1

MEĐUNARODNE EKOŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ Godišnjak br. 20 Nacionalni voditelj i koordinator programa Ekoškole u Hrvatkoj: Udruga Lijepa Naša Zagreb MeĊunarodni voditelj i koordinator programa Ekoškole: Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš (Foundation for Environmental Education -FEE) Oganizaciju i provedbu programa MeĊunarodne Ekoškole u RH prate:

Hrvatsko povjerenstvo Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš,

Povjerenstvo za Ekoškole,

Nacionalni ocjenjivaĉki sud Izdavaĉ: Udruga Lijepa Naša Zagreb Glavni i odgovori urednik: doc.dr.sc. Ante Kutle Programski voditelji Ekoškola: Anita Šetić, dipl. soc./croat., Josip Gregac, mr.sc. i Ana Boras, mag. relig. Ovaj Godišnjak je izradila i grafiĉki oblikovala Udruga Lijepa Naša od materijala koje su producirale hrvatske Ekoškole. Svrha mu je pomoć u realizaciji programa Ekoškole te promocija njihovih aktivnosti tijekom protekle nastave godine. Niti jedan dio ove publikacije ne smije se adaptirati, prevoditi ili ukljuĉivati u nove kompilacije bez prethodne pismene suglasnosti Udruge Lijepa Naša. Zagreb, kolovoz 2020.

2

SADRŽAJ PREDGOVOR ......................................................................................................................................... 3

EKOŠKOLE: POĈETAK I RAZVOJ ....................................................................................................... 5

NAĈELA ODGOJA I OBRAZOVANJAZA OKOLIŠ U PROGRAMU EKOŠKOLE ............................... 9

CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠAU PROGRAMU EKOŠKOLE ................................................................... 9

NEKE NOVE ĈINJENICE U PROVEDBI MEĐUNARODNOG PROGRAMA EKOŠKOLE................. 10

UDRUGA LIJEPA NAŠA: PROGRAMI I PROJEKTI ........................................................................... 11

SKRAĆENI PREGLED AKTIVNOSTI NACIONALNOG KOORDINATORA TIJEKOM ŠKOLSKE

GODINE 2019./2020. ......................................................................................................................... 12

KAKO SU PROTEKLI DANI KRUHA – DANI ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE 2019. ......... 14

VELIKI LOV NA BILJKE ..................................................................................................................... 14

IZVJEŠĆE O PROVEDBI MEĐUNARODNOG PROGRAMA EKOŠKOLE U REPUBLICI

HRVATSKOJ ZA 2019. GODINU ...................................................................................................... 16

KALENDAR AKTIVNOSTI za školsku godinu 2020./2021. ............................................................... 28

PLAVA ZASTAVA ZA PLAŢE I MARINE U HRVATSKOJ ................................................................ 29

MIKROPLASTIKA U MORU .............................................................................................................. 30

MEĐUNARODNI PROGRAM ZELENI KLJUĈ U HRVATSKOJ ........................................................ 34

KRATKI PRIKAZ RADA 20. GENERACIJE HRVATSKIH EKOŠKOLA ............................................. 36

OSNOVNA ŠKOLA IVANA MAŢURANIĆA, VINKOVCI .................................................................... 37

DJEĈJI VRTIĆ „ZVONĈIĆ NAŠICE“ - GRAD NAŠICE ..................................................................... 38

DJEĈJI VRTIĆ „MASLAĈAK“, GAREŠNICA ..................................................................................... 39

OSNOVNA ŠKOLA JABUKOVAC, ZAGREB .................................................................................... 40

OSNOVNA ŠKOLA PAVLEKA MIŠKINE, ZAGREB .......................................................................... 41

OSNOVNA ŠKOLA BREZOVICA, ZAGREB ..................................................................................... 42

OSNOVNA ŠKOLA ZORKE SEVER, POPOVAĈA ........................................................................... 43

OSNOVNA ŠKOLA DVOR ................................................................................................................. 44

DJEĈJI VRTIĆ DUGA RESA ............................................................................................................. 45

OSNOVNA ŠKOLA DR. MATE DEMARINA, MEDULIN ................................................................... 46

DJEĈJI VRTIĆ „PLANET MAŠTE, RIJEKA ....................................................................................... 47

DJEĈJI VRTIĆ „SPUŢVICA“, TISNO ................................................................................................ 48

3

PREDGOVOR Svim Ekoškolama u Hrvatskoj i svima koji na bilo koji način pomažu provedbu ovog programa, upućujem i ove godine izraze zahvalnosti i radosne pozdrave Udruge Lijepa Naša, Hrvatskog povjerenstva Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš i moje osobne pozdrave. Opetujem pozdrav Ekoškolama 20. generacije, koje su u lipnju ove godine stekle status meĎunarodne Ekoškole, kao i Ekoškolama 6., 10., 12., 14., 16. i 18. generacije koje su tom prilikom obnovile status. Treba posebno naglasiti da je šesta generacija, nakon petnaest godina predanog rada i vjernosti ovom programu, stekla dijamantni status, da je deseta generacija, nakon deset godina provedbe, stekla zlatni status, da je dvanaesta generacija, nakon osam godina provedbe, stekla srebrni status, te da je četrnaesta generacija, nakon šest godina provedbe stekla brončani status meĎunarodne Ekoškole. Šesnaesta generacija, nakon 4 godine provedbe, obnovila je po drugi put status meĎunarodne Ekoškole, a osamnaesta generacija, nakon dvije godine provedbe, po prvi put je obnovila status meĎunarodne Ekoškole. Naše pozdrave, upućujemo i svim ostalim Ekoškolama. Prvoj i najstarijoj generaciji Ekoškola u Hrvatskoj, koja će iduće godine steći platinasti status, upućujemo posebne pozdrave. Posebnu dobrodošlicu upućujemo osnovnim i srednjim školama, dječjim vrtićima i učeničkim domovima, te višim i visokim školama koje su se prijavile u program i koje će iduće godine kao 21. generacija škola iz Hrvatske steći prestižni status meĎunarodne Ekoškole. Čestitke, pohvale, pozdrave i zahvalnost upućujem svim općinama, gradovima i županijama iz kojih se regrutiraju naše Ekoškole, a prije svih onim općinama, gradovima i županijama koji, bez obzira na objektivne financijske poteškoće, pomažu Ekoškolu-e sa svog područja, obilaze ih i potiču ih u provedbi programa i koji za njih, kao pravi kumovi, uredno plate godišnju članarinu iz koje se financira ovaj vrlo zahtjevni program. Iste pozdrave i zahvalnost upućujem i svim pojedincima i firmama koji su prihvatili kumstvo i pomažu Ekoškolama čiji su kumovi. Iza nas je, u najmanju ruku reĉeno, neobiĉna školska godina. Od novih kurikularnih promjena, štrajka prosvjetnih djelatnika do potresa u gradu Zagrebu, Zagrebaĉkoj i Krapinsko-zagorskoj ţupaniji te nastave na daljinu zbog pandemije COVID-19. Bez obzira na sve ove izazove i poteškoće, prilagodili smo se izvanrednim situacijama i zajedno uspjeli završiti ovu šk. godinu. Koristim ovu priliku da se zahvalnim svim odgojiteljima, uĉiteljima, nastavnicima, struĉnim suradnicima, ravnateljima, svim djelatnicima naših Ekoškola i prvenstveno djeci i uĉenicima i njihovim roditeljima na neizmjernom trudu koji su uloţili kako bi se aktivnosti Ekoškole provele. Na tome vam veliko hvala! Bez vašeg truda i potpore programu pred vama ne bi bio dvadeseti broj godišnjaka Ekoškole. Iz već pobrojanih razloga u ovoj školskoj godini nismo odrţali natjecanje Ekološki kviz „Lijep naša“. TakoĊer, morali smo otkazati drţavnu sveĉanost Ekoškola, te naše planove i aktivnosti prilagodili smo uvjetima radu od kuće. TakoĊer i ovaj godišnjak od ove godine ima novo ruho, prelazi u digitalno izdanje te će se nalaziti na našim stranicama www.eko.lijepa-nasa.hr.

Još poĉetkom školske godine otkazali smo natjecanje Ekološki kviz „Lijepa naša“ zbog novih kurikularnih reformi i prilagodbi kviza njima. Ţeljeli bi eko kviz, nakon 27 godina provedbe, modernizirati i osvjeţiti. Svi vaši prijedlozi su dobrodošli.

Onaj ljepši dio priĉe je i ove godine daleko, daleko veći. Većina naših Ekoškola uredno i kvalitetno provodi ovaj program i o tome redovito podastire valjane dokaze. Na te škole smo, mi, koji nosimo najveću odgovornost za provedbu programa, jako ponosni i veselimo se svakom susretu i svakom posjetu tim Ekoškolama. Potvrdu o kvalitetnoj provedbi ovog programa u Hrvatskoj dobivamo na svakom sastanku nacionalnih operatera Ekoškola, na godišnjim skupštinama Zaklade i u drugim prigodama. To nas dodatno motivira i daje nam snage da, iako malobrojni, ulaţemo i nadalje

doc.dr.sc.Ante Kutle

4

maksimum napora kako bi naši uĉenici, po svršetku školovanja, izašli iz Ekoškola i krenuli u svoje zanimanje ili na daljnje školovanje kao ekološki zreli i odgovorni ljudi. Treba uvijek znati i naglašavati da su ekološki odgoj i obrazovanje najvaţnija karika u cjelokupnoj zaštiti okoliša. Ovogodišnji godišnjak je kao i prošlogodišnji opseţan i raskošan i to upravo zahvaljujući vašim prilozima.

Godišnjak Ekoškola je i ove godine, radi preglednosti, podijeljen po poglavljima u koja smo grupirali srodne priloge. Na samom poĉetku donosimo vam kratak pregled povijesti razvoja programa Ekoškole. Zatim slijede Naĉela odgoja i obrazovanja za okoliš i Ciljevi zaštite okoliša u programu Ekoškole. Molimo vas da ih neizostavno proĉitate, a Neke nove ĉinjenice u provedbi meĊunarodnog programa Ekoškole dobro je proĉitati i dva puta.

Poglavlje Udruga Lijepa Naša – programi i projekti zapoĉinjemo prilogom Skraćeni pregled aktivnosti nacionalnog koordinatora tijekom šk. god. 2019./2020. Za one koji neće imati vremena detaljnije ĉitati ovaj godišnjak biti će dostatan i ovaj skraćeni pregled. Slijede prilozi o tome kako su protekli Dani kruha - dani zahvalnosti za plodove zemlje 2019. u Kutini. Slijedi izvješće o provedbi edukativnog projekta Toyote i Ekoškola „Veliki lov na biljke“, zatim Cjelovito izvješće o provedbi meĊunarodnog programa Ekoškole u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu (A. Opisni dio i B Financijski dio). Slijedi Kalendar aktivnosti za šk. god. 2020./21. Nije na odmet da proĉitate i par rijeĉi o provedbi Plave zastave i Zelenog kljuĉa, a sve Ekoškole koje su u prilici suraĊivati s provoditeljima ovih programa u Hrvatskoj pozivamo da im ponude suradnju koja će sigurno biti na obostranu korist. Tu je i zanimljivi ĉlanak o mikroplastici.

Po ustaljenom obiĉaju predstavili smo vam najprije novu 20. generaciju Ekoškola, tekstom koji su nam dostavile same škole. Nakon 20. generacije Ekoškola donosimo popis Ekoškola 6. generacije koje su ove godine stekle dijamantni status, te popis Ekoškola 10. generacije koje su stekle zlatni status na ĉemu im jednima i drugima izraţavamo najveće moguće ĉestitke.

Najduţe poglavlje i ove godine ĉine vaši školski prilozi, koji su zauzeli više od polovine biltena, te smo ih razdijelili u tri dijela. Nijedan prispjeli prilog do kraja srpnja nismo odbacili već smo ih ukljuĉili s nadom da će te ih sve postupno proĉitati. Zašto? Zato da vidite kako program provode druge Ekoškole, što ih zaokuplja i veseli, a usput uvijek i nešto novo nauĉimo. Konaĉno, ovaj godišnjak radimo prvenstveno da vi moţete javno prikazati svoja promišljanja i svoje aktivnosti. Ja osobno sam puno toga nauĉio i saznao ĉitajući nekoliko puta vaše priloge na ĉemu vam posebno zahvaljujem. Nakon prvog dijela školskih priloga donosimo popis Ekoškola 12. generacije koje su u ovoj godini stekle srebrni status, te popis Ekoškola 14. generacije koje su stekle bronĉani status na ĉemu im i tom prilikom od srca ĉestitamo. Nakon drugog dijela školskih prilog donosimo popis Ekoškola 16. i 18. generacije koje su ove godine drugi, odnosno prvi put obnovile status meĊunarodne Ekoškole, te i njima opetujemo naše ĉestitke. Na kraju je dat popis svih škola/vrtića koje imaju ili su imale status Ekoškole.

Ţelim na kraju zahvaliti svima koji su nam poslali ili ustupili svoje priloge za ovaj godišnjak. Zahvaljujem se i svojim djelatnicima na uloţenom trudu, jer ovaj godišnjak je i ove godine knjiţurina koju je trebalo pripremiti i sloţiti da u „vaše ruke“ doĊe u pravi ĉas, tj. na poĉetku nove školske/pedagoške godine. S tim ţeljama i mislima u 23-oj godini provedbe Ekoškola u Hrvatskoj i 30-oj godini djelovanja Udruge Lijepa Naša, na samom kraju ovog predgovora, ţelim svima vama ugodan nastavak ljeta, a našim Ekoškolama ţelim uspješnu iduću školsku/pedagošku godinu i nove radosne susrete s njima.

doc.dr.sc. Ante Kutle, predsjednik Udruge Lijepa Naša

5

EKOŠKOLE: POĈETAK I RAZVOJ Sve počinje u razredu Ekoškole su rastući fenomen, koji potiĉe mlade ljude da se aktivno ukljuĉe u zaštitu okoliša lokalne sredine u kojoj ţive. Djeca s aktivnostima zapoĉinju u uĉionici, angaţiraju školu i na kraju potiĉu promjenu u ĉitavoj lokalnoj zajednici. Kroz ovaj program, djeca i mladi stjeĉu osjećaj da mogu utjecati na lokalnu i globalnu politiku zaštite okoliša što ih vodi ka konaĉnom cilju stjecanja certifikata Ekoškole i prestiţu koji donosi zelena zastava koja se vijori ispred njihove odgojno-obrazovne ustanove. Program Ekoškola idealan je naĉin za odgojno-obrazovne ustanove da krenu na smislen put ka unaprjeĊenju okoliša u njihovoj ustanovi i lokalnoj zajednici, te pozitivno utjeĉu na ţivot mladih ljudi, njihovih obitelji, školskog osoblja i lokalnog stanovništva te potaknu lokalne vlasti na djelovanje. Ekoškole uključuju sve Kombinirajući uĉenje s praktiĉnim iskustvima, cijeli se program izvodi prema sveobuhvatnom, participativnom pristupu koji ukljuĉuje uĉenike, nastavnike i lokalnu zajednicu u cjelini.

UnaprjeĎuje školski okoliš

Program Eko škola idealan je poĉetak smanjivanja ekološkog otiska za odgojno obrazovne ustanove, što neizbjeţno dovodi do odrţivijeg, jeftinijeg i odgovornijeg školskog i ţivotnog okruţja. Motivira Ekoškole potiĉu uĉenike na rješavanje ekoloških problema na razini na kojoj mogu vidjeti stvarne i opipljive rezultate, te ih tako uvjeriti da je svaka pozitivna aktivnost i svaki pokušaj rješavanja problema hvale vrijedan, te kako i oni sami uistinu mogu potaknuti promjene u društvu i rješavati probleme. Mijenja stavove Ekoškole kod uĉenika razvijaju osjećaj odgovornosti i njeguju stavove i promišljanja ka odrţivosti koja se mogu svakodnevno primjenjivati. Pozitivno utjeĉe na sve ukljuĉene i razvija osjećaj da svojim aktivnostima uistinu mogu potaknuti promjene te takvo proaktivno ponašanje šire u obitelji i meĊu prijateljima, a takav osjećaj na kraju prenose i na buduće generacije. Uključuje lokalnu zajednicu Ekoškole od samog poĉetka stavljaju veliki naglasak na ukljuĉivanje lokalne zajednice. Na taj se naĉin lekcije koje uĉenici nauĉe u školi ili vrtiću prenose u lokalnu zajednicu u kojoj vode do odrţivijih, ekološki odgovornijih obrazaca ponašanja. Povezuje na globalnoj razini Ekološke škole olakšavaju kontakt meĊu ukljuĉenim institucijama, ne samo na nacionalnoj razini, nego i na meĊunarodnoj razini. Te veze pruţaju priliku odgojno obrazovnim institucijama da podijele informacije o okolišu, a mogu se koristiti i kao sredstva za kulturnu razmjenu i za poboljšanje jeziĉnih vještina.

6

KAKO FUNKCIONIRAJU EKOŠKOLE Program Ekoškola sastoji se od tri strukturna elementa:

metodologije koja se sastoji od sedam koraka, specifiĉnih tema za Ekoškole i evaluacije aktivnosti prije stjecanja zelene zastave.

Kako bi bio uspješan, program mora imati podršku ravnatelja i Školskog odbora. Neophodno je aktivno angaţiranje svog osoblja, kao i dugoroĉno opredjeljenje za realizaciju programa te spremnost ukljuĉivanja uĉenika u proces odluĉivanja.

FEE Eco Campus Kako uĉenici rastu s njima raste i program Ekoškola. Uĉenici koji su pohaĊali Ekoškole kroz vrtićko, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje poţeljeli su i na fakultetu biti dio odbora eko škole i nastaviti svoje ekološko djelovanje. Naţalost otkrili su da je to nemoguće, jer je program završavao sa srednjom školom. Uĉenici, odnosno sada studenti, su se organizirali i potaknuli visokoškolske institucije na kojima su studirali da se prikljuĉe programu Ekoškole i tako je roĊen FEE Eko Kampus koji se u svakoj zemlji provodi u suradnji sa nacionalnim operaterom. Tijekom posljednja dva desetljeća Ekoškole su se iz europskog obrazovnog programa, koji se provodio u ĉetiri europske zemlje, transformirale u jedan od najpopularnijih UNEP-ovih globalnih modela odgoja i obrazovanja za okoliš, upravljanje i odrţivost okoliša. Danas je u program ukljuĉeno preko 15 milijuna uĉenika iz 59 zemalja diljem svijeta. Program je razvijen 1992. godine kao odgovor na potrebu ukljuĉivanja mladih ljudi u projekte zaštite okoliša na lokalnoj razini kako je utvrĊeno na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju 1992. Program Ekoškole pokrenut je 1994. godine u Danskoj, Njemaĉkoj, Grĉkoj i Velikoj Britaniji uz potporu Europske komisije. 2001. godine kada je Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš postala globalna organizacija, zemlje izvan Europe poĉele su se pridruţivati programu. Juţna Afrika bila je prva zemlja izvan Europe koja je to uĉinila. Godine 2003. Ekoškole su od strane UNEP-a prepoznate kao najbolja svjetska inicijativa i model za odgoj i obrazovanje za odrţivi razvoj.

7

VREMENIK 1992. Ekoškole razvile su se kao odgovor na potrebu ukljuĉivanja mladih ljudi u projekte zaštite

okoliša na lokalnoj razini kako je utvrĊeno na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju. 1994. Program Ekoškole pokrenut je u Danskoj, Njemaĉkoj, Grĉkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu uz

potporu Europske komisije. 1999. Program Ekoškole primio je nagradu "Worldaware Award for Global Education" Centra

Sjever-Jug Vijeća Europe i Nacionalnog odbora za meĊunarodnu suradnju i odrţivi razvoj (NCDO).

2002. Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i FEE organiziraju radionicu o partnerstvu Ekoškola za Afriku u Juţnoj Africi.

2003. Ekoškole su od strane UNEP-a prepoznate kao najbolja svjetska inicijativa i model za odgoj i obrazovanje za odrţivi razvoj.

2004. Deseta godišnjica Ekoškola. U program je ukljuĉeno 4,487,807 uĉenika; 233.533 uĉitelja; 12.640 škola i 1.661 lokalnih zajednica. Ukupno je 16.040 seminara organizirano od strane nacionalnih operatora Ekoškole.

2005. Toyota Motor Europa putem Toyota fonda za Europu podrţava projekt zaštite okoliša i inovacija. Prvi ciklus ovog projekta imao je temu "Odrţiva mobilnost" i proveden je u ĉetiri zemlje: Italiji, Njemaĉkoj, Španjolskoj te Engleskoj i Sjevernoj Irskoj. Uz potporu Europske komisije (ManagEnergy), produciran je film o projektu Osnovne škole Millfield, koja je bila dobitnik prvog ciklusa.

2006. U meĊunarodni program Ekoškole ukljuĉeno je preko 5 milijuna uĉenika, 22.000 škola, preko 400.000 uĉitelja i više o 4.000 lokalnih zajednica.

2007. MeĊunarodni program Ekoškole – razvijena je studija o kvaliteti, standardizaciji i fleksibilnosti uz sudjelovanje 15 zemalja: Cipar, Ĉeška, Danska, Engleska, Grĉka, Irska, Italija, Juţna Afrika, Kina, Malta, Norveška, Slovaĉka, Slovenija, Škotska i Wales.

2008. Toyota Motor Europe putem Toyotinog fonda za Europu podupire Drugi ciklus projekta Okoliš i inovacije s temom: „Klimatske promjene: štedimo energiju!“. Partnerstvo s World Future Council (WFC) pokrenuto je radi promicanja i provedbe kampanje KidsCall - inicijative koja zagovara prava djeteta da ţivi u pravednom i sigurnom svijetu.

2009. Ekoškole su zapoĉele realizaciju inicijative za klimatske promjene kojoj je sponzor i partner bila HSBC banka. To je trogodišnji projekt koji je osnaţio uĉenike da aktivno doprinesu smanjenju emisije ugljikovog dioksida. Zemlje sudionice bile su: Brazil, Engleska, Irska, Japan, Jordan, Juţna Afrika, Kina, Malta, Rusija, Sjedinjene Ameriĉke Drţave, Slovaĉka i Wales.

2010. Ekoškole i sestrinski program Mladi izvjestitelji za okoliš dobili su drugo po veliĉini sponzorstvo ikada od tvrtke Wrigley Company Foundation za trogodišnju kampanju Litter Less. FEE je takoĊer formalizirala svoju vezu s UNESCO-om.

2011. Ekoškole putem programa "Povezivanje" omogućuju povezivanje svih Ekoškola u svijetu. Sada u programu sudjeluje više od 11 milijuna uĉenika iz 52 zemlje. Ekoškole su takoĊer potpisale Memorandum o razumijevanju s Earth Charter-om, etiĉki okvir od 16 toĉaka za ţivot u odrţivom svijetu, kroz koji mreţa ekoškola moţe dalje razvijati svoju bazu resursa, a škole će imati veću podršku vlastitim inicijativama.

2012. Ekoškole su pokrenule Svjetski dan akcije! (Global Action Day!) 2013. Deset zemalja ukljuĉeno je u dogaĊanja u sklopu Svjetskog dana akcija tijekom travnja

2013. godine – sudjelovale su 263 škole te 117.561 nastavnika i uĉenika 2014. Green Earth Gana, Keep Australia Beautiful i CEE Indija se prikljuĉuje obitelji Ekoškola i

pokreću program u svojim zemljama. Kampanja "Za manje otpada" ulazi u novi trogodišnji ciklus s 22 ukljuĉene zemlje kroz program Ekoškola i pet zemalja kroz program Maldi izvjestitelji za okoliš s proraĉunom od 3,7 milijuna dolara.

2015. Komisija Indijskog oceana (IOC) kroz projekt ISLANDS, financiran od strane Europske unije, pokreće Ekoškole kao regionalni program koji pokriva Madagaskar, Komore, Mauricijus, Rodrigues, Sejšele i Zanzibar. Glavni ured FEE pokreće program Ekoškole za internacionalne škole, kroz koji se internacionalne škole u zemljama bez nacionalnog operatera Ekoškole mogu pridruţiti programu.

2016. Program Ekoškole ulazi u pilot projekt s Alcoa Foundation na Otpad-Voda-Vat (Alcoa W3), globalna inicijativa K-12 o ekološkoj pismenosti koja je usmjerena na „zeleni“ STEM.

2017. 19 milijuna uĉenika ukljuĉeno je u program Ekoškole. Nacionalni operater programa Ekoškole u Engleskoj pokrenuo je i vodi projekt povezivanja Ekoškola Eco-schools Twinning. Sve Ekoškole mogu se povezati sa Ekoškolama iz Engleske.

2019. 25 godina postojanja programa Ekoškola u svijetu.

8

Deklaracija povodom obiljeţavanja 25 godina Ekoškola

9

NAĈELA ODGOJA I OBRAZOVANJAZA OKOLIŠ U

PROGRAMU EKOŠKOLE

UsklaĊivanje i prilagoĊavanje programa Ekoškola hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu (djeĉji vrtići, osnovne i srednje škole, uĉeniĉki domovi, škole za djecu s posebnim potrebama te visoko-obrazovne ustanove koje se ukljuĉe u program same izabiru naĉin ugradnje i provedbe programa u skladu s propisanim nastavnim planom i programom).

UvoĊenje posebnih programa zaštite okoliša (za sada su ti sadrţaji sastavni dio nastavnog programa pojedinih općeobrazovnih predmeta: zemljopisa/geografije, prirode, biologije i kemije i/ili struĉnih predmeta pojedinih strukovnih škola).

Stalno usavršavanje uĉitelja/nastavnika.

Interdisciplinarni pristup odgoju i obrazovanju za okoliš u odgojno-obrazovnim institucijama (ravnomjerno, kroz sve nastavne predmete, sve aktivnosti provode se na razini cijele škole).

Osnivanje centara odgoja i obrazovanja za okoliš kao podrška programima zaštite okoliša (tematsko usavršavanje uĉitelja/nastavnika, praćenje i usporedba rada na odreĊenoj temi, praćenje rada na manjim projektima, usmjeravanje i evaluacija ).

Opremanje škola suvremenom literaturom s tematikom zaštite okoliša (priruĉnici o Ekoškolama i nastavni materijali su prireĊeni i razdijeljeni školama).

CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠAU PROGRAMU EKOŠKOLE

Snimiti stanje-okoliša vrtića, škole, kuće, naselja, mjesta. Utvrditi postojeće probleme u okolišu i mogućnosti rješenja. Predvidjeti i upozoriti na nove probleme okoliša, djelovati s ciljem sprjeĉavanja nastanka

novih. Dati prednost odrţivom razvitku. Unaprijediti kakvoću ţivljenja osiguravajući i odrţavajući visoku kakvoću okoliša za ţivot, rad

i kretanje. Organizirati akcije s ciljem promicanja ţivotnih i radnih uvjeta. Zaštititi prirodu i oĉuvati prirodne izvore. Upoznati i štititi biološku raznolikost ekosustava. Poticati i osmišljavati rad u okolišu. Nastojati ispraviti štete poĉinjene u okolišu. Upozoravati javnost o problematici okoliša. Osigurati uvjete za trajno i pravodobno informiranje javnosti i sudjelovanje u svim

predviĊenim aktivnostima. MeĎunarodni program Ekoškole upotpunjuje i povezuje sadržaje redovnog nastavnog plana i programa s izvannastavnim, a dijelom i izvanškolskim aktivnostima. Škole postaju centri informiranja o problematici okoliša (uspostavlja se trajna suradnja na relacijama učenici-roditelji-lokalna zajednica i obrnuto) i doprinosi smanjivanju i postupnom rješavanju uočenih nepravilnosti.

IZ NAPRIJED PROKLAMIRANIH NAČELA ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ I CILJEVA ZAŠTITE OKOLIŠA U PROGRAMU EKOŠKOLE PROIZLAZI METODOLOGIJA NJEGOVE

PROVEDBE I SVI PEDAGOŠKI NAGLASCI U DALJNJEM TEKSTU.

10

NEKE NOVE ĈINJENICE U PROVEDBI

MEĐUNARODNOG PROGRAMA EKOŠKOLE

NEMA TRAJNOG STATUSA

Izjalovile su se naše ţelje, temeljene na nekim ranijim razmišljanjima i poludogovorima na razini meĊunarodne koordinacije Ekoškola, da škole ukljuĉene u program Ekoškole nakon deset godina kontinuiranog i predanog rada u ovom programu steknu trajni status meĊunarodne Ekoškole.

Ostaje sve po zamislima kreatora ovog programa da se program treba provoditi predano i po zadanoj metodologiji, tako dugo dok škola iz ovih ili onih razloga, svojom vlastitom odlukom, ne istupi iz programa, kao što je svojom vlastitom odlukom prijavila se i pristupila u program. Nota bene: ĉlanstvo u ovom programu i svim programima FEE je dragovoljno.

Svakoj drţavi – ĉlanici FEE, koja provodi program Ekoškole, ostavljeno je na volju dodatno nagraĊivanje Ekoškola certifikatima i drugim priznanjima za posebno isticanje u nekim dodatnim ekološkim aktivnostima, odnosno za višegodišnju vjernost samom programu.

Ostaje na snazi ranije propisana obveza Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš da škole svake dvije godine moraju obnoviti status meĊunarodne Ekoškole, što vrijedi za najmanje prvih 10. godina sudjelovanja u programu.

Ekoškole nakon trećeg obnavljanja statusa (nakon šest godina) stjeĉu bronĉani status Ekoškole, nakon ĉetvrtog obnavljanja (nakon osam godina), stjeĉu srebrni status Ekoškole, a nakon petog obnavljanja (10 godina) stjeĉu zlatni status Ekoškole.

Nakon deset godina, pa dalje, svaka ĉlanice FEE moţe samostalno regulirati dodjelu dodatnih (viših) i posebnih priznanja u statusu svake Ekoškole.

Tako u Hrvatskoj, nakon 14 godina kontinuirane provedbe, prilikom šestog obnavljanja statusa stjeĉe se dijamantni status Ekoškole.

Nakon dvadeset godina kontinuirane provedbe, prilikom sedmog obnavljanja statusa stjeĉe se platinasti status Ekoškole.

Stjecanjem platinastog statusa stjeĉe se i status škole mentora, što je dodatno priznanje i omogućuje školi mentoru pruţanje svekolike pomoći u provedbi ovog programa Ekoškolama s podruĉja iste općine, grada ili ţupanije, kada joj se Ekoškola-e niţeg ranga obrati-e za pomoć. U meĊuvremenu će se na razini meĊunarodne i nacionalne koordinacije detaljnije razraditi ovlaštenja i obveze škola mentora.

Sve Ekoškole, bez obzira na duţinu provedbe programa, duţne su slijediti zadanu metodologiju koja je jedinstvena za sve Ekoškole na svim kontinentima. Duţne su takoĊer slijediti i dodatne smjernice i preporuke koje dolaze od meĊunarodnog i nacionalnog koordinatora. To prije svega znaĉi izradu i postavljanje na web aplikaciju Ekoškola godišnjeg Programa rada na poĉetku šk. godine, izradu godišnjih i više godišnjih izvješća, dostavu propisane dokumentacije prilikom obnavljanja statusa i svih drugih podataka koje od škole zatraţi nacionalni koordinator.

Odluku o prestanku provedbe programa (istupanju iz programa) donosi iskljuĉivo škola na razini svojih upravljaĉkih tijela, o ĉemu pismeno obavještava nacionalnog koordinatora programa.

Istupanjem iz programa škola je duţna ukloniti sve dokumente sa znakovljem FEE, Ekoškola i Udruge Lijepa Naša (zastave, certifikati, priznanja i sl.) sa zidova uĉionica, zbornica, hodnika i sl., te sa web stranice, kako ne bi došla u sukob sa nacionalnim i meĊunarodnim propisima kojima je regulirano intelektualno vlasništvo i njegovo korištenje.

Ekoškole su duţne sa ovim ĉinjenicama upoznati sve zaposlenike u školi, školski Eko odbor kao i lokalnu zajednicu na ĉijem podruĉju djeluje.

Hrvatsko povjerenstvo Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš

11

12

SKRAĆENI PREGLED AKTIVNOSTI NACIONALNOG KOORDINATORA TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE 2019./2020.

Poĉetkom rujna 2019. poslali smo svim Ekoškolama bilten Ekoškola br. 19 i u popratnom dopisu zatraţili od njih da krenu s dokumentiranjem provedbe programa Ekoškole u šk. godini 2019/2020 na web aplikaciji https://www.eko.lijepa-nasa.hr (prva tri koraka).

Sredinom rujna 2019. godine uputili smo svim općinama, gradovima i ţupanijama iz kojih dolaze

Ekoškole bilten Ekoškola br. 19 i zamolbu da u svom proraĉunu za 2020. godinu rezerviraju iznos

ĉlanarine za Ekoškole sa svog podruĉja.

Poĉetkom rujna uputili smo dopis na adresu 100-ak škola i većini od njih poslali odgovarajuće

upute u svezi prijavljivanja u program Ekoškole i prikupljanja prvih podataka o školi. Veći dio škola

prihvatio je nastavak suradnje, odazvao se na seminar koji je iza toga uslijedio za pozvane škole,

te je dio tih škola doveden do statusa meĊunarodne Ekoškole u lipnju 2020. godine.

Poĉetkom listopada zapoĉeli smo ĉetvrtu, ujedno i zadnju, godinu provedbe edukativnog projekta

Toyote i Ekoškola o biloškoj raznolikosti zvanog „Veliki lov na biljke“ u kojem je, ove godine,

sudjelovalo 58 Ekoškola iz Hrvatske. 04. i 11. listopada 2019. odrţani su edukacijski seminari za

voditelje projekta „Veliki lov na biljke“ (vidi poseban prilog).

Od rujna do prosinca 2019. u suradnji s IDOP-om odrţali smo 11 webinara vezna uz projekt

„Najveća svjetska lekcija u Hrvatskoj“.

Na jednodnevni seminar koji je odrţan 19. listopada 2019. godine odazvalo se 30-ak odgojno-

obrazovnih ustanova i 60-ak sudionika. Seminar je odrţan u Osnovnoj školi Ivana Filipovića u

Zagrebu, a za njegov uspjeh najzasluţniji su Ljiljana Vidmar, pedagoginja Gimnazije Nova

Gradiška, eko tim Djeĉjeg vrtića „Cvrĉak i mrav“, Tribalj, te naš eko tim iz Udruge Lijepa Naša –

kao predavaĉi. Prezentacije sa seminara moţete pronaći na našoj web stranici www.eko.lijepa-

nasa.hr .

Sastanak nacionalnih operatera Ekoškola odrţan je od 11. do 15. studenog 2019. u Reeuwijku,

Nizozemska. Nacionalni operatori Ekoškole iz više od 70 zemalja sudjelovali su na sastanku koji

je obiljeţio 25. obljetnicu potojanja programa Ekoškole, te je tema sastanka bila „Uĉeći iz prošlosti

13

gradimo budućnost”. Kroz tri dana sudionici su razmjenjivali iskustva, sudjelovali na struĉnim

seminarima te razmatrali i raspravljali o daljnjem razvoju programa Ekoškole.

Krajem prvog i poĉetkom drugog polugodišta školske godine 2019./2020. intenzivirani su nadzorni

posjeti školama, osobito onim školama/vrtićima koje su se spremali za stjecanje odnosno

obnavljanje statusa Ekoškole. Do oţujka 2020. posjećeno je 100 Ekoškola od strane regionalnih

koordinatora i struĉnih suradnika iz Lijepe Naše. Zbog pandemije COVID-19 morali smo odgoditi

sve daljnje planirane posjete.

Poĉetkom veljaĉe 2020. već je bila potpuno bistra situacija oko toga koje se škole i vrtiće moţe

pozvati na podnošenje prijave za stjecanje statusa Ekoškole. Imajući u vidu tu ĉinjenicu bilo je

moguće krajem veljaĉe 2020. uputiti Sporazum o suradnji u provoĎenju programa Ekoškole u

Republici Hrvatskoj za 2020. godinu svim općinama, gradovima i ţupanijama iz kojih dolaze

Ekoškole.

Konaĉno smo 27. veljaĉe 2020. poslali svim vrtićima i školama, koje su se pripremale za stjecanje

i obnavljanje statusa Ekoškole, obavjest o popunjavanju 7 koraka, te obrasca za Opis provedbe

programa MeĎunarodne Ekoškole u Republici Hrvatskoj i ujedno najavili sveĉanost uruĉenja

zelenih zastava i odgovarajućih certifikata. Uz to smo poslali svim relevantnim pojedincima najavu

sveĉanosti, intenzivirali nadzorne posjete školama i dogovorili s restoranom Gastro Globus najam

dvorane Ambasador za tu prigodu. Na ţalost, već sredinom oţujka zbog COVID-19 pandemije

morali smo odgoditi većinu najavljenih aktivnosti.

Do sredine svibnja većina Ekoškola je popunila 7 koraka i traţene obrasce. Status meĊunarodne

Ekoškole u šk. godini 2019/2020. steklo je 12 škola i vrtića, a 92 Ekoškole su obnovile status.

Kako je godišnja sveĉanost Ekoškola u Zagrebu morala biti odgoĊena zbog COVID-19 pandemije,

svim nagaĊenim Ekoškolama smo putem pošte poslali certifikat i zelenu zastavu. Ovom prilikom

ĉestitamo još jednom svim Ekoškolama koje su u ovoj neobĉnoj školskoj godini stekle i obnovile

status meĊunarodne Ekoškole.

14

KAKO SU PROTEKLI DANI KRUHA – DANI ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE 2019.

Udruga Lijepa Naša je 2019. godine po 28. put organizirala je svehrvatsku smotru biološke raznolikosti Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog Sabora. Domaćini smotre, koja je odrţana u nedjelju, 13. listopada na Trgu dr. Franje TuĊmana u Kutini, bili su Grad Kutina i Turistiĉka zajednica Grada Kutine. U bogatom programu nastupili su djeĉji KUD-ovi Repušnica, Moslavina i KUD Ivanĉice, te predstavnici osnovnih škola Kutine. Plodove zemlje i obiĉaje svog zaviĉaja predstavile su 44 Ekoškole iz Hrvatske, sa statusom meĊunarodne Ekoškole, te 11 hrvatskih osnovnih i srednjih škola iz Bosne i Hercegovine.

VELIKI LOV NA BILJKE EDUKATIVNI PROJEKT TOYOTE I EKOŠKOLA

Edukativni projekt Ekoškola i Toyote provodi se već ĉetvrtu godinu za redom u organizaciji Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš (Foundation for Environmental Education - FEE), Toyota Fund for Europe zajedno s The Royal Botanic Gardens, Kew te nacionalnim koordinatorima programa Ekoškole u zemljama sudionicama, a u Hrvatskoj to je Udruga Lijepa Naša. Projekt je nastao povodom 200-te godišnjice roĊenja Charlesa Darwina. Ovaj uzbudljivi projekt potiĉe djecu na istraţivanje prirodnog svijeta oko njih, potiĉe djecu da se inspiriraju ţivotom i djelom Charlesa Darwina. Projekt je usredotoĉen na biološku raznolikost s posebnim naglaskom na biljkama i njima pridruţenim vrstama. Veliki lov na biljke namijenjen je djeci u dobi od 5 do 11 godina, a glavni cilj projekta je obrazovati djecu o biološkoj raznolikosti, njenoj vaţnosti, te ih poticati na pozitivno djelovanje. Projekt se temelji na odgojno-obrazovnim principima Zaklade za odgoj i obrazovanje (FEE), a sadrţi i praktiĉni dio, aktivnosti koje se temelje na materijalima razvijenim u Royal Botanic Gardens, Kew.

15

Provedba projekta u Ekoškolama odvija se kroz 5 koraka. Projekt je podijeljen na 6 dobnih skupina, a to su: 5-6 godina Darwinovi promatraĉi, 6-7 Darwinovi pronalazaĉi, 7-8 Darwinovi mislioci, 8-9 Darwinovi sakupljaĉi, 9-10 Darwinovi istraţivaĉi i 10-11 Detektivi za biljke. Svaka dobna skupina prouĉava 2 biljke, 2 ptice i 2 ţivotinje ili kukca.

5-6 god. (promatraĉi)

6-7 god. (pronalazaĉi)

7-8 god. (mislioci)

8-9 god. (sakupljaĉi)

9-10 god. (istraţivaĉi)

10-11 god. (detektivi za biljke)

Biljke Biljke Biljke Biljke Biljke Biljke

Tratinčica (Bellis perennis)

Maslačak (Taraxacum officinale)

Crni sljez (Malva sylvestris)

Stolisnik (Achillea

millefolium)

Velika kiselica (Rumex acetosa)

Obiĉna kopriva (Urtica dioica)

Crvena djetelina (Trifolium pratense)

Bazga (Sambucus nigra)

Uskolisni trputac (Plantago

lanceolata)

Rusomaĉa (Capsella bursa-

pastoris)

Bijela vrba (Salix alba L)

Bijeli glog (Crataegus monogyna)

Ptice Ptice Ptice Ptice Ptice Ptice

Kos (Turdus merula)

Velika sjenica (Parus major)

Lastavica (Hirundo rustica)

Kukavica (Cuculus canorus)

Fazan (Phasianus colchicus)

Ţutarica (Serinus serinus)

Vrabac (Passer

domesticus)

Siva vrana (Corvus cornix)

Zeba (Fringilla coelebs)

Gugutka (Streptopelia

decaocto)

Šojka (Garrulus

glandarius)

Plavetna sjenica (Parus caeruleus)

Ţivotinjice/kukci Ţivotinjice/kukci Ţivotinjice/kukci Ţivotinjice/kukci Ţivotinjice/kukci Ţivotinjice/kukci

Gujavica (Lumbricus terrestris)

Pĉela (Apis mellifera)

Komarac (Culicidae)

Lastin rep (Papilio machaon)

Bjeloprsi jeţ (Erinaceus concolor)

Vjeverica (Sciurus sp.)

Bubamara (Cocinella

sptempunctata)

Mrav (Formicidae)

Puţ (Pulmonata)

Vretence (Odonata)

Bumbar (Bombus terrestris)

Kupusov bijelac (Pieris brassicae)

Aktivnosti projekta moţete pratiti putem naše web stranice www.eko.lijepa-nasa.hr . Ekoškole koje su realizirale projekt „Veliki lov na biljke“ u šk.god. 2019/20. 1. OŠ „Retfala“, Osijek 2. OŠ Dore Pejaĉević, Našice 3. OŠ „Vladimir Nazor“, Ĉepin 4. Djeĉji vrtić Jakšić 5. OŠ „Hugo Badalić“, Slavonski Brod 6. Djeĉji vrtić „Maslaĉak“, ĐurĊevac 7. Djeĉji vrtić „Igra“, Koprivnica 8. OŠ „Đuro Ester“, Koprivnica 9. Djeĉji vrtić Kriţevci 10. OŠ Prelog 11. OŠ Donji Kraljevec 12. Djeĉji vrtić - „vrtić Panda“, Varaţdin 13. OŠ Visoko 14. OŠ Zlatar Bistrica 15. OŠ „Vladimir Bosnar“, Stubiĉke

Toplice 16. Djeĉji vrtić „Naša radost“, Pregrada 17. Djeĉji vrtić „Proljeće“, Kloštar Ivanić 18. Djeĉji vrtić Ivanić Grad 19. Djeĉji vrtić Velika Gorica 20. Djeĉji vrtić „Ciciban“, Velika Gorica 21. Djeĉji vrtić „Lojtrica“, Velika Gorica 22. OŠ Velika Mlaka

23. Djeĉji vrtić „Radost“, Jastrebarsko 24. Djeĉji vrtić „En Ten Tini“, Sesvete 25. Djeĉji vrtić „Jabuka“, Zagreb 26. Djeĉji vrtić „Mali princ“, Zagreb 27. Djeĉji vrtić Milana Sachsa, Zagreb 28. Djeĉji vrtić Tatjane Marinić, Zagreb 29. Djeĉji vrtić „Sunĉana“, Zagreb 30. Djeĉji vrtić „Srednjaci“, Zagreb 31. Djeĉji vrtić „Malešnica“, Zagreb 32. Djeĉji vrtić „ZapruĊe“, Zagreb 33. Djeĉji vrtić Botinec – Podruĉni

objekt Mala Mlaka 34. Djeĉji vrtić „Hrvatski Leskovac“ -

Podruĉni vrtić „Zvonĉići“ 35. OŠ Vjenceslava Novaka, Zagreb 36. OŠ „Graĉani“, Zagreb 37. OŠ Remete, Zagreb 38. OŠ Petra Preradovića, Zagreb 39. OŠ Jure Kaštelana, Zagreb 40. OŠ Dragutina Domjanića, Zagreb 41. OŠ „ZapruĊe“, Zagreb 42. OŠ Frana Galovića, Zagreb

43. OŠ „Trnsko“, Zagreb 44. OŠ grofa Janka Draškovića,

Zagreb 45. OŠ Stjepana Bencekovića, Zagreb 46. Djeĉji vrtić Kutina 47. Djeĉji vrtić „Radost“, Novska 48. Djeĉji vrtić „Bubamara“, Glina 49. Djeĉji vrtić „Maslaĉak“, Pula 50. OŠ dr. Branimira Markovića, Ravna

Gora 51. OŠ „Vladimir Gortan“, Rijeka 52. Djeĉji vrtić „Katarina Frankopan“,

Krk 53. Djeĉji vrtić „Osmijeh“, Šibenik 54. OŠ Primošten 55. OŠ kraljice Jelene, Solin 56. OŠ „Mejaši“, Split 57. OŠ Grohote 58. OŠ Ivana Gundulića, Dubrovnik

16

IZVJEŠĆE O PROVEDBI MEĐUNARODNOG PROGRAMA EKOŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2019. GODINU

A. Opisni dio

1. OSNOVNI PODATCI O UDRUZI

Naziv udruge Udruga Lijepa Naša Zagreb

Adresa Heinzelova 6/II, 10 000 Zagreb

Broj telefona +385 1 49 23 904; +385 1 49 23 905

Broj mobitel: +385 91 49 23 904; +385 91 18 22 002

Broj faksa +385 1 48 10 232

E –mail udrugalijepanasa@gmail.com; lijepa-nasa-ppp@zg.t-com.hr

Internetska stranica www.eko.lijepa-nasa.hr; www.lijepa-nasa.hr

OIB 38798315529

MB 03658031

IBAN ţiro raĉuna HR9623600001101355266

Osoba ovlaštena za zastupanje

doc. dr. sc. Ante Kutle, predsjednik Udruge

2. OSNOVNI PODATCI O PROGRAMU

Naziv programa MeĊunarodne Ekoškole u Republici Hrvatskoj

Voditelj programa Ekoškole Anita Šetić, dipl. soc.

Mjesto provedbe programa Podruĉje cijele Republike Hrvatske

Nadnevak poĉetka i završetka provedbe programa

01. sijeĉnja – 31. prosinca 2019.

Broj odgojno-obrazovnih institucija ukljuĉenih u program Ekoškole

365

Broj odgojno-obrazovnih institucija nagraĊenih Zelenom zastavom

340

2019. BROJ EKOŠKOLA U RH PO RAZINI ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE

GENE- RACIJA

DJEĈJI VRTIĆI

OSNOVNE ŠKOLE

COOR-ovi SREDNJE

ŠKOLE UĈENIĈKI DOMOVI

VISOKO OBRAZOVNE INSTITUCIJE

UKUPNO

1. 0 13 0 4 0 0 17

2. 0 14 0 5 0 0 19

3. 0 22 0 3 0 0 25

4. 0 15 0 8 0 0 23

5. 0 20 2 4 0 0 26

6. 1 17 0 1 0 0 19

7. 4 12 1 4 0 0 21

8. 4 8 0 2 0 0 14

9. 5 8 1 0 1 0 15

10. 4 10 0 1 0 0 15

11. 8 10 0 0 0 0 18

12. 7 5 0 0 0 0 12

13. 13 5 0 0 0 0 18

14. 7 5 0 1 0 0 13

15. 6 3 0 0 1 1 11

16. 7 7 1 0 0 2 17

17. 10 6 0 1 0 0 17

18. 11 10 0 3 0 0 24

19. 6 7 1 2 0 0 16

UKUPNO 93 197 6 39 2 3 340

17

3. KRATAK SADRŢAJ PROGRAMA EKOŠKOLA (ciljevi, metodologija, itd..)

Intelektualni vlasnik ovog programa je Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš, što ukljuĉuje, prije svega, metodologiju za provedbu programa i svo znakovlje (logotipe) programa. Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš (Foundation for Environmental Education - FEE) Utemeljena je 1981. godine pri Vijeću Europe. Cilj Zaklade je promicanje odgoja i obrazovanja na podruĉju zaštite okoliša i odrţivog razvoja. Naglasak je na osposobljavanju donositelja odluka svih dobi, poĉevši od primarne skrbi o okolišu do uspostave programa obuke za postizanje odrţivog razvoja. FEE je sluţbeni meĊunarodni voditelj svih aktivnosti na provedbi programa Ekoškole, a sjedište FEE je u Danskoj. Za provedbu i koordiniranje programa u drţavama ĉlanicama Zaklade, u svakoj je drţavi licencom ovlaštena i zaduţena jedna nevladina udruga koja svojim ustrojstvom i programom rada ispunjava postavljene kriterije o ĉlanstvu u FEE. U Zakladu za odgoj i obrazovanje za okoliš do sada je ukljuĉeno 77 svjetskih drţava punopravnih ĉlanica. Odlukom Generalne skupštine Zaklade, na prijedlog Izvršnog odbora FEE, na sastanku odrţanom u Stockholmu 15. lipnja 1997. godine Republika Hrvatska, putem Udruge Lijepa Naša, postala je pridruţeni ĉlan Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš dok je u lipnju 1999. godine, na Godišnjoj skupštini u Portugalu, Republika Hrvatska primljena u punopravno ĉlanstvo FEE. Udruga Lijepa Naša Zagreb je, prema tome, nacionalni koordinator i voditelj programa u Republici Hrvatskoj. Cilj programa: ugradnja odgoja i obrazovanja za okoliš u sve segmente odgojno-obrazovnog sustava i svakodnevni ţivot korisnika i djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova u kojima se primjenjuje program Ekoškole. Zadaća Ekoškole: odgojiti današnje naraštaje osjetljivima na pitanja okoliša i osposobiti ih za donošenje odluka o razvitku društva u budućnosti. Status Ekoškole: sustav nagraĊivanja na lokalnoj, drţavnoj i meĊunarodnoj razini što je osobitost ovog prepoznatljivog i kvalitetnog modela odgoja i obrazovanja koji brigu za okoliš promiĉe u naĉin ţivljenja. Odgojno-obrazovne ustanove, koje ispune postavljene kriterije, dobit će uglednu Zelenu zastavu sa znakom Ekoškole, koju do sada ima više od 59.000 škola i vrtića iz 67 zemalja diljem svijeta, te je u program ukljuĉeno više od 19 miljuna studenata, uĉenika i djece te više od 1,4 miljuna profesora, uĉitelja i odgojitelja. EKOŠKOLE KAO NAĈIN ŢIVLJENJA MeĊunarodne Ekoškole su program osmišljen za provedbu smjernica odgoja i obrazovanja za okoliš na razini ĉitavih odgojno-obrazovnih ustanova. Program Ekoškola jasno odreĊuje i usmjerava naĉin na koji se nastavni sadrţaji o zaštiti okoliša, koji su dio redovnog nastavnog plana i programa, primjenjuju u svakodnevnom ţivotu škole. Ovakav pristup pomaţe uĉenicima shvatiti kolika je vaţnost zaštite okoliša u svijesti svakog pojedinca. Posebna pozornost posvećuje se pitanjima smanjivanja i zbrinjavanja otpada, racionalnog korištenja energije i vode i ureĊivanju školskog okoliša. Svi sudionici ţivota u Ekoškoli: uĉenici, nastavnici, administrativno i tehniĉko osoblje, roditelji, mjesna poduzeća, predstavnici lokalne uprave, zajedniĉki poduzimaju niz praktiĉnih koraka i aktivnosti s ciljem smanjenog opterećenja okoliša. Uĉenici Ekoškole zainteresirani su i aktivni u prenošenju svoje odgovornosti na obitelj i širu zajednicu, oni ţive “eko”. Program Ekoškole moţe prihvatiti svaka odgojno-obrazovna ustanova u kojoj su svi njezini sudionici voljni odabrati “eko” kao dugoroĉni naĉin ţivljenja. Škole se nagraĊuju Zelenom zastavom sa znakom Ekoškole, koja se moţe izvjesiti na zgradi škole ili izloţiti u predvorju. Škole takoĊer dobivaju i povelju (certifikat) Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš, pravo na logo (znak škole) koji će se nalaziti kao memorandum na dopisima, pristup mreţi Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš u svijetu, kao i mogućnost medijske promidţbe škole u Hrvatskoj i svijetu. Status Ekoškole potrebno je obnoviti nakon dvije godine kako bi se dokazala dostignuta razina prve godine, te postavili i ostvarili novi ciljevi. METODOLOGIJA PROVEDBE Program Ekoškole zahtijeva dosljedno poštivanje zadanih meĊunarodnih smjernica i kriterija, a ugledni status Ekoškole stjeĉe se kroz ĉetiri osnovna stadija:

I. registracija na www.eko.lijepa-nasa.hr (prijava za sudjelovanje), II. izrada i provedba 7 programskih koraka Ekoškole, III. prijava za stjecanje statusa Ekoškole i IV. obnavljanje statusa Ekoškole.

18

I. REGISTRACIJA NA WWW.EKO.LIJEPA-NASA.HR ZA SUDJELOVANJE U PROGRAMU EKOŠKOLE Prije prijave Nacionalni koordinator, na godišnjem seminaru, upoznaje zainteresirane odgojno-obrazovne ustanove s programom Ekoškole. Prikaz obuhvaća: provedbu programa, namjeru da se zapoĉne s manjim ostvarljivim ciljevima, dugoroĉnu opredijeljenost. Zainteresirane ustanove registriraju se na web aplikaciji www.eko.lijepa-nasa.hr. II. IZRADA I PROVEDBA 7 PROGRAMSKIH KORAKA EKOŠKOLE Kako bi postala “eko”, odgojno-obrazovna ustanova treba prihvatiti program od sedam elemenata - “7 koraka”. 1. korak - OSNIVANJE ODBORA EKOŠKOLE Odbor odluĉuje o ciljevima i naĉinu na koji će biti provedeni, te brine o provedbi ostalih osam elemenata programa. Sastavljen je od predstavnika uĉenika/djece, uĉitelja/odgojitelja, roditelja, nepredavaĉkog osoblja škole, predstavnika struĉnog tima, predstavnika lokalne zajednice, javnih i drugih poduzeća. Škola se moţe odluĉiti i za predstavnika zaštite okoliša iz uprave mjesta (grada/općine ili ţupanije). Svrha ovog Odbora je:

- osigurati usvajanje ostalih osam elemenata - uĉenicima raspodijeliti odgovornost i u njima razviti svijest o vrijednosti njihovih zamisli - brinuti o dugoroĉnoj provedbi programa - povezati se s upravom škole i lokalnom zajednicom.

Odbor Ekoškole je udarna snaga programa. O radu Odbora vodi se zapisnik s odrţanih sastanaka i pregled prihvaćenih odluka. 2. korak - OCJENA STANJA OKOLIŠA Prvi stadij svakog programa je pregled trenutaĉnog stanja okoliša. ProsuĊuje se koliko škola opterećuje okoliš, koliko proizvodi otpada, troši energente (struju, plin, mazut, vodu), sredstva za ĉišćenje, kakav je vanjski okoliš škole, te zastupljenost odgoja i obrazovanja za zaštitu okoliša u aktivnostima škole. Obrazac „Ocjena stanja okoliša“ nalazi se na web aplikaciji www.eko.lijepa-nasa.hr, kojem škole mogu pristupiti nakon registracije. Obrazac im na jednostavan naĉin, ponuĊenim popisom pitanja (odgovori su “da” i “ne”) pomaţe izvršiti pregled stanja okoliša. 3. korak - PLAN DJELOVANJA (IZRADA PROGRAMA) To je bit programa Ekoškole. Škole samostalno izraĊuju program na temelju ishoda Ocjene stanja okoliša. Odabere se jedan ili više ponuĊenih ciljeva npr. reciklaţa papira, uporaba ekološki prihvatljivih sredstava za ĉišćenje, štednja energije, štednja vode, i dr.. Program treba povezati s nastavnim planom i programom i postaviti ostvarljive ciljeve. Odrede se eko-patrole. 4. korak - PRAĆENJE STANJA I OCJENJIVANJE VoĊenje zabilješki i vrednovanje je ono što Ekoškolama daje posebnu vrijednost i vjerodostojnost, naglašavajući stalno provjeravanje napredovanja prema cilju. Praćenje stanja razraĊuje se u suglasju s planom djelovanja (programom rada). Prati se i ocjenjuje jesu li ostvareni ciljevi, biljeţi se svaki uspješan postupak i predlaţu postupci za neriješene probleme. Prema mogućnostima, uĉenici trebaju biti ti koji će provoditi praćenje (vodi se eko-dnevnik, foto-dokumentacija, video zapisi, postavljaju izloţbe prigodom Dana Ekoškole-Projektnog dana). 5. korak – RAD PREMA NASTAVNOM PROGRAMU U sklopu redovne nastave obraĊuju se teme odreĊene planom djelovanja (interdisciplinarnost), a teme o zaštiti okoliša o kojima se uĉi na redovnoj nastavi trebaju utjecati na naĉin rada ĉitave škole. Pripremaju se pojedinaĉne praktiĉne aktivnosti u školi i izvan nje. 6. korak - OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI I UKLJUĈIVANJE MEDIJA Potrebno je ukljuĉivanje ĉitave škole i šire zajednice stalnom promidţbom, naroĉito povodom Dana Ekoškole (Projektni dan). U školi se postavi stalni oglasni pano Ekoškole. Školske novine mogu posluţiti za promicanje programa ili se mogu osnovati posebne novine Ekoškole. Odrţavaju se predavanja s ekološkim temama. Razmjenjuju se informacije s drugim Ekoškolama u zemlji i

19

inozemstvu. O radu Ekoškole obavještavaju se mjesne novine, radio i TV. Organiziraju se akcije na koje se pozivaju mediji. 7. korak – EKO KODEKS To je zajedniĉki dogovor i stav sudionika Ekoškole, a ide u prilog obvezivanju svih ĉimbenika na “EKO” opredjeljenje škole. U izradi kodeksa sudjeluju uĉenici, a potrebno ga je izloţiti na uoĉljivo mjesto i dopunjavati onim ĉemu uĉenici teţe u zaštiti okoliša. Eko-kodeks se moţe objaviti u lokalnom tisku i široj javnosti. Ovim Ekoškole imaju priliku dati svoj doprinos izradi meĊunarodnog kodeksa zaštite okoliša- zajedniĉkoj izjavi o zaštiti okoliša u školama Europe i drugih kontinenata. III. PRIJAVA ZA STJECANJE STATUSA EKOŠKOLE Nakon ispunjenja postavljenih kriterija o izradi programa (koji u školi djeluje uspješno najmanje devet mjeseci) Nacionalni ocjenjivaĉki sud uvidom i provjerom u dosljednost provedbe, izvješćuje školu o ispunjavanju uvjeta za status Ekoškole. Od prijave za sudjelovanje u programu do prijave za status Ekoškole moţe proći najmanje devet mjeseci, a najviše dvije godine. IV. OBNAVLJANJE STATUSA EKOŠKOLE Kako bi se zadrţao status Ekoškole, potrebno je nakon dvije godine dokazati dostignutu razinu prve godine, ali i korak naprijed u provedbi smjernica odgoja i obrazovanja za zaštitu okoliša. Nakon 6 godina u programu stjeĉe se bronĉani status, nakon osam godina u programu stjeĉe se srebrni status, te nakon 10 godina u programu stjeĉe se zlatni status meĊunarodne Ekoškole. Metodološke aktivnosti Ekoškole su nakon 10 godina postale dio svakodnevnice, te iduća obnova slijedi nakon ĉetiri godine prilikom koje Ekoškole stjeĉu dijamantni status. Šest godina nakon toga Ekoškole stjeĉu platinasti status za 20 godina u programu Ekoškole. NAPOMENA Provedbu programa Ekoškole u Republici Hrvatskoj nadziru: Hrvatsko povjerenstvo Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš, Povjerenstvo za Ekoškole, Nacionalni ocjenjivaĉki sud za Ekoškole, regionalni koordinatori Ekoškola i programski voditelj Ekoškola. Škole koje se ukljuĉe u program dobit će sav potrebni materijal za provedbu programa (priruĉnike, godišnjake, plakate i ostali promidţbeni materijal).

4. OPIS POSTIGNUTIH REZULTATA U 2019. GODINI

Promatramo li rezultate samo kroz prošlu školsku godinu (2018.-2019.) onda treba reći da je 16 odgojno-obrazovnih ustanova steklo status meĊunarodne Ekoškole, od ĉega 6 djeĉjih vrtića, 7 osnovnih škola, 1 škola za odgoj i obrazovanje uĉenika s teškoćama u razvoju i 1 srednja škola. U svakoj od 16 reĉenih novih Ekoškola nastupile su ogromne promjene na planu ureĊenja unutarnjeg i vanjskog okoliša, gospodarenja otpadom, štednje vode i energije, na planu organiziranosti i pripremljenosti za dugoroĉnu provedbu ovog velikog programa koji se izvodi kroz nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Svim ovim pripremama mobilizirano je svo nastavno osoblje, svo nenastavno osoblje, svi uĉenici, roditelji i braća uĉenika, lokalna zajednica, kumovi (sponzori) škola i drugi. Rijeĉ je, prema tome, o više desetaka tisuća osoba koje su ukljuĉene u ovaj program. Program Ekoškole je zapravo «škola u školi», a detaljnije informacije o našim aktivnostima i rezultatima ovog programa mogu se pronaći u našem ovogodišnjem biltenu Ekoškola (br. 19.). Ekoškola je jedini ekološki program koji dugoroĉno obuhvaća ĉitav odgojno obrazovni proces i sve nastavne predmete, stavljajući naglasak na odgojnu komponentu, kako bi se problem ĉim prije definirao i ĉim lakše i brţe rješavao. On dugoroĉno utjeĉe na svijest uĉenika i njihovih nastavnika o potrebi promicanja zaštite okoliša i odrţivog razvoja te dugoroĉno utjeĉe na smanjivanje i rješavanje problema koje su uĉenici detektirali u lokalnoj zajednici.

5. REALIZACIJA PROGRAMA EKOŠKOLE U 2019. GODINI

Svake godine, pa tako i 2019. program je realiziran u cijelosti. Status Ekoškole steklo je 16 novih odgojno-obrazovnih ustanove, 105 Ekoškola iz pete, devete, jedanaeste, trinaeste, petnaeste i sedamnaeste generacije obnovilo je status Ekoškole, a 219 Ekoškola prve, druge, treće, ĉetvrte, šeste, sedme, osme, desete, dvanaeste, ĉetrnaeste, šesnaeste i osmanaeste generacije utvrdilo je status. Prema do sada iskazanom interesu, pretpostavljamo da će u svibnju 2020. godine dvadesetak

20

novih ustanova steći status meĊunarodne Ekoškole kao dio 20. generacije, a Ekoškole parnih generacija će obnoviti status koji su stekle prije dvije, ĉetiri, šest, osam, deset ili ĉetrnaest godina. Izdan je bilten Ekoškola br. 19, odrţan je pripremni seminar za 20. generaciju Ekoškola, (19.10.2019. u Zagrebu). Većina Ekoškola na podruĉju Republike Hrvatske obiĊene su jedan-dva puta tijekom prošle školske godine o ĉemu postoji zabilješka nacionalnog i regionalnih koordinatora (sveukupno 199 obilazaka). Sve su škole opskrbljene dostatnom koliĉinom priruĉnika, biltena i ostalih materijala. Treba istaknuti da sve Ekoškole izuzetno kvalitetno provode program ostvarujući vrlo dobru suradnju s roditeljima, lokalnom zajednicom, gospodarstvom i ekološkim udrugama. Posebno nas raduje povezivanje programa Ekoškole s programom Plava zastava, ĉime se odgoj i obrazovanje za okoliš temeljitije ugraĊuju u svijest ne samo lokalnog stanovništva, već i posjetitelja koji ljeti borave u našim mjestima. 5.1. Ostvareni ciljevi programa Ciljevi programa Ekoškole su: - trajna ugradnja odgoja i obrazovanja za okoliš u svakodnevni ţivot uĉenika, svih djelatnika škole i

lokalne sredine. - nastavni sadrţaji o zaštiti okoliša primjenjuju se u svakodnevnom ţivotu, odgajaju se današnji

naraštaji u odgovorne donositelje odluka u smislu raspolaganja prostorom i prirodnim dobrima. Dodatno ih se obrazuje tako da se kod njih razvija sposobnost za brţe uoĉavanje problema u lokalnoj sredini, samostalno donošenje odluka i poduzimanje djelotvornih aktivnosti u rješavanju problema.

- dugoroĉno smanjenje otpada u vrtićima, školama i u uĉeniĉkim domovima, ušteda znatne koliĉine vode i energije te ureĊenje školskog okoliš i ţivota polaznika u skladu sa zakonitostima odrţivog razvoja

Svi ovi navedeni ciljevi provode se putem metodologije Ekoškole. Svaka odgojno-obrazovna ustanova koja ima status Ekoškole ili ţeli postati Ekoškola mora u cijelosti ispuniti ove ciljeve kroz zadanu programsku metodologiju, te su time svi ciljevi u potpunosti ostvareni. 5.2. Ostvareni rezultati

Naziv aktivnosti

Svaka ukljuĉena ustanova svake školske godine mora realizirati 7 metodoloških koraka i svaki korak uredno dokumentirati. Korake realiziraju kroz redovnu nastavu i izvannastavne aktivnosti, te u aktivnosti ukljuĉuju sve polaznike i sve djelatnike.

Nositelj aktivnosti Ravnatelji svih ukljuĉenih vrtića, škola, svi djelatnici (odgojitelji/nastavnici/predavaĉi, te struĉno i tehniĉko osoblje) te ponajviše polaznici/uĉenici

Opis provedene aktivnosti

Primijenjuje se interdisciplinarni pristup kroz redovan rad s djecom, redovnu nastavu i izvannastavne aktivnosti

Vremensko razdoblje

01.01.-31.12.2019.

Ostvareni rezultati

Program Ekoškole dugoroĉno razvija i uĉvršćuje svijest o potrebi zaštite okoliša, te potiĉe odrţivi razvoj kroz odgojno obrazovni proces kod djece od najranije vrtićke dobi do kraja obrazovanja. Ekoškole, koje su već stekle status ili se pripremaju za stjecanje statusa, u realizaciji 7 programskih koraka, kroz nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, izvršile su promjene na planu ureĊenja unutarnjeg i vanjskog okoliša škole, gospodarenja s otpadom, štednje vode i energije, oĉuvanja biološke i kulturne baštine.

5.3. Korisnici obuhvaćeni aktivnostima programa Korisnici obuhvaćeni programom Ekoškole su: djeĉji vrtići, osnovne i srednje škole, centri za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, uĉeniĉki domovi, te visokoškolske ustanove sa statusom MeĊunarodne Ekoškole, prvenstveno djeca i uĉenici, studenti, odgojitelji, uĉitelji, profesori, svi djelatnici (struĉno i tehniĉko osoblje), roditelji djece polaznika Ekoškole koji su ukljuĉeni u rad Ekoškole putem Odbora

21

Ekoškole i Vijeća roditelja, predstavnici lokalne zajednice koji su ukljuĉeni u rad Ekoškole te nastoje što je više moguće involvirati i informirati lokalno puĉanstvo te animirati lokalne poduzetnike da podupru školske ekološke projekte. Programom Ekoškola obuhvaćeno je trenutno 365 djeĉjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, centara za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, uĉeniĉkih domova i visoko-školskih ustanova. Rijeĉ je o 365 Ekoškola iz 160 općina i gradova (lokalne zajednice) što obuhvaća cca 155 tisuća djece, uĉenika, odgojitelja , uĉitelja i nastavnika, tehniĉkog osoblja iz vrtića i škola, te stanovnike tih općina i gradova (cca 2 milijuna stanovnika). Koje općine i gradovi su u pitanju moguće je vidjeti iz popisa Ekoškola koji moţete pronaću u biltenu Ekoškola br 19 ili na stranici Ekoškola (https://www.eko.lijepa-nasa.hr/users/all_user). Direktni korisnici (Ekoškole) su preteţno u dobi od 1-18 godina + nastavnici i tehniĉko osoblje, dok su korisnici iz lokalnih zajednica svih ţivotnih dobi. O raspodjeli spolova na tako velikom broju korisnika teško je govoriti. Potrebe korisnika po svim lokalnim zajednicama su manje-više iste, a svode se na usvajanje pozitivnih ekoloških navika i postupanja u datim okolnostima te promicanju principa odrţivog razvitka u svim segmentima ţivota i djelovanja. 5.4. Konkretne promjene (u zajednici, u kvaliteti ţivota korisnika i sl.) koje su nastale kao rezultat aktivnosti programa Ekoškole kroz svoje aktivnosti dolaze do znatnih ušteda u potrošnji vode, svih oblika energije, raznih potrošnih materijala i dr. u samoj školi tako i u lokalnoj zajednici. Škole rješavaju problem otpada tako da smanjuju njegov volumen kroz odvojeno prikupljanje i recikliranje. Provede akcije ĉišćenja okoliša škole i šire lokalne sredine ĉime se poboljšava kvaliteta ţivota u školi i široj zajednici, promiĉe zdravlje uĉenika i nastavnika, te stanovništva lokalne zajednice. 5.5. Obveze i zaduţenja svih sudionika programa Ekoškole

Sudionici Obveze i zaduženja

Odgojno-obrazovne ustanove sa statusom meĊunarodne Ekoškole i ustanove koje se pripremaju za stjecanje statusa.

- provoĊenje 7 programskih koraka

Nacionalni koordinator programa Ekoškole

- uredno namirenje godišnje ĉlanarine u FEE, te godišnje ĉlanarine u programu meĊunarodnih Ekoškola (paušalni iznos za svaku školu),

- doliĉna sveĉanost za Ekoškole koje će tijekom tekuće godine prvi put steći ili će obnavljati status meĊunarodne Ekoškole,

- povelja-certifikat Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš i odgovarajuća mapa za škole koje stjeĉu ili obnavljaju status meĊunarodne Ekoškole,

- meĊunarodna Zelena zastava za škole koje stjeĉu ili obnavljaju status meĊunarodne Ekoškole,

- najmanje jedan struĉno-nadzorni posjet tijekom školske godine,

- primjeren broj nacionalnog plakata Ekoškola, - primjeren broj priruĉnika za Ekoškole, - primjeren broj biltena Ekoškola, - odrţavanje godišnjeg seminara za nove Ekoškole,

ukljuĉujući i sve potrebne materijale, - pravo upotrebe odgovarajućeg ekološkog znaka (ekološki

logo) na memorandumu i drugim materijalima škole, - ukljuĉenje u nacionalnu i meĊunarodnu mreţu Ekoškola, - mogućnost natjecanja za financijska i/ili materijalna

sredstva kod razliĉitih sponzora, koje osigurava Lijepa Naša,

- izrada web aplikacije za Ekoškole (olakšava provoĊenje i dokumentiranje programa)

- sva druga struĉna pomoć i nadzor nad provoĊenjem programa.

22

6. PROVODITELJI PROGRAMA

Odgovorni provoditelji projekta na razini Ekoškola su ravnatelji, struĉni tim, te 1-3 uĉitelja/odgojitelja u ulozi školskih koordinatora. Oni koordiniraju sve nastavnike i druge zaposlenike u školi na svim aktivnostima koje proizlaze iz programa. Za školske koordinatore moţemo reći da su volonteri jer za svoj dodatni angaţman ne dobivaju naknadu. Zalaţemo se i dalje za to da školski koordinatori dobiju 1-2 sata u tjedna zaduţenja što bi bila primjerena nagrada za trud koji ulaţu u provedbi ovog probrama. Na razini jedne, dvije ţupanije ili dijela ţupanije, ovisno o broju Ekoškola, provedbu programa u školama nadziru regionalni koordinatori (12 koordinatora). To su istaknuti pedagoški djelatnici, predani ovom programu, koji nam šalju izvješća o svojim nadzornim posjetima Ekoškolama. Troškovi prijevoza u svezi obilaska Ekoškola nadoknaĊuje im Udruga Lijepa Naša Zagreb. Kompletnu provedbu programa, na razini svih Ekoškola, nadziru struĉni suradnici – zaposlenici Udruge Lijepa Naša, takoĊer odlaskom na teren i obilaskom Ekoškola, putem online baze podataka u koju su umreţene sve Ekoškole, organiziranjem godišnjih seminara za nove Ekoškole, organiziranjem susreta Ekoškola i ekološkog natjecanja (Ekološki kviz „Lijepa Naša“), te smotre (Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje), nazoĉnošću godišnjim sastancima nacionalnih operatera Ekoškola na razini cijele Zaklade, te raznim drugim aktivnostima i poticajima prema Ekoškolama. Zaposlenici na ovom programu su Anita Šetić, dipl. soc./croat., Ana Boras, mag.relig. i mr.sc. Josip Gregac, kojima povremeno u provedbi pomaţu: Marinka Kutle, dipl. ing. agr. i doc.dr.sc. Ante Kutle, predsjednik Udruge Lijepa Naša.

7. EDUKACIJA

Dana 19. listopada 2019. u Zagrebu organizirali smo uvodni seminar za nove Ekoškole na kojem su sudjelovale, uz odgovorne osobe za provedbu programa u školama takoĊer i osobe iz same udruge koje sudjeluju u provedbi programa. Svi sudionici seminara dobili su konkretne informacije i naputke potrebne za realizaciju programa Ekoškole u njihovim institucijama. Dobili su potrebne materijale (Priruĉnik za Ekoškole, Godišnjak Ekoškole br. 19 i tematske priruĉnike: Voda, Otpad, Energija, Zdravi ţivot i Prijevoz). Svi priloţeni materijali sluţe im u realizaciji programa Ekoškole u šk. god. 2019/20. i dalje. Svaki sudionik dobio je potvrdu o sudjelovanju na seminaru. Povratnu informaciju ukljuĉenih u edukaciju primili smo u obliku njihove prijave za sudjelovanje njihove ustanove u programu Ekoškole. Na seminaru su sudjelovali predstavnici 14 odgojno-brazovnih ustanova. Sudjelovali smo na vrlo instruktivnom sastanku nacionalnih operatera Ekoškola u Reeuwijku, Nizozemska od 11. do 15. studenog 2019.

8. EVALUACIJA USPJEŠNOSTI PROGRAMA

Prilikom svakog posjeta Ekoškoli regionalni i nacionalni koordinator duţan je ispuniti Izvješće o nadzornom posjetu Ekoškoli što je svojevrsna in situ evaluacija provedbe programa. Ovakva evaluacija se provodi dva puta u razdoblju izmeĊu svake obnove statusa Ekoškole (dvije godine). Jedna evaluacija regionalnog koordinatora, jedna nacionalnog koordinatora. Prilikom svake obnove ili stjecanja statusa svaka je ustanova duţna popuniti obrazac stjecanja/obnavljanja statusa, što je ujedno i samoevaluacija rada Ekoškole. U ovu kategoriju spada godišnje izvješće (4. korak) koje je svaka Ekoškola duţna poslati u Lijepu Našu.

9. OSTALI PODATCI O DOSADAŠNJOJ PROVEDBI PROJEKTA

U 2019. godinu u sklopu programa Ekoškole u suradnji s razliĉitim partnerima uspješno smo organizirali i realizirali nekoliko projekta i natjeĉaja.

23

9.1. PROJEKT „EKO-PAKET“ - osma godina provedbe Udruga Lijepa Naša je u suradnji s tvrtkom Tetra Pak nastavila s provedbom zabavnog, ali istovremeno i edukativnog projekta „Eko-paket“, a namijenjen je iskljuĉivo djeci i uĉenicima Ekoškola diljem Hrvatske. Cilj projekta je educirati o vaţnosti odvojenog zbrinjavanja upotrijebljene Tetra Pak ambalaţe i odgovornog ponašanja prema prirodi. Potiĉući djecu na prikupljanje i izradu radova od upotrijebljene Tetra Pak ambalaţe, na zabavan naĉin oni uĉe o ulozi ĉovjeka u brizi za okoliš. Projekt se provodi kroz nekoliko koraka: - zbrinjavanje prikupljene upotrijebljene Tetra Pak ambalaţe u kutije Eko paketa - kreativni zadatak: crtanje, slikanje i izrada skulptura, ali i izrada ĉestitki, lustera, košara, kutija za

knjige samo su neke od stvari koje su uĉenici izraditi od upotrijebljene Tetra Pak ambalaţe. - u 2019. godini odabrali smo tri vaţna dogaĊaja za naš planet, koje smo tematski vezali uz zadatke

koje treba ostvariti kako bi se ušlo u konkurenciju za osvajanje nagrada. Svoje radove uĉenici su posvetili klimatskim promijenama s naglaskom na ugroţene ţivotinjske vrste, zaštiti šuma povodom Svjetskog dana šuma i recikliranju povodom Dana planete zemlje.

- uĉenje o okolišu kroz eko radionice. Osim uputa kako se pravilno pobrinuti za iskorištenu ambalaţu, treba nauĉiti zašto je recikliranje vaţno, te kako odgovornim ponašanjem prema prirodi moţemo pridonijeti njezinom oĉuvanju, ali i našem kvalitetnijem i zdravijem ţivotu. Upravo zato smo one škole koje su pokazale najveću kreativnost i aktivno sudjelovanje u projektu iznenadili posjetom struĉnih odgajatelja. Oni su odrţali predavanja i ekološke radionice zabavno-edukativnog sadrţaja s ciljem poticanja veće aktivnosti djece i njihovih roditelja u podruĉju ekologije i širenju glavnih poruka ovog projekta. Struĉni ţiri koji se sastoji od predstavnika tvrtke Tetra Pak i Udruge Lijepa Naša nagradio je tri najbolja pristigla rada, po 1 rad iz svake kategorije uzrasta: a)predškolski uzrast, b)uĉenici prva ĉetiri razreda osnovne škole i c)uĉenici od 5. do 8. razreda osnovne škole, te uĉenici srednjih škola s nagradom od 5.000,00 kuna za svaku kategoriju. U šk. god. 2018/2019 u projekt se ukljuĉilo 100 Ekoškola, a radove na kreativni natjeĉaj je poslalo 77 ustanova. U kategoriji predškolskog uzrasta nagradu je osvojio Djeĉji vrtić „Hlapić“ iz Slavonskog Broda, u kategoriji uĉenika prva ĉetri razreda osnovne škole nagradu je osvojila Osnovna škola Frana Krste Frankopana iz Osijeka i u kategoriji uĉenika od 5. do 8. razreda osnovne škole, te uĉenika srednjih škola nagradu je osvojila Osnovna škola Slavka Kolara iz Hercegovca.

9.2. PROJEKT „VELIKI LOV NA BILJKE“ 2018/2019. – treća godina provedbe „Veliki lov na biljke“ je edukativni projekt Ekoškola i Toyote. Organizatori projekta su Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš (Foundation for Environmental Education - FEE) i Toyota Motor Europe zajedno s The Royal Botanic Gardens, Kew te nacionalnim koordinatorima programa Ekoškole u zemljama sudionicama. Projekt je usredotoĉen na biološku raznolikost s posebnim naglaskom na biljke i njima pridruţenim vrstama. „Veliki lov na biljke“ namijenjen je djeci u dobi od 5 do 11 godina, a glavni cilj projekta je obrazovati djecu o biološkoj raznolikosti, njenoj vaţnosti, te ih poticati na pozitivno djelovanje. Projekt se temelji na odgojno-obrazovnim principima Zaklade za odgoj i obrazovanje (FEE), a sadrţi i praktiĉni dio, aktivnosti koje se temelje na materijalima razvijenim u Royal Botanic Gardens, Kew. Ostali ciljevi projekta su:

Razvoj mladih kao zagovornika oĉuvanja biološke raznolikosti

Promocija lokalnih akcija vezanih uz biološku raznolikost

Razvoj znanstveno utemeljenih nastavnih materijala u skladu s naĉelima Konvencije o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological diversity - CBD) koji bi omogućili odgojiteljima/nastavnicima promociju aktivnosti vezanih za obrazovanje o biološkoj raznolikosti

Promicanje kritiĉkog razmišljanja uz pristup „idi i vidi“ (uĉenje kroz rad)

Biti u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti / Zelenim koridorom (Green Corridor)

Pomoći u postizanju EU/UN ciljeva za obrazovanje o biološkoj raznolikosti

24

Koristi ovog projekta:

Podizanje svijesti o vaţnosti biološke raznolikosti

Oĉuvanje biološke raznolikosti u Europi

MeĊunarodna baza podataka biljnih vrsta i za njih vezane biološke raznolikosti

Inovativni projekt kroz razne programe Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš U trećoj godini provedbe u projekt „Veliki lov na biljke“ bili su ukljuĉene sljedeće Ekoškole: 1. Osnovna škola „August Šenoa“, Osijek 2. Osnovna škola Dore Pejaĉević, Našice 3. Osnovna škola Vladimira Nazora, Ĉepin 4. Djeĉji vrtić „Ivana Brlić Maţuranić“, Slavonski Brod 5. Djeĉji vrtić „Cvrĉak“, Virovitica 6. Djeĉji vrtić „Maslaĉak“, ĐurĊevac 7. Djeĉji vrtić Kriţevci 8. Osnovna škola Prelog 9. Osnovna škola Štrigova 10. Djeĉji vrtić - Vrtić Panda, Varaţdin 11. I. osnovna škola Varaţdin 12. VI. osnovna škola Varaţdin 13. Osnovna škola Zlatar Bistrica 14. Osnovna škola „Vladimir Bosnar“, Stubiĉke Toplice 15. Osnovna škola Viktora Kovaĉića, Hum na Sutli 16. Djeĉji vrtić Kriţ 17. Djeĉji vrtić Ivanić Grad 18. Djeĉji vrtić Dugo Selo 19. Djeĉji vrtić „Koraci“, Velika Gorica 20. Djeĉji vrtić „Lojtrica“, Velika Gorica 21. Djeĉji vrtić Velika Gorica 22. Djeĉji vrtić „Radost“, Jastrebarsko 23. Djeĉji vrtić Grigora Viteza, Zagreb 24. Djeĉji vrtić Hrvatski Leskovac – PV „Zvonĉići“ 25. Djeĉji vrtić Utrina, Zagreb 26. Djeĉji vrtić „Sunĉana“, Zagreb 27. Djeĉji vrtić „Trnoruţica“, Zagreb 28. Djeĉji vrtić Malešnica, Zagreb 29. Djeĉji vrtić Srednjaci, Zagreb 30. Djeĉji vrtić „Jabuka“, Zagreb 31. Djeĉji vrtić Botinec, Zagreb – Podruĉni objekt Mala Mlaka 32. Djeĉji vrtić Milana Sachsa, Zagreb 33. Djeĉji vrtić ZapruĊe, Zagreb 34. Osnovna škola Graĉani, Zagreb 35. Osnovna škola Petra Preradovića, Zagreb 36. Osnovna škola Frana Krste Frankopana, Zagreb 37. Osnovna škola Frana Galovića, Zagreba 38. Osnovna škola Trnsko, Zagreb 39. Djeĉji vrtić Kutina 40. Djeĉji vrtić „Radost“, Novska 41. Djeĉji vrtić „Maslaĉak“, Pula 42. Osnovna škola dr. Mate Demarina, Medulin - PŠ Banjole 43. Osnovna škola Vladimira Nazora, Pazin 44. Osnovna škola dr. Branimira Markovića, Ravna Gora 45. Djeĉji vrtić Viškovo 46. Osnovna škola „Vladimir Gortan“, Rijeka 47. Djeĉji vrtić „Katarina Frankopan“, Krk 48. Djeĉji vrtić „Zlatna ribica“, Kostrena 49. Osnovna škola Šime Budinića, Zadar 50. Osnovna škola Grohote 51. Osnovna škola Cavtat

25

9.3. EKOLOŠKI KVIZ „LIJEPA NAŠA“ 2019. 2019. godine, kao i prethodnih 27 godina, uĉenici osnovnih i srednjih škola iz Republike Hrvatske natjecali su se u znanju iz nekoliko školskih predmeta koji svojim gradivom zaokruţuju sadrţaje iz podruĉja zaštite prirode i okoliša (ekologije). Od 1998. s njima se ravnopravno natjeĉu uĉenici iz hrvatskih škola s prostora Herceg-Bosne, a posljednjih devet godina i uĉenici iz hrvatskih škola/odjeljenja iz Vojvodine. Od 1999. godine dolaze nam povremeno i hrvatske škole iz MaĊarske, Rumunjske i Austrije, više kao gosti, a ove godine i kao natjecatelji, pa nas to dodatno raduje. Ovo je, bez sumnje, jedno od najsloţenijih natjecanja u izvannastavnim aktivnostima, koje osim gradiva iz pojedinih predmeta ukljuĉuje prikaz konkretnih aktivnosti i promišljanja o prirodnim, kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, te razvitku odgovornosti i pozitivnog stava prema okruţenju u kojem ţivimo. Uĉenici, nastavnici i ostali sudionici ovog natjecanja daju nemjerljiv doprinos u ukupnim nastojanjima da se ekološki problemi na vrijeme uoĉe i barem djelomice riješe na lokalnoj razini, ĉime posredno utjeĉu i na globalno stanje. 2019. godine Ekološki kviz „Lijepa Naša“ odrţao se na drţavnoj i svehravatskoj razini od 15. do 17. oţujka u Zagrebu u Hotelu „I“. Sudjelovalo je 60 osnovnih i srednjih škola od ĉega 47 Ekoškola iz 18 hrvatskih ţupanija i Grada Zagreba, te 9 hrvatskih škola s podruĉja Herceg-Bosne i 4 hrvatske škole iz Vojvodine. Pošto Ekološki kviz „Lijepa Naša“, kao natjecanje iz ekologije, korespondira s meĊunarodnim programom Ekoškole u ovom natjecanju od 2013. godine sudjeluju, samo na drţavnoj i svehrvatskoj razini, osnovne i srednje Ekoškole koje to ţele, te nekoliko hrvatskih škola/odjeljenja izvan Hrvatske. Valja ovdje istaći da već nekoliko godina osnovne Ekoškole, koje provode nastavu po posebnom i/ili prilagoĊenom programu, provede zasebno natjecanje iz Ekologije u okviru grupacije tih škola. Nakon pismenog dijela, prezentacije istraţivaĉkog rada i usmenog dijela natjecanja prvo mjesto, u kategoriji osnovnih škola osvojila je ekipa Osnovne škole Šime Budinića, Zadar, a u kategoriji srednjih škola prvo mjesto je osvojila ekipa Srednja škola Pregrada. U 2019. godini nagrade za najuspješnije na Ekokvizu sponzorirala je tvrtka Henkel Croatia. Pobjedniĉke ekipe u kategoriji osnovnih i srednjih škola za nagradu dobile su trodnevnu terensku nastavu u Nacionalnom parku Risnjak, te svaki ĉlan ekipe dobio je godišnju pretplatu za ĉasopis „Meridijani“ za 2019.-2020. šk. godinu. Ekipe (svaki ĉlan) koje su se plasirale na na 2. i 3. mjesto za nagradu su dobile godišnju pretplatu za ĉasopis „Meridijani“ za 2019.-2020. šk. godinu. Najuspješnije osnovne škole na svehrvatskom Ekološkom kvizu Lijepa Naša 2019.

a. Osnovna škola Šime Budinića, Zadar b. Osnovna škola Ljudevita Gaja, Zaprešić c. Osnovna škola dr. Jure Turića, Gospić

Najuspješnije srednje škole na svehrvatskom Ekološkom kvizu Lijepa Naša 2019.

1. Srednja škola Pregrada 2. Graditreljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaţdin 3. Medicinska škola Dubrovnik

Pohvaljene prezentacije

Srednja strukovna škola Antuna Horvata, Đakovo: Antistresni vrt

Osnovna škola Blage Zadre, Vukovar: Medena priča

Osnovna škola Draganići: Čuvarkuća

Osnovna škola dr. Jure Turića, Gospić: Stari zanati – pletene košare

Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog, Zabok: Buće

Osnovna škola Šime Budinića, Zadar: Sol – začin ţivota

Gimnazija Vukovar: Mit ili istina

Osnovna škola „Rikard Katalinić Jeretov“, Opatija: Moja plastična vreća

9.4. DANI KRUHA – DANI ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE 2019. Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje obiljeţeni su 28. godinu za redom u organizaciji Udruge Lijepa Naša. Smotra je organizirana na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava (u djeĉjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, uĉeniĉkim domovima, školama za djecu s teškoćama u razvoju), s ciljem oĉuvanja biološke raznolikosti (izloţbom plodova zemlje), kulturnih i etniĉkih obiĉaja, te iskazivanja nacionalnog jedinstva našeg naroda, poglavito kroz štovanje kruha koji predstavlja izraz ţivotne snage. Na smotri Dani kruha sudjelovalo je 45 Ekoškola iz RH i 11 hrvatskih škola izvan RH. Domaćin svehrvatske sveĉanosti bio je Grad Kutina. Sve su se škole predstavile s po jednim

26

izloţbenim prostorom-štandom na kojem su izloţile kruh, krušne proizvode, razliĉite plodove zemlje te stare alate. Sveĉanost je okupila oko 500 sudionika. 9.5. „MOĆE JE U MOJIM RUKAMA“ Od oţujka do svibnja 2019. provedena je meĊunarodna video kampanja „Moć je u mojim rukama“ povodom obiljeţavanja 25 godina postojanja programa Ekoškole na svjetskoj razini. U kampanju su se ukljuĉile i naše Ekoškole. Poveznica na kampanju: https://www.eko.lijepa-nasa.hr/eko-projekti-detaljno/moc-je-u-mojim-rukama-ive-got-the-power. 9.6. NAJVEĆA SVJETSKA LEKCIJA U HRVATSKOJ Najveća svjetska lekcija u Hrvatskoj je projekt Švicarsko-hrvatskog programa suradnje koji za cilj ima pribliţiti Globalne ciljeve odrţivog razvoja (engl. Sustainable development goals - SDGs) djeci i mladima u Hrvatskoj kroz prijevod i izradu obrazovnog sadrţaja, kroz radionice, seminare i studijske posjete. Partneri na projektu su Institut za društveno odgovorno poslovanje (koordinator projekta), Udruga Lijepa Naša Zagreb, Osnovna škola Jabukovac i Prva privatna gimnazija s pravom javnosti iz Zagreba. Ovim projektom stvara se obrazovni sadrţaj za uĉenike osnovnih i srednjih škola kako bi u budućnosti bili spremni na nove društvene i okolišne izazove i mogli donositi vaţne ţivotne i poslovne odluke. Od velike je vaţnosti stvoriti ovakav obrazovni sadrţaj upravo za uĉenike osnovnih i srednjih škola koji su u ţivotnom periodu kada dnevno primaju najviše informacija koje trebaju integrirati u svakodnevne aktivnosti i o kojima najviše ovisi daljnji razvoj njih kao pojedinaca, kao i društva u kojem djeluju. Obrazovni sadrţaj koji će rezultirati ovim projektom pristupa poduĉavanju teme odrţivog razvoja na privlaĉan i jednostavan naĉin. Kako bi ovaj tip obrazovanja i sam bio dugoroĉno odrţiv u projektu je stavljen fokus kako na razvoj obrazovnog sadrţaja tako i na razvoj kompetencija za cjeloţivotno obrazovanje kroz istraţivaĉki i stvaralaĉki element mladih. Do sad smo preveli 20 lekcija s portala World largest lesson (http://worldslargestlesson.globalgoals.org/), od rujna do prosinca 2019. orgnizirali smo 11 webinara. Svi materijali za provedbu proejkta mogu se naći na našoj mreţnoj stranici Ekoškola (poveznica na projekt https://www.eko.lijepa-nasa.hr/eko-projekti-detaljno/najveca-svjetska-lekcija-u-hrvatskoj).

27

B. Financijski dio PRIHODI: 1. Jedinice lokalne i regionalne

samouprave 739.900,00 kn Godišnja ĉlanarina u programu Ekoškola

2. Ekoškole 302.000,00 kn Godišnja ĉlanarina u programu Ekoškola

3. FEE-Toyota 105.115,83 kn Potpora projektu „Veliki lov na biljke“ (TGPH)

4. Šareni artikl 15.000,00 kn Potpora prjektu Eko-paket (Tetra Pak)

5. Institut za društveno odgovorno poslovanje

16.170,00 kn Potpora projektu „Najveća svjetska lekcija u Hrvatskoj“

UKUPNO 1.178.185,83 kn

RASHODI: Direktni troškovi (1/1): 1. Ĉlanarina u FEE 35.240,37 kn

2. Godišnji paušal na broj Ekoškola 16.665,60 kn

3. Nabava Zelenih zastava za 2019. godinu 44.337,26 kn

4. Nagrade sudionicima u projektu Eko-paket 15.000,00 kn

5. Projekt „Veliki lov na biljke“ (tiskanje priruĉnika „Darwinovim stopama“ i

certifikata) 61.225,00 kn

6..

Natjecanje Ekološki kviz „Lijepa Naša“ 2019.

- grafiĉka priprema i tisak biltena i majica EK 90.500,00 kn

- usluge student servisa u pripremi natjecanja 12.956,40 kn

- trošak prijevoza uĉenika i nastavnika 25.685,90 kn

- smještaj i prehrana sudionika natjecanja 142.020,00 kn

- troškovi drţavnog povjerenstva 9.248,00 kn

- nagrade prvoplasiranim školama 15.091,00 kn

Ukupno EK 295.501,30 kn

7.

Smotra Dani kruha-dani zahvalnosti za plodove zemlje 2019.

- grafiĉka priprema i tisak biltena DK 89.641,00 kn

- smještaj sudionika smotre DK 23.900,00 kn

- putni troškovi sudionika smotre DK 14.058,56 kn

Ukupno DK 127.599,56 kn

8. Regionalni koordinatori Ekoškola (putni troškovi+seminar za nove EŠ) 22.424,13 kn

9. Priprema ostalih tiskovina (stud.ugovori) 23.316,80 kn

10. Godišnja drţavna sveĉanost Ekoškola 39.857,00 kn

11. Grafiĉka priprema i tisak biltena Ekoškola br. 19 305.600,00 kn

UKUPNO DIREKTNI TROŠKOVI 1.413.905,88 kn

Indirektni troškovi (1/2):

1. Komunikacije (tel/fax., mobtel., Internet, servisiranje komunikacijskih ureĊaja, odrţavanje web stranice) 12.981,67 kn

2. Poštarina 18.026,40 kn

3. Uredski materijal i oprema 3.288,00 kn

4. Knjigovodstveni servis 36.000,00 kn

5. Sjednice upravljaĉkih tijela 22.436,50 kn

6. Troškovi voĊenja ţiro raĉuna 7.689,60 kn

7. Blagajna i kartiĉno plaćanje (ukljuĉuje i potrošnju goriva) 43.034,25 kn

8. Vozni park (osiguranje, popravci, HAK i dr.) 20.117,55 kn

9. Adaptacija poslovnog prostora 3.125,00 kn

10. Reţijski troškovi 26.915,61 kn

11.

Plaće i ugovori o djelu

- obvezni doprinosi 261.189,04 kn

- neto plaće i ugovori o djelu 409.774,65 kn

Ukupno plaće i ugovori o djelu 670.963,69 kn

12. Ostali indirektni troškovi (ĉasopisi, knjige i dr. tiskovine) 226.767,98 kn

UKUPNO INDIREKTNI TROŠKOVI 1.091.346,25 kn

SVEUKUPNO RASHODI 2.078.113,27 kn

Razlika prihoda i rashoda u iznosu od 899.927,44 kn plaćena je iz prenešenih sredstava iz predhodne godine, te iz prihoda drugih programa.

28

EKOŠKOLE U HRVATSKOJ KALENDAR AKTIVNOSTI za školsku godinu 2020./2021.

Mjesec Aktivnosti

Nacionalnog koordinatora Ekoškola

Rujan – listopad

2020.

Donosi program rada za 2020/21. šk. godinu

Sastanak Povjerenstva za Ekoškole

Nadzorni obilazak škola sa statusom Ekoškole i onih koje se pripremaju za stjecanje statusa meĊunarodne Ekoškole u 2020/21. šk. god

Jednodnevni seminar za škole koje nisu prošle seminar, a pripremaju se za stjecanje statusa meĊunarodne Ekoškole (sredina listopada)

Obavijest lokalnim zajednicama u svezi ĉlanarine i potrebi uvrštenja ĉlanarine u proraĉun lokalne zajednice

Ekoškole s aktivnim statusom

Sastanci Eko odbora: a) donošenje Plana djelovanja (programa) za šk.

god. 2020/21. b) Usvajanje izvješća o radu Ekoškole za šk. god. 2019./20.

Popunjavanje prva tri koraka na web aplikacji za Ekoškole (najkasnije do 31. listopada 2020. godine)

Aktivnosti na provedbi programskih koraka Škole koje se pripremaju za stjecanje statusa Ekoškole:

Sastanci Ekoodbora: a) donošenje Plana djelovanja (programa) za šk. god.

2020/21. (odabir teme: voda, energija, otpad) b) Postupna provedba usvojenog programa (po potrebi

njegove dopune i izmjene)

Studeni – prosinac

2020.

Sastanak Hrvatskog povjerenstva FEE i Povjerenstva za Ekoškole

Nadzorni obilazak škola koje se pripremaju za aktivni status i pojedinih Ekoškola (predsjednik Hrvatskog povjerenstva FEE, struĉni suradnici u Udruzi Lijepa Naša i regionalni koordinatori)

Sastanak nacionalnih operatera Ekoškola

Ekoškole s aktivnim statusom:

1., 7., 11., 13., 15., 17. i 19. generacija – intenzivna provedba programa – priprema dokumentacije za obnavljanje statusa (rezultati, realizacija, evaluacija programa) – popunjavanje web aplikacije za Ekoškole

2., 3., 4., 5., 6., 8., 9., 10., 12., 14., 16., 18. i 20. generacija - provedba programa, ocjena stanja okoliša škole i usporedba s poĉetnim (nultim) stanjem – popunjavanje web aplikacije za Ekoškole Škole koje se pripremaju za stjecanje statusa Ekoškole:

Do konca prosinca duţne su aktivirati prva tri programska koraka

Sijeĉanj – veljaĉa 2021.

Poziv školama 1., 7., 11., 13., 15., 17., 19. i 21. generacije (nove škole) na završetak s radom na web aplikaciji Ekoškola i pristupanje obrascu za stjecanje/obnavljanje statusa meĊunarodne Ekoškole

Obavijest meĊunarodnom koordinatoru

Nabava zelenih zastava, izrada povelja i promidţbenih materijala

Nadzorni posjeti školama u svezi s provedbe programa

1., 7., 11., 13., 15., 17. i 19. generacija završavaju s radom na web alikaciji za Ekoškole te popunjavanju obrazac za provedbu programa

2., 3., 4., 5., 6., 8., 9., 10., 12., 14., 16., 18. i 20. generacija popunjavanju web aplikaciju za Ekoškole i nastavljaju sa svojim planom i programom

21. generacija (škole koje prvi put stjeĉu status Ekoškole) završavaju s radom na web alikaciji za Ekoškole te popunjavanju obrazac za provedbu programa

Oţujak – travanj 2021.

Sveĉanost proglašenja 21. generacije i obnavljanja statusa 1., 7., 11., 13., 15., 17. i 19. generacije

Odaziv na školske sveĉanosti podizanja Zelene zastave

Nadzorni posjeti školama u svezi s Projektnim danom

Redovita provedba programa

Sve škole ukljuĉene u program dolaze na sveĉanost proglašenja 21. generacije odnosno obnavljanja statusa 1., 7., 11., 13., 15., 17. i 19. generacije Ekoškola

Školske sveĉanosti podizanja Zelene zastave

Svibanj – lipanj 2021.

Nadzorni obilasci škola koje se pripremaju za stjecanje statusa Ekoškole u 2022. godini

Nadzorni posjeti školama s aktivnim statusom

Izrada godišnjeg izvješća o provedbi Ekoškola u Hrvatskoj i dostava meĊunarodnom koordinatoru

Odaziv na školske sveĉanosti podizanja Zelene zastave

Školske sveĉanosti podizanja Zelene zastave

Priprema priloga za bilten Ekoškole

Završetak provedbe aktivnost Ekoškole prema planu i programu

Srpanj – kolovoz

2021.

Priprema i izdavanje godišnjaka Ekoškola br. 21

Ljetni raspust

29

PLAVA ZASTAVA ZA PLAŢE I MARINE U HRVATSKOJ Pripreme za Plavu zastavu u 2020. godini poĉele su kao i svake godine, sastankom nacionalnih operatera Plave zastave. Ovaj put sastanak je odrţan u Engleskoj, krajem listopada 2019. Na sastanku su sudjelovali predstavnici 46 drţava koje provode program Plava zastava ili će ga poĉeti provoditi iduće godine. Na sastanku se raspravljalo o brojnim temama: promjenama u upitnicima, kvaliteti vode, aktivnostima odgoja i obrazovanja za okoliš, procjeni rizika sigurnosti, meĊunarodnim inspekcijama, prituţbama, standardima za osobe s invaliditetom, naĉinima komunikacije i promocije programa i brojnim drugim temama. Nakon toga, u prosincu 2019. godine u Zagrebu odrţan je nacionalni seminar Plave zastave, na kojemu su zainteresiranim koncesionarima prenijete nove smjernice za provedbu programa, kao i kalendar aktivnosti za predstojeću sezonu, te su podijeljene nagrade za najbolje provedeni Projektni dan Plave zastave.

U svijetu se Plava zastava u 2020. godini zavijorila na ukupno 4664 plaţe i marine u 46 drţava svijeta. Nakon odraĊene kompletne nacionalne i meĊunarodne procedure oko dobivanja Plave zastave, MeĊunarodni ocjenjivaĉki sud, na prijedlog Nacionalnog ocjenjivaĉkog suda, Plavom zastavom za 2020. godinu nagradio je 93 plaţe i 29 marina u Republici Hrvatskoj. U meĊuvremenu, zbog pojave pandemije uzrokovane COVID 19 virusom, brojne plaţe i marine bile su primorane odustati od provoĊenja programa Plava zastava. Kao razlog su naveli slabo oĉekivanu turistiĉku sezonu i rezanje troškova. Iz tog razloga ukupan broj nakon odustajanja je 27 plaţa i 7 marina u Hrvatskoj, dok za ostatak svijeta još ne znamo broj odustajanja. Drţavna sveĉanost Plave zastave ove godine na ţalost nije odrţana, radi zabrane okupljanja donesene od strane stoţera. Po prvi puta ove godine Plavom zastavom nagraĊene su 2 nove marine: D-marin Borik iz Zadra i ACI marina Rovinj, koja je odustala radi spomenute pandemije.

Projektni tjedan Plave zastave 2019. na temu mikroplastike Obaveza svake plaţe i marine nagraĊene Plavom zastavom je organizirati za svoje posjetitelje ekološku aktivnost na zadanu temu, a u 2019. tema je bila: „Mikroplastika u moru“. Osim zadane teme plaţe i marine slobodne su organizirati i druge aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša. Na kraju svake sezone udruga Lijepa Naša nagradi najbolje plaţe i marine za njihove aktivnosti. U nastavku donosimo popis nagraĊenih i pohvaljenih plaţa i marina. Ciljevi aktivnosti bili su:

samostalno osmisliti, provesti, te pismeno i s najmanje tri fotografije i /ili videom prikazati vlastiti projekt/aktivnost na temu mikroplastike u moru,

ukljuĉiti posjetitelje plaţa i marina u aktivnost,

odaslati jasnu poruku o vaţnosti manje upotrebe predmeta koji sadrţa mikroplastiku te

potaknuti posjetitelje kroz aktivnost na buduće odgovorno ponašanje prema okolišu.

30

NagraĊeni i pohvaljeni za projektni tjedan Plave zastave 2019. Od pristiglih izvješća o Projektnom tjednu izdvojili smo plaţe i marine koje su iznimno dobro organizirale Projektni tjedan. Obaveza svake plaţe/marine bila je evidentirati provedene aktivnosti te detaljan opis aktivnosti sa fotografijama poslati na našu adresu. Od pristiglih aktivnosti nagradili smo 7 plaţa i 3 marine, te pohvalili 8 plaţa i 5 marina. Aktivnosti koje se provode u Projektnom tjednu trebale su biti tematikom vezane za zaštitu prirode i/ili okoliša, odrţivi razvoj i sl., a naša sugestija bila je da se takoĊer radi Mikroplastika u moru, kao jedna od 5 aktivnosti za plaţe odnosno 3 za marine.

NAGRAĐENI:

Plaţe 1. Plaţa hotela Njivice resort, Krk 2. Plaţa Punta Debij, Punat 3. Plaţa kampa Kovaĉine, Cres 4. Plaţa autokampa Straško, Novalja 5. Plaţa Plava, Vodice 6. Plaţa Baĉvice, Split 7. Plaţa hotela Immportanne resort, Dubrovnik

Marine 1. Marina Punat d.d. 2. Marina Kornati, Biograd na moru 3. Marina Špinut, Split

POHVALJENI:

Plaţe 1. Plaţa Otok veslaĉa, Zagreb 2. Plaţe kompleksa Plava Laguna, Poreĉ 3. Plaţe Maslinica i Andrea, Labin 4. Plaţe Barbariga i Peroj, Vodnjan 5. Plaţe Ploĉe i Kostanj, Rijeka 6. Plaţa Borik, Zadar 7. Plaţa Nikolina, Baška Voda 8. Plaţa hotela Valamar-Dubrovnik President

Marine 1. ACI marina Split 2. ACI marina Slano 3. ACI marina Jezera 4. ACI marina Milna 5. ACI marina Dubrovnik

MIKROPLASTIKA U MORU ŠTO JE PLASTIKA? Plastika je umjetni materijal, koji se ne moţe naći u prirodi. Stvara se kemijskim procesom polimerizacije (kemijska reakcija kojom se molekule nekog jednostavnog spoja (monomera) meĊusobno spajaju tako da nastane spoj (polimer) istog postotnog sastava, ali veće molekulske teţine). Danas se uglavnom proizvodi od sirove nafte i zemnog plina, a ranije se za to koristio ugljen.

31

ZAŠTO PROIZVODIMO PLASTIKU?

Plastika je lagana, izdrţljiva, otporna na rasprskavanje, kemikalije i vlagu, bezmirisna.

Praktiĉki je neuništiva, laka i jeftina za proizvodnju.

Moţe se duţe koristiti od aluminijskih posuda.

Za njenu proizvodnju se troši manje preparata i energije nego za proizvodnju drugih materijala.

Njezina se površina moţe obojiti, mogu se nanositi naljepnice i dekoracije na nju, te tako prezentirati proizvod na najbolji mogući naĉin (marketing).

Od nje se moţe izraditi praktiĉki sve.

PODACI EUROPSKE KOMISIJE O PLASTICI

U svijetu se proizvede ĉak preko 322 milijuna tona plastike godišnje!

Godišnje se u EU-u generira oko 25,8 milijuna tona plastiĉnog otpada, a manje od 30 % te koliĉine se prikuplja za reciklaţu.

Industrija plastike u EU-u zapošljava 1,5 milijuna ljudi, a godišnji promet pred par godina joj je iznosio 340 milijardi eura.

Europska komisija je u prosincu 2015. prihvatila Akcijski plan za kruţnu ekonomiju, u kojem je plastiku izdvojila kao prioritet, a 2017. je potvrdila da će do 2030. osigurati, da se sva plastiĉna pakiranja mogu reciklirati.

Prema rijeĉima povjerenika Oettingera i Velle sve se ĉešće spominje uvoĊenje poreza na plastiku, no to još uvijek nije obuhvaćeno novom strategijom o plastici.

ŠTO JE MIKROPLASTIKA? Mikroplastika je naziv za ĉestice plastike promjera > 5 milimetara. Ĉinjenice o mikroplastici:

Mikroplastiku moţemo podijeliti na: primarnu- po samom je postanku promjera > 5 milimetara i sekundarnu - nastaje usitnjavanjem većih komada plastike.

Iako su prvi podaci o plastici tih dimenzija zabiljeţeni u Sargaškom moru 1972. godine, ovaj se naziv prvi put koristi 2004. godine.

Procjenjuje se da se dnevno po osobi u prirodu ispuštaju 2,4 mg mikroplastike iz razliĉitih proizvoda.

Istraţivanja pokazuju da obraĊene otpadne vode na podruĉju Europske Unije sadrţe mikroplastiku u koncentraciji od 100 ĉestica po litri.

Mikroplastika u prirodu moţe dospjeti izravno (sastavni je dio pasta za zube, pilinga, „dry fit“ odjeće, sustava za ĉišćenje npr. brodskih površina) ili raspadanjem krupnijih komada plastike djelovanjem UV zraĉenja, slane vode, valova i drugih abiotiĉkih ĉimbenika. Smatra se da je takvo raspadanje plastike najveći izvor mikroplastike u morskim okolišima.

Progresivna razgradnja plastiĉnih masa na plaţama rezultira odvajanjem mikroĉestica, koje se prenose u vodu putem vjetra ili valova. Mikroplastika apsorbira na sebe postojane organske oneĉišćujuće tvari. Unosom od strane morskih organizama, te ĉestice ulaze u hranidbeni lanac te ugroţavaju više organizme a na kraju i ĉovjeka.

Još uvijek nije pouzdano procijenjeno kolika je ukupna koliĉina plastiĉne ambalaţe koja završi u moru, od ukupnih 75-80 milijuna tona koliko se potroši u svijetu.

32

Utjecaj mikroplastike na ţive organizme

Ţivotinje (morske ţivotinje, ptice) ju lako mogu zamijeniti za hranu, a ona im moţe zatvoriti probavni sustav od ĉega mogu uginuti.

Veţe na sebe i privlaĉi toksiĉne spojeve, koji se prenose kroz hranidbeni lanac, koji mogu dospjeti i do ĉovjeka.

Školjkaši su odliĉni pokazatelji opterećenosti mikroplastikom (filtriraju vodu) –posebice u uzgajalištima radi plastiĉne uţadi za uzgoj.

Prema istraţivanju kojeg su proveli Brown i suradnici, 2013. g. dokazano je, da su ţivotinje koje nastanjuju morski sediment, ranjivije prema utjecaju mikroplastike, jer ona na sebe veţe 100 x veću koliĉinu toksiĉnih spojeva od sedimenta.

ISTRAŢIVANJA NA PODRUĈJU MIKROPLASTIKE Glavna organizacija koja se bavi istraţivanjima mikroplastike je udruga The 5 Gyres Institute. Do sada su pokrenuli 17 istraţivaĉkih ekspedicija, organiziraju susrete mladih, edukacije, akcije ĉišćenja mora i obale, vrše pritisak na kozmetiĉke tvrtke zbog upotrebe mikroplastike u kozmetiĉkim proizvodima, te potiĉu proizvodnju ekološki prihvatljivijih materijala od plastike. EUROPSKA STRATEGIJA ZA BORBU PROTIV PLASTIKE

Glavni ciljevi su: smanjenje potrošnje plastike za jednokratnu upotrebu, ograniĉavanje uporabe, te proizvodnja ambalaţe koja će se moći u potpunosti reciklirati do 2030. g.

Rezultati strategije ukljuĉivali bi mogućnost potpunog recikliranja te smanjenja uporabe jednokratne plastiĉne ambalaţe, te ograniĉavanje uporabe odreĊenih plastiĉnih proizvoda za jednokratnu uporabu.

Stvorila bi se pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku te zabranila upotreba oxo-plastike (koja bi trebala biti biorazgradiva, ali se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu).

Ministarstvo okoliša i energetike treba provesti konkretne mjere kroz zakonske izmjene, edukacije, pravilnike.

33

Prijedlog direktive o plastici za jednokratnu upotrebu - novim pravilima uvodi se sljedeće:

Zabranjuju se odreĊeni plastiĉni proizvodi: štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke…

Cilj je smanjiti upotrebu plastiĉnih spremnika za hranu i čaša za napitke.

Uvesti će se nove obveze za proizvoĊaĉe: proizvoĊaĉi će sudjelovati u troškovima gospodarenja otpadom i ĉišćenja te mjera za jaĉanje osviještenosti u vezi s korištenjem spremnika za hranu, ambalaţnih vrećica i omota (npr. za čips i bombone), spremnika i čaša za napitke, duhanskih proizvoda s filtrima , vlaţnih maramica, balona i laganih plastičnih vrećica.

Drţave ĉlanice EU morati će do 2025. organizirati prikupljanje 90% jednokratnih plastičnih boca za napitke, primjerice putem programa povratne naknade.

Uvesti će se zahtjevi za oznaĉavanje plastike: biti će obvezne jasne i standardizirane oznake u kojima se navodi kako navedeni proizvod treba odloţiti u otpad, kakav negativan utjecaj taj proizvod ima na okoliš i postoji li u proizvodu plastika.

Uvesti će se mjere jaĉanja osviještenosti: drţave ĉlanice morat će osvijestiti potrošaĉe o negativnom uĉinku plastike na okoliš.

KAKO TI MOŢEŠ DOPRINIJETI?

Prestati kupovati: plastiĉne vrećice, vodu u bocama, hranu zapakiranu u plastiku, zamrznutu hranu, plastiĉni pribor za jelo, kozmetiĉke proizvode sa mikrogranulama.

Plastiĉne vrećice koje već imaš doma nemoj baciti, operi ih i upotrijebi ponovo.

Razvrstavaj otpad (papir, staklo, plastika, limenke i sl.) i baci ih u odgovarajući spremnik.

Pokupi svoje smeće sa sobom dok si na plaţi ili u prirodi (ostatke hrane, opuške od cigareta, papiriće, maramice, plastiĉnu ambalaţu i sl.).

34

MEĐUNARODNI PROGRAM ZELENI KLJUĈ U HRVATSKOJ Zeleni kljuĉ je program certificiranja/nagraĊivanja smještajnih kapaciteta (kampova, hotela, hostela, motela, lovaĉkih domova, restorana i sl.) sa svrhom povećanja svijesti vlasnika, osoblja i klijenata o potrebi zaštite okoliša i potrebi promicanja odrţivog razvoja. Nositelji Zelenog kljuĉa takoĊer mogu biti i restorani, te zabavni parkovi.

Cilj ovog programa je razvoj i upravljanje ekološkom markicom za smještajne kapacitete. Program Zeleni kljuĉ nastao je 1994. godine u Danskoj kao vlasništvo udruge HORESTA, a 2003. godine Generalna skupština Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš izglasala je Zeleni kljuĉ kao peti program Zaklade.

Program Zeleni kljuĉ nastoji ostvariti 4 cilja:

Educirati vlasnika, osoblje, klijente te druge sudionike (dobavljaĉe i dr.) o zaštiti okoliša i odrţivom razvoju.

Smanjiti utjecaj objekta (smještajnog kapaciteta) na okoliš.

Ostvariti ekonomsku dobit kao rezultat smanjenja potrošnje.

Osigurati marketinšku strategiju s ciljem promicanja objekta (smještajnog kapaciteta) i ekološke markice.

Kriteriji su podijeljeni u dvije kategorije:

Imperativni - mora ih ispunjavati svaki smještajni objekt koji se kandidira za Zeleni kljuĉ.

Preporuĉeni - smještajni kapaciteti (objekti) moraju zadovoljiti odreĊeni postotak preporuĉenih kriterija, ovisno o tome koliko godina su nagraĊeni Zelenim kljuĉem (ne odnosi se na prvu godinu provedbe programa).

Zeleni kljuĉ se dodjeljuje na razdoblje od 1 godine. Tijekom godine vrši se najmanje 1 inspekcijski obilazak objekta. Procedura kod dobivanja Zelenog kljuĉa je slijedeća:

Iskazivanje interesa od strane objekta

Popunjavanje prijavnog obrasca Zelenog kljuĉa

Inspekcijski obilazak

Odluka Nacionalnog ocjenjivaĉkog suda za Zeleni kljuĉ

Odluka MeĊunarodnog ocjenjivaĉkog suda za Zeleni kljuĉ

Drţavna sveĉanost Zelenog kljuĉa

Sveĉanost isticanja plakete i certifikata i podizanja zastave sa Zelenim kljuĉem Provedba programa Zeleni kljuĉ u Republici Hrvatskoj zapoĉela je u prosincu 2012. godine na godišnjem seminaru Plave zastave i Zelenog kljuĉa. Tada su svim zainteresiranim objektima predstavljeni kriteriji Zelenog kljuĉa, a mogli su i na licu mjesta provjeriti kako se provode kriteriji jer je seminar odrţan u hotelu Radisson Blu Resort Split, koji je 2012. godine nagraĊen Zelenim kljuĉem od strane meĊunarodne koordinacije Zelenog kljuĉa (Lijepa Naša još nije provodila program samostalno već uz pomoć MeĊunarodne koordinacije Zelenog kljuĉa). Zainteresirani su takoĊer dobili kalendar aktivnosti iz kojeg su mogli vidjeti do kada se mogu prijaviti i što sve treba poslati uz prijavni obrazac. Za Zeleni kljuĉ u 2020.godini prijavilo se 10 objekata (4 hotela, 3 kampa i 3 mala smještajna objekta sa manje od 5 soba). Nacionalni ocjenjivaĉki sud, nakon pregleda cjelokupne dokumentacije donio je odluku da svih 10 objekata udovoljava kriterijima Zelenog kljuĉa. Svoj zakljuĉak zajedno sa popratnom dokumentacijom proslijedio je MeĊunarodnom ocjenjivaĉkom sudu za Zeleni kljuĉ.

35

MeĊunarodni ocjenjivaĉki sud potvrdio je Odluku da se ovih 10 smještajnih kapaciteta nagradi Zelenim kljuĉem za 2020. godinu:

Hotel “Kimen”, Cres

Kamp “Kovaĉine” Cres

Turistiĉko naselje „Zaton“, Nin

Kamp “Park Soline” Biograd n/M

Kuća za odmor Home sweet home, Vrsine

Apartmani Salvezani, Split

Hotel Radisson Blu Resort, Split

Hotel Le Meriden Lav, Podstrana

MiMas rooms, Omiš

Radisson Blue Resort&Spa Dubrovaĉki Vrtovi Sunca, Orašac

36

37

OSNOVNA ŠKOLA IVANA MAŢURANIĆA, VINKOVCI

Poĉetkom školske godine 2019./2020. naša škola se prijavila u projekt stjecanja statusa meĊunarodne Ekoškole. Cilj našeg ukljuĉivanja u program je odgoj i obrazovanje za okoliš u ţivotu i radu uĉenika, njihovih roditelja, uĉitelja kao i cjelokupnog društva u kojem ţivimo. Plan djelovanja u ovoj godini bio nam je Zdrava prehrana unutar kojeg ţelimo osvijestiti školsku zajednicu o vaţnosti pravilne i zdrave prehrane. Tijekom provedbe programa bavili smo se razliĉitim aktivnostima koje ukljuĉuju predavanja i radionice, anketna istraţivanja, izradu i konzumaciju zdravih napitaka i alternative grickalicama, istraţivanje nutricionistiĉkih vrijednosti pojedinih namirnica, rad u vrtu kao i brojne druge aktivnosti vezane uz Ekoškolu (ureĊenje školskog vrta, sadnja u školskom vrtu, izrada hotela za kukce, izrada boţićnih ukrasa od prirodnih materijala, priprema zdravih namirnica). Program Ekoškole povezali smo s redovnim nastavnim programom, ali i izvannastavnim aktivnostima unutar kojih su uĉenici sudjelovali u razliĉitim aktivnostima i projektima. Prilikom realizacije programa uĉenici su uz pomoć uĉitelja i djelatnika škole stekli dragocjeno iskustvo istraţivanjem u prirodi, zapaţanjem i aktivnim ukljuĉivanjem. Upoznali su vaţna obiljeţja zdravog i prirodnog naĉina uzgoja hrane, pozitivne navike o vaţnosti zdrave prehrane kao i razvijanje ekološkog stava prema prirodi. Kodeks naše Ekoškole je:

OKOLIŠ ŠTITI PA ĆEŠ BOLJI BITI!

38

DJEĈJI VRTIĆ „ZVONĈIĆ NAŠICE“ - GRAD NAŠICE

Eko kodeks

Razvrstaj smeće u posebne vreće, a u prirodi sadi cvijeće.

Malim koracima oĉuvajmo Zemlju zajedno!

39

DJEĈJI VRTIĆ „MASLAĈAK“, GAREŠNICA Kako bi pridonijeli jaĉanju svijesti kod djece, svih zaposlenika vrtića, roditelja i lokalne zajednice o vaţnosti bavljenja ekološkim temama, naš se vrtić u pedagoškoj godini 2019./2020. odluĉio ukljuĉiti u provedbu programa Ekoškole. Tema kojom smo se odluĉili baviti u toj godini bila je otpad, a ciljevi koje smo nastojali ostvariti odnosili su se na poticanje razvoja svijesti kod djece o vaţnosti i dobrobiti prirode, poticanje brige za okoliš, poticanje svijesti o vaţnosti pravilnog i redovitog zbrinjavanja otpada, razvijanje navika razvrstavanja otpada, poticanje djece na samostalno istraţivanje, uočavanje i rješavanje problema vezanih uz otpad, smanjivanje količine otpada u okolišu, poticanje ponovne upotrebe papira nakon recikliranja, informiranje roditelja, obitelji i lokalne zajednice o provedenim aktivnostima, senzibiliziranje roditelja i lokalne zajednice za uključivanje u aktivnosti Ekoškole, razvijanje pozitivnih stavova i poticanje primjerenih ponašanja i djelovanja u odnosu s prirodom. U našoj prvoj godini djelovanja realizirali smo nekoliko aktivnosti o kojima smo redovito informirali roditelje i javnost putem naših eko panoa, tiskanih medija i internet stranica. Aktivnosti koje smo provodili kroz cijelu godinu i u kojima su sudjelovale gotovo sve odgojno-obrazovne skupine odnosile su se na sakupljanje papira u odgojno-obrazovnim skupinama, izradu i postavljanje kutija za papir. Osim kutija za odlaganje papira, djeca su u svojim skupinama izradila i ostale spremnike za odlaganje drugih vrsta otpada. U dvorištima naših vrtića osnovali smo male zelene otoke koje posjećuju djeca i zaposlenici kako bi pravilno zbrinuli otpad. TakoĊer, tijekom cijele godine i na razini cijelog vrtića provodili smo akcije sakupljanja plastiĉnih ĉepova i baterija. U tim su aktivnostima osim djece i odgojitelja sudjelovali i ostali zaposlenici vrtića i roditelji djece. U odgojno – obrazovnim skupinama svakodnevno se provodilo sakupljanje pedagoški neoblikovanog materijala od kojeg su djeca izraĊivala razliĉite poticaje ili ukrašavala prostor u kojemu borave.

Djeca starije odgojno – obrazovne skupine upoznala su se s procesom izrade recikliranog papira od kojeg su izradila prigodne ĉestitke. Djeca starije odgojno –obrazovne skupine iz podruĉnog objekta prisustvovala su radionici organiziranoj od strane Poduzetniĉkog centra i komunalnog poduzeća na kojoj su imala priliku nauĉiti kako se pravilno razvrstava otpad, a od pedagoški neoblikovanog materijala izradila su hranilice za ptice. Za svu djecu organizirana je predstava „Bibi i Bubi“. Djeci je kroz predstavu na zanimljiv i pristupaĉan naĉin pribliţen globalni problem gomilanja otpada. Uz aktivnosti koje su bile postavljene u Planu djelovanja, provodile su se i svakodnevne razliĉite aktivnosti vezane uz temu otpada (likovne aktivnosti, aktivnosti koje potiĉu predvještine ĉitanja i pisanja…). Zbog situacije uzrokovane COVID-om19 dio aktivnosti nije realiziran, no nerealizirane aktivnosti uz one nove bit će uvrštene u Plan djelovanja Ekoškole u novoj pedagoškoj godini.

Tajana Poredski, koordinatorica Ekoškole

40

OSNOVNA ŠKOLA JABUKOVAC, ZAGREB

Biti eko zadaća je naša - od prvaša do osmaša!

Osnovna škola Jabukovac - Zagreb otvorena je nakon Drugog svjetskog rata

(1946.) kao ĉetverogodišnja škola. Ove je godine proslavila 74 godine svoga rada, a danas ima 223 uĉenika u 14 odjeljenja, 26 uĉitelja, tri struĉna suradnika te osam djelatnika tehniĉke sluţbe. Sloganom „Škola za sutra“ ostvaruje se vizija škole kroz kreativno i poticajno ozraĉje u kojem se suvremenim metodama rada oblikuje mladi ĉovjek otvoren i spreman za susret s daljnjim obrazovnim, profesionalnim i ţivotnim izazovima. U našoj školi osiguravamo kvalitetno obrazovanje uĉenika kroz terensku nastavu, grupni rad, timski rad, istraţivaĉki rad, aktivno uĉenje i suradniĉku nastavu. Potiĉemo razvoj opće kulture, kao i osobnu izvrsnost uĉenika i uĉitelja. Usko suraĊujemo s roditeljima i potiĉemo partnerske odnose. Brinemo se za okoliš i stoga smo, tijekom školske godine 2019./2020., provodili brojne aktivnosti kako bismo stekli status ekoškole. Navest ćemo samo one najvaţnije.

Dani kruha i jabuka u našoj školi obiljeţeni su 9., 22. i 30. listopada 2019. godine. Uĉenici i njihovi roditelji

educirani su o vaţnosti obiljeţavanja Dana kruha i jabuka i svi su, kroz zajedniĉke aktivnosti, imali istinski osjećaj pripadnosti zajednici škole. Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje obiljeţili smo odlaskom na seosko

domaćinstvo Kezele. Ljubazni domaćini uĉenicima su pokazali kako radi stari mlin, proveli su ih kroz farmu na kojoj su vidjeli razne domaće ţivotinje te su mogli jahati konje ili ponije.Nakon obilaska farme uĉenici su mijesili tijesto te izraĊivali kruh i razna peciva. Dan jabuka u našoj školi obiljeţili smo predavanjem o vaţnosti jabuka

za zdravlje, radionicama izrade jabuĉnoga soka te izradi ĉipsa i kolaĉa od jabuka. U okviru realizacije programa 22. listopada 2019. godine za uĉenike viših razreda i dio uĉenika 2. razreda organizirana je struĉna ekskurzija vezana za Dan jabuka u OŠ Milke Trnine u Kriţu. Struĉna ekskurzija ukljuĉila je struĉni obilazak školskog

voćnjaka s 1100 stabala, predavanja i radionice iz uzgoja i branja jabuka, ĉuvanja stabala jabuka i prerade jabuka.

Dane zdrave prehrane, koji su vaţni zbog podizanja svijesti naših uĉenika i njihovih roditelja o zdravoj hrani, obiljeţili smo nizom aktivnosti kroz projekt Vrtim(o) zdravi film. Projekt Vrtim(o) zdravi film dio je globalne

inicijative „Nestlé za zdraviju djecu‟ koja, osim edukacije, ukljuĉuje i razvoj zdravijih proizvoda u budućnosti, kao i savjetovanje obitelji o namirnicama i vjeţbanju. U tom su projektu naši osmaši osmislili i snimili najbolji video u Hrvatskoj. Kao nagradu i priznanje druţili su se u https://enzita.hr/ kitchen studiju gdje su uĉili kako postati gastro

kreativci pri kuhanju brzoga, ali nutritivno bogatog obroka. Naša škola ukljuĉena je i u projekt Najveća svjetska lekcija u Hrvatskoj. Ta švicarsko-hrvatska suradnja, djeci i

mladima u Hrvatskoj, ţeli pribliţiti globalne ciljeve odrţivog razvoja kroz prijevod i izradu obrazovnog sadrţaja kroz radionice, webinare, seminare i studijske posjete. Projekt su u našoj školi provodili vanjski suradnici iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje i udruge Lijepa Naša. Uĉenici su na odreĊenim predmetima, u sklopu nastave, obraĊivali teme vezane za odrţivi razvoj. Tako su govorili o obnovljivim izvorima energije, ĉistoj vodi dostupnoj svima, o otpadu u moru, o utjecaju oneĉišćenja na naš okoliš, oĉuvanju vodenog svi jeta, redizajniranju plastiĉne ambalaţe, a razgovarali su i o svijetu 3030. Škola je, tijekom ove godine u sklopu projekta, postavila solarne panele i izradila meteorološku stanicu. „Imamo samo jedan planet i nemamo kamo otići. Ako ispravno koristimo svoje kreativne sposobnosti, ne moramo nikamo ni ići. Uz pravilnu brigu za planet i ljude, sve što nam treba - upravo je ovdje.“

Eko kodeks

U našoj ekoškoli pazimo na cvijeće i uvijek recikliramo smeće.

Mi smo eko, mi smo zdravi, kod nas se priroda čuva i slavi.

Uzgajamo jabuke, čuvamo biljni rod, to je naš ekokod!

41

OSNOVNA ŠKOLA PAVLEKA MIŠKINE, ZAGREB

Eko kodeks Ĉovjeĉe, priroda bez tebe može, a ti bez nje?

Eko himna

NAŠA ŠKOLA PAVLEKICA UVIJEK OZARENA LICA RAZVRSTAVA OTPAD

DA BUDE LJEPŠA OKOLICA KONTEJNERI RAZNIH BOJA

SAKUPLJAJU OTPAD RAZLIČITOG SLOJA O OVOME UČE SVI

KAKO BI ZNALI RECIKLIRATI SVE TO RADI JEDNA JEDNA ŠKOLICA

PO IMENU PAVLEKICA PAVLEKI MALI U SMEĐE KONTEJNERE

BANANE POREDALI TAMO BIOOTPAD STOJI DA BI SVIJET BIO BOLJI

PLAVI, ZELENI I ŢUTI PAPIRE, STAKLO I PLASTIKU SKUPI

SIVI KONTEJNER ZA BATERIJE KOJE TRUJU ZDRAVE BAKTERIJE

POČINJEMO S RECIKLAŢOM: PLAVI KONTEJNER SLUŢI ZA PAPIR

DA BI NA ČEMU IMAO RASTI ŢIR ZELENI KONTEJNER SLUŢI ZA STAKLO

DA BI NAM DOM BIO OSVIJETLJEN LAKO O OVOME UČE SVI

KAKO BI ZNALI RECIKLIRATI SVE TO RADI JEDNA JEDNA ŠKOLICA

PO IMENU PAVLEKICA

42

OSNOVNA ŠKOLA BREZOVICA, ZAGREB

Osnovna se škola Brezovica krajem kolovoza 2019. registrirala na mreţnim stranicama Udruge Lijepa Naša za sudjelovanju u programu Ekoškole. Naša je škola smještena tik uz ribnjak i dvorac Brezovica, okruţena poljima i livadama, u suţivotu sa svojim mještanima još od davne 1850. godine te kao takva škola koja ţivi EKO od svojih poĉetaka. Cilj programa Ekoškole pratio je suvremene teţnje i naše škole - ugradnja odgoja i obrazovanja za okoliš u sve segmente odgojno-obrazovnog sustava i svakodnevni ţivot uĉenika i djelatnika škole. Od rujna 2019. do svibnja 2020. uspjeli smo realizirati svih 7 koraka, unatoĉ specifiĉnoj situaciji (sprjeĉavanje širenja virusa COVID-19) te odrţavanja mješovitog modela nastave. Nakon procjene inicijalnog stanja i odreĊivanja razine kojom škola opterećuje okoliš, utvrĊeno je kako škola stvara golemu koliĉinu otpada koji se dosada tek djelomiĉno odvajao. Predloţeno je, a na Uĉiteljskom vijeću i odboru Ekoškole prihvaćeno, kako će se škola u ovogodišnjem djelovanju posvetiti temi gospodarenja otpadom.

Osluškujući potrebe naših uĉenika i djelatnika škole, zakljuĉili smo kako na poĉetku svake nove školske godine imamo veliku potrebu i problem zbrinjavanja starih udţbenika, radnih biljeţnica i biljeţnica. Tako je nastala ideja organiziranja ekoakcije „Udţbenici danas za udţbenike sutra“ posvećene prikupljanju i odvajanju starog papira. Zadaća je bila uĉiniti mlade generacije osjetljivima na pitanja okoliša kroz pravilno gospodarenje otpadom koji sami stvaramo. Tijekom prvog tjedna nastave, od 10. do 13. rujna 2019, prikupljali su se: udţbenici, radne biljeţnice i biljeţnice. Uĉenici centralne i ĉetiri podruĉne škole u velikom su se broju odazvali. Podrţali su nas i roditelji te ostali ĉlanovi kućanstava naših uĉenika jer je svatko dao svoj doprinos. Bila je to prilika i za ĉišćenje kabineta te su i uĉitelji i djelatnici škole takoĊer aktivno sudjelovali u akciji. Stari su papir profesor geografije Tomislav Štancl i školski domar Krunoslav Horvat u nekoliko navrata školskim kombijem vozili u poduzeće koje se bavi otkupom staroga papira. Ĉlanovi ekopatrole pomogli su pri sortiranju papira te skidanju plastiĉnih omota. U akciji je sakupljeno preko tone papira. Uspjeli smo!

Nikolina Pereglin, mag.prim.educ., koordinatorica ekoškole OŠ Brezovica

43

OSNOVNA ŠKOLA ZORKE SEVER, POPOVAĈA

Naša mlada škola otvorena je 2018. godine. Smještena je u Moslavini, izmeĊu Moslavaĉke gore i Lonjskog polja. Poĉetkom školske godine 2019./2020. registrirali smo se u Udrugu Lijepa Naša Zagreb i time se pridruţili meĊunarodnom programu Eko – škole. Ocijenili smo stanje okoliša. Osmislili smo godišnji plan. Odrţali smo sastanak Eko – odbora gdje smo imenovali ĉlanove. Ravnateljica Zvjezdana Martinec, prof. ostvarila je odliĉnu suradnju s vanjskim suradnicima: Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot, JU zaštite prirode SMŢ, Pekarna Vikend, Hrvatske šume d.o.o., Komunalni servis d.o.o., Lipovica – kaznionica), Košćal d.o.o., Grad Popovaĉa, gradonaĉelnik Josip Mišković i zamjenik ţupana SMŢ doc. dr. sc. Roman Rosavec. Hrabro i optimistiĉno smo krenuli u utrku za zelenu zastavu. Odluĉili smo se za eko - temu OTPAD s ciljevima: - razvijati svijest o potrebi pravilnog zbrinjavanja otpada - nauĉiti uĉenike pravilnom postupanju s otpadom (razvrstavanje otpada, recikliranje i

prenamjena) - razvijati svijest o prenamjeni otpadnih materijala u ukrasne i uporabne predmete - poticanje odgovornosti, ideja, kreativnosti i poduzetništva

Naša mlada uĉeniĉka zadruga (UZ Zora) je školske godine 2019./2020. takoĊer ozbiljno krenula s radom. Aktivnosti zadruge su odliĉno nadopunjavale program Eko – škole jer se rad zadruge temeljio na prenamjeni otpadnih materijala u ukrasne i uporabne predmete. Posebno istiĉemo i eTwinning meĊunarodni projekt Go greener u koji su ukljuĉene škole iz Francuske, Španjolske, Grĉke i Turske. Cilj je projekta usavršiti jeziĉne, društvene i digitalne kompetencije uĉenika putem meĊunarodnog eTwinning projekta. Uĉenici su stjecali dodatna znanja iz ekologije i prirode putem razliĉitih aktivnosti estetskog, ekološkog i humanitarnog karaktera. Uĉenicima se omogućila ukljuĉenost u aktivnosti s obzirom na razliĉite interese i kreativnost. Sudjelovanjem u projektu uĉenici su ovladali osnovnim vještinama recikliranja i izrade predmeta od prirodnih materijala, aktivno sudjelovati u obiljeţavanju vaţnih, ekološki znaĉajnih datuma, a posebice u eko-akciji „Zasadi drvo, ne budi panj“, kako bi u svom okruţenju potaknuli i druge na zaštitu prirode te izgradili ekološki stav. Uz aktivnu ulogu uĉenika i pokazivanje truda pri ostvarivanju svoje zamisli, uĉenici su poboljšali sposobnost komuniciranja na stranom jeziku i suradnju s uĉenicima iz projektnih škola. Selektivno smo prikupljali i razvrstavati otpad. Otpadne materijale upotrijebiti smo u redovnoj nastavi (npr. prenamjena otpadnih materijala u nastavna sredstva) i radionicama izvannastavnih aktivnosti (za izradu ukrasnih i uporabnih predmeta). Sakupljeni otpad redovito zbrinjava Komunalni servis Popovaĉa d.o.o. Otpadne baterije zbrinjava tvrtka Friš d.o.o. Kriţevci. Papir zbrinjava DS Smith Belišće. Plastiĉne ĉepove doniramo Udruzi slijepih i slabovidnih osoba Sisaĉko - moslavaĉke ţupanije. Otpadne limenke, staklenke, tekstilni otpad, novine, CD - e, kartonske tuljce od rola papira i sl. koristimo u radionicama Uĉeniĉke zadruge Zora. Timskim radom uĉitelja likovne kulture, hrvatskog jezika, glazbene kulture i uĉenika dobili smo logo Eko – škole, Eko – kodeks i Eko – himnu. Eko aktivnost - projekt „Šafran“ (povijest), upoznaje mlade ljude s temom Holokausta, ukljuĉivanje djece u

sadnju lukovica šafrana i promatranje cvijeća kako raste potiĉe kontinuirano uĉenje o vaţnosti tolerancije i poštovanja. Obiljeţili smo i MeĊunarodni dan borbe protiv plastiĉnih vrećica korelacijom predmeta fizika i biologija u sedmim razredima. Kroz predavanje i pokuse uĉenici su upoznali svojstva plastiĉnih tvari i time spoznali zašto je plastika toliko veliki ekološki problem. Obiljeţili smo ekološki vaţne datume, npr. Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje (projektni dan) i Dan kravate. Krajem veljaĉe organizirali smo projektni dan ĉime smo zaokruţili program Eko – škole. Time smo preduhitrili pandemiju Covid 19 jer smo odradili svih 7 koraka prije njezine pojave. Većina aktivnosti bila je objavljena na web stranici škole. Bili smo vrlo vrijedni, maštoviti, kreativni i zajedniĉkim timskim radom svih djelatnika škole, uĉenika i šire lokalne zajednice stekli smo status Eko škole.

Valentina Abramović Andlar, školska koordinatorica programa Ekoškole

44

OSNOVNA ŠKOLA DVOR

U školskoj godini 2019. / 2020. je Osnovna škola Dvor ispunila svih 7 koraka prema Metodologiji Ekoškola. Osnovan je Eko odbor škole i odabrani predstavnici za Eko patrolu uĉenika. Uĉenici su na satu likovne kulture izradili prijedloge za logo, a na satu dodatne nastave iz Hrvatskog jezika slogan:

EKO PORUKA Ĉuvajmo izvore, Unu, Zrin i dol, ĉuvajmo šumu i nebeski svod. Ĉuvajmo zelenu i plavu boju, ĉisti zrak, ĉuvajmo Dvor – naš lijepi kraj.

Brojne tjedne uĉenici nisu proveli u prostoru škole zbog epidemije Covid – 19. Unatoĉ tome, u sklopu nastave redovnih i izbornih predmeta, izvannastavnih aktivnosti, te zahvaljujući suradnji sa školskom zadrugom "Una", Srednjom školom u Hrvatskoj Kostajnici te lokalnom zajednicom, tijekom nastavne godine su provedene brojne aktivnosti poput: obiljeţavanja Olimpijskog dana, Dana kruha, Dana jabuka, Dana kravate, Dana pješaĉenja, Dana voda, Dana planeta Zemlje, Dana plesa, selektivnog prikupljanje otpada, sudjelovanja u akcijama ĉišćenja okoliša škole, praćenja potrošnje energije i vode, radionica Zdrav za 5, plesnih radionica, radionica recikliranja, sadnje drveća u okolišu škole i brojne druge.

45

DJEĈJI VRTIĆ DUGA RESA Osnovni zadatak koji smo si postavili na poĉetku ukljuĉivanja u program Ekoškole je razvrstavanje otpada na svim objektima DV Duga Resa jer smo došli do zakljuĉka da nemamo razraĊenu politiku postupanja s otpadom niti su djeca i roditelji upućeni u odvajanje. I dalje smo nastavili ureĊivati vanjske prostore naših objekata i obiljeţavati ekološke datume kroz cijelu godinu. Odgojno obrazovna skupina koja se najviše ukljuĉila u provoĊenje eko projekta bili su predškolci skupine „Gumbići“. Oni su se ukljuĉivali u sve aktivnosti realizirane na razini vrtića, ali su ostvarili i aktivnosti na razini svoje skupine.

Svakodnevno su djeca skupine „Gumbići“, ĉineći ekopatrolu, vršili preglede unutarnjeg i vanjskog prostora i biljeţili u svoju tablicu. U svim provedenim aktivnostima nastojali smo što više reciklirati i iskorištavati otpadne materijale (npr. za izradu igraĉaka ili didaktike, upotrebljavamo platnene ili papirnate vrećice umjesto plastiĉnih). SuraĊivali smo s Ĉistoćom Duga Resa, tvrtkom CIAK d.o.o. na prikupljanju otpadnih baterija te s tvrtkom DS Smith Plastics na prikupljanju papirne ambalaţe. IzraĊivali smo spremnike za razvrstavanje otpada, brinuli se za ĉistoću vrtića, a tijekom godine ukljuĉili smo se i u humanitarnu akciju darivanja igraĉaka Crvenom kriţu te smo suraĊivali s Udrugom oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske (UOLL) na prikupljanju ĉepova. Ukoliko je to bilo moguće ukljuĉivali smo se u projekte na lokalnoj razini. I za vrijeme blagdana nastavili smo s reciklaţom – izradili smo na svakome objektu drvce od recikliranog materijala, a osvojili smo i nagradu na natjeĉaju „Reciklirano drvce“ (Udruga za zaštitu okoliša i prirode „Eko Pan“ i Naklada „Šumek“) za koji su skupine napravile mala drvca od recikliranih materijala (kartona, ĉepova, plastiĉnih boca). Dan planeta Zemlje obiljeţili smo web izloţbom. Zbog pandemije koronavirusa postavili smo je na taj naĉin. Drago nam je zbog velikog broja posjećenosti i lijepim povratnim dojmovima. Projektni eko dan objavili smo takoĊer putem vrtićke web stranice. Roditelji su nam slali fotografije ĉišćenja okućnice, ureĊivali su dvorišta, sadili cvijeće i povrće i brinuli o njima redovitim zalijevanjem. Sve planirane aktivnosti nismo uspjeli realizirati iskljuĉivo zbog pandemije koronavirusa, ali to samo znaĉi da ćemo se i u sljedećim godinama više aktivirati u podruĉju ekologije. Posebnost vrtića - web izloţbe Cijele pedagoške godine Djeĉji vrtić Duga Resa, ukljuĉivši se u program Ekoškola, provodio je aktivnosti na temu ekologije. Odgojno obrazovne skupine pripremale su se za veliku eko izloţbu povodom Dana planeta Zemlje pod nazivom “Vjetar nosi djeĉji glas: Zemlju ĉuvajte za nas“. Bila bi to izloţba svih odgojno-obrazovnih skupina s radovima iskljuĉivo napravljenim od recikliranih i prirodnih materijala i s ekološkom porukom. Naţalost, pandemija koronavirusa nas je sprijeĉila da provedemo izloţbu u standardnom obliku, ali nas nije

sprijeĉila da svoj trud i radove pokaţemo roditeljima i svima koje to zanima. Povodom Dana planeta Zemlje (22. travnja) objavili smo web izloţbu s radovima koji su bili planirani za izloţbu za javnost. Svaki objavljeni rad bio je prikaz dosadašnjeg truda djece i odgojiteljica koji je trebao predstaviti njihovu odgojno obrazovnu skupinu, odnosno prenijeti njihovu poruku o vaţnosti ekologije za Zemlju. TakoĊer, nismo mogli realizirati ni Projektni eko dan za koji smo planirali ukljuĉiti roditelje u akciju ĉišćenja vrtićkog igrališta ili bliţeg prostora vrtića (npr. rijeke Mreţnice). Projektni eko dan objavili smo putem vrtićke web stranice zahvaljujući roditeljima koji su nam od kuće slali fotografije eko djelovanja, odnosno ĉišćenja okućnice, ureĊivali su dvorišta, sadili cvijeće i povrće i brinuli o njima redovitim zalijevanjem.

46

OSNOVNA ŠKOLA DR. MATE DEMARINA, MEDULIN

Uĉenici 4. razreda ponosni su jer su prodajnom izloţbom uspjeli sakupiti dovoljno novaca da posvoje morsku kornjaĉu. Marvin, glavata ţelva, pronaĊen je u studenom kako pluta uz zapadnu obali rta Kamenjak, Imao je veliku ranu u podruĉju desne peraje i vrata zadobivene prilikom uplitanja u ribarsku mreţu. Marvinova priĉa, iako dramatiĉna, nema tuţan kraj zahvaljujući roniocima koji su ga pronašli i doveli u Centar za oporavak i uĉenicima koji su ga odmah nakon dolaska u Aquarium posvojili. Time su mu omogućili lijekove, vitamine, njegu i hranu. Tim ĉinom djeca su pokazala predivnu gestu suosjećanja i velikodušnosti. Tijekom nastavne godine priĉa o Marvinu protezala se kroz mnoge aktivnosti. Uslijedilo je istraţivanje o morskim kornjaĉama u Jadranu, osmišljavanje matematiĉkih priĉa vezane za morske kornjaĉe, slikanje, izrada kornjaĉe od recikliranog materijala, a u suradnji s Općinom Medulin i Udrugom Zelena Istra nastala je zanimljiva slikovnica-bojanka izraĊena od 100 % recikliranog papira pod nazivom „Morske avanture jednoga Jure“ napisana na ĉakavskom narjeĉju. Slikovnice su na dar dobili svi uĉenici niţih razreda PO Banjole i matiĉne škole. Marvin se na svu sreću dobro oporavio i uz prisustvo njegovih posvojitelja pušten je na slobodu. Ţelimo mu dug i sretan ţivot.

U projekt „Gradnja reciklaţnog dvorišta Kamik“ koji je sufinanciran od Europske unije ukljuĉili su se i naši uĉenici. Sudjelovali su na naĉin da su izradili svoju viziju makete reciklaţnog dvorišta. Za uspješno obavljen zadatak razred je nagraĊen vrijednim nagradama. U sklopu tog projekta Udruga Zelena Istra odrţala je predavanja o vaţnosti recikliranja pod nazivom „Priprema pozor recikliraj sad“. Uĉenici su imali priliku posjetiti novo reciklaţno dvorište te uz struĉno vodstvo ponešto i nauĉiti. U sklopu projekta „Medulin ZA okoliš – NE jednokratnoj plastici“ Općina je na rivi postavila umjetniĉke skulpture riba koje sluţe kao kontejneri za plastiĉne boce. Naĉelnik Goran Buić uĉenicima niţih razreda na zanimljiv naĉin objasnio je ĉemu sluţe postavljene ribe i zašto je štetna jednokratna plastika te zašto je vaţno ĉuvati okoliš. Postavljene su tri ribe – Kata, Fuma i Luca, jedine ribe koje vole jesti plastiku i zato su ih djeca s veseljem nahranila plastiĉnim bocama. Tijekom drugog polugodišta krenuli smo s MeĊurazrednim natjecanjem u sakupljanju staroga papira. S tim projektom nastavljamo slijedeće školske godine.

I za kraj uĉenici naše škole poruĉuju: VREMENA NAM PONESTAJE

JER UMORNA JE ZEMLJA OVA, ZA NJEN SPAS SE ODSAD BRINE I

MEDULINSKA EKO ŠKOLA!

47

DJEĈJI VRTIĆ „PLANET MAŠTE, RIJEKA

Djeĉji vrtić Planet mašte zapoĉeo je s radom u svibnju 2019. godine. Smatramo da je upravo predškolska dob djeteta najpovoljnije ţivotno razdoblje za usvajanje znanja i vještina o oĉuvanju prirode i njenih resursa te izgraĊivanje pozitivnih emocija i stajališta o okolišu. Senzibiliziranje djeteta za probleme okoliša u njegovoj neposrednoj sredini, u zajednici s drugom djecom i odraslima ima perspektivu dugoroĉnog doprinosa pokretanju niza pozitivnih promjena u djetetovu uţem i širem okruţenju. Zadaća našeg programa je da djeci omogućimo usvajanje osnovnih pojmova o zdravim stilovima ţivota. Razviti pozitivne stavove prema zdravoj prehrani i vaţnosti kretanja te boravka u prirodi. Obiljeţili smo sve vaţne datume kroz raznovrsne aktivnosti: sadnja biljki u vrtu našeg parka, šetnja i boravak na obliţnjoj livadi, Prvi dan jeseni, „Od zemlje do stola“- upoznavanje djece s namirnicama koje koristimo u vrtićkoj prehrani, Dani kruha i plodova zemlje, Dan jabuka, Revija lutkarskih kazališta, predstave „Eko bajka“ i „Koje godišnje doba je najljepše“, Zelena ĉistka – ĉišćenje okoliša u blizini vrtića, izrada hranilice za ptice, izrada eko boţićnih ukrasa, izrada zdravih poslastica povodom Sv. Nikole, „Vrtić u prirodi“ – dvodnevni boravak u Staroj Sušici, izlet u Delnice, izlet u Ronjge, ureĊenje eko panoa u eko kutiću, postavljanje eko otoka u odgojnim grupama za pravilno odlaganje otpada, izrada karnevalskih maski od ekološki prihvatljivog materijala, interaktivno predavanje o razvrstavanju otpada, Djeĉja karnevalska povorka „Eko patrola s Planeta mašte“, Dan voda , Dan planeta Zemlje i Dan zaštite okoliša. Svakodnevno stvaramo uvjete za istraţivanje i iskustveno uĉenje o okolišu, obiĉajima našega kraja, zdravim stilovima ţivota kroz raznovrsne aktivnosti. Naše aktivnosti redovito prezentiramo javnosti te omogućujemo praćenje našeg rada.

EKO HIMNA

UGASI SVIJETLO KADA GA NE TREBAŠ NEKA TI SUNCE OBASJA DAN

ŠTEDI VODU JER NISI SAM NAŠA ZEMLJA TREBA NAS

PLANET MAŠTE OVO NAŠ JE SVIJET

TU SMO JEDNI ZA DRUGE ŢELIMO DA NAŠE ŠUMICE BUDU ZELENIJE

REF. MOŢEMO DANAS BITI EKO ZA SVE NAS

PRUŢIMO RUKE ZEMLJA ZOVE, TREBA SPAS

BACI(TE) SMEĆE U KONTEJNERE PAZI KAKVE BOJE JE.

KADA NEŠTO VIŠE NE TREBAŠ POKLONIŠ, NE BACIŠ

PLANET MAŠTE OVO NAŠ JE SVIJET

TU SMO JEDNI ZA DRUGE ŢELIMO DA NAŠE ŠUMICE BUDU ZELENIJE

REF.MOŢEMO DANAS BITI EKO ZA SVE NAS

PRUŢIMO RUKE ZEMLJA ZOVE, TREBA SPAS

48

DJEĈJI VRTIĆ „SPUŢVICA“, TISNO

Djeĉji vrtić Spuţvica već duţi niz godina implementira ekologiju u svoj naĉin rada. Prirodni nastavak procesa je bio da se ukljuĉimo u program Ekoškole. Osnivanje odbora eko vrtića bio je prvi korak u provedbi programa i stjecanja statusa Ekoškole. Bez odbora realizacija programa ne bi bila moguća jer je odbor pokretaĉka snaga programa s jedne strane ali takoĊer i izvršni mehanizam koji je izuzetno bitan za realizaciju programa. Ĉlanovi odbora eko vrtića – kumovi :Ivan Klarin – naĉelnik Općine Tisno; Filip Henjak - direktor, Turistiĉke zajednice

općine Tisno; Sandra Perina – direktor komunalnog poduzeća , „Jeţinac d.o.o.“ ; Ana Mijat – direktorica Turistiĉke zajednice mjesta Betina; Kate Šikić – Ćubrić – ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje. Drugi bitni korak bila je procjena stanja okoliša. Pregled je napravljen u prosincu 2019. prateći detaljno razraĊene stavke priloţene brošure „Ocjena stanja okoliša“. ProsuĊivanjem jednostavnim odgovorima (da/ne) utvrdili smo koliki je naš utjecaj na okoliš, ukljuĉujući otpad, gospodarenje otpadom, uporabu goriva, vode, stanje vanjskog okoliša, naš odnos prema okolišu te što moţemo uĉiniti kako bismo riješili nastale probleme, odnosno ispravili nedostatke većom zastupljenošću odgojno-obrazovnih ekoloških sadrţaja u radu s djecom. Idući korak je obuhvaćao plan djelovanja i izradu programa. Izrada programa rada tj. plana djelovanja je bit programa Eko vrtića. Na temelju Ocjene stanja okoliša, Eko odbor vrtića za cilj svog djelovanja odabrao je temu „ Otpad“ koja se integrirala u redovan odgojno-obrazovni rad. U radu se primjenjivala strategija: GLAVA – SRCE – RUKA koja podrazumijeva sklop: znati, razumjeti, osjećati i ĉiniti, biti djelatan. U skladu sa osmišljenim programom krenuli smo u provedbu aktivnosti na temu „Otpad“. ProvoĊenje aktivnosti definiranih Programom rada Eko škole na temu OTPAD imalo je sljedeće ciljeve:

1. Razviti potrebu oĉuvanja okoliša kod svih dionika 2. Potaknuti primarnu selekciju otpada te smanjiti koliĉine otpada na izvoru nastanka 3. Upoznati djecu i roditelje s mogućnostima i naĉinima recikliranja pojedinih kategorija otpada 4. Kroz izradu edukativnog eko panoa prezentirati problematiku otpada 5. Organizacijom radionica senzibilizirati odrasle za promicanje prava djece na ţivot u zdravom okruţenju

Idući korak u našem radu bilo je ureĊenje unutrašnjeg i vanjskog prostora vrtića. Stvaranjem okruţenja za razvoj ekološke svijesti kod djece stvaramo svjesnost meĊu odnosa svih ţivih i neţivih bića na našem planetu. Ekološkim aktivnostima i osobnim uzorom utjecali smo na to da dijete postaje osoba koja će znati cijeniti sebe i svoj okoliš. Sa ciljem održavanje i kontrole provodili smo eko -patrole Patrole su se organizirale u dvije odgojne skupine djece predškolske dobi na centralnom objektu te u svim podruĉnim objektima (Betina, Jezera i Murter ). Djeca su pratila stanje i vodila evidenciju (sobe, sanitarne prostorije i hodnik). Po dogovoru su se djeca izmjenjivala u uzajamnim obilascima. Djeci se pripremio jednostavni obrazac za praćenje. Patrolirali su nekoliko puta tjedno, bez najave. Pratili su jesu li slavine zatvorene, svjetla ugašena, otpad u odgovarajućim koševima te stanje evidentirali u odgovarajuće tablice. Odgojitelji su davali upute i podršku djeci u patroliranju te pratili i izvještavali. Podatke eko patrola obraĊivali su odgojitelji u suradnji s djecom (zajedniĉki su mjerili rezultate i ocjenjivali stanje).Ako bi zatekli manji problem, obavijestili bi skupinu u blizini koje je otkriven problem da taj problem uklone i ubuduće vode brigu da do njega ponovno ne doĊe. Odgojitelji su davali upute i podršku djeci u patroliranju te pratili i izvještavali. Podatke eko patrola obraĊivat će odgojitelji u suradnji s djecom (zajedniĉki će mjeriti rezultate i ocjenjivati stanje). U skladu s interesima djece i odgojitelja, provedbom projekata i ponudom iz lokalne zajednice imali smo u planu organizirati više eko radionica. MeĊutim ubog nenadane epidemije smo u tome sprijeĉeni te smo uspjeli napraviti samo eko radionice sa roditeljima za Boţić. Odrţali smo radionice sa roditeljima na kojim smo izraĊivali ukrase za boţićni sajama. Na svakom sajmu dio prihoda ide u humanitarne svrhe. Na ţalost zbog neplanske krize vezane za Corona virus naše aktivnosti su prekinute. Nadamo se da će kriza brzo proći i da ćemo nastaviti sa našim aktivnostima. U svojim aktivnostima smo osvijestili vaţnost ekologije i nadamo se postavili kvalitetne temelje za budući rad.