Međunarodna pravila za izbjegavanje sudara na moru

Uvod i povijesni osvrt

• Pravila o izbjegavanju sudara na moru skup su međunarodnih pravnih normi kojima se regulira pomorski promet.

• Prva pisana pravila međunarodnog karaktera datiraju od 1863. Bila su to pravila koje su donijele i prihvatile Engleska i Francuska. Ta su pravila slijedeće godine prihvatile SAD i Njemačka.

• Važnost im je u tome što su bila inicijativa međunarodnoj konferenciji koja je na tu temu 1889. održana u Washingtonu. Na spomenutoj su konferenciji donesena prva međunarodna pravila o izbjegavanju sudara na moru pod nazivom Washingtonski pravilnik.

• Pravila su kasnije mijenjana i prilagođavana novim potrebama sigurnosti plovidbe (1910., 1948. i 1960.).

• Današnja su Međunarodna pravila o izbjegavanju sudara donijeta na Konferenciji IMO-a održanoj u Londonu 1972., a stupila su na snagu 15. srpnja 1977.

Važnost MPISNM:

• globalna tj. jedinstvena za sve sudionike u pomorskom prometu,

• u njihovoj primjeni svi sudionici u pom. prometu moraju se ponašati u skladu s pomorskom praksom i okolnostima pojedinog slučaja,

• s obzirom na sve veći broj sudionika u pomorskom prometu (ne samo profesionalnih pomoraca i navigatora), od svih se traži detaljno poznavanje pravila o izbjegavanju sudara,

• pravila su pisana kratko i jasno tako da će dobrom poznavaocu istih u kritičnom trenutku sugerirati pravilan manevar.

Pravilo 1

a) Ova se pravila primjenjuju na sve brodove na otvorenom moru i na svim vodama koje su spojene s otvorenim morem, a plovne su za pomorske brodove.

b) Ništa što je propisano ovim pravilima ne sprječava primjenu posebnih propisa koje donesu nadležni organi. Takvi posebni propisi moraju biti, što više u skladu s ovim pravilima.

c) Ništa što je propisano ovim pravilima ne sprječava primjenu bilo kojih posebnih propisa koje donese vlada bilo koje države u pogledu dodatnih pozicionih ili signalnih svjetala ili zvučnih signala za ratne brodove i brodove u konvoju, za ribarske brodove, koji ribare u skupini. Dodatna poziciona ili signalna svijetla ili zvučni signali moraju, koliko je god moguće biti takvi da se ne mogu pogrešno zamijeniti s bilo kojim drugim svjetlom ili zvučnim signalom koji su propisani ovim pravilima.

d) Organizacija može usvojiti sheme odvojenog prometa u svrhu ovih pravila.

e) Kad god zainteresirana vlada smatra da neki brod zbog svoje posebne namjene i konstrukcije ne može u potpunosti ispuniti odredbe ovih pravila, takav brod će udovoljavati drugim odredbama, u pogledu broja, položaja, dometa ili sektora vidljivosti svjetala ili znakova, za koje dotična vlada smatra da najviše zadovoljavaju ova pravila.

Pravilo 2 Odgovornost

a) Ništa što je propisano ovim pravilima ne može osloboditi brod, brodara odnosno vlasnika ili zapovjednika ili njegovu posadu od posljedica bilo kojeg propusta u primjeni ovih pravila, ili u pogledu mjera opreza koje zahtijeva uobičajeno iskustvo pomoraca ili posebne okolnosti slučaja.

b) Pri tumačenju i primjeni ovih pravila treba imati u vidu sve opasnosti plovidbe i sudara i posebne okolnosti uključujući i ograničenja samih brodova, koje mogu zahtijevati odstupanje od ovih pravila da bi se izbjegla neposredna opasnost.

Pravilo 3 Opće definicije

a) riječ “brod” označava svaku vrstu plovila uključujući i plovilo kada plovi bez istisnine i hidroavion koji se upotrebljava ili se može upotrijebiti kao sredstvo prijevoza na vodi;

b) izraz “brod na mehanički pogon” znači svaki brod koji se pokreće strojem;

c) riječ “jedrenjak” znači svaki brod koji se pokreće jedrima, pod uvjetom da pogonski stroj ako je u njemu ugrađen nije u upotrebi;

d) izraz “brod zauzet ribarenjem” znači svaki brod koji ribari mrežama, povrazima, koćama ili drugim ribarskim priborom koji mu ograničava mogućnost manevriranja, ali isključuje ribarenje povrazima ili kojim drugim ribarskim priborom koji ne ograničava sposobnost manevriranja;

e) riječ “hidroavion” označava bilo koju letjelicu kojom se može manevrirati na vodi;

f) izraz “brod koji ne može manevrirati” označava brod kojim se ne može manevrirati prema ovim pravilima, pa se zbog toga ne može ukloniti s puta drugim brodovima;

g) izraz “brod ograničene sposobnosti manevriranja” označava brod kojemu je zbog prirode posla kojeg obavlja sposobnost manevriranja ograničena prema zahtjevima ovih pravila, pa se zbog toga ne može maknuti s puta drugom brodu. Brodovi koji se smatraju “brodom ograničene sposobnosti manevriranja” su:

(i) brod zauzet polaganjem ili dizanjem navigacijskih oznaka, podvodnog kabela ili cjevovoda;

(ii) brod zauzet jaružanjem, hidrografskim ili podvodnim radovima;

(iii) brod zauzet snabdijevanjem ili prebacivanjem osoba, zaliha ili tereta u plovidbi;

(iv) brod zauzet slijetanjem ili uzlijetanjem zrakoplova; (v) brod koji čisti mine; (vi) brod koji tegli takav tegalj koji mu znatno otežava

promjenu kursa;

(h) izraz “brod ograničen svojim gazom” označava brod na mehanički pogon koji je zbog svog gaza, u odnosu na raspoloživu dubinu vode uvelike ograničen u mogućnosti promjene kursa;

(i) riječ “plovi” znači da brod nije usidren, privezan ili nasukan; (j) riječ “duljina”, “širina” broda označavaju duljinu broda

preko svega i njegovu najveću širinu; (k) smatrat će se da brodovi vide jedan drugoga samo ako se

mogu vidjeti golim okom; (l) izraz “ograničena vidljivost” označava sve okolnosti pri

kojima je vidljivost smanjena zbog magle, sumaglice, kiše, snijega ili oluje, pješčane oluje ili drugih sličnih uzroka.

DIO B

Pravila za plovidbu i kormilarenje

Pravilo 4 Primjena

Pravila iz ovog poglavlja moraju se primjenjivati u svim uvjetima vidljivosti.

Poglavlje I – Vođenje brodova pri svim stanjima vidljivosti

Pravilo 6 Sigurnosna brzina

Svaki se brod mora stalno kretati sigurnosnom brzinom kako bi se mogla poduzeti pravilna i djelotvorna radnja da se spriječi sudar te da bi se brod mogao zaustaviti na odgovarajućoj udaljenosti prema prevladavajućim okolnostima i stanju.

Pravilo 5 Izviđanje

Svaki brod mora stalno izviđati promatranjem, slušanjem i svim raspoloživim sredstvima prikladnim prevladavajućim okolnostima i uvjetima, a u svrhu procjene situacije i opasnosti od sudara.

a) Za sve brodove : (i) stanju vidljivosti; (ii) gustoći prometa, uključujući prisutnost ribarskih i drugih

brodova; (iii) manevarske osobine broda, uzimajući u obzir zalet broda

(zaustavni put) i veličinu kruga okreta u prevladavajućim okolnostima;

(iv) prisutnost pozadinskih svjetala noću, kao što su svjetla na obali te reflektivno raspršivanje vlastitih svjetala;

(v) stanju vjetra, mora i struje, kao i o blizini navigacijskih opasnosti;

(vi) gazu broda u odnosu na raspoloživu dubinu;

Pri određivanju sigurnosne brzine treba voditi računa o slijedećim činiocima:

b) Osim toga, za brodove koji koriste radar, o: (i) karakteristikama, mogućnostima i ograničenjima

radarskog uređaja; (ii) svim ograničenjima što ih nameće ljestvica radara koja

je u upotrebi; (iii) na stanje mora meteoroloških i drugih izvora smetnji na

radarsko otkrivanje; (iv) mogućnost da mali brodovi, led i drugi objekti ne budu

otkriveni radarom na odgovarajućoj udaljenosti; (v) broju, položaju i kretanju brodova koji su otkriveni

radarom; (vi) što točnijoj procjeni stanja vidljivosti, koju je moguće

odrediti korištenjem radara, mjerenjem udaljenosti radarom i golim okom do brodova ili objekata uokolo.

Pravilo 7 Rizik sudara

a) Svaki brod mora koristiti sva raspoloživa sredstva prilagođena prevladavajućim okolnostima i stanju da bi se utvrdilo postojanje opasnosti od sudara. Ukoliko postoji imalo sumnje, smatrat će se da postoji rizik sudara;

b) Radarski uređaj, ako je ugrađen i ispravan, treba pravilno koristiti, uključujući i promatranje na ljestvici velikih daljina, kako bi se na vrijeme dobilo upozorenje o riziku sudara, te vrijeme za radarsko plotiranje i sustavno praćenje otkrivenih objekata;

c) Ne smiju se donositi zaključci na osnovu oskudnih podataka, a posebno ne na osnovu nedovoljnih radarskih podataka;

d) Prilikom određivanja rizika sudara, prije svega, mora se voditi računa o sljedećem:

(i) smatrat će se da ta opasnost postoji ako se kompasna snimka (azimut) prema brodu koji se približava znatnije ne mijenja;

(ii) takva opasnost može ponekad postojati i kad se kompasna snimka znatno mijenja ukoliko se približava vrlo veliki brod ili tegalj na maloj udaljenosti.

Pravilo 8 Radnja za izbjegavanje sudara

a) Svaka radnja poduzeta radi izbjegavanja sudara treba, ako okolnosti slučaja dozvoljavaju biti poduzeta pravodobno i odlučno i onako kako bi to učinio dobar pomorac.

b) Svaka promjena kursa i/ili brzine da se sudar izbjegne, ako okolnosti slučaja zahtijevaju, treba biti dovoljno velika da bi to drugi brod koji promatra golim okom ili radarom mogao odmah uočiti. Male se i uzastopne promjene kursa i/ili brzine moraju izbjegavati.

c) Ako ima dovoljno prostora, sama promjena kursa može biti najdjelotvornija radnja, da se izbjegne položaj opasnih blizina, pod uvjetom da je poduzeta na vrijeme.

d) Radnja poduzeta radi izbjegavanja sudara s drugim brodom treba biti takva da se brodovi mimoiđu na sigurnoj udaljenosti. Djelotvornost poduzete radnje treba pažljivo provjeravati dok se brodovi konačno bezopasno ne udalje.

e) Ako je, radi izbjegavanja sudara potrebno dobiti na vremenu, ili dobiti na vremenu radi procjene situacije, brod mora smanjiti brzinu, ili se potpuno zaustaviti zaustavljanjem stroja ili njegovim prekretanjem u vožnju krmom.

f) (i) Brod koji je prema bilo kojem od ovih pravila obavezan ne ometati prolaz ili siguran prolaz drugom brodu mora, kad okolnosti zahtijevaju, na vrijeme poduzeti radnju da omogući dovoljno vodenog prostora za siguran prolaz drugog broda.

(ii) Brod koji je obvezan ne ometati prolaz ili siguran prolaz drugog broda ne oslobađa se obveze ako se približava drugom brodu tako da postoji opasnost od sudara te će morati, pri poduzimanju radnji, voditi računa o radnjama koje bi bile potrebne prema pravilima ovog dijela.

(iii) Brod kojemu se omogućava nesmetani prolaz obavezan je držati se pravila ovog dijela, kada se dva broda približavaju tako da prijeti opasnost od sudara.

Pravilo 9 Plovidba u uskim kanalima

a) Brod koji plovi u uskom kanalu ili plovnom dijelu rijeke mora se, koliko je to moguće i praktično izvedivo, držati vanjskog ruba kanala ili plovnog dijela rijeke koji se nalazi s njegove desne strane.

b) Brod kraći od 20 m ili jedrenjak ne smije ometati prolaz brodu koji može sigurno ploviti jedino unutar granica kanala ili plovnog dijela rijeke.

c) Brod koji ribari ne smije ometati prolaz bilo kojem drugom brodu koji plovi unutar granica uskog kanala ili plovnog dijela rijeke.

d) Brod ne smije presijecati kanal ili plovni dio rijeke ako takvo presijecanje ometa prolaz brodu koji može sigurno ploviti unutar tog kanala ili plovnog dijela rijeke. Ako se sumnja u namjeru broda koji presijeca kanal ili plovni dio rijeke može se upotrijebiti zvučni signal propisan pravilom 34(d).

e) (i) u uskom kanalu ili plovnom dijelu rijeke kada se pretjecanje može izvesti jedino ako brod koji se pretječe mora poduzeti radnju da omogući bezopasan prolaz, brod koji namjerava pretjecati mora označiti svoju namjeru davanjem signala koji su propisani pravilom 34c (i). Brod kojeg se pretječe, ako je suglasan s pretjecanjem, mora to potvrditi signalom propisanim pravilom 34c (ii) i poduzeti mjere koje će omogućiti bezopasan prolaz brodu koji pretječe. Ako brod koji se pretječe sumnja u mogućnost bezopasnog pretjecanja, ili namjeru broda koji pretječe, može to označiti zvučnim signalom propisanim pravilom 34(d)

(ii) ovo pravilo ne oslobađa brod koji pretječe obaveza prema pravilu 13.

f) Brod koji se približava nepreglednom zavoju ili području uskog kanala ili plovnog dijela rijeke, gdje se drugi brodovi ne mogu vidjeti zbog zaklonjenog vidika nekom zaprekom, mora ploviti posebno oprezno i oglasiti se zvučnim signalom propisanim pravilom 34(e).

g) Svaki brod mora, ako okolnosti slučaja to dopuštaju, izbjegavati sidrenje u uskom kanalu.

Pravilo 10 Sheme odvojenog prometa a) Ovo se pravilo primjenjuje pri plovidbi u shemama

odvojenog prometa koje je usvojila Organizacija. b) Brod koji se služi shemom odvojenog prometa mora: (i) proslijediti u određenom pojasu u općem tijeku

smjera plovidbe za taj plovidbeni put; (ii) držati se, koliko je god to moguće izvan crte

razdvajanja ili zone razdvajanja; (iii) uključivati se u plovidbenu stazu ili izlaziti iz nje u

normalnim prilikama, na krajevima plovidbene staze, a pri uključivanju ili izlaženju sa strane to činiti pod što manjim kutom u odnosu na opći tok plovidbe.

c) Brod mora, koliko je to praktično moguće izbjegavati presijecanje plovidbenih staza, međutim, ako to mora učiniti presijecanje mora izvesti pod što okomitijim kutom u odnosu na opći tok plovidbe.

d) (i) Zone priobalne plovidbe u normalnim okolnostima ne smiju koristiti brodovi u tranzitu, koji bezopasno mogu ploviti unutar sheme odvojenog prometa. Brodovi kraći od 20m, jedrenjaci i brodovi zauzeti ribolovom mogu se u svim okolnostima koristiti zonama priobalne plovidbe.

(ii) Unatoč odredbe d) pod (i) brod može koristiti zonu priobalne plovidbe kada prosljeđuje prema luci odredišta, offshore postrojenjima i konstrukcijama, peljarskim postajama, ili da bi izbjegao neposrednu opasnost.

e) Brod koji ne presijeca shemu odvojenog prometa ne smije u normalnim okolnostima ulaziti u zonu razdvajanja ili prelaziti preko crte razdvajanja, osim:

(i) u slučaju nužde da bi izbjegao neposrednu opasnost; (ii) kada ribari unutar zone razdvajanja. f) Brod koji plovi u području blizu završetaka sheme odvojenog

prometa, mora to činiti s posebnim oprezom.

g) Brod mora koliko god je to praktički izvedivo, izbjegavati sidrenje unutar sheme odvojenog prometa ili blizu njezinih završetaka.

h) Brod koji se ne koristi shemom odvojenog prometa mora je zaobilaziti, koliko je to praktički više moguće.

i) Brod koji ribari ne smije ometati prolaz ni jednom brodu koji slijedi tok plovidbenog puta.

j) Brod kraći od 20m ili jedrenjak ne smije ometati siguran prolaz ni jednom brodu koji slijedi tok plovidbenog puta.

k) Brod ograničene sposobnosti manevriranja, kada je zauzet radovima na održavanju sigurne plovidbe u shemama odvojenog prometa, oslobođen je obveze pridržavanja ovog pravila za vrijeme obavljanja tih radova.

l) Brod ograničene sposobnosti manevriranja, kada je zauzet radovima na polaganju ili podizanju podmorskog kabela unutar sheme odvojenog prometa, oslobođen je obveze pridržavanja ovog pravila za vrijeme obavljanja tih radova.

Sheme odvojenog prometa

Poglavlje II – Upravljanje brodovima koji su u vidokrugu

Pravilo 11 Primjena Pravila ovog poglavlja odnose se na brodove koji su u

vidokrugu jedan drugome.

Pravilo 12 Jedrenjaci

a) Kad se dva jedrenjaka približavaju tako da prijeti opasnost od sudara, jedan se od njih mora ukloniti s puta i to:

(i) kad svaki od jedrenjaka ima vjetar s različitih strana, jedrenjak kojemu vjetar dolazi s lijeve strane mora se ukloniti s puta drugom jedrenjaku;

(ii) ako oba jedrenjaka imaju vjetar s istih strana, jedrenjak koji se nalazi u privjetrini mora se ukloniti s puta jedrenjaku u zavjetrini;

(iii) ako jedrenjak koji plovi s vjetrom s lijeve strane vidi jedrenjak u privjetrini i ne može za njega sa sigurnošću utvrditi s koje strane on ima vjetar, mora mu se ukloniti s puta.

b) U svrhu tumačenja ovog pravila, privjetrinom se smatra strana suprotna onoj na kojoj se nalazi glavno jedro, ili kod križnih jedara strana suprotna onoj na kojoj su zatezi najvećeg letnog jedra.

Pravilo 13 Pretjecanje

a) Bez obzira na bilo koji propis iz dijela B ovih pravila svaki brod koji pretječe mora se ukloniti dostignutom brodu

b) Smatrat će se da brod pretječe drugi brod kad mu se približava iz smjera koji je veći od 22,5° iza subočice prema krmi, tj. kad je u takvom položaju prema dostignutom brodu da bi mu noću mogao vidjeti samo krmeno svjetlo, a da mu pri tome ne vidi ni jedno od bočnih svjetala.

c) Ako je brod u bilo kakvoj sumnji pretječe li dostignuti brod, dužan je sebe smatrati brodom koji pretječe i tako se ponašati.

d) Svaka iduća promjena smjera između dvaju brodova ne može učiniti da se brod koji pretječe smatra brodom koji presijeca kurs dostignutom brodu, i ne može ga osloboditi dužnosti da se ukloni s puta dostignutom brodu, sve dok ga konačno ne mimoiđe i bezopasno se udalji.

Pravilo 14 Položaj brodova u protukursu

a) Kada se dva broda na mehanički pogon približavaju jedan drugom iz suprotnih ili skoro suprotnih kursova tako da prijeti opasnost od sudara, svaki od njih mora promijeniti kurs na desno tako da jedan drugome prođe s lijeve strane.

b) Smatrat će se da takav položaj postoji kad jedan brod vidi drugi ravno ispred svog pramca ili skoro ravno ispred, a noću kad može vidjeti jarbolna svjetla drugog broda u liniji ili gotovo u liniji ili oba bočna svjetla, a danju odgovarajući izgled broda.

c) Kada se imalo sumnja u postojanje takve situacije, potrebno je smatrati da ona postoji i prema tome se ponašati.

Pravilo 15 Položaj križanja kursova

Kada se kursovi dvaju brodova na mehanički pogon

križaju tako da prijeti opasnost od sudara, uklonit će se s puta brod koji vidi drugi brod preko svoje desne strane i, ako okolnosti slučaja dopuštaju, on pri tome treba izbjegavati presijecanje kursa ispred pramca drugog broda.

Pravilo 16 Postupak broda koji ustupa put

Svaki brod koji se je prema ovim pravilima dužan ukloniti s puta drugom brodu, mora koliko je god to moguće, manevrirati pravodobno i pouzdano da bi se potpuno uklonio.

Pravilo 17 Postupak broda s pravom puta

a) (i) Kad se je prema ovim pravilima jedan od dvaju brodova obvezan ukloniti s puta, drugi brod mora zadržati nepromijenjeni kurs i brzinu.

(ii) Drugi brod može ipak poduzeti radnju izbjegavanja sudara vlastitim manevrom čim mu postane očito da brod koji se mora ukloniti s puta ne poduzima radnju u skladu s ovim pravilima.

b) Ako se brod koji treba zadržati kurs i brzinu, iz bilo kojeg razloga, nađe tako blizu da se sudar ne može izbjeći samo manevriranjem broda koji se je dužan ukloniti s puta, on mora poduzeti radnju koja će najbolje pridonijeti da se sudar izbjegne.

c) Brod na mehanički pogon koji poduzima radnju u položaju križanja kursova prema točki (a) pod (ii) ovog pravila radi izbjegavanja sudara s drugim brodom na mehanički pogon koji mu je s lijeve strane, ne smije promijeniti kurs na lijevo, ako je to u datnom slučaju moguće.

d) Ovo pravilo ne oslobađa brod koji ustupa put njegove obveze da se ukloni s puta.

Pravilo 18 Međusobne obveznosti brodova

Osim ako pravila 9, 10 i 13 drugačije ne zahtijevaju : a) Kada brod na mehanički pogon plovi mora se ukloniti s

puta : (i) brodu koji ne može manevrirati; (ii) brodu ograničene sposobnosti manevriranja; (iii) brodu koji ribari; (iv) jedrenjaku. b) Kad jedrenjak plovi mora se ukloniti s puta: (i) brodu koji ne može manevrirati; (ii) brodu ograničene sposobnosti manevriranja; (iii) brodu koji ribari.

c) Kada brod koji ribari plovi, kolikogod je to moguće, mora se ukloniti s puta;

(i) brodu koji ne može manevrirati; (ii) brodu ograničene sposobnosti manevriranja. d) (i) Svaki brod, osim broda koji ne može manevrirati ili

broda ograničene sposobnosti manevriranja, ako je u danom slučaju to moguće, ne smije ometati siguran prolaz brodu ograničenom svojim gazom, koji ističe znakove prema pravilu 28.

(ii) Brod koji je ograničen svojim gazom mora ploviti s posebnim oprezom, posvećujući potpuno pozornost svojemu posebnom stanju.

e) Hidroavion na vodi, općenito mora se uklanjati s puta svim brodovima, i ne smije ih ometati u plovidbi. Međutim, u okolnostima kad prijeti opasnost od sudara, mora se ponašati u skladu s pravilima ovog dijela.

Poglavlje III – Upravljanje brodovima pri smanjenoj vidljivosti

Pravilo 19 Upravljanje brodovima pri smanjenoj vidljivosti a) Ovo se pravilo odnosi na brodove koji ne vide jedan drugoga

za vrijeme plovidbe u području ili blizu područja smanjene vidljivosti.

b) Svaki brod mora ploviti sigurnosnom brzinom, koja je prilagođena prevladavajućim prilikama i stanju smanjene vidljivosti. Brod na mehanički pogon mora pogonski stroj stalno držati spreman za neposredno manevriranje.

c) Svaki brod mora posvećivati odgovarajuću pozornost prevladavajućim prilikama i uvjetima smanjene vidljivosti kad se ponaša prema pravilima Poglavlja I. ovog dijela.

d) Kad brod samo s radarom otkrije prisutnost drugog broda, mora utvrditi nastaje li položaj opasnih blizina i prijeti li opasnost od sudara. Ako prijeti, mora pravodobno poduzeti radnje izbjegavanja sudara. Ako se ta mjera sastoji od promjene kursa treba, koliko je god moguće, izbjegavati:

(i) promjene kursa nalijevo ako je drugi brod ispred subočice vlastitog broda, osim za brod kojeg se pretječe;

(ii) promjene kursa prema brodu koji mu je subočice ili prema krmi;

e) Svaki brod koji čuje zvučni signal za maglu drugog broda, iz smjera za koji smatra da je ispred subočice, ili koji ne može izbjeći opasne blizine s drugim brodom koji mu je subočice, mora, smanjiti brzinu do najmanje pri kojoj brod još može ploviti u svojem kursu, osim kad se utvrdi da ne prijeti opasnost od sudara. Ako je potrebno, mora se zaustaviti i uvijek ploviti s najvećim mogućim oprezom dok opasnost od sudara ne prođe.

DIO C Svjetla i znakovi

Pravilo 20 Primjena

a) Ovim pravilima mora se udovoljavati u svim vremenskim uvjetima. b) Pravila koja se odnose na svjetla moraju se primjenjivati od zalaska

do izlaska sunca i za to se vrijeme ne smiju pokazivati druga svjetla, osim ako se ta svjetla ne mogu pogrešno zamijeniti svjetlima koja su propisana u ovim pravilima, niti štetno djelovati na njihovu vidljivost ili njihovo značenje ili, ako ona neće ometati pravilno izviđanje.

c) Svjetla propisana ovim pravilima, ako su postavljena, trebaju se također isticati od izlaska do zalaska sunca pri smanjenoj vidljivosti, a mogu se isticati i u svim drugim slučajevima kada se to smatra potrebnim.

d) Pravila što se odnose na znakove moraju se poštivati danju. e) Svjetla i znakovi navedeni u ovim pravilima moraju udovoljavati

odredbama Priloga I. ovih pravila.

Pravilo 21 Definicije

a) “Jarbolno svjetlo” znači bijelo svjetlo koje stalno svijetli u luku obzora od 225°, postavljeno u uzdužnici broda, i tako učvršćeno da se svjetlost vidi od središnjice pramca do 22,5° iza subočice na obje strane broda.

b) “Bočna svjetla” znače zeleno svjetlo na desnom boku i crveno svjetlo na lijevom boku, postavljena tako da svako od njih stalno svijetli u luku obzorja od 112,5°, i tako učvršćena da se svjetlost vidi od središnjice pramca do 22,5° iza subočice na odgovarajućem boku broda. Brodovi kraći od 20m smiju bočna svjetla nositi u jednoj kombiniranoj svjetiljci postavljenoj u ravnini središnjice broda.

c) “Krmeno svjetlo” znači bijelo svjetlo koje stalno svijetli u luku obzorja od 135°, postavljeno što je moguće bliže krmi, i tako učvršćeno da se svjetlo vidi u luku obzorja od 67,5° gledano od središnjice krme na svaku stranu.

d) “Svjetlo za tegljenje” znači žuto svjetlo istih osobina kao “krmeno svjetlo”, određeno točkom c) ovog pravila.

e) “Svjetlo vidljivo sa svih strana” znači svjetlo koje stalno svijetli u luku obzorja od 360° tj. vidi se sa svih strana.

f) “Bljeskajuće svjetlo” znači svjetlo koje bljeska u pravilnim razmacima, s čestoćom od 120 bljesaka u minuti ili više.

Pravilo 22 Vidljivost svjetala

Svjetla propisana u ovome pravilu moraju imati jakost svjetala

kao što je određeno u točki 8. Priloga I. ovih pravila, tako da su najmanji dometi vidljivosti :

a) na brodovima dugim 50m i više: • jarbolno svjetlo, 6 milja, • bočno svjetlo, 3 milje, • krmeno svjetlo, 3 milje, • bijelo, crveno, zeleno ili žuto svjetlo vidljivo sa svih

strana, 3 milje;

b) na brodovima dugim 12m ili više, ali ne duljim od 50m : • jarbolno svjetlo, 5 milja, a za brodove kraće od 20m, 3 milje, • bočno svjetlo, 2 milje, • krmeno svjetlo, 2 milje, • svjetlo za tegljenje, 2 milje, • bijelo, crveno, zeleno ili žuto svjetlo vidljivo sa svih strana, 2 milje;

c) na brodovima kraćim od 12m: • jarbolno svjetlo, 2 milje, • bočno svjetlo, 1 milju, • krmeno svjetlo, 2 milje, • svjetlo za tegljenje, 2 milje, • bijelo, crveno, zeleno ili žuto svjetlo vidljivo sa svih strana, 2 milje.

d) na neuočljivim, djelomično uronjenim brodovima ili na tegljenim objektima: • bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja, 3 milje.

Pravilo 23 Brodovi na mehanički pogon a) Brod na mehanički pogon kad plovi, mora isticati : (i) jarbolno svjetlo na prednjem dijelu broda, (ii) drugo jarbolno svjetlo iza i iznad prvog; brod kraći

od 50m nije obvezan isticati drugo jarbolno svjetlo, ali to smije činiti;

(iii) bočna svjetla, (iv) krmeno svjetlo.

b) Brod na zračnom jastuku kad plovi iznad površine vode, osim svjetala određenih u točki a) ovog pravila, mora isticati žuto bljeskajuće svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja.

c) (i) Brod na mehanički pogon kraći od 12m, umjesto svjetala propisanih točkom a) ovog pravila, smije isticati bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja i bočna svjetla.

(ii) Brod na mehanički pogon kraći od 7m, čija je najveća brzina ne prelazi 7 čv, umjesto svjetala određenih u točki a) ovog pravila, smije isticati bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana, a ako je moguće i bočna svjetla.

(iii) Jarbolno svjetlo ili bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja na brodu na mehanički pogon kraćem od 12m može se postaviti izvan uzdužnice broda, ako se ne može postaviti u uzdužnici broda, s tim da su bočna svjetla kombinirana u jednoj svjetiljci postavljena u uzdužnici broda ili koliko je moguće bliže uzdužnici broda na kojoj je postavljeno jarbolno svjetlo ili bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja.

Pravilo 24 Tegljenje i potiskivanje

a) Brod na mehanički pogon kad tegli, mora isticati: (i) umjesto svjetla propisanog u Pravilu 23 a) pod (i) ili

(ii) – dva jarbolna svjetla u okomici jedno poviše drugog. Ako duljina teglja, mjereno od krme tegljača do najzadnje točke teglja prelazi 200m – tri takva svjetla, jedno iznad drugog,

(ii) bočna svjetla, (iii) krmeno svjetlo (iv) svjetlo za tegljenje, u okomici iznad krmenog svjetla, (v) ako duljina teglja prelazi 200m, signalno tijelo oblika

dvostrukog stošca, na mjestu gdje se najbolje može vidjeti.

Brod na mehanički pogon tegli tegalj kraći od 200m s lijeve strane

Brod na mehanički pogon tegli tegalj kraći od 200m, s pramca i s krme

Brod na mehanički pogon tegli tegalj dulji od 200m s desne strane

Brod na mehanički pogon tegli tegalj dulji od 200m – s pramca i s krme

Brod na mehanički pogon tegli tegalj dulji od 200m – danju

b) Kad su potiskivač i brod kojeg on potiskuje čvrsto spojeni da čine složenu cjelinu, smatraju se brodom na mehanički pogon i moraju isticati svjetla propisana u pravilu 23. c) Brod na mehanički pogon, kad potiskuje naprijed ili tegli bočno, osim u slučaju da čine složenu cjelinu treba pokazivati: (i) umjesto svjetla propisanoga pravilom 23 a) (i) ili (ii), dva jarbolna svjetla jedno povrh drugoga. Kad duljina teglja mjerena od krme tegljenog broda do zadnje točke u teglju prelazi 200 m, tri takva svjetla jedan poviše drugog; (ii) bočna svjetla; (iii) krmeno svjetlo.

Brod na mehanički pogon, kad potiskuje naprijed, osim ako čine složenu cjelinu

d) Brod na mehanički pogon, na kojega se odnose točke a) ili c) ovog pravila, mora također udovoljavati pravilu 23 a) ii).

Brod na mehanički pogon, kad potiskuje naprijed , osim u slučaju da čine složenu cjelinu, s pramca i s krme

Brod na mehanički pogon tegli bočno, s pramca i s krme

e) Tegljeni brod ili objekt, osim broda ili objekta iz točke g) ovog pravila, mora isticati:

(i) bočna svjetla, (ii) krmeno svjetlo (iii) ako je duljina teglja veća od 200m – signalno tijelo

oblika dvostrukog stošca na mjestu gdje se najbolje može vidjeti.

f) Uz uvjet da je bilo koji broj tegljenih ili potiskivanih brodova u skupini moraju biti osvjetljeni kao jedan brod;

(i) potiskivani brod naprijed koji nije dio složene jedinice mora na kraju prednjeg dijela isticati bočna svjetla;

(ii) brod koji je tegljen bočno, mora isticati krmeno svjetlo i na kraju prednjeg dijela bočna svjetla.

g) Slabo uočljiv, djelomično uronjen brod ili objekt, ili sastav takvih brodova ili objekata, koji se tegle, mora isticati:

(i) ako je uži od 25m, jedno bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja na prednjem krajnjem dijelu ili u njegovoj blizini i jedno takvo svjetlo na stražnjem krajnjem dijelu ili njegovoj blizini;

(ii) ako je širok 25m ili više, dva dodatna bijela svjetla vidljiva sa svih strana obzorja na najširim bočnim točkama ili blizu njih;

(iii) ako je duži od 100m, dodatna bijela svjetla vidljiva sa svih strana obzorja između svjetala propisanih u podtočkama (i) i (ii) tako da udaljenost između svjetala ne bude veća od 100m;

(iv) znak u obliku dvostrukog čunja na krajnjem stražnjem dijelu ili u njegovoj blizini, na posljednjem brodu ili objektu u teglju, a ako je duljina teglja veća od 200m, još dodatni znak istog oblika postavljen na mjestu odakle se najbolje može vidjeti, i što bliže prednjem dijelu teglja.

h) Ako zbog bilo kojih opravdanih razloga tegljeni brod ili objekt ne ističu svjetla ili znakove propisane točkama e) ili g) ovog pravila, treba poduzeti sve što je moguće da se tegljeni brod ili objekt osvijetli ili da se makar označi prisutnost takvog broda ili objekta.

i) Ako je zbog bilo kojih opravdanih razloga nemoguće da brod koji inače ne radi kao tegljač ističe svjetla propisana u točkama a) ili c) ovog pravila, od takvog se broda ne zahtijeva da istakne propisana svjetla kad tegli drugi brod koji je u opasnosti ili nekoj drugoj nuždi.

Međutim treba poduzeti sve što je moguće da se upozori na uže za vuču između broda tegljača i tegljenog broda, kako je to dopušteno Pravilom 36, posebno osvjetljivanje teglja.

Pravilo 25 Jedrenjaci kad plove i brodovi na vesla

a) Jedrenjak kad plovi, mora isticati: (i) bočna svjetla, (ii) krmeno svjetlo. b) Na jedrenjacima kraćim od 20m svjetla propisana točkom a)

ovog pravila mogu se kombinirati u jednoj svjetiljci, koju treba postaviti na vrh ili blizu vrha jarbola gdje se svjetlo najbolje može vidjeti.

c) Jedrenjak kad plovi, osim svjetala propisanih točkom a) ovog pravila, može isticati na vrhu ili blizu vrha jarbola, odakle se najbolje mogu vidjeti, dva svjetla vidljiva sa svih strana i postavljena jedno poviše drugoga, od kojih je gornje crveno a donje zeleno: ta se svjetla ne smiju pokazivati zajedno s kombiniranom svjetiljkom koja je dopuštena točkom b) ovog pravila.

Jedrenjak kad plovi, duži od 20 m

Jedrenjak kad plovi, kraći od 20 m

Jedrenjak i brod na vesla kraći od 7 m kad plovi

Jedrenjak kad plovi danju, koji se istovremeno pokreće i strojem

Pravilo 26 Ribarski brodovi

a) Brodovi zauzeti ribarenjem, bilo da plove ili da su usidreni moraju isticati samo svjetla i znakove propisane ovim pravilom.

b) Brod koji ribari potegačom (koćom), a pod tim se razumijeva tegljenje mreže ili druge naprave upotrijebljene kao ribolovni pribor, mora isticati:

(i) dva svjetla vidljiva sa svih strana, postavljena u okomici jedno povrh drugoga, od kojih je gornje zeleno, a donje bijelo, ili znak koje se sastoji od dva stošca postavljena jedan iznad drugoga s vrhovima spojenim,

(ii) jarbolno svjetlo iza i iznad zelenog svjetla vidljivog sa svih strana, brod kraći od 50m nije obvezan, ali smije isticati to svjetlo;

(iii) kad se kreće kroz vodu, osim svjetala propisanih u ovoj točki, bočna svjetla i krmeno svjetlo.

Brod koji ribari potegačom (koćom), noću

c) Brod zauzet ribarenjem, a da to nije koćarenje, mora isticati: (i) dva svjetla vidljiva sa svih strana, postavljena u okomici

jedno iznad drugoga, od kojih je gornje crveno, a donje bijelo ili znak koje se sastoji od dva stošca postavljena jedan iznad drugoga s vrhovima spojenim,

(ii) ako se ispuštena ribarska naprava proteže vodoravno više od 150m od broda, u smjeru pružanja naprava, jedno bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana ili stožac okrenut s vrhom prema gore,

(iii) kad se kreće kroz vodu, osim svjetala propisanih u ovoj točki, bočna svjetla i krmeno svjetlo.

d) Brod koji ribari vrlo blizu drugih brodova može isticati dodatne signale propisane u Prilogu II. ovih pravila.

e) Kad brod ne ribari, ne smije nositi svjetla i znakove određene ovim pravilom, već ove propisane za brod njegove duljine.

Brod koji ribari, danju

Brod koji ribari, ne koćari, čije se naprave pružaju 150 i više metara od broda, danju

Brod koji ribari a ne koćari, noću

Brod koji ribari, ne koćari, noću, čije se naprave pružaju 150 i više metara od broda

Pravilo 27 Brodovi koji ne mogu manevrirati ili brodovi ograničene sposobnosti za manevriranje

a) Brod koji ne može manevrirati mora isticati: (i) dva crvena svjetla vidljiva sa svih strana, postavljena

u okomici jedno iznad drugog na mjestu odakle se najbolje mogu vidjeti;

(ii) dvije kugle ili dva slična znaka postavljena u okomici postavljena u okomici jedan iznad drugog na mjestu odakle se najbolje mogu vidjeti;

(iii) kad se kreće kroz vodu, osim svjetala propisanih u ovoj točki, bočna svjetla i krmeno svjetlo.

