MHE ŽELJEZNICA 4

„GRAD GORAŽDE“

ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE DOZVOLE 1

Obrađivač: NOVEMBAR 2020 Investitor:

SENDO d.o.o. Sarajevo „GRAD GORAŽDE“

„GRAD GORAŽDE“

REGIONALNA SANