozdava i tro{i osnovniot turisti~ki
proizvod so~inet od uslugi za smestuvawe, ishrana i kompleks na
vonpansionski uslugi. Kolku ovoj proizvod }e bide interesen za doma{nite
i stranskite turisti zavisi najmnogu od ume{nosta na menaxerite da
izberat atraktivni i kvalitetni uslugi, da sozdavaat klima me|u vrabotenite
tie uslugi najdobro da se sozdavaat, so {to vo hotelot }e se razviva i
odr`uva atmosfera na gostoprimstvo i qubeznost kako osnovni faktori za
zadovolstvo na gostite. Zaradi toa, vo turisti~kata industrija, a osobeno
vo hotelierstvoto se javuva kako nu`nost da se usovr{uvaat i razvivaat
sposobnostite na menaxerite.
10
Za potrebata na sogleduvaweto na sostojbata vo vrska so treniraweto i
razvojot na menaxerite vo industrijata na hotelskiot biznis vo Ohrid
sprovedovme istra`uvawe koe se sostoi vo ispra}awe na anketni listovi do
28 menaxeri vo hotelite na podra~jeto na Ohrid. Imaj}i ja vo predvid
potrebata i va`nosta na treniraweto i razvojot na menaxerskiot kadar za
koi prethodno stana zbor kako i nekoi od pova`nite metodi i tehniki za
razvoj na menaxerite vo hotelskite pretprijatija koi isto taka prethodno
bea na kratko elaborirani, anketniot list koj be{e distribuiran do
menaxerite go ima{e sledniot oblik:
ANKETEN LIST
1. Naziv na firmata so koja rakovodite
_____________________________________________________________
2. Na koja menaxerska pozicija se nao|ate
a/. generalen menaxer
b/. funkcionalen menaxer
v/. menaxer na oddelenie
3. Kakov stepen na obrazovanie imate
a/. visoko obrazovanie
b/. viso obrazovanie
v/. sredno obrazovanie
4. Kakov vid na formalno obrazovanie ste steknale
a/. specijalizirano obrazovanie za menaxment vo turizmot i
ugostitelstvoto
b/. drugi op{testveni nauki
v/. prirodni nauki
5. Kakvo e va{eto mislewe za potrebata od usovr{uvawe na va{ite
11
menaxerski ve{tini
a/. usovr{uvawe e potrebno permanentno
b/. usovr{uvawe treba da se vr{i po potreba
v/. usovr{uvawe ne e potrebno
6. Kako se obezbeduva razvojot na kadrite vo va{eto pretprijatie
a/. se donesuva programa za razvoj i usovr{uvawe na kadri
b/. preku sledewe stru~na literatura
v/. po barawe na vrabotenite
g/. sekoj sam se gri`i za sopstveno usovr{uvawe
d/. nema takva potreba
7. Dali praktikuvate obuka na menaxerskiot kadar
a/. na rabotnoto mesto
b/. nadvor od rabotnoto mesto
8. Ako obukata se vr{i na rabotnoto mesto, dali primenuvate eden
od slednite metodi
a/. rotirawe na rabotnite mesta
b/. globalno rotirawe na rabotnite mesta i menaxmentot
v/. trenerski (podu~uva~ki) pristap
g/. mladi bordovi
d/. akciono u~ewe
g'/. drugi metodi
9. Ako se primenuvaat drugi metodi navedete nekoi od niv
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
10. Ako obukata se vr{i nadvor od rabotnoto mesto, dali
primenuvate eden od slednite metodi
12
a/. metod na u~ewe vrz osnova na analizirawe na slu~aj
b/. problemi {to treba da se izbegnat
v/. menaxment igri
g/. nadvore{ni seminari
d/. univerzitetski seminari
g'/. pridones na rabotodava~ot
e/. igrawe ulogi
z'/. oformuvawe na odnesuvaweto
z/. doma{ni razvojni centri
y/. drugi metodi
11. Ako se primenuvaat drugi metodi navedete nekoi od niv
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
Table 2
Anketen list
(Izvor: Sopstvena formulacija)
Vakvata sodr`ina na anketniot list treba da dade odgovor na
slednive pra{awa:
- Kakva e sostojbata vo odnos na prethodno steknatoto formalno
obrazovanie na postojniot menaxerski kadar a imaj}i ja vo predvid
pozicijata na koja se naoga menaxerot (generalen menaxer, funkcionalen
menaxer i menaxer na oddelenie) i stepenot i vidot na steknatoto
formalno obrazovanie;
- Misleweto na menaxerite za potrebata od usovr{uvawe vrz osnova
na problemite so koi se soo~uvaat t.e. vrz osnova na nivnoto prakti~no
iskustvo;
13
- Nacinot na koj se obezbeduva razvojot na kadrite vo industrjata na
hotelskiot biznis vo Ohrid;
- Dali se praktikuva obuka na menaxerskiot kadar na rabotnoto
mesto ili nadvor od rabotnoto mesto i metodite koi pri toa se praktikuvaat.
Vrz osnova na sprovedenoto istrazuvawe dobieni se slednite
rezultati:
Menaxers
ka
pozicija
Stepen na
obrazovanie
Vid na formalno obrazovanie Vkup
no
visok
o
vis
o
sred
no
specijali
zi-rano
Op{test
veni
nauki
prirodni
nauki
generale
n
menaxer
5 / / / 4 1 5
funkciona
len
menaxer
9 3 / / 10 2 12
menaxer
na
oddeleni
e
9 2 / / 11 / 11
Vkupno 23 5 / / 25 3 28
14
Table 3
Distribucija na ispitanite menaxeri spored menaxerskata pozicija,
stepenot na obrazovanie i vidot na formalnoto obrazovanie
(Izvor: Sopstveni Ispituvawa)
Podatocite vo prezentiraniot tabelaren prikaz pokazuvaat deka od 28
ispitani menaxeri 23 ili 82,14% imaat visoko obrazovanie, 5 ili 17,86%
imaat sredno obrazovanie i deka nitu eden od anketiranite menaxeri ne e
so sredno obrazovanie. Vrz osnova na ovie podatoci moze da se
konstatira deka obrazovnata struktura na menaxerskiot kadar vo
hotelskata industrija vo Ohrid ima povolna obrazovna struktura, uste
poveke ako se zeme vo predvid faktot deka site 5 odnosno 100% od
anketiranite generalni menaxeri se so visoko obrazovanie, a 17,86% od
menaxerite koi imaat vi{o obrazovanie se funkcionalni ili menaxeri na
oddelenija. Poto~no od funkcionalnite menaxeri 9 ili 75% se so visoko
obrazovanie, a 3 ili 25% se so vi{o obrazovanie. Od menaxerite na
oddelenija 9 ili 81,82% se so visoko, a 18,18% se so vi{o obrazovanie. Se
na se, vakvata struktura na menaxerskiot kadar poka`uva povolna
distribucija na podatocite.
Ne{to ponepovolni podatoci se dobieni pri ispituvaweto na vidot na
formalnoto obrazovanie. Nitu eden menaxer od ispitanite nema zavr{eno
specijalizirano obrazovanie za menaxment vo turizmot i ugostitelstvoto,
25 menaxeri ili 89,29% imaat formalno obrazovanie od oblasta na
op{testvenite nauki a trojca ili 10,71% od ispitanite imaat imaat formalno
obrazovanie od oblasta na prirodnite nauki. Faktot {to ispitanite menaxeri
nemaat specijalizirano obrazovanie od oblasta na menaxmentot vo
turizmot i ugostitelstvoto u{te pove}e ja zasiluva potrebata za
permanentno usovr{uvawe na menaxerskite ve{tini, za natamo{no
trenirawe i razvoj na menaxerskiot kadar vo turisti~kata industrija.
15
Menaxers
ka
pozicija
potreba od
usovrsuvawe
Na~in na obezbeduvawe na
razvoj na kadrite
Vkupno
perm
an
e
ntn
a
po
nem
a
potr
eba
so
pro
gra
m
pre
ku
stru
~na
po
bara
we
seko
j
sam
nem
a
potr
eba
generale
n
menaxer
5 / / / / / 5 / 5
funkciona
len
menaxer
12 / / / / / 12 / 12
16
menaxer
na
oddeleni
e
11 / / / / / 11 / 11
Vkupno 28 / / / / / 28 / 28
Tabela 3
Distribucija na ispitanite menaxeri spored nivnoto mislewe za potrebata
od usovr{uvawe i na~inot na koj se obezbeduva razvojot na kadrite
(Izvor: Sopstveni ispituvawa)
Prethodniot pregled sam za sebe dovolno zboruva za faktot deka site
ispitani menaxeri nedvosmisleno ja razbiraat potrebata od permanentno
usovr{uvawe na menaxerskite ve{tini, no deka vo nitu eden od ispitanite
objekti ne se primenuva organiziran na~in na usovr{uvawe i razvoj na
kadrite preku programi za razvoj i usovr{uvawe na kadrite, preku
organizirano obezbeduvawe na stru~na literatura ili organizirawe na razni
obuki po barawe na vrabotenite, tuku deka sekoj od niv sam se gri`i za
sopstvenoto usovr{uvawe. Vo isto vreme site menaxeri bez isklu~ok se
izjasnija deka ima potreba od razvoj na kadrite vo nivnite pretprijatija, pa
spored toa tokmu toa e podra~jeto kade neminovno treba da se napravi
spoj na teorijata i praktikata, eventualno preku pomo{ {to bi ja ponudile
teoreti~arite od ovaa oblast za organizirawe na razni formi, metodi i
tehniki za grupno steknuvawe na neophodniot razvoj, usovr{uvawe i
dokvalifikuvawe na menaxerskiot kadar, a se toa vo nasoka na
podignuvawe na efektivnosta i efikasnosta na hotelskite pretprijatija.