Brod koji ne može manevrirati, noću, ne kreće se

Brod koji ne može manevrirati, noću, kreće se

Brod koji ne može manevrirati, danju

b) brod ograničene sposobnosti manevriranja, osim broda koji raščišćava mine mora isticati:

(i) tri svjetla vidljiva sa svih strana, postavljena u okomici jedno iznad drugoga na mjestu odakle se mogu najbolje vidjeti. Gornje i donje od tih svjetala moraju biti crvena, a srednje mora biti bijelo;

(ii) tri znaka postavljena u okomici jedno iznad drugoga na mjestu odakle se mogu najbolje vidjeti. Gornje i donje od tih znakova moraju biti oblika kugle, a srednje u obliku dvostrukog stošca;

(iii) kad se kreće kroz vodu, osim svjetala propisanih u odredbi pod (i) ove točke, jarbolna svjetla, bočna svjetla i krmeno svjetlo;

(iv) kad je usidren, osim svjetala i znakova propisanih u odredbama pod (i) i (ii) ove točke, svjetla i znak propisani pravilom 30.

Brod ograničene sposobnosti manevriranja, noću, ne kreće se

Brod ograničene sposobnosti manevriranja dulji od 50 m, noću, kreće se

Brod ograničene sposobnosti manevriranja kraći od 50m, noću, kreće se

Brod ograničene sposobnosti manevriranja, danju

Brod ograničene sposobnosti manevriranja, usidren, danju

c) Brod na mehanički pogon koji tegli, tako da je i njemu i tegljenom brodu ozbiljno ograničena mogućnost promjene kursa, mora, osim svjetala ili znakova propisanih u pravilu 24 a), isticati i svjetla ili znakove propisane u odredbama pod (i) i (ii) točke b) ovog pravila.

Brod ograničene sposobnosti manevriranja, tegli tegalj, koji mu ozbiljno ograničava sposobnost promjene kursa, danju

Brod ograničene sposobnosti manevriranja, tegli tegalj, koji mu ozbiljno ograničava sposobnost promjene kursa, noću

d) Brod koji jaruža ili obavlja podvodne radove, kad je ograničene sposobnosti manevriranja, mora isticati svjetla i znakove propisane u odredbama (i), (ii) i (iii) točke b) ovog pravila, a ako postoji kakva zapreka, osim toga mora isticati:

(i) dva crvena svjetla vidljiva sa svih strana ili dvije kugle, postavljene u okomici jedna iznad druge, da se označi strana na kojoj postoji zapreka,

(ii) dva zelena svjetla vidljiva sa svih strana ili dva dvostruka stošca, postavljena u okomici jedan iznad drugog da se označi strana na kojoj drugi brod može proći,

(iii) kad se kreće kroz vodu, osim svjetala propisanih u ovoj točki, još jarbolna svjetla, bočna svjetla i krmeno svjetlo,

(iv) kada je usidren, svjetla ili znakove propisane u ovoj točki pod (i) i (ii) te svjetla/znak propisan u pravilu 30.

Brod koji jaruža ili obavlja podvodne radove, noću, ne kreće se

Brod koji jaruža ili obavlja podvodne radove, noću, dulji od 50m, kreće se

e) Kada je brodu koji je zauzet ronilačkim radovima zbog njegove veličine nemoguće isticati sva svjetla i znakove propisane u točki d) ovog pravila, tada mora isticati:

(i) tri okomita svjetla postavljena na mjestu odakle se najbolje mogu vidjeti, od kojih su gornje i donje svjetlo crveno, a srednje bijelo;

(ii) zastavu “A” Međunarodnog signalnog kodeksa na čvrstom materijalu, visoku najmanje 1m, koju treba postaviti tako da se vidi sa svih strana obzorja.

Brod koji jaruža ili obavlja podvodne radove, danju

f) Brod koji je zauzet raščišćavanjem mina, osim svjetala propisanih za brodove na mehanički pogon u pravilu 23 mora isticati i tri zelena svjetla vidljiva sa svih strana obzorja ili tri kugle. Jedno od tih svjetala ili znakova treba biti postavljeno blizu vrha prednjeg jarbola, a po jedno na krajevima donjeg križa prednjeg jarbola. Ta svjetla ili znakovi upozoravaju druge brodove da se opasno približiti na manje od1000m brodu koji je zauzet raščišćavanjem mina.

Brod koji je zauzet raščišćavanjem mina, danju

Brod koji je zauzet raščišćavanjem mina, noću

g) Brod kraći od 12m, osim brodova koji su zauzeti ronilačkim radovima, nisu obvezni isticati svjetla i znakove propisane u ovom pravilu.

h) Signali propisani u ovom pravilu nisu signali brodova koji su u pogibelji i traže pomoć. Takve signale sadržava Prilog IV. ovih pravila.

Pravilo 28 Brodovi ograničeni svojim gazom

Brod ograničen svojim gazom, osim svjetala propisanih pravilom 23, za brodove na mehanički pogon, može isticati na mjestu odakle se mogu najbolje vidjeti tri crvena svjetla vidljiva sa svih strana i postavljena u okomici jedno iznad drugoga, a danju znak u obliku cilindra.

Brod ograničen gazom, danju

Brod ograničen gazom, noću

Pravilo 29 Peljarski brodovi

a) Brod koji obavlja peljarsku službu mora isticati: (i) na jarbolu, ili blizu njega, dva svjetla vidljiva sa svih

strana i postavljena u okomici jedno iznad drugoga, od kojih je gornje bijelo a donje crveno,

(ii) kad plovi, osim toga, bočna svjetla i krmeno svjetlo, (iii) kad je usidren, osim svjetala propisanih odredbom pod

(i), sidreno svjetlo, svjetla ili znak propisan u pravilu 30. b) Kad peljarski brod ne obavlja peljarsku službu, mora isticati

svjetla i znakove propisane za slične brodove njegove duljine.

Brod koji obavlja peljarsku službu, kreće se, noću

Brod koji obavlja peljarsku službu, usidren, noću i danju

Pravilo 30 Usidreni i nasukani brodovi

a) Usidreni brod mora isticati na mjestu odakle se najbolje može vidjeti:

(i) na prednjem dijelu, jedno bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja, ili jednu kuglu,

(ii) na krmi ili blizu krme i niže od svjetla propisanoga odredbom (i) ove točke, bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana.

b) Brod kraći od 50m , umjesto svjetala propisanih točkom a) ovog pravila, može isticati jedno bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana i postavljeno na mjestu odakle se može najbolje vidjeti.

c) Usidreni brod može, a ako je dugačak 100m ili više mora, također upotrebljavati radna ili druga odgovavarajuća svjetla za rasvjetu svojih paluba.

Usidreni brod kraći od 50 m, noću

Usidreni brod dulji od 50 m, noću

Usidreni brod dulji od 100 m, noću

d) Nasukani brod mora isticati svjetla propisana točkom a) i b) ovog pravila, i osim toga na mjestu odakle se mogu najbolje vidjeti:

(i) dva crvena svjetla vidljiva sa svih strana, postavljena u okomici jedno iznad drugoga,

(ii) tri kugle postavljene u okomici jedna iznad druge. e) Brod kraći od 7m kad je usidren, a to nije u uskom kanalu ili

blizu uskog kanala, plovnog puta ili sidrišta ili blizu mjesta gdje drugi brodovi obično plove, nije obvezan isticati svjetla ili znak propisan točkama a) i b) ovog pravila.

f) Brod kraći od 12m, kada je nasukan, nije obavezan pokazivati svjetla ili znakove propisane u podtočkama (i) ili (ii) točke d) ovog pravila.

Nasukani brod, danju

Nasukani brod, noću

Nasukani brod, dulji od 100m , noću

Pravilo 31 Hidroavioni

Ako je hidroavionu nemoguće istaknuti svjetla i znakove kojih su značajke i položaj određeni ovim pravilima, on mora isticati takva svjetla i znakove koji su po značajkama i položaju što sličniji.

DIO D Zvučni i svjetlosni signali

Pravilo 32 Definicije

a) Riječ “zviždaljka” označava svaku napravu za zvučnu

signalizaciju s kojom se mogu proizvoditi zvučni signali propisani u Prilogu III. ovih pravila.

b) Izraz “kratki zvuk” znači zvuk koji traje oko jednu sekundu.

c) Izraz “dugi zvuk” znači zvuk koji traje oko četiri do šest sekundi.

Pravilo 33 Oprema za zvučne signale

a) Brod dug 12m ili više mora imati zviždaljku i zvono, a brod dug 100m ili više mora, osim toga imati i gong, čiji se ton i zvuk ne mogu zamijeniti tonom i zvukom zvona. Zviždaljka, zvono i gong moraju udovoljavati opisu navedenome u Prilogu III. ovih pravila. Zvono ili gong ili oboje, mogu se zamijeniti drugom opremom s odgovarajućom osobinom zvuka, uz uvjet da je uvijek moguće proizvesti propisane zvučne signale ručno.

b) Brod kraći od 12m nije obvezan imati naprave za zvučnu

signalizaciju propisanu u točki a) ovoga pravila, ali tada mora imati neko drugo sredstvo za davanje djelotvornog zvučnog signala.

Pravilo 34 Signali za manevar i signali upozorenja

a) Kad su brodovi na vidiku jedan drugome, a brod na mehanički pogon manevrira na način kako je to određeno ovim pravilima, mora namjeravani manevar označiti signalima zviždaljkom:

(i) jedan kratki zvižduk, da bi označio “Skrećem na desno”; (ii) dva kratka zvižduka da bi označio “Skrećem na lijevo”; (iii) tri kratka zvižduka da bi označio “Moji strojevi voze

krmom”.

b) Svaki brod može signale zviždaljkom, određene u točki a) ovoga pravila nadopuniti svjetlosnim signalima prikladno ponovljenima dok se ne obavi manevar:

(i) ti svjetlosni signali moraju imati sljedeće značenje: - jedan bljesak “Skrećem na desno; - dva kratka bljeska “Skrećem na lijevo”; - tri kratka bljeska “Moji strojevi voze krmom”; (ii) svaki bljesak mora trajati oko jedne sekunde, a

vremenski razmak između bljeskova, također, mora trajati oko jedne sekunde, dok vremenski razmak između uzastopnih signala ne smije biti kraći od deset sekundi;

(iii) svjetlo koje se upotrebljava za ovaj signal, ako je postavljeno mora biti bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja, s najmanjim dometom od 5 milja i mora udovoljavati odredbama Priloga I. ovih pravila.

c) Kad brodovi vide jedan drugoga u uskom kanalu ili plovnom putu;

(i) brod koji namjerava pretjecati drugi brod mora, u skladu s pravilom 9 e) pod (i), pokazati svoju nakanu signalima zviždaljkom :

- dva duga zvižduka popraćena jednim kratkim, da bi označio “Namjeravam vas prestignuti s vaše desne strane”,

- dva duga zvižduka popraćena s dva kratka, da bi označio “Namjeravam vas prestignuti s vaše lijeve strane”,

(ii) kad brod koji se prestiže djeluje u skladu s Pravilom 9 e) pod (i), mora pokazati svoje slaganje signalom zviždaljkom: jedan dugi, jedan kratki, jedan dugi i jedan kratki.

d) Kad se brodovi koji su u vidokrugu približavaju jedan drugome i kad iz bilo kojih razloga jedan od brodova ne razumije nakane ili postupke drugoga, ili sumnja da drugi brod poduzima dostatnu radnju za izbjegavanje sudara, mora svoju sumnju neposredno označiti davanjem najmanje pet kratkih i brzih zvižduka. Taj se signal može nadopuniti svjetlosnim signalom od najmanje pet kratkih i brzih bljeskova.

e) Brod koji se približava okuci ili dijelu kanala ili plovnoga puta gdje drugi brod može biti zaklonjen nekom zaprekom, mora se oglasiti jednim dugim zviždukom. Svaki drugi brod koji nadolazi okuci ili je zaklonjen zaprekom, a čuo je taj signal mora odgovoriti jednim dugim zviždukom.

f) Ako su zviždaljke postavljene na međusobnoj udaljenosti većoj od 100m, za davanje zvučnih signala za manevriranje i upozorenja mora se upotrebljavati samo jedna zviždaljka.

Pravilo 35 Zvučni signali pri smanjenoj vidljivosti

U području ili blizu područja smanjene vidljivosti, bilo danju ili noću, signali koji su propisani ovim pravilom i koji se moraju davati jesu:

a) Brod na mehanički pogon, kad se kreće kroz vodu, mora davati jedan dugi zvuk u vremenskim razmacima od najviše dvije minute;

b) Brod na mehanički pogon, kad plovi, ali je zaustavljen i ne kreće se kroz vodu, mora davati dva uzastopna duga zvuka u vremenskim razmacima od najviše dvije minute, odvojena intervalom od oko dvije sekunde;

c) Brod koji ne može manevrirati, brod ograničene sposobnosti manevriranje, brod ograničen svojim gazom, jedrenjak, brod koji ribari i brod koji tegli ili potiskuje drugi brod, umjesto signala propisanih u točkama a) ili b) ovog pravila, moraju se oglasiti u vremenskim razmacima od najviše dvije minute s tri uzastopna zvižduka, i to; jedan dugi popraćenim s dva kratka.

d) Brod koji je zauzet ribarenjem i brod ograničene sposobnosti manevriranja, kada svoje radove obavljaju usidreni, umjesto signala propisanih u točki g) ovog pravila, moraju davati zvučni signal propisan u točki c) ovog pravila.

e) Tegljeni brod ili ako se tegli više od jednog broda, samo posljednji brod u teglju, ako ima posadu, mora u razmacima ne duljim od dvije minute davati četiri uzastopna zvižduka i to: jedan dugi zvižduk popraćen s tri kratka. Ako je moguće taj signal treba davati neposredno iza signala što ga daje brod tegljač.

f) Ako su potiskivač i brodovi što ih on potiskuje čvrsto spojeni u složenu jedinicu, smatraju se kao brod na mehanički pogon i moraju davati signale propisane u točki a) i b) ovoga pravila.

g) Usidren brod mora, u vremenskim razmacima od najviše jedne minute, brzo zvoniti u zvono otprilike pet sekundi. Brod koji je dug 100m ili više mora se oglasiti zvonom na prednjem dijelu broda i odmah nakon toga zvonjenja, gongom na krmenom dijelu broda, brzim udaranjem u gong, u trajanju od oko pet sekundi. Osim toga, usidreni brod može davati tri uzastopna zvižduka, i to: jedan kratki, jedan dugi i jedan kratki, da bi skrenuo pozornost na svoj položaj i izbjegavanje mogućeg sudara s brodom koji mu se približava.

h) Nasukani brod mora davati signal zvonom, a ako je potrebno i gongom kako je propisano točkom g) ovog pravila, i osim toga mora neposredno prije i poslije svakog signala brzim zvonjenjem davati još po tri odijeljena i izrazita udarca u zvono. Osim toga, nasukani se brod može oglasiti odgovarajućim signalom zviždaljkom.

i) Brod kraći od 12m nije obvezan davati spomenute signale, ali ako ih ne daje, mora davati neke druge djelotvorne zvučne signale u vremenskim razmacima ne duljim od dvije minute.

j) Kad peljarski brod obavlja službu peljarenja, osim signala propisanih u točki a), b) ili g) ovog pravila, može davati signal za raspoznavanje koji se sastoji od četiri kratka zvižduka.

Pravilo 36 Signali upozorenja

Ako je potrebno da se privuče pozornost drugog broda, svaki brod smije davati svjetlosne ili zvučne signale koje nije moguće pogreškom zamijeniti za neki znak koji je već propisan ovim pravilima, ili pak, može se upraviti svjetlosni snop reflektora u smjeru opasnosti, ali tako da se svjetlosnim snopom ne ometa nijedan brod.

Svjetlosni signal za privlačenje pozornosti drugoga broda mora

biti takav da se ne može pogrešno protumačiti kao navigacijska oznaka. Primjenjujući ovo pravilo treba izbjegavati upotrebu svjetala na prekide ili rotirajuća svjetla sa sjajem velike jakosti kao što su reflektori.

Pravilo 37 Signali pogibelji

Kad je brod u pogibelji i traži pomoć mora upotrebljavati

ili istaknuti signale opisane u Prilogu IV. ovih pravila.

Prilog I. Smještaj i tehnički podaci

svjetala i znakova

1. Definicije

Izraz “visina iznad trupa” znači visinu iznad najgornje neprekinute palube. Ova se visina mora mjeriti okomito od točke ispod svjetla.

2. Raspored svjetala po visini i njihov razmak a) Na brodu na mehanički pogon, koji je dug 20m ili više, jarbolna

se svjetla moraju postaviti ovako : (i) prednje jarbolno svjetlo, ili ako se postavlja samo jedno

takvo svjetlo, na visinu iznad trupa od barem 6m, a ako je širina broda veća od 6m, onda na visinu iznad trupa koja nije manja od te širine, ali ipak to svjetlo ne treba postaviti na veću visinu iznad trupa od 12m;

(ii) ako se na brodu postavljaju dva jarbolna svjetla, stražnje se mora nalaziti barem 4,5m iznad prednjega.

b) Razmak po visini jarbolnih svjetala na brodovima na mehanički

pogon mora biti takav da se u svim normalnim stanjima trima stražnje svjetlo vidi odvojeno i iznad prednjeg s udaljenosti od 1000m od pramčane statve, gledano s morske razine.

c) Jarbolno svjetlo na brodu na mehanički pogon dugome od 12 do 20m mora se postaviti na visinu od barem 2,5m iznad razme.

d) Brod na mehanički pogon kraći od 12m može najviše svjetlo nositi na visini manjoj od 2,5m iznad razme. Međutim, ako je uz bočna svjetla i krmeno svjetlo postavljeno i kružno svjetlo, propisano u pravilu 23 c) (i), to jarbolno svjetlo ili kružno svjetlo mora biti postavljeno najmanje 1m iznad bočnih svjetala.

e) Jedno od dvaju ili triju jarbolnih svjetala što su propisana za brodove na mehanički pogon kada su zauzeti tegljenjem ili potiskivanjem drugoga broda treba postaviti u isti položaj kao prednje jarbolno svjetlo ili stražnje jarbolno svjetlo s tim da, ako je svjetlo postavljeno na stražnjem jarbolu, to svjetlo treba biti najmanje 4,5m iznad prednjeg jarbolnog svjetla.

f) (i) Jarbolno svjetlo ili svjetla propisana u pravilu 23 a) moraju se postaviti tako da budu iznad svih ostalih svjetala i prepreka, te da budu jasno vidljiva, osim, kako je opisano u podstavku (ii).

(ii) Kada postavljanje svjetala vidljivih sa svih strana obzorja propisanih pravilom 27b) (i) ili pravilom 28 ispod jarbolnih svjetala nije izvodivo, ona se mogu postaviti iznad stražnega jarbolnoga svjetla ili između prednjega jarbolnoga svjetla, uz uvjet da se u ovom posljednjem poštuje uvjet iz točke 3 c) ovoga priloga.

g) Bočna svjetla broda na mehanički pogon moraju se postaviti na visinu iznad trupa ne veću od ¾ visine prednjeg jarbolnog svjetla. Ne smiju se postaviti toliko nisko da se mješaju s palubnim svjetlima.

h) Bočna svjetla, kad su u obliku jedne kombinirane svjetiljke, smještena na brodu na mehanički pogon kraćem od 20m, moraju se postaviti 1m ispod jarbolnog svjetla.

i) Kad ova pravila propisuju da dva ili tri svjetla moraju biti postavljena u okomici jedno iznad drugoga, moraju imati ove razmake:

(i) na brodu dugome 20m ili više, ta se svjetla moraju postaviti s najmanjim razmakom od 2m, a najniže od tih svjetala mora biti postavljeno na visini ne manjoj od 4m iznad trupa, osim ako je potrebno postaviti svjetlo za tegljenje;

(ii) na brodu kraćem od 20m razmak između tih svjetala mora biti najmanje 1m, a najniže od tih svjetala, osim ako se zahtijeva svjetlo za tegljenje, mora biti postavljeno na visini od najmanje 2m iznad razme,

(iii) kad brod ima tri svjetla, ona moraju biti jednako razmaknuta jedno od drugoga.

j) Donje svjetlo od dvaju svjetala vidljivih sa svih strana propisanih za brodove kad ribare, mora se postaviti iznad bočnih svjetala barem za dvostruki razmak između tih dvaju okomitih svjetala.

k) Prednje sidreno svjetlo propisano u pravilu 30 a) (i), ako se postavljaju dva sidrena svjetla, mora biti iznad stražnjega barem 4,5m. Prednje sidreno svjetlo na brodu dugome 50m ili više mora se postaviti na visini ne manjoj od 6m iznad trupa.

3. Vodoravni raspored i razmak svjetala

a) Ako su za brod na mehanički pogon propisana dva jarbolna svjetla, vodoravna udaljenost između njih mora iznositi najmanje polovicu duljine broda, ali ne treba biti veća od 100m. Prednje se svjetlo mora postaviti najviše za ¼ duljine broda daleko od pramčane statve.

b) Na brodu na mehanički pogon dugome 20m ili više, bočna svjetla se ne smiju postaviti ispred prednjih jarbolnih svjetala. Bočna svjetla se moraju postaviti na bok ili blizu boka broda.

c) Kada su svjetla propisana u pravilu 27 b) i/ili u pravilu 28 postavljena okomito između prednjeg jarbolnog svjetla i stražnjeg jarbolnog svjetla, - svjetla, vidljiva sa svih strana-, moraju se postaviti na vodoravnoj udaljenosti ne manjoj od 2m od uzdužnice broda i okomito na nju.

4. Detalji o lokaciji svjetala za pokazivanje smjera na

ribarskim brodovima, jaružalima i brodovima koji obavljaju podvodne radove

a) Svjetlo koje pokazuje smjer pružanja ispuštenih naprava s broda koji ribari, kako je propisano Pravilom 26 c) pod (ii), mora se postaviti na vodoravnoj udaljenosti barem od 2m, ali ne veću od 6m, od dvaju svjetala, -crvenoga i bijeloga-, vidljivih sa svih strana. To se svjetlo ne smije postaviti na veću visinu od bijeloga svjetla vidljivog sa svih strana, propisanog pravilom 26 c) pod (i), niti na manju visinu od bočnih svjetala.

b) Svjetla i znakovi na brodu koji je na jaružanju ili obavljanju podvodnih radova, za pokazivanje strana na kojoj se nalazi zapreka i/ili strane s koje se sigurno može proći, kako je propisano u pravilu 27 d) pod (i) i (ii), mora se postaviti na najveću moguću vodoravnu udaljenost, koja ni u kojem slučaju ne smije biti manja od 2m, od svjetala i znakova propisanih u pravilu 27 b) pod (i) i (ii). Gornje od tih svjetala ne smije nikad biti na većoj visini nego što je donje od triju svjetala i znakova propisanih u pravilu 27 b) pod (i) i (ii).

5. Zasloni za bočna svjetla

Bočna se svjetla na brodovima dužine 20m ili više moraju opremiti zaslonima obojenim crnom nereflektirajućom bojom i koji udovoljavaju zahtjevima točke 9 ovoga priloga.

Na brodovima kraćim od 20m bočna svjetla, ako trebaju udovoljiti zahtjevima iz točke 9. ovoga priloga, moraju imati postavljene crne nereflektirajuće zaslone. Kod kombinirane svjetiljke, koja ima samo jednu okomitu nit (filament) i vrlo tanku pregradu između crvenoga i zelenog dijela, nije potrebno postaviti vanjske zaslone.

6. Znakovi

a) Znakovi moraju biti crne boje i ovih veličina: (i) kugla mora imati promjer barem 0,60m, (ii) stožac mora imati promjer osnovice barem 0,60m, a

visinu jednaku promjeru, (iii) valjak mora imati promjer osnovice barem 0,60m, a

visinu jednaku dvostrukom promjeru, (iv) znak u obliku romba sastoji se od dva stošca, kako je

navedeno u odredbi pod (ii) ove točke i zajedničke osnovice

b) Okomiti razmak između znakova mora biti barem 1,5m. c) Na brodu kraćem od 20m smiju se upotrebljavati znakovi

manjih dimenzija, razmjerno veličini broda, a može se u odgovarajućoj mjeri smanjiti i razmak između njih.

7. Specifikacija boje svjetala Kromatičnost svih navigacijskih svjetala mora udovoljavati

standardima koji su unutar područja dijagrama što ga je utvrdila Međunarodna komisija za rasvjetu (CIE), za svaku boju.

Granice područja za svaku boju određene su kutnim koordinatama, koje su:

(i)

Bijelo

X

0,525

0,525

0,452

0,310

0,310

0,443

Y

0,382

0,440

0,440

0,348

0,283

0,382 (ii)

Zeleno

X

0,028

0,009

0,300

0,203

y

0,385

0,723

0,511

0,356

(iii)

Crveno

X

0,680

0,660

0,735

0,721

Y

0,320

0,320

0,265

0,259

(i)

Žuto

X

0,612

0,618

0,575

O,575

y

0,382

0,382

0,425

0,406

8. Intenzitet svjetala a) Najmanji intenzitet svjetlosti svjetla mora se utvrditi primjenom

formule :

I = 3,43 x 106 x T x D2 x K-D Gdje je: I = intenzitet svjetla u kandelama, pri uvjetima eksploatacije, T = početni faktor (svjetlosni prag) 2 x 10-7, u luksima, D = domet vidljivosti svjetla u nautičkim miljama, K = koeficijent propuštanja atmosfere. Za propisana svjetla vrijednost K mora biti 0,8, što odgovara

meteorološkoj vidljivosti od otprilike 18 nautičkih milja.

Domet vidljivosti (domet svjetlosti) svjetla u nautičkim miljama

D

Intenzitet svjetlosti svjetla, u kandelama, za

K = 0,8 I 1

0,9

2

4,3 3

12 4

27 5

52 6

94

b) Izbor brojeva dobivenih tom formulom jest:

9. Vodoravni sektori

a) (i) Bočna svjetla moraju u smjeru prema pramcu pokazivati najmanji traženi intenzitet. On se mora smanjivati da bi došlo do gubitka svjetla između 1° i 3° izvan propisanih sektora.

(ii) Za krmena i jarbolna svjetla, te na 22,5° iza subočice, za bočna svjetla, najmanji propisani intenzitet se mora održati u luku obzorja sve do 5° unutar granica sektora propisanih u pravilu 21. Od 5° unutar propisane granice sektora, bočni se intenzitet može smanjiti za 50%; mora se, nadalje, smanjivati jednakomjerno da dođe do gubitka svjetla na najviše 5° izvan propisanih sektora.

b) Svjetla vidljiva sa svih strana moraju se tako postaviti da ih ne zaklanjaju jarboli, nastavci jarbola ili struktura unutar kutnih sektora od više od 6°, osim sidrenih svjetala propisanih u pravilu 30, koja se ne trebaju postaviti nepraktično na nekoj visini iznad trupa.

10. Okomiti sektori a) Okomiti sektori električnih svjetala tako podešenih, osim

svjetala na jedrenjacima u plovidbi, moraju osigurati da se : (i) barem najmanji propisani intenzitet zadrži u svim

kutovima od 5° iznad i ispod vodoravne ravnine, (ii) barem 60% najmanjeg propisanog intenziteta zadrži od

7,5° iznad i ispod vodoravne ravnine. b) Na jedrenjacima u plovidbi, okomiti sektori električnih svjetala

tako podešenih, moraju osigurati da se : (i) barem najmanji propisani intenzitet zadrži u svim

kutovima od 5° iznad i ispod vodoravne ravnine, (ii) barem 50% najmanjeg propisanog intenziteta održi od

25° iznad i ispod vodoravne ravnine. c) Ako svjetiljke nisu električne tim specifikacijama treba

udovoljiti što je moguće više.

11. Intenzitet neelektričnih svjetala

Neelektrična svjetla moraju, koliko je god to moguće, udovoljavati najmanjim intenzitetima koji su navedeni u tablici u točki 8. ovoga Priloga.

12. Manevarsko svjetlo

Bez obzira na odredbe točke 2 f) ovoga Priloga, manevarsko svjetlo opisano u pravilu 34 b) mora se postaviti u istoj prednjoj i stražnjoj okomitoj ravnini kao i jarbolno svjetlo ili jarbolna svjetla, i gdje je to moguće na visini od barem 2 metra okomito iznad prednjega jarbolnoga svjetla uz uvjet da se nalazi barem 2 metra okomito iznad ili okomito ispod stražnjega jarbolnoga svjetla. Ako je na brodu na kojemu je postavljeno samo jedno jarbolno svjetlo instalirano i manevarsko svjetlo, ono se mora nalaziti na mjestu odakle se najbolje vidi i barem 2 metra okomito udaljeno od jarbolnoga svjetla.

13. Odobrenje Konstrukcija svjetala i znakova, a i instaliranje svjetala na brodu,

mora odgovarati zahtjevima nadležnog organa države pod čijom zastavom brod plovi.

Prilog II. Dopunski signali

za ribarske brodove koji love vrlo blizu jedan drugoga

1. Općenito

Svjetla koja se spominju u ovome prilogu, ako se pokazuju u skladu s pravilom 26 d), moraju se postaviti na mjesto odakle se mogu najbolje vidjeti; moraju biti udaljena barem 0,9 metara od svjetala propisanih u pravilu 26 b) pod (i) i c) pod (i), ali na nižoj razini; moraju biti vidljiva sa svih strana obzorja, na manjoj udaljenosti nego svjetla propisana u ovim pravilima za ribarske brodove, ali barem na udaljenostima od 1 milje.

2. Signali za koćare

a) Kad su brodovi na koćarenju bilo da koriste pridnenu ili lebdeću opremu, mogu isticati :

(i) kad spuštaju mreže: dva bijela svjetla u okomitoj crti, (ii) kad vuku mrežu: jedno bijelo svjetlo poviše crvenoga, (iii) kada je mreža zapela o neku zapreku: dva crvena

svjetla u okomitoj crti.

b) Svaki brod koji je na koćarenju u paru može isticati : (i) noću – reflektor upravljen naprijed i u smjeru drugoga

broda u paru, (ii) kad spušta ili vuče mreže ili su mreže zapele no neku

zapreku – svjetla propisana u točki 2 a) ovoga Priloga.

3. Signali za plivarice Brodovi koji ribare plivaricom mogu isticati dva žuta svjetla

okomito jedno iznad drugoga. Ta svjetla moraju naizmjenice bljeskati svake sekunde s jednakim trajanjem svjetla i tame; mogu se pokazivati samo kad je brod zapriječen svojom ribolovnom opremom.

Prilog III. Tehničke pojedinosti o

napravama za davanje zvučnih signala

1. Zviždaljke

a) Frekvencija i domet čujnosti : Osnovna frekvencija zvuka signala mora biti u granicama od 70

do 700 Hz. Domet čujnosti signala proizvedenoga zviždaljkom mora se odrediti tim frekvencijama, koje mogu uključiti osnovnu i/ili jednu ili više viših frekvencija koje su unutar granica 180 do 700 Hz (± 1%) i koje osiguravaju razine zvučnoga tlaka navedenoga u točci 1 c) ovoga priloga.

b) Granice osnovnih frekvencija Da bi se osigurao širok spektar osobine zviždaljke, osnovna

frekvencija zvuka mora biti u ovim granicama: (i) 70 do 200 Hz, za brod dug 200m ili više, (ii) 130 do 350 Hz, za brod dug od 75 do 200m, (iii) 250 do 700 Hz, za brod kraći od 75m.

c) Intenzitet zvučnog signala i domet čujnosti Zviždaljka koja je postavljena na brodu mora osigurati, u smjeru

najvećeg intenziteta zviždaljke i na udaljenosti od 1m od nje, razinu zvučnog tlaka barem 1/3 oktave vala unutar frekvencijskog područja 180 do 700 Hz (± 1%) od ne manjih brojeva nego što su odgovarajući u ovoj tabeli:

Duljina broda u metrima

Razina 1/3 oktave vala na 1 metar u dB koja se odnosi na 2x10-5 N/m2

Domet čujnosti u nautičkim

miljama

200 ili više 75 do 200 20 do 75

manja od 20

143 138 130 120

2 1,5 1

0,5

Na brodu koji na mjestima slušanja ima prosječnu razinu buke

(koja se uzima da je 68 dB na skali oktave ustaljena na 250 Hz, te 63 dB na skali oktave ustaljena na 500 Hz), domet čujnosti u tablici služi radi obavijesti i otprilike je to domet na kojemu se zviždaljka može čuti po uzdužnoj osi, prema naprijed sa 90% vjerojatnosti u uvjetima mirnog zraka.

U praksi domet na kojemu se zviždaljka može čuti veoma varira i ovisi najviše o vremenskim prilikama. Navedene vrijednosti mogu se smatrati tipičnima, ali u uvjetima jakoga vjetra ili visoke razine buke na mjestu slušanja domet može biti jako smanjen.

2. Zvono ili gong

a) Intenzitet signala Zvono ili gong, ili druga naprava sličnih zvučnih osobina,

mora proizvesti razinu zvučnog tlaka od najmanje 110 dB na udaljenosti od 1 metra od njega. b) Konstrukcija Zvono ili gong moraju biti napravljeni od nehrđajućeg

materijala i takve izrade da daju jasan ton. Promjer otvora zvona ne smije biti manji od 300 mm za brodove duge 20 ili više, a za brodove duge 12m ili više, ali kraće od 20m ne smije biti manji od 200 mm. Ondje gdje je to moguće, preporučuje se izrada zvona s batićem na mehanički pogon da bi se osigurala jednakomjerna sila udarca, s mogućnošću ručnoga rukovanja. Masa batića ne smije biti manja od 3% od mase zvona.

Prilog IV. Signali pogibelji

1. Signali pogibelji, bilo da su upotrijebljeni ili istaknuti odvojeno ili skupno, pokazuju pogibelj i potrebu za pomoći :

a) pucanj vatrenim oružjem ili bilo koji drugi eksplozivni signal ispaljivan u razmacima od oko 1 minute,

b) neprekidan zvuk bilo kojom napravom za davanje signala u magli,

c) rakete ili prskalice koje bacaju zvjezdice crvene boje ispaljivane jedna za drugom u kratkim vremenskim razmacima,

d) signal radio-telegrafijom ili bilo kakvim drugim signalnim sustavom koji se sastoji od skupine SOS (… - - - … ) Morseovim znacima.

e) Signal radio-telefonijom koji se sastoji od izgovaranja riječi “MAY DAY”,

f) Signal opasnosti N.C. predviđen Međunarodnim signalnim kodeksom,

g) signal koji se sastoji od četverokutne zastave iznad ili ispod koje stoji kugla ili predmet sličan lopti

h) paljenje vatre na brodu (npr. gorenjem bačve katrana, ulja itd.),

i) raketa s padobranom ili ručna baklja koja daje crveno svjetlo,

j) dimni signal koji ispušta dim narančaste boje, k) mahanjem ispruženim i raširenim rukama gore – dolje, l) radio-telegrafski signal za uzbunu, m) radio-telefonski signal za uzbunu, n) signal za određivanje položaja što ih emitiraju radio

plutače u nuždi (EPIRB), o) odobreni signali emitirani sustavima radioveza

(GMDSS).

2. Primjena ili isticanje bilo kojega od tih signala, osim u svrhu

označavanja pogibelji i potrebe za pomoći te upotreba drugih signala koji bi se mogli zabunom zamijeniti za neki od tih signala, zabranjen je.

3. Skreće se pozornost na odgovarajuća poglavlja Međunarodnog

signalnog kodeksa i Priručnika za traganje i spašavanje trgovačkih brodova te na ove signale:

a) komad jedrenine obojane narančasto, s crnim četverokutom ili krugom, ili drugim odgovarajućim znakom radi identifikacije iz zraka,

b) obojenih mrlja vode.

Izbjegavanje sudara na moru u hrvatskim lukama i morskim

predjelima unutrašnjih morskih voda u kojima je plovidba otežana

Član 41. Radi izbjegavanja sudara na moru u hrvatskim lukama i predjelima

unutrašnjih morskih voda u kojima je plovidba otežana, brodovi su dužni postupati prema odredbama ove glave pri kretanju (uplovljavanju, isplovljavanju i prolaženju) u lukama, ulazima u luke u polukrugu od jedne morske milje, računajući od ulaza u luke, na rijekama i njihovim ušćima plovnim za pomorske brodove, a i u uskim kanalima koji se nalaze u unutrašnjim morskim vodama ako za pojedine predjele morskih voda posebnim propisima nije drugačije određeno.

Član 42. Mali brodovi uključujući i čamce, bez obzira na vrstu pogona,

moraju se pri kretanju u predjelima i lukama iz člana 41. ovog pravilnika uklanjati s puta većim brodovima.

Član 43. Brodovi koji ulaze u luku, rijeku ili uski kanal ne smiju ometati

manevriranje brodovima koji izlaze iz luke, rijeke, odnosno kanala. Član 44. Ako brodovi koji imaju prednost u manevriranju, prema odredbama

čl. 42. i 43. ovog pravilnika, smatraju da ostali brodovi ne postupaju prema tim odredbama, moraju ih na to upozoriti s najmanje pet kratkih i brzih zvučnih signala.

Član 45. Ribarski brodovi i ribarski čamci ne smiju u lukama ribariti

pomoću svjetala, a u ostalim predjelima navedenim u članu 41. ovog pravilnika mogu upotrebljavati samo zaklonjena svjetla, tako da ne ometaju dobru i slobodnu vidljivost brodovima koji plove u tim predjelima. Ako ti brodovi, odnosno čamci, svojim svjetlom ometaju vidljivost, dužni su na dani signal broda, što se sastoji od jednog dugog zvuka zviždaljkom, ugasiti ili zakloniti svoja svjetla.