UVOD

U

METODIKU

PRIRODOSLOVNO-

MATEMATIĈKOG

PODRUĈJA

ODREĐENJE METODIKE NASTAVE

grč. medhodos METODA

METODIKA

NASTAVE

- ZNANSTVENA DISCIPLINA

- PROUČAVA

- zakonitosti odgojno-

obrazovnog procesa

nastavnog predmeta

PROVOĐENJE

NEKOG

POSLA

PREDMET METODIKE NASTAVE

OSTVARITI

PEDAGOŠKE

PRINCIPE

OSTVARITI

ZADATKE

NASTAVE

PLANIRATI I PRIPREMITI

NASTAVNI RAD

KAKOIZRADITI

METODIČKU

DOKUMENTACIJU

PREDMET METODIKE NASTAVE

KAKO

PRIMIJENITI

NASTAVNU

TEHNOLOGIJU

PRATITI I

OCJENJIVATI

POSTIGNUĆA

UTVRDITI

KORELATIVNE

VEZE

VREDNOVATI

NASTAVNI

PROCES

LITERATURA

• De Zan, I., (2006): Metodika nastave prirode i društva.

Školska knjiga, Zagreb.

• Skok P., (2002): Izvanuĉioniĉka nastava. Pedagoški

servis, Zagreb.

• Markovac J., (2001).Metodika poĉetne nastave

matematike, Školska knjiga, Zagreb

• Pavleković M., (2001). Metodika nastave matematike

s informatikom I i II, Element, Zagreb.

• Sikirica, M. (2003) Metodika nastave kemije. Školska

knjiga, Zagreb.

• Munjiza E., 2003: Pedagogijska funkcija školskih vrtova. Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor, Slavonski Brod.

• Devernay B., Garašić D., Vuĉić V. (2001): Odgoj i obrazovanje za okoliš i odrţivi razvoj. UNICEF. Društvo za unapreĊivanje odgoja i obrazovanja, Zagreb.

• Sharma, C. M. (2001): Matematika bez suza: kako pomoći djetetu s teškoćama u uĉenju matematike. Ostvarenje, Lekenik.

• Jakovljević N., Vrgoĉ D. (1999): Škola u prirodi: priruĉnik za uĉitelje. HPKZ, Zagreb.

• Ovĉar, S. (1990): Razvijanje mišljenja u nastavi matematike. Zrinski, Ĉakovec.

• Kranjĉev, B. (1985): UvoĊenje uĉenika u istraţivaĉki rad. Školska knjiga, Zagreb.

POVIJESNI RAZVOJ

PRIRODOSLOVLJA

KAO NASTAVE

PRVOBITNA

ZAJEDNICA

USMENA PREDAJA

ISKUSTAVA

2000 g.p.n.e

KINA, INDIJA,

PERZIJA

ŠKOLE ZA DJECU VISOKOG STALEŽA

SUMERANI(1800 g.p.n.e.)

- PISARSKE ŠKOLE

- RELIGIJSKOG SADRŽAJA

ANTIČKO

DOBA

- FILOZOFSKE ŠKOLE

- ORGANIZIRANO OBRAZOVANJE

ZA DJECU SLOBODNIH LJUDI

- UČITELJ RADIO

INDIVIDUALNO

UZ POMOĆ PEDAGOGA

(ODABRANOG ROBA)

- “STVARNI PREDMET”

- = prirodopis, zemljopis,

- povijest

- VERBALIZAM

- SKOLASTIĈKO

OBRAZOVANJE

SREDNJI

VIJEK

DOBA

RENESANSE

- NEMA PLANSKE NASTAVE

PRIRODNIH ZNANOSTI

- UVODI SE:

- SAMOSTALAN RAD UĈENIKA

- PRIRODOZNNSTVENI NAĈIN

POUĈAVANJA

- RAD NA ZORNIM SREDSTVIMA

- RAD U PRIRODI

KOMENSKY

• “NARAVNI PREDMET” =PRIRODOPIS, MATEMATIKA, ZEMLJOPIS

• U “VELIKA DIDAKTIKA” ISTIĈE VAŢNOST:

– ORGARIZIRANJA NASTAVE U PRIRODI

– NAĈELA ZORNOSTI, POSTUPNOSTI I SUSTAVNOSTI

• U “MATERINSKA ŠKOLA” ISTIĈE VAŢNOST:

– UPOZNAVANJA PRIRODE U SVOM DOMU

• “SVIJET U SLIKAMA” – PRVI ZORNI UDŢBENIK

17. st.

LIBEN

“PRIRODOPIS ZA DJECU I NARODNE ŠKOLE”

• TEMELJENO NA LINEOVOJ SISTEMATICI

• ISTIĈE VAŢNOST:

– SAMOSTALNOG PROMATRANJA

– IZUĈAVANJA NA EKSKURZIJAMA

– RADA U ŠKOLSKOM VRTU

– NAĈELA INDUKCIJE

18. st.

JUNGE

- ODBACUJE LIBENOVU SITEMATIĈNOST

- “SEOSKA BARA KAO ŢIVOTNA ZAJEDNICA”

- ZALAŢE SE ZA :

- SHVAĆANJE JEDINSTVA PRIRODE

- UĈENJE PO ŢIVOTNIM ZAJEDNICAMA

- NAĈELO MEĐUOVISNOSTI, PRILAGODBE, DIFERENCIJACIJE, RAZVITKA, UTJECAJA ĈOVJEKA NA PRIRODU.

SHMAIL

- BIOLOŠKA METODA IZUĈAVANJA

- MORFOLOŠKO-FIZIOLOŠKA PROMATRANJA

- POKUSI

- IZUĈAVANJE OVISNOSTI ORGANIZAMA I OKOLIŠA

19. st.

LAY

– “K REFORMI PRIRODOPISNE NASTAVE”

– ZNAĈAJ PRAVILNOG:

• PLANIRANJA I ODABIRA IZVORA

ZNANJA,

• UMREŢAVANJA METODA,

• EKSPERIMENTA,

• SUSTAVNOG PROMATRANJA.

20. st.

20. st.

PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKO

PRIRODA

I

DRUŠTVO PRIRODA

BIOLOGIJA KEMIJA

FIZIKAGEOGRAFIJA

MATEMATIKA

PREDMETNO – SATNI

SUSTAV

UVOĐENJE U

ZNANSTVENE

METODE

AKTIVNO

UČENIKOVO

ISTRAŽIVANJE RAZVIJANJE

KRITIČKOG

MIŠLJENJA

RAZVIJANJE

SURADNJE RADOM

U SKUPINAMA

20. st.

DANAS?

SUVREMENA NASTAVAUĈENJE

• PRIRODNO

• AKTIVNO

• SURADNIĈKO

• CJELOVITO

KORELACIJA

MEĐUPREDMETNI

SUODNOS

INTEGRACIJA

LEKSIĈKE NEDOUMICE

KORELACIJA - lat.

- međusobni odnos

- uzajamna zavisnost

- povezanost u

harmoniĉnu cjelinu

INTEGRACIJA – lat.

- netaknut; sav, ĉitav

- povezivanje, ujedinjavanje

- spajanje dijelova

u cjelinu

SUODNOS

- međusobni odnos

- odnos dviju strana koje djeluju jedna na drugu

- jedna drugu mijenjaju

- bitno ovise jedna o drugoj

KLAIĆ: Riječnik stranih riječi

ANIĆ: Rječnik hrvatskoga jezika

INTEGRACIJA RAZLIĈITIH DISCIPLIMA

SREDSTVO ZA:

• ODGOVARANJE NA POSTAVLJENO PITANJA

• RJEŠAVANJE POSTAVLJENOG PROBLEMA

OMOGUĆUJE:

• INTERDISCIPLINARNO RAZUMIJEVANJE

• INTEGRIRANJE ZNANJA I RAZMIŠLJANJA

• KONGNITIVNO NAPREDOVANJE

SVJESNO PRIMJENJIVANJE • METODOLOGIJE• ZNANJA• NAĈELA• VRIJEDNOSTI • JEZIKA

... DVIJE ILI VIŠE DISCIPLINA

U METODIĈKOM POGLEDUINTEGRACIJA

TEMELJ

ZAJEDNIĈKOM

UĈENJU I

OTKRIVANJU

IZBJEGAVANJE:

- IZOLIRANOSTI

- RASPRŠENOSTI

- PONAVLJANJA

OMOGUĆUJE:

• STVARANJE NOVIH

• MODELA

• SUSTAVA

• STRUKTURA

• RAZVIJANJE VJEŠTINA VIŠEG REDA

• PRIMJENJIVANJE USVOJENOGA U VIŠE OBLASTI

• DODATNO MOTIVIRANJE

• PRIPREMANJE ZA CJELOŢIVOTNO UĈENJE

POJAM INTERDISCIPLINARANKORISTI SE KAO:

koncept metodologija proces naĉin znanja filozofija

U PEDAGOŠKOM SMISLU:

• PROCES IZGRADNJE ZNANJA

• UĈENICI I UĈITELJI ZAJEDNO

• utvrĊuju i analiziraju problem

• primjenjuju razliĉite disciplinarne pristupe

• sintetiziraju spoznaje u nove i obuhvatnije oblike

U PEDAGOŠKOJ LITERATURI:interdisciplinarna nastava integrirana nastava

integrirani kurikulumtematska nastava sinergistiĉka nastava i dr.

MODELI INTERDISCIPLINARNOG POUĈAVANJA

POVEZIVANJA ZAJEDNIŠTVA PARTNERSTVA

jednostrano

povezivanje

sadrţaja

dva podruĉja

IZVODI

jedan

uĉitelj

jednostavno

povezivanje

sadrţaja

dva ili više

podruĉja

IZVODE

dva ili više

uĉitelja

ravnopravno,

istovremeno

i suradniĉko

povezivanje

sadrţaja

dva ili više

podruĉja

IZVODE

dva ili više

uĉitelja

jednostavno sloţeno

korištenje

svih sposobnosti

odgovornost (osobnu

i zajedniĉku)

nadopunjavanje

kreativno

kontinuirano

solidarno

TIMSKI RAD ZAHTJEVA

SURADNIĈKE

VJEŠTINE

ULAGANJE

NAPORA

DJELOVANJE

POZITIVNO

MOTIVIRAJUĆE

OZRAĈJE

ZAJEDNIĈKI

CILJ

OBRAZOVNI ASPEKT INTEGRACIJE

“UČITI UČITI”

BOLJE:

- USVAJANJE ZNANJA

- RAZUMIJEVANJE

- PROSUĐIVANJE...

UĈENJE METODA I STRATEGIJA ZA:

- TRAŢENJE INFORMACIJA

- PLANIRANJE I ORGANIZIRANJE RADA

- OBLIKOVANJE, POVEZIVANJE, PRIMJENJIVANJE

- …

POSEBNOST,

VAŢNOST

I

SPECIFIĈNOST

NASTAVNIH PREDMETA

PRIRODOSLOVNOG

PODRUĈJA

VAŢNOST PRIRODNIH ZNANOSTI

ĈOVJEĈANSTVO

• NERACIONALNO KORISTI PRIRODNE IZVORE

• PRETJERANO UNIŠTAVA I ZAGAĐUJE OKOLIŠ

• NAGLI RAST BROJA STANOVNIKA

NASTAVNI SADRŢAJI PRIRODOSLOVNIH PREDMETA

SUVREMENOG ĈOVJEKA OBRAZUJU ZA:

• USPJEŠNO UKLJUĈENJE U RAZLIĈITE DJELATNOSTI

• UNAPREĐIVANJE ŢIVOTA U SUGLASJU S PRIRODOM

• OĈUVANJE

– PRIRODNIH BOGATSTAVA

– BIORAZNOLIKOSTI BILJAKA I ŢIVOTINJA

– ZDRAVLJA ...

CILJ PRIRODOZNANSTVENIH SADRŢAJA

• RAZUMIJEVANJE PRIRODNIH PROCESA

• RAZVIJANJE:

– PRIRODOZNANSTVENOG POGLEDA

– POTREBE I INTERESA ZA DALJIM PROUĈAVANJEM I

UPAZNAVANJEM PRIRODNIH PROCESA

– OSJETILNOG SPOZNAVANJA

– LOGIĈKOG, DIVERGENTNOG I KRITIĈKOG MIŠLJENJA

• PRIMJENJIVANJE STEĈENIH BIOLOŠKIH ZNANJA U

SVAKODNEVNOM ŢIVOTU

• USVAJANJE ODGOJNIH VRIJEDNOSTI

– LJUBAV PREMA PRIRODI

– EKOLOGIJSKE, ZDRAVSTVENE ODGOJNE

VRIJEDNOSTI,...

ZADACI• OBLIKOVATI

• PRIRODOSLOVNE POJMOVE, ZAKLJUĈKE, ZAKONITOSTI I ZNANJA

• RAZVIJATI• INTELEKTUALNU RADOZNALOST

• SPOZNAJNE SPOSOBNOSTI (opaţanja, mišljenja, pamćenja)

• SPOSOBNOST DALJNJEG PROŠIRIVANJA, PRODUBLJINANJA I PRIMJENJIVANJA STEĈENIH ZNANJA

• MISAONE I IZRAŢAJNE SPOSOBNOSTI

• POZORNOST, INTERES, STVARALAŠTVO, KREATIVNOST, MAŠTU I EMOCIJE

• RADNE, HIGIJENSKE (navike za zdrav ţivot), MORALNE (pravila, obiĉaji i norme ponašanja), ESTETSKE (interes i potreba za lijepim) I KULTURNE NAVIKE

• SAMOSTALNOST, ALI I TIMSKI – SURADNIĈKI RAD

• UOĈAVATI, POIMATI, DEFINIRATI, ANALIZIRATI, SISTEMATIZIRATI

• OSTVARITI EKOLOGIJSKI, ZDRAVSTVENI, HUMANI I TEHNIĈKI ODGOJ