So samiot fakt {to sekoj sam se gri`i za sopstvenoto usovr{uvawe,
ve}e stanuvaat izli{ni prasawata 8 i 9, odnosno pra{awata koi se
odnesuvaat na obuka na rabotnoto mesto. Vo vrska so 7-to pra{awe,
odnosno kade se praktikuva obukata na menaxerskiot kadar 26 ili 92,86%
od menaxerite odgovorile deka se praktikuva obuka nadvor od rabotnoto
mesto, a dvajca ispitani menaxeri ili 7,14% voop{to ne odgovorile na ova
pra{awe, pri {to komentarot bi bil deka ne se praktikuva nitu edniot nitu
17
drugiot na~in na obuka. Od grupata na menaxeri koi odgovorile deka se
praktikuva obuka nadvor od rabotnoto mesto, a imaj}i go vo predvid
faktot deka site ispitani menaxeri sami se gri`at za sopstvenoto
usovr{uvawe site tie go primenuvaat metodot na nadvore{ni seminari ili
univerzitetski seminari na koi u~estvuvaat samoinicijativno. Nitu eden od
ispitanite menaxeri ne spomnal nitu eden dopolnitelen metod od
navedenite vo anketniot list.
Celokupnata prethodna analiza dovolno jasno zboruva za faktot
deka vo sovremeni uslovi na globalno povrzuvawe i me|unarodno prifateni
standardi za kvalitet na turisti~kite uslugi empiriskoto rabotewe na
menaxerite e re~isi samoubistven poteg za hotelite so koi tie upravuvaat.
Ohrabruva faktot deka menaxerite se svesni za potrebata od
permanentno usovr{uvawe na nivnite znaewa i sposobnosti i deka sepak
barem i samoinicijativno se prevzemaat aktivnosti vo taa nasoka. No,
otsustvoto na organizirani formi na usovr{uvawe na razvoj na
menaxerskiot kadar i primena na nau~ni metodi i tehniki vo taa namena
pove}e ne mo`e i ne smee da se tolerira. Od kontaktite napraveni so
ispitanite menaxeri postoi apsolutna spremnost za sorabotka, so {to
verigata teorija-praktika barem vo hotelite na podra~jeto na Ohrid kako
najrazvien turisti~ki centar vo R. Makedonija mo`e i treba da zapo~ne
vedna{.
Zaklu~ok
18
Vo ovoj trud opfateni se nekoi pova`ni metodi i tehniki za obuka na
personalot vraboten vo turisti~kata industrija. Metodite se klasificirani vo
zavisnost od toa:
- mestoto na odr`uvawe na obukata, t.e. dali obukata e na rabotnoto
mesto ili nadvor od nego;
- dali primenuvanite metodi pomognale za steknuvaweto
stavovi/naviki, ve{tini i znaewe, i
- dali tehni~kiot ili meaxerskiot stav se obu~eni.
Brojot na metodite i/ili tehnikite {to se primeneti zavisat od: vidot na
potrebnata obuka, postavenite celi so procesot na obuka, brojot na
u~esnici {to treba da se obu~at, brojot na obu~uva~i koi gi ima na
raspolagawe, kako i od vremeto i buxetot {to stojat na raspolagawe za
sproveduvawe na obukata.
So cel da se utvrdi kako se obu~uvaat i razvivaat sposobnostite na
menaxerite vo hotelskata industrija vo Ohrid, izvr{eno e istra`uvawe od
koe se dobieni slednive soznanija:
- deka nekoi od menaxerite imaat visoko obrazovanie vo sverata na
prirodnite, a ne na op{testvenite nauki;
- deka nekoi od menaxerite nemaat visoko obrazovanie;
- deka mnogu malku od mernaxerite imaat visoko obrazovanie od
soodvetnata oblast, t.e.vo oblasta na turizmot i ugostitelstvoto;
- voodnos na na~inot na obuka i razvoj na menaxerite, nejgolem del od
niv smetaat deka ima potreba od usovr{uvawe, no deka najdobar na~in e
samostojno toa da go ostvarat.
19
Literatura
- Cole K., (1998), Supervision, Management in Action, (Sydney: Prentice Hall).
- Dessler Garry, (1994), Human Resources Management, (New Jersey: Prentice Hall,
Englewood Cliffs.
- Graham, H.T., (1994), Human Resources Management, (Singapore: Pitman Publishing).
- Johnson Dawn, (1998), Management in Tourism Industry, (Australia: McGraw-Hill, Pty
Limited).
- Keys Nernard, Wolfe Joseph, (1988), Management Education and Development: Current
Issues and Emerging Trends, (Journal of Management 14).
- Miller E. Jack, Porter Mary, Drummond E. Karen, (1998), Supervision in the Hospitality
Industry - 3rd Edition.
20