Embed Size (px)
Citation preview
www.referada.hr
Bok,
Drago nam je što si odabrao/la upravo Referadu za pronalazak materijala koji će ti
pomoći u učenju!
Materijali koje si skinuo/la s naše stranice nisu naše autorsko djelo,
već samo sažeti prikazi obvezne literature koji služe za ponavljanje
gradiva.
P.S. Pomozite svojim kolegama ocjenjivanjem predmeta prema kategorijama,
ocjenjivanjem skripti i korisnim savjetima u komentarima.
Također, kako bismo što prije napravili dobru bazu skripti za ponavljanje,
pošaljite nam na mail svaku skriptu koju niste vidjeli na stranici
Želimo ti puno sreće s učenjem!
www.referada.hr
PITALICE IZ MEĐUNARODNE EKON. 2009-2013
1. Bilanca plaćanja
a) Je uvijek u ravnoteži
b) Može biti u deficitu
c) Može biti u suficitu
d) Može biti i u suficitu i u deficitu
2. Bilanca plaćanja
a) Je uvijek u ravnoteži
b) Je u ravnoteži ako je aktiva jednaka pasivi
c) Može a ne mora biti u ravnoteži
d) Po definiciji nikad nije u ravnoteži
3. Bilanca plaćanja
a) Je uvijek u ravnoteži
b) Nikada ne može biti u ravnoteži
c) Je u ravnoteži ako je saldo vanjsko-trgovinske bilance jednak nuli
d) Je u ravnoteži ako je saldo tekućeg računa jednak nuli
4. Saldo tekućih transakcija u bilanci plaćanja
a) Je uvijek u ravnoteži
b) Može biti u deficitu
c) Može biti u suficitu
d) Može biti i u suficitu i u deficitu
5. Bilanca plaćanja neke zemlje se sastoji od
a) Aktive i pasive
b) Tekućeg i financijskog računa
c) Tekućeg računa
d) Financijskog računa
6. Bilanca plaćanja neke zemlje predstavlja
a) Tok prihoda i rashoda od izvoza i uvoza u određenom razdoblju
b) Stanje prihoda i rashoda od izvoza i uvoza na određeni dan
c) Aktivu te zemlje
d) Aktivu i pasivu te zemlje
7. Devalvacija će imati učinka na vanjsko-trg. bilancu ukoliko
a) Vrijedi Fisherova kvantitativna teorija novca
b) Vrijedi Marshall-Lerner-Robinsonov teorem
c) Je iznos devalvacije značajan
d) Sve navedeno
8. U tekući račun bilance plaćanja bilježe se
a) Prinosi od kamata
b) Primici od dividendi
c) Tekući transferi
d) Sve navedeno
www.referada.hr
9. Ako je bilanca plaćanja neke zemlje u ravnoteži tada
a) Tekući račun može biti u suficitu
b) Su svi podračuni bilance plaćanja također u ravnoteži
c) Je tekući račun uravnotežen
d) Je financijski račun uravnotežen
10. Automatsko uravnoteženje bilance plaćanja promjenom cijena u uvjetima fluktuirajućeg
tečaja provodi se prema
a) Marshall-Lernerovom uvjetu elastičnosti
b) Fisherovoj kvantitativnoj teoriji novca
c) Dohodovnom pristupu teoriji novca
d) Paritetu kupovne moći
11. Uravnoteženje bilance plaćanja u sustavu fiksnog deviznog tečaja putem promjene cijena u
skladu je
a) S klasičnom kvantitativnom teorijom novca
b) S klasičnom teorijom vanjske trgovine
c) Sa Solowljevim modelom rasta
d) S Marshall-Lernerovim uvjetom
12. Bilanca tekućih transakcija predstavlja razliku između a) Izvoza i uvoza roba
b) Izvoza i uvoza roba i usluga c) Domaće proizvodnje i potrošnje
d) Izvoza i uvoza kapitala
13. Saldo robne razmjene cijelog Svijeta mjeren kategorijama bilance plaćanja Svijeta
a) Je jednak nuli
b) Je broj različit od nule
c) Je uvijek pozitivna vrijednost
d) Je uvijek negativna vrijednost
14. Transport u međunarodnim okvirima knjiži se u podbilanci _______ u tekućem računu BP.
a) roba
b) usluga
c) dohodaka
d) Uopće se ne knjiži u bilanci plaćanja te zemlje
15. Otplata rate javnog duga zemlje može se okarakterizirati kao
a) Autonomna transakcija u bilanci plaćanja
b) Kompenzirajuća transakcija u bilanci plaćanja
c) Kreditna transakcija
d) Transakcija koja se ne knjiži u bilanci plaćanja zemlje
16. Isplata dividendi nerezidentu u inozemstvo knjižit će se u
a) Tekućem računu bilance plaćanja
b) Financijskom računu bilance plaćanja
c) Inozemnim izravnim ulaganjima u sklopu fin. računa bilance plaćanja
d) Ne knjiži se u bilanci plaćanja niti jedne zemlje
www.referada.hr
17. Ukoliko rezident A proda mobitel rezidentu B i ispostavi račun
a) Transakcija će se knjižiti u tekućem računu bilance plaćanja
b) Transakcija će se knjižiti u financijskom računu bilance plaćanja
c) Transakcija će se knjižiti kao izvoz roba
d) Neće doći do knjiženja u bilanci plaćanja zemlje
18. Gdje biste u bilanci plaćanja knjižili spajanja i pripajanja (M&A)?
a) Na računu dohotka
b) Na kapitalnom računu
c) Pod “Ostale investicije” u financijskom računu
d) Pod “Inozemna izravna ulaganja” u financijskom računu
19. Autonomne transakcije u bilanci plaćanja neke zemlje
a) Uvijek se knjiže kao debitne transakcije
b) Obavlja isključivo država
c) Obavlja isključivo država kako bi eliminirala eksterne neravnoteže
d) Obavljaju svi subjekti ekonomije neovisno o cilju ili svrsi poslovanja
20. Ako je suma svih debitnih stavki bilance plaćanja zemlje jednaka 20 mlrd €, a financijski
račun bilježi suficit u iznosu 5 mlrd € tada
a) Je suma svih kreditnih stavki jednaka 15 mlrd. €
b) Je suma svih kreditnih stavki jednaka 20 mlrd. €
c) Je suma svih kreditnih stavki jednaka 25 mlrd. €
d) Je tekući račun također u suficitu, ali manjem od 15 mlrd. €
21. Ukoliko je saldo vanjsko-trg. bilance 100 mln. kn, a financijskog računa -150 mln. kn
a) tada je bilanca plaćanja u ravnoteži
b) tada neto greške i propusti iznose 50 mln. kn
c) tada je suma svih debitnih transakcija jednaka sumi svih kreditnih transakcija
d) sve navedeno
22. Koja od navedenih transakcija se neće knjižiti u platnoj bilanci Hrvatske? a) Izdanje euroobveznica hrvatskog Ministarstva financija u SAD-u
b) Isplata dividendi Dalekovoda d.d. radniku iste firme temeljem ESOP programa
c) Dospjela, ali neplaćena faktura za kupljenu robu iz Nizozemske
d) Sve tri navedene će se knjižiti u platnoj bilanci Hrvatske
23. Koja od navedenih transakcija je kreditna transakcija u platnoj bilanci Hrvatske?
a) Kupnja američkog F16 od strane hrvatske Vlade
b) Kupnja hrvatskog električnog automobila Concept One od strane španjolskog naručitelja
c) Rast deviznih rezervi Republike Hrvatske
d) Niti jedna od navedenih nije kreditna transakcija
24. Koja od navedenih tvrdnji je netočna?
a) Platna bilanca je uvijek u ravnoteži
b) Tekući račun platne bilance ne mora biti u ravnoteži da bila platna bilanca bila uravnotežena
c) Financijski račun platne bilance uvijek je u ravnoteži zbog primjene načela dvojnog
knjigovodstva
d) Platna bilanca se ne sastoji od aktive i pasive
www.referada.hr
25. Mrtvi teret od uvođenja carine (DWL) je veći a) Ukoliko je iznos carine manji
b) Ukoliko je iznos carine veći c) Ukoliko je elastičnost ponude manja
d) Ukoliko je elastičnost potražnje manja
26. Mrtvi teret od uvođenja carine (DWL) u velikoj zemlji a) Je uvijek negativan
b) Je uvijek pozitivan
c) Može biti pozitivan i negativan d) Je jednak nuli
27. Mrtvi teret od uvođenja kvote povećava se ukoliko
a) Iznos kvote pada b) Je elastičnost ponude veća
c) Je elastičnost potražnje veća
d) Ništa od navedenog
28. Ako su ponuda i potražnja za dobrima elastičnije tada će mrtvi teret uvođenja carine biti a) Manji
b) Veći
c) Nepromijenjen
d) Pozitivan
29. Izvor apsolutnih prednosti neke zemlje prema A. Smithu predstavlja
a) Različita relativna raspoloživost dobara među zemljama
b) Različita relativna raspoloživost proizvodnih faktora među zemljama
c) Razlika u produktivnosti rada među zemljama
d) Razlika u preferencijama potrošača među zemljama
30. Izvor apsolutnih prednosti u teoriji Adama Smitha leži u
a) Različitoj produktivnosti rada
b) Različitoj relativnoj produktivnosti rada
c) Različitoj raspoloživosti proizvodnih faktora
d) Različitoj relativnoj raspoloživosti proizvodnih faktora
31. Izvor apsolutnih prednosti Adama Smitha leži u različitoj
a) Raspoloživosti dobara
b) Raspoloživosti proizvodnih faktora
c) Raspoloživosti rada
d) Produktivnosti rada
32. Razloge za razmjenu i specijalizacije Eli Heckscher i Bertil Ohlin vide u
a) Različitoj obilnosti proizvodnih faktora
b) Različitoj produktivnosti rada i kapitala
c) Različitoj relativnoj obilnosti proizvodnih faktora
d) Različitoj produktivnosti rada
33. Prema teoriji apsolutnih prednosti
a) Zemlja se specijalizira u dobru koje proizvodi uz manji oportunitetni trošak
b) Zemlja se specijalizira u dobru koje proizvodi produktivnije (tj. uz niži trošak rada)
c) Zemlja se specijalizira u dobru koje proizvodi uz veći angažman rada
d) Zemlja se specijalizira u dobru u kojem nema apsolutnu prednost
www.referada.hr
34. Koja od navedenih tvrdnji je netočna
a) Zemlja može imati apsolutnu prednost u više dobara
b) Zemlja može imati komparativnu prednost u više dobara
c) Zemlja ne mora imati apsolutnu prednost uopće
d) Zemlja unatoč apsolutnoj manjkavosti može imati komparativnu prednost
35. Prema teoriji A. Smitha do razmjene dolazi zbog
a) Razlike u relativnoj raspoloživosti proizvodnih faktora
b) Razlike u produktivnosti rada
c) Sličnosti preferencija potrošača
d) Razlike u dostupnosti tehnologije
36. Pojam konkurentskih prednosti potječe od
a) Adama Smitha
b) Davida Ricarda
c) Michaela Portera
d) Paula Krugmana
37. Ricardova teorija vanjske trgovine razmjenu promatra sa stajališta a) Potražnje
b) Ponude c) Ponude i potražnje
d) Raspoloživosti proizvodnih faktora
38. Ricardova teorija komparativnih prednosti je manjkava jer a) Pretpostavlja samo konstantne prinose u proizvodnji
b) Ignorira postojanje preferencija potrošača
c) Ne može odrediti razinu društvenog blagostanja u zemlji
d) Sve navedeno
39. Koja od navedenih pretpostavki se ne nalazi u Ricardovoj teoriji komp. prednosti?
a) Preferencije potrošača u zemljama su identične b) Prinosi u proizvodnji su konstantni
c) Nema barijera međunarodnoj razmjeni
d) Razmjena među zemljama je inter-industrijskog karaktera
40. Izvor komparativnih prednosti Davida Ricarda proizlazi iz razlike u
a) Raspoloživosti dobara
b) Raspoloživosti proizvodnih faktora
c) Produktivnosti rada
d) Relativnoj produktivnosti rada
41. Zemlja će imati komparativnu prednost u proizvodnji dobra a) Ukoliko ga proizvodi uz najniži trošak rada
b) Ukoliko ga proizvodi uz najniži oportunitetni trošak c) Ukoliko ga proizvodi najefikasnije
d) Ukoliko se nalazi na najvišoj društvenoj krivulji indiferencije
www.referada.hr
42. Heckscher-Ohlin-Samuelsonov teorem ne objašnjava a) Izjednačavanje cijena inputa
b) Izjednačavanje cijena outputa
c) Izjednačavanje cijena inputa i cijena outputa
d) Analizu uspjeha devalvacije
43. Prema HOS teoremu u zemlji koja relativno obiluje kapitalom u dugom roku će se
a) Povećati nadnice, a smanjiti renta
b) Smanjiti nadnice, a povećati renta
c) Povećati i nadnice i renta
d) Ništa od navedenog
44. Izvor komparativnih prednosti u teoriji Heckschera i Ohlina leži u
a) Različitoj produktivnosti rada
b) Različitoj relativnoj produktivnosti rada
c) Različitoj raspoloživosti proizvodnih faktora
d) Različitoj relativnoj raspoloživosti proizvodnih faktora
45. Izvor komparativnih prednosti kod Heckschera i Ohlina leži u različitoj
a) Raspoloživosti dobara
b) Relativnoj raspoloživosti proizvodnih faktora
c) Raspoloživosti proizvodnih faktora
d) Produktivnosti rada
46. Koje zemlje će prema Heckscheru i Ohlinu najvjerojatnije sudjelovati u razmjeni
a) Razvijene i nerazvijene zemlje
b) Razvijene i razvijene zemlje
c) Istočne i zapadne zemlje
d) Zemlje u razvoju
47. Prema Heckscheru i Ohlinu zemlja će izvoziti dobro ukoliko u njegovoj proizvodnji
intenzivno koristi proizvodni faktor
a) Kojeg ima više
b) Koji je uskudiji
c) Kojim relativno obiluje
d) Sve navedeno
48. Može li mala zemlja prema Heckscheru i Ohlinu imati komparativnu prednost?
a) Ne. Samo velika zemlja može jer raspolaže s više rada i kapitala.
b) Ne. Samo velika zemlja može jer utječe na svjetske cijene dok mala ne.
c) Da.
d) Nije moguće dati odgovor bez tablice tehničkih koeficijenata (L/Q).
49. Koje od navedenog se ne pretpostavlja unutar H-O modela vanjske trgovine?
a) Rastući prinosi u proizvodnji
b) Savršena konkurencija
c) Zemlje se razlikuju u relativnoj raspoloživosti proizvodnih faktora
d) Proizvodi su različite faktorske intenzivnosti
50. Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine razmjenu promatra sa stajališta
a) Potražnje
b) Ponude
c) Ponude i potražnje
d) Produktivnosti rada
www.referada.hr
51. Što od navedenog nije bilo predmetom rasprave u rikardijanskoj teoriji vanjske trgovine?
a) Produktivnost rada a) Produktivnost rada
b) Preferencije potrošača ILI b) Rad
c) Konstantni prinosi u proizvodnji c) Konstantni prinosi u proizvodnji
d) Rad kao jedini faktor proizvodnje d) Kapital
52. Smanjenje nadnica u rikardijanskoj teoriji vanjske trgovine rezultirat će a) Smanjenjem (gubitkom) apsolutnih i komparativnih prednosti
b) Povećanjem (stjecanjem) apsolutnih i komparativnih prednosti c) Nepromijenjenim aps. i komp. prednostima
d) Povećanjem troškova u proizvodnji
53. Koji od navedenih teorema je nužan da bi devalvacija imala uspjeha?
a) Heckscher-Ohlinov teorem vanjske trgovine
b) Marshall-Lerner-Robinsonov teorem c) Fischerova kvantitativna teorija novca (da je pitanje deprecijacija…)
d) Niti jedan od navedenog
54. Koji od navedenih teorema ima svoju primjenu u analizi vanjsko-trgovinske politike?
a) Heckscher-Ohlinov teorem
b) Heckscher-Ohlin-Samuelsonov teorem
c) Teorem Rybczynski
d) Stolper-Samuelsonov teorem
55. Prema Teoremu Rybczynskog porast raspoložive količine kapitala u zemlji, ceteris paribus
a) Smanjit će proizvodnju kapitalno intenzivnog proizvoda (da je PAD raspolož.količ. kapitala)
b) Povećat će proizvodnju radno intenzivnog proizvoda
c) Povećat će proizvodnju kapitalno intenzivnog proizvoda
d) Povećat će rentu i smanjiti nadnice
56. Imigracijski procesi u zemlji prema teoremu Rybczynskog
a) Povećat će rentu
b) Povećat će nadnice
c) Smanjit će nadnice
d) Smanjit će nadnice i povećati rentu
57. Teorem Stolpera i Samuelsona primjenjiv je u području
a) Fiskalne politike
b) Vanjsko-trgovinske politike c) Analize komparativnih prednosti
d) Politike deviznog tečaja
58. Ako zemlja relativno obiluje radom to znači
a) da će imati komp. prednost u proizvodnji radno intenzivnog dobra
b) da je cijena rada niska
c) da zemlja relativno oskudjeva kapitalom
d) sve navedeno
59. Ukoliko zemlja ima apsolutnu prednost u samo jednom dobru tada
a) Ima komparativnu prednost u samo jednom dobru b) Ima komparativnu prednost u više dobara
c) Nema komparativnu prednost niti u jednom dobru
d) Može a ne mora imati komparativnu prednost u jednom dobru
www.referada.hr
60. Ukoliko zemlja nema apsolutnu prednost niti u jednom dobru tada
a) Ne može imati komparativne prednosti
b) Može imati komparativnu prednost ali samo u jednom dobru c) Neće razmjenjivati s ostatkom svijeta zbog apsolutne neefikasnosti njenih radnika
d) Razmjena će biti moguća i to intrasektorskog karaktera
61. Ukoliko zemlja ima apsolutnu prednost u više dobara tada
a) Ima komparativnu prednost u samo jednom dobru b) Ima komparativnu prednost u oba dobra
c) Nema komparativnu prednost niti u jednom dobru
d) Može a ne mora imati komparativnu prednost u jednom dobru
62. Ukoliko zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X tada joj u razmjeni
odgovaraju svi uvjeti razmjene Px/Py
a) koji su strogo veći od autarkičnih
b) koji su strogo manji od autarkičnih
c) koji su veći ili jednaki od autarkičnih
d) koji su manji ili jednaki od autarkičnih
63. Belgija je dvostruko produktivnija od Francuske u proizvodnji stakla, a tri puta
produktivnija u proizvodnji čelika. Koja zemlja će imati komparativnu prednost u proizvodnji
stakla?
a) Belgija
b) Francuska
c) Nijedna zemlja
d) Ne možemo odrediti bez dodatnih informacija
64. Koja od navedenih teorija ne objašnjava inter industrijsku razmjenu?
a) Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine
b) Ricardova teorija komparativnih prednosti
c) Linderova teorija vanjske trgovine d) Smithova teorija apsolutnih prednosti
65. Koja je navedenih pretpostavki je sadržana u HO teoriji vanjske trgovine?
a) Prinosi po pojedinom faktoru proizvodnje su konstantni
b) Proizvodna funkcija nije homogena
c) Faktor tehnologije mijenja se u ovisnosti o odnosu faktorskih cijena
d) Niti jedna od navedenih pretpostavki ne opisuje HO model vanjske trgovine
66. Potpuna specijalizacija
a) Je nemoguća u Ricardovoj teoriji vanjske trgovine
b) Je moguća u Ricardovoj teoriji vanjske trgovine c) Je moguća u Heckscher-Ohlinovoj teoriji vanjske trgovine
d) Ništa od navedenog
67. Ako se zemlja specijalizira u proizvodnji radno intenzivnog proizvoda uvjeti razmjene a) Padaju
b) Rastu
c) Jednaki su jedan
d) Veći su od jedan
www.referada.hr
68. Ako se zemlja specijalizira u proizvodnji kapitalno intenzivnog proizvoda uvjeti razmjene a) Padaju
b) Rastu
c) Jednaki su jedan
d) Veći su od jedan
69. Koja od navedenih tvrdnji je netočna
a) Zemlja može imati apsolutnu prednost u više dobara
b) Zemlja može imati komparativnu prednost u više dobara c) Zemlja ne mora imati apsolutnu prednost uopće
d) Komparativne prednosti se nekad ne mogu odrediti
70. Veza između raspoložive količine proizvodnih faktora i proizvodnje dana je u
a) Stolper-Samuelsonovom teoremu
b) Teoremu Rybczynskog c) Heckscher-Ohlin-Vanekovom teoremu
d) Metzlerovom paradoksu
71. Marshall-Lernerov teorem objašnjava
a) Automatsko uravnoteženje BP putem promjene cijena kod fiks. dev. tečaja
b) Automatsko uravnoteženje BP putem promjene cijena kod fleks. dev. tečaja
c) Automatsko uravnoteženje BP putem promjene dohotka kod suficita
d) a) i b)
72. Prema Marshall-Lernerovom uvjetu elastičnosti devalvacija u uvjetima deficita a) Kratkoročno mijenja i cijene i količine proizvoda u razmjeni
b) Dugoročno mijenja cijene, kratkoročno količine proizvoda u razmjeni
c) Kratkoročno mijenja cijene, dugoročno i količine proizvoda u razmjeni
d) Dugoročno dovodi do vanjske neravnoteže zbog efekta J-krivulje
73. Potpuna specijalizacija u proizvodnji moguća je
a) Jedino kod padajućih prinosa u proizvodnji
b) Kod konstantnih i padajućih prinosa u proizvodnji
c) Jedino kod rastućih oportunitetnih troškova u proizvodnji
d) Kod rastućih i konstantnih prinosa u proizvodnji
74. Veći probitak od razmjene moguć je a) Ukoliko je veća razlika u relativnoj raspoloživosti proizvodnih faktora
b) Ukoliko je veća razlika u produktivnosti rada u proizvodnji
c) Ukoliko zemlje imaju različit pristup tehnologiji u proizvodnji
d) Sve navedeno
75. Pojam devalvacija koristi se u a) Fluktuirajućem tečajnom režimu
b) Fiksnom tečajnom režimu c) Zlatnom standardu
d) Sve navedeno
76. Monetarna kontrakcija u fluktuirajućem tečajnom režimu uzrokuje a) Pad kamatnjaka
b) Rast nacionalnog dohotka
c) Priljev kapitala d) Rast cijena
www.referada.hr
77. Što je od navedenog točno? a) Devalvacija pogoduje izvoznicima
b) Devalvacija povećava uvozne cijene
c) Devalvacija smanjuje realni dohodak stanovništva
d) Sve navedeno
78. Što je od navedenog netočno? a) Devalvacija pogoduje izvoznicima
b) Devalvacija povećava uvozne cijene
c) Devalvacija smanjuje realni dohodak stanovništva
d) Devalvacija smanjuje vanjski dug izražen u domaćoj valuti
79. Rast deviznog tečaja (devalvacija) a) Smanjuje izvoz i povećava uvoz
b) Smanjuje uvoz i povećava izvoz
c) Smanjuje izvoz
d) Povećava uvoz
80. Rast deviznog tečaja, ceteris paribus a) Potiče zaduživanje u stranoj valuti
b) Povećava uvoz
c) Produbljuje deficit tekućeg računa bilance plaćanja zemlje
d) Povećava izvoz
81. Rast deviznog tečaja nazivamo još i
a) Devalvacija b) Revalvacija
c) Aprecijacija
d) Pegging
82. Rast tečaja u sustavu fluktuirajućeg tečajnog težima naziva se
a) Devalvacija
b) Deprecijacija
c) Revalvacija
d) Aprecijacija
83. Devalvacija u zemlji može dovesti do a) Bijega kapitala
b) Uvozne inflacije
c) Povećanja izvoza ukoliko je zadovoljen ML uvjet
d) Sve navedeno
84. Akcija „Kupujmo domaće“ uzrokovat će
a) Rast granične sklonosti uvoza
b) Pad granične sklonosti uvoza
c) Rast deviznog tečaja
d) Devalvaciju domaće valute
85. Revalvacija domaće valute rezultira
a) Rastom deviznog tečaja
b) Padom deviznog tečaja
c) Rastom cijena uvoznih proizvoda
d) Rastom troškova života
www.referada.hr
86. Revalvacija domaće valute u uvjetima unutarnje ravnoteže i suficita dovest će do
a) Vanjske i unutarnje ravnoteže
b) Vanjske ravnoteže i unutarnje neravnoteže
c) Vanjske i unutarnje neravnoteže
d) Vanjske neravnoteže i unutarnje ravnoteže
87. Unutarnja ravnoteža je uspostavljena kod
a) Sjecišta IS i LM krivulje
b) Sjecišta AS i AD krivulje
c) Jednakosti spot i forward deviznog tečaja
d) Jednakosti robnog izvoza i uvoza
88. Aprecijacija tečaja domaće valute
a) Povećava domaće cijene
b) Povećava strane cijene
c) Čini uvoznu robu relativno jeftinijom domaćim potrošačima
d) Čini uvoznu robu relativnu skupljom domaćim potrošačima
89. Aprecijacija dolara označava
a) Porast vrijednosti strane valute izražene u dolarskom iznosu
b) Pad vrijednosti strane valute izražene u dolarskom iznosu
c) Pad vrijednosti dolara izražene u stranoj valuti
d) Ništa od navedenog
90. Ukoliko je tečaj fiksan a godišnja inflacija pozitivna tada je tečaj domaće valute a) Realno depreciran
b) Realno apreciran c) Nominalno depreciran
d) Nominalno apreciran
91. Ukoliko je tečaj fiksan a godišnja inflacija u zemlji manja nego u inozemstvu tada je tečaj
domaće valute
a) Realno depreciran
b) Realno apreciran
c) Nominalno depreciran
d) Nominalno apreciran
92. _________ devizni tečaj predstavlja vagani prosjek deviznih tečajeva domaće valute i valuta
najznačajnijih vanjsko-trgovinskih partnera
a) Nominalni
b) Realni
c) Efektivni
d) Intervalutarni
93. Prodaja valute koja kontinuirano deprecira imat će _________ učinak na istu:
a) stabilizirajući
b) destabilizirajući
c) neutralan
d) pozitivan
www.referada.hr
94. Kvantitativna novčana teorija I. Fishera objašnjava
a) Automatsko uravnoteženje BP putem promjene cijena kod fiks. dev. tečaja
b) Automatsko uravnoteženje BP putem promjene cijena kod fleks. dev. tečaja
c) Automatsko uravnoteženje BP putem promjene dohotka kod suficita
d) a) i b)
95. Tečaj kune je u odnosu na euro
a) Realno depreciran
b) Realno apreciran
c) Valutnim odborom vezan za euro
d) Nominalno depreciran
96. Terminski tečaj je koristan za one
a) Koji žele hedžirati u međunarodnim transakcijama robama i uslugama
b) Koji se klade na rast vrijednosti određene valute
c) Koji se klade na pad vrijednosti određene valute
d) Sve navedeno
97. Pokriveni kamatni paritet je ostvaren ukoliko
a) Je razlika u kamatnjacima jednaka razlici između spot i forward tečaja
b) Je razlika u kamatnjacima jednaka razlici između spot i očekivanog spot tečaja
c) Je razlika u kamatnjacima jednaka nuli
d) Je razlika između spot i forward tečaja jednaka nuli
98. Područje međunarodne razmjene proučava
a) Komparativne prednosti
b) Fiskalnu politiku
c) Devizni tečaj
d) Analizu efekata devalvacije
99. Zadatak WTO-a je? a) Reguliranje svjetske razmjene
b) Postepeno smanjivanje carinskih i necarinskih ograničenja
c) Provođenje antidampinških mjera
d) Sve navedeno
100. Uloga Svjetske Trgovinske Organizacije (WTO) nije a) Regulacija anti-dampinških propisa
b) Rješavanje sporova u međunarodnoj razmjeni
c) Pomoć zemljama koje imaju neravnotežu u vanjsko-trgovinskoj bilanci (to radi MMF)
d) Smanjenje carinskih stopa
101. Koji od navedenih instrumenata ograničenja razmjene se najviše preferira od strane WTO-
a? a) Carine
b) Kvote
c) Izvozne subvencije
d) VER
102. Koja od institucija nije nastala nakon sporazuma u Bretton-Woodsu? a) WB
b) IMF
c) WTO
d) Niti jedna od ponuđenih
www.referada.hr
103. Koja od institucija nije nastala u Bretton-Woodsu?
a) MMF
b) WB
c) ITO
d) Sve navedene su nastale konferencijom u Bretton Woodsu
104. Koja od navedenih nije runda pregovora u sklopu GATT/WTO?
a) Kennedy
b) Doha
c) Nixon
d) Tokyo
105. Načelo najpovlaštenije nacije a) Diskriminira jednu zemlju naspram drugih zemalja u međ. razmjeni
b) Ne dopušta diskriminaciju zemalja u međunarodnoj razmjeni c) Nalaže da se uvozna roba mora tretirati jednako kao i domaća
d) Zabranjeno je od strane WTO-a
106. Načelo najpovlaštenije nacije a) Ne dopušta diskriminaciju proizvoda u razmjeni
b) Dopušta diskriminaciju proizvoda u razmjeni
c) Daje povlašten tretman jednoj zemlji u razmjeni
d) Ne daje povlašten tretman jednoj zemlji u razmjeni
107. Načelo nacionalnog tretmana a) Diskriminira jednu zemlju naspram drugih zemalja u međunarodnoj razmjeni
b) Ne dopušta diskriminaciju zemalja u međunarodnoj razmjeni
c) Nalaže da se uvozna roba mora tretirati jednako kao i domaća d) Zabranjeno je od strane WTO-a
108. Ako zemlja ima deficit u vanjsko-trg. razmjeni te se nalazi u recesiji, tada a) Devalvacija dovodi do postizanja unutarnje i vanjske ravnoteže
b) Fiskalna ekspanzija dovodi do postizanja unutarnje i vanjske ravnoteže
c) Monetarna ekspanzija dovodi do postizanja unutarnje i vanjske ravnoteže
d) Pomažu jedino strukturne promjene
109. Ukoliko zemlja ima deficit u razmjeni a nalazi se u ekspanziji tada a) Zemlja treba devalvirati
b) Zemlja treba revalvirati
c) Treba djelovati restriktivnim mjerama monetarne politike
d) Treba djelovati ekspanzivnim mjerama fiskalne politike
110. Koji od navedenih sporazuma se bavi međunarodnim aspektima intelektualnog vlasništva?
a) GATS
b) GATTS
c) GATT
d) TRIPS
111. Koji od navedenih pojmova vodi najvećem smanjenju društvenog blagostanja? a) Carine
b) Kvote
c) Autarkija d) Slobodna međunarodna razmjena
www.referada.hr
112. Uvođenje kvote u maloj zemlji Što nije rezultat uvođenja kvote u maloj zemlji? a) Smanjuje količinu razmjene u zemlji a) Rast svjetske cijene dobra
b) Smanjuje blagostanje zemlje b) Pad potrošnje dobra u zemlji
c) Ne mijenja svjetske cijene c) Smanjenje uvoza dobra na koje je uvedena
kvota
d) Sve navedeno d) Rast proizvodnje dobra u zemlji
113. Uvođenje kvote u velikoj zemlji imat će sljedeće efekte
a) Povećanje svjetske cijene dobra u zemlji b) Povećanje uvoza
c) Povećanje potrošnje
d) Povećanje potrošačeva viška
114. Uvođenje carine u maloj zemlji a) Povećat će blagostanje
b) Smanjit će blagostanje c) Neće utjecati na promjenu blagostanja
d) Kratkoročno smanjuje, a dugoročno povećava blagostanje
115. Uvođenje carine u maloj zemlji a) Stvara mrtvi teret (društveni trošak) za zemlju
b) Mijenja odnos faktorskih cijena
c) Omogućava proizvodnju i manje efikasnim proizvođačima
d) Sve navedeno
116. Uvođenje carine u maloj zemlji ne pogoduje a) Domaćim proizvođačima
b) Državi
c) Domaćim potrošačima d) Domaćim izvoznicima
118. Velika zemlja uvođenjem carine a) Uvijek gubi dio društvenog blagostanja
b) Nikad ne gubi dio društvenog blagostanja
c) Može ali i ne mora izgubiti društveno blagostanje d) Povećava obujam razmjene s inozemstvom
119. Što je od navedenog točno? a) Carine uvijek smanjuju blagostanje u maloj zemlji
b) Carine poboljšavaju uvjete razmjene velike zemlje
c) Carine imaju alokativni efekt na proizvodne faktore
d) Sve navedeno
120. Što je od navedenog točno? a) Carina u maloj zemlji uvijek smanjuje blagostanje
b) Carina u velikoj zemlji može povećati njeno blagostanje
c) a) + b) d) Carina uvijek smanjuje blagostanje i male i velike zemlje
www.referada.hr
121. Što je od navedenog točno? a) Uvođenje uvozne carine u maloj zemlji ne generira društvene troškove
b) Uvođenje uvozne carine u maloj zemlji preraspodjeljuje dohodak od proizvođača ka
potrošaču
c) Uvođenje uvozne carine u maloj zemlji povećava realne dohotke od proizvodnog faktora
koji se intenzivnije koristi u proizvodnji izvoznog dobra
d) Ništa od navedenog nije točno
122. Uvođenje diferenciranih carina na inpute i outpute istodobno
a) Može poboljšati položaj domaćih proizvođača, ali i ne mora
b) Pogoršava položaj domaćih proizvođača čija je dodana vrijednost u proizvodnji jako mala
c) Uvijek pogoršava položaj domaćih proizvođača zbog gubitka društvenog blagostanja
d) a) i b)
123. Uvođenje prohibitivne uvozne carine a) Rezultira nepromijenjenim društvenim blagostanjem
b) Rezultira maksimalnim gubitkom društvenog blagostanja
c) Povećava uvoz
d) Smanjuje izvoz
124. Prohibitivna kvota može se opisati izrazom
a) q=0 b) q=+
c) q=1
d) q=uvoz/2
125. U slobodnoj razmjeni Hrvatska uvozi 70t čelika pri svjetskoj cijeni 4€/t. Uvozna kvota od
30t čelika rezultirat će rastom cijene čelika u Hrvatskoj na 6€. Kvotna renta iznosi: a) 2€
b) 60€ c) 80€
d) 180€
126. U slobodnoj razmjeni Hrvatska uvozi 50t šećera pri svjetskoj cijeni 1€/kg. Uvozna kvota od
10t šećera rezultirat će rastom cijene šećera u Hrvatskoj na 2€/kg. Kvotna renta iznosi:
a) 10 000€
b) 20 000€
c) 50 000€
d) 100 000€
127. Ukoliko Austrija uvede uvoznu kvotu na indijski čelik
a) Profitirat će austrijski potrošači, a izgubiti indijski proizvođači
b) Profitirat će austrijski proizvođači, a izgubiti austrijski proračun
c) Profitirat će indijski izvoznici čelika, a izgubiti austrijski potrošači
d) Izgubit će austrijski potrošači i indijski izvoznici čelika
128. Ekonomska integracija u kojoj zemlje sudionice ukidaju carine u trgovini međusobno i
uvode zajedničku eksternu carinu
a) Zona slobodne trgovine
b) Carinska unija
c) Zajedničko tržište
d) Ekonomska unija
www.referada.hr
129. Koji od navedenih nije instrument politike vanjske trgovine
a) Izvozne subvencije
b) Carine
c) PDV
d) VER
130. Efektivna carinska zaštita sektora bit će negativna ako vrijedi
a) mj<0
b) tj<0
c) tj-mj*ci<0
d) za svaki ci=0
131. Stopa efektivne carinske zaštite
a) Je uvijek pozitivna
b) Je nenegativna
c) Je uvijek negativna
d) Može biti negativna, nulta, ali i pozitivna
132. Efektivna stopa carinske zaštite a) Ne može biti negativna
b) Uvijek je veća od nule
c) Jednaka je nominalnoj ako je mj=0 d) Ništa od navedenog
133. Ako je udio inputa u domaćoj proizvodnji jednak 100% tada je stopa efektivne carinske
zaštite
a) Jednaka 0% b) Negativna
c) Jednaka nominalnoj
d) Teži u beskonačnost (nema ekonomsko tumačenje)
134. Unutar zone slobodne trgovine zemlje a) Imaju zajednički eksternu carinu prema zemljama nečlanicama unije
b) Individualno određuju eksternu carinu prema zemljama nečlanicama unije c) Zemlje trguju uz nultu carinsku stopu sa zemljama nečlanicama unije
d) Određuju carinsku stopu u međusobnoj razmjeni u iznosu 2%
135. Međunarodna ekonomija se koristi analitičkom aparaturom a) Mikroekonomije
b) Makroekonomije
c) Mikro i makro ekonomije d) Ništa od navedenog
136. Međunarodna ekonomija ne proučava
a) Devizni tečaj
b) Fiskalnu politiku
c) Bilancu plaćanja
d) Komparativne prednosti
137. Merkantilisti smatraju da je slobodna međunarodna razmjena a) Igra negativne sume
b) Igra nulte sume c) Igra pozitivne sume
d) Win-win situacija za sve sudionike međunarodne razmjene
www.referada.hr
138. Prvo najbolje rješenje u međunarodnoj razmjeni predstavlja
a) Slobodna međunarodna razmjena b) Razmjena uz ograničenja
c) Uvođenje carina
d) Uvođenje prohibitivne carine
139. Što od navedenog ne predstavlja dumping u međunarodnoj razmjeni? a) Prodaja proizvoda ispod njegove fer (tržišne) cijene
b) Prodaja proizvoda ispod cijene po kojoj se prodaje na domaćem tržištu
c) Prodaja proizvoda ispod cijene stranog proizvoda na stranom tržištu d) Sve navedeno predstavlja oblik dumpinga
140. U međunarodnoj razmjeni opća ravnoteža je uspostavljena kod jednakosti a) Graničnih stopa supstitucije i transformacije
b) Graničnih stopa supstitucije, transformacije i uvjeta razmjene
c) Graničnih stopa supstitucije, transformacije, uvjeta razmjene i omjera faktorskih cijena
d) Uvjeta razmjene i omjera faktorskih cijena
141. Opća ravnoteža u međunarodnoj razmjeni postiže se kod uvjeta a) MRS
b) MRS=MRT
c) MRS=MRT=MRTS
d) MRS=MRT=MRTS=Px/Py
142. Koji od sljedećih pojmova predstavlja drugo najbolje rješenje u međunarodnoj razmjeni?
a) Autarkija (3. najbolje rješenje)
b) Slobodna razmjena (1.najbolje rjšenje)
c) Razmjena uz ograničenja
d) Jednostrano liberalizirana mala otvorena zemlja
143. Rast deviznih rezervi neke zemlje a) Povećat će saldo Međunarodnih pričuva u BP neke zemlje
b) Smanjit će saldo Međunarodnih pričuva u BP neke zemlje c) Neće promijeniti saldo Međunarodnih pričuva
d) Povećat će saldo financijskih transakcija
144. U zemlji postoje dvije vrste radnika - nisko i visoko obrazovani. Ako zemlja relativno
obiluje nisko obrazovanim radnicima tada će se posredstvom međunarodne razmjene
a) nejednakost u zemlji smanjiti
b) nejednakost u zemlji povećati
c) nejednakost neće promijeniti
d) nadnice obje vrste radnika će porasti
145. Ako zemlje imaju identične krivulje transformacije i različite (homotetične) preferencije za
finalnim dobrima a) Razmjena neće biti moguća
b) Razmjena će biti moguća
c) Razmjena će biti moguća jedino u situaciji rastućih prinosa u proizvodnji
d) Ništa od navedenog
www.referada.hr
146. Ako zemlje imaju različite krivulje transformacije i različite preferencije za finalnim
dobrima a) Razmjena neće biti moguća
b) Razmjena će biti moguća
c) Razmjena će biti moguća jedino u situaciji konstantnih prinosa u proizvodnji
d) Ništa od navedenog
147. U slučaju jednakih krivulja transformacija i jednakih krivulja indiferencije zemlje
a) Mogu profitirati u razmjeni jedino kod padajućih oportunitetnih troškova (tj. rastućih prinosa)
b) Mogu profitirati u razmjeni jedino kod rastućih oportunitetnih troškova
c) Mogu profitirati u razmjeni jedino kod konstantnih oportunitetnih troškova
d) Ne mogu profitirati u razmjeni ni pod kojim uvjetima
148. Ukoliko se zemlja nalazi u autarkiji
a) Proizvodi i troši u istoj točki na krivulji transformacije b) Proizvodi i troši u različitim točkama na različitim krivuljama
c) Ništa ne proizvodi i ništa ne troši
d) Proizvodi na krivulji indiferencije a troši na krivulji transformacije
149. Uvjeti razmjene jednaki su
a) Odnosu tehničkih koeficijenata
b) Odnosu cijena dobara
c) Odnosu input-output koeficijenata
d) Sve navedeno
150. Uvjeti razmjene ne ovise o
a) Relativnoj raspoloživosti proizvodnih faktora
b) Tehničkim koeficijentima proizvodnje
c) Relativnim odnosima cijena izvoznih i uvoznih dobara
d) Ništa od navedenog
151. Ako uvjeti razmjene Px/Py po apsolutnoj vrijednosti rastu tada
a) To pogoduje zemlji izvoznici kapitalno intenzivnog dobra
b) To pogoduje zemlji izvoznici radno intenzivnog dobra
c) Povećava blagostanje zemlje izvoznice kapitalno intenzivnog dobra
d) Se trokut razmjene obje zemlje smanjuje.
152. Najsloženiji oblik ekonomske integracije je
a) Carinska unija
b) Zona slobodne trgovine
c) Politička zajednica d) Ekonomska i monetarna unija
www.referada.hr
153. Najjači oblik ekonomske integracije od navedenih je
a) Zona slobodne trgovine (FTA)
b) Zajedničko tržište c) Preferencijalni trgovinski aranžmani
d) Carinska unija
154. Vanjski dug je dugoročno održiv ukoliko a) Ne prelazi 60% BDP-a
b) Je stopa rasta realnog BDP-a veća od kamatne stope na dug c) Je domaća proizvodnja veća od domaće potrošnje
d) Ništa od navedenog
155. Euroobveznice su
a) Dugoročni dužnički VP denominirani u eurima
b) Dugoročni dužnički VP izdani u Europi
c) Dugoročni dužnički VP izdani u valuti koja ne korespondira valuti zemlje emitenta
d) Dugoročni dužnički VP izdani u Europi i denominirani u eurima
156. Što je od navedenog točno uz dane uvjete: meksička kamatna stopa = 4%, američka
kamatna stopa = 4%, s jednim dolarom se može kupiti 10 pesosa?
a) Očekuje se deprecijacija pesosa
b) Pesos se prodaje uz diskont na terminskom tržištu
c) Jedan dolar vrijedi 10 pesosa i na terminskom tržištu
d) Kapital se premješta iz Meksika u SAD
157. Vanjska ravnoteža definirana je
a) Hicks-Hansenovim dijagram
b) IS-LM modelom
c) AA-DD modelom
d) BP krivuljom
158. Prezaduženost se može riješiti
a) Monetizacijom duga
b) Povećanjem poreza
c) Proglašenjem moratorija
d) Sve navedeno
159. Ukoliko su tehnički koeficijenti u proizvodnji jednaki među zemljama tada a) Su uvjeti razmjene jednaki među zemljama
b) Su oportunitetni troškovi jednaki među zemljama
c) Neće doći do razmjene d) Sve navedeno
160. Gravitacijski model vanjske trgovine pripada kojoj skupini teorija VT? a) Klasičnoj
b) Novim teorijama vanjske trgovine c) Nazadnim teorijama vanjske trg
d) Sve navedeno
161. Osiromašujući rast (eng. immiserizing growth) može biti rezultat a) Uvozno usmjerenog rasta
b) Izvozno usmjerenog rasta
c) Poboljšanja uvjeta razmjene
d) Pojave siromaštva u zemlji
www.referada.hr
162. Kratica VER u teoriji vanjsko-trg. politike oznaka je za a) Preferencijalne trgovinske aranžmane
b) Izvozne subvencije
c) Dobrovoljna ograničenja izvoza d) Dobrovoljna ograničenja uvoza
163. Krivulja eksterne ravnoteže povezuje koje dvije ključne varijable a) Dohodak i cijene
b) Dohodak i kamatnjak c) Kapital i dohodak
d) Cijene i kamatnjak
164. Glavno objašnjenje za postojanje intra sektorske razmjene je
a) Diferencijacija proizvoda
b) Interna ekonomija razmjera
c) Savršena konkurencija
d) Komparativne prednosti
165. Specijalizacija u proizvodnji je _______________ kod ________________ a) Nepotpuna, konstantnih troškova
b) Varijabilna, konstantnih troškova
c) Potpuna, rastućih troškova
d) Nepotpuna, rastućih troškova
166. Koja od navedenih zemalja nije prihvatila Euro? a) Belgija
b) Italija
c) Grčka
d) Danska
167. Koja od navedenih zemalja je prihvatila Euro?
a) Poljska
b) Velika Britanija
c) Danska
d) Grčka
168. Transfer hrvatskog nogometaša u njemačku Bundesligu knjižit će se u BP Hrvatske pod
stavkom a) Inozemna izravna ulaganja
b) Tekući transferi
c) Izvoz roba
d) Ništa od navedenog
169. Ukoliko zemlja devalvira korist će imati
a) Dužnici čiji je dug denominiran u stranoj valuti
b) Imatelji domaćeg novca
c) Dužnici čiji je dug denominiran u domaćoj valuti
d) Nitko od navedenih
170. Relativno veći rast domaćih cijena od stranih
a) Pomaknut će BP krivulju gore
b) Pomaknut će BP krivulju dolje
c) Pomaknut će E-U krivulju gore
d) Neće pomaknuti BP krivulju
www.referada.hr
171. Autarkičnu točku ravnoteže obilježava
a) Jednakost MRS i MRT
b) Jednakost domaće potrošnje i domaće proizvodnje
c) Nulti izvoz i uvoz
d) Sve navedeno
172. Ako su ponuda i potražnja za dobrima elastičnije tada će neto efekt stvaranja trgovine,
ceteris paribus, biti
a) Manji
b) Veći
c) Nepromijenjen
d) Negativan
173. Ako u zemlji postoji terminski diskont a domaći kamatnjak je manji od stranog doći će do
a) Izvoza kapitala
b) Uvoza kapitala
c) Kamatnog pariteta
d) Ne možemo zaključiti o kretanju kapitala bez eksplicite danih podataka
174. Neprijavljeni boravak stranog turista u Hrvatskoj knjižit će se u ________ u BP Hrvatske.
a) Računu usluga
b) Financijskom računu
c) Neto greškama i propustima
d) Neće se uopće knjižiti u bilanci plaćanja RH
175. Nagib pravca koji čini dijagonalu trokuta razmjene predstavlja
a) Izvoz
b) Uvoz
c) Uvjete razmjene
d) Izokostu (izotroškovnu liniju)
176. Neto izvoz kapitala a) Je rastuća funkcija kamatnjaka
b) Je padajuća funkcija kamatnjaka c) Je rastuća funkcija dohotka
d) Je padajuća funkcija dohotka
177. Ukoliko ne vrijedi uvjet kamatnog pariteta a) Arbitraža nije moguća
b) Kamatni paritet se uspostavlja u dugom roku
c) Kamatni paritet se uspostavlja u srednjem roku
d) Arbitraža je moguća
178. Izjava "jen je porastao sa 121 na 117" ima smisla jer
a) SAD dobiva dok Japan gubi
b) Brojevi mjere jene po dolaru, a ne dolare po jenu c) Su ti brojevi indeksi s bazom 100
d) Brojevi označavaju period u danu kad je došlo do promjene
179. Najveći svjetski izvoznik roba danas je a) Japan
b) EU
c) Kina d) Njemačka
www.referada.hr
180. Razmjena homogenih ali diferenciranih proizvoda karakteristika je a) Intersektorske razmjene
b) Intrasektorske razmjene
c) Gravitacijskog modela vanjske trgovine
d) Nizozemske bolesti
181. Devizna špekulacija i zarada su moguće
a) Ukoliko vrijedi zakon jedne cijene
b) Ukoliko vrijedi kamatni paritet
c) Ukoliko ne vrijedi kamatni paritet
d) Sve dok je kamatni diferencijal različit od nule
182. Nagib hipotenuze trokuta razmjene predstavlja
a) Uvjete razmjene
b) MRS
c) MRT
d) Sve navedeno
183. Prema gravitacijskom modelu vanjske trgovine razmjena među zemljama će biti tim veća
a) Što je udaljenost među zemljama veća
b) Što su preferencije potrošača među zemljama sličnije
c) Što je veća ekonomska snaga zemalja
d) Što zemlje imaju veću razliku u raspoloživoj količini proizvodnih faktora
184. Prema gravitacijskom modelu vanjske trgovine razmjena će biti tim manja
a) što je udaljenost među zemljama manja
b) što su preferencije zemalja sličnije
c) što su zemlje mjereno BDP-om veće
d) ništa od navedenog
185. Koji od navedenih nije pokazatelj zaduženosti? a) Inozemni dug/BDP
b) Međunarodne pričuve/Inozemni dug
c) Inozemni dug/Izvoz roba i usluga
d) Svi navedeni su pokazatelji zaduženosti
186. Ako je kamatni diferencijal jednak nuli, a terminska premija pozitivna investitori će
a) Kupovati spot stranu valutu i prodavati je na forward tržištu izvozeći kapital
b) Kupovati spot stranu valutu i prodavati je na forward tržištu uvozeći kapital
c) Kupovati spot domaću valutu i prodavati je na forward tržištu izvozeći kapital
d) Kupovati spot domaću valutu i prodavati je na forward tržištu uvozeći kapital
187. Ako je Indija trostruko produktivnija u proizvodnji traperica od Njemačke, a Njemačka
dvostruko produktivnija u proizvodnji automobila od Indije, tada a) Indija ima komparativnu prednost u automobilima, a Njemačka u trapericama
b) Indija ima apsolutnu prednost u automobilima, a Njemačka u trapericama
c) Indija ima komparativnu prednost u trapericama, a Njemačka u automobilima
d) Indija ima apsolutnu prednost u trapericama, a Njemačka u automobilima
188. Ukoliko se zemlje u potpunosti specijaliziraju u proizvodnji određenog dobra tada a) Proizvode oba proizvoda angažmanom svih inputa proizvodnje
b) Bilježe rastuće oportunitetne troškove u proizvodnji
c) Imaju PPF funkciju konveksnog oblika d) Sve navedeno
www.referada.hr
189. Pojam moratorij označava a) Reprogram duga
b) Stanje deficita u vanjsko-trgovinskoj bilanci
c) Bankrot države
d) Nemogućnost izvršavanja obveza države prema stranim kreditorima
190. Budžetski prihodi od carine iznose 200 kn, gubitak potrošačevog viška 500 kn. Izračunajte
promjenu u proizvođačevom višku ako je mrtvi teret jednak 50 kn.
a) +200 kn
b) +250kn
c) -200 kn
d) -650 kn
191. Ukoliko zemlja bilježi inflaciju, a ima ostvarenu vanjsku ravnotežu tada mora
a) Djelovati restriktivnim mjerama monetarne i fiskalne politike
b) Djelovati restriktivnim mjerama monetarne i fiskalne politike i revalvirati
c) Djelovati ekspanzivnim mjerama monetarne i fiskalne politike i revalvirati
d) Revalvirati, ali samo ako je zadovoljen Marshall-Lernerov uvjet
192. Istodobno kupovanje i prodavanje deviza na različitim tržištima s ciljem ostvarenja zarade
definicija je a) Deviznog hedžinga a) Devizne arbitraže
b) Kamatne arbitraže ILI b) Devizne špekulacije
c) Devizne špekulacije c) Deviznog hedginga
d) Ništa od navedenog d) Kamatne arbitraže
193. Namjerno preuzimanje rizika na deviznom tržištu u cilju ostvarenja zarade definicija je a) devizne arbitraže
b) kamatnog pariteta
c) devizne špekulacije
d) kamatne arbitraže
194. Ukoliko je domaći kamatnjak veći od stranog, a strana valuta ima terminski diskont tada će
a) Doći do odljeva kapitala iz zemlje u inozemstvo
b) Biti uspostavljen identitet pokrivenog kamatnog pariteta
c) Doći do priljeva kapitala iz inozemstva u zemlju
d) Kratkoročno doći do rasta domaćeg kamatnjaka
195. Ukoliko je cijena Big Maca u Hrvatskoj 20 HRK, a u SAD-u 5 USD uz spot tečaj
HRK/USD=5 izvedite zaključak o realnom tečaju HRK/USD.
a) Dolar je realno precijenjen 25%
b) Dolar je realno podcijenjen 25%
c) Kuna je realno precijenjena 50%
d) Realni tečaj HRK/USD odgovara spot tečaju HRK/USD korištenjem PPP teorije
196. U situaciji autarkije
a) Društvena krivulja indiferencije je tangirana od strane uvjeta razmjene
b) Granica proizvodne mogućnosti je tangirana od strane uvjeta razmjene
c) Društvena krivulja indiferencije i granica proizv. mogućnosti se dodiruju u jednoj točki
d) Sve navedeno opisuje autarkiju u modelu opće ravnoteže
www.referada.hr
197. Ako SAD izvozi automobile, a Nizozemska cvijeće tada
a) Je odnos cijena outputa prije razmjene u zemljama različit
b) Je odnos faktorskih cijena prije razmjene u zemljama različit
c) Je L/K odnos prije razmjene u zemljama različit
d) Sve navedeno je točno
198. Potencijalnim ulaskom Hrvatske u EU 1.7.2013.
a) Trgovinska razmjena HR s BiH će se povećati zbog uvođenja eksterne carine od strane EU prema
trećim zemljama
b) Trgovinska razmjena HR s BiH će se smanjiti zbog efekta stvaranja trgovine
c) Trgovinska razmjena HR s BiH će se smanjiti zbog efekta skretanja trgovine
d) Trgovinska razmjena HR s BiH će se povećati zbog ukidanja carina među zemljama
199. Ulaskom Hrvatske u EU 1.7.2013. godine
a) profitirat će domaći proizvođači zbog nižih cijena uvoznih supstituta domaćem proizvodu
b) profitirat će domaći potrošači zbog nižih cijena
c) profitirat će hrvatski državni proračun
d) nitko od navedenih neće profitirati
200. Ukoliko je suma elastičnosti ponude izvoza i potražnje za uvozom manja od 1
a) promjena tečaja može korigirati eksternu neravnotežu
b) promjena tečaja ne može korigirati eksternu neravnotežu c) Marshall-Lernerov uvjet je zadovoljen
d) ništa od navedenog
201. Optimalno rješenje u razmjeni neke zemlje s inozemstvom predstavlja a) Situacija autarkije
b) Carinsko ograničenje slobodne trgovine
c) Slobodna razmjena bez ikakvih ograničenja d) Uvođenje subvencija na izvoz
202. U debitne transakcije pripadaju? a) Primljene direktne strane investicije iz inozemstva
b) Devizne doznake iz inozemstva
c) Kupnja roba i usluga iz inozemstva d) Sve navedeno
203. Temeljna funkcija međunarodnih rezervi a) financiranje neravnoteže u BP
b) financiranje uvoza
c) pokrivanje vremenskog jaza između deviznih prihoda i rashoda
d) sve navedeno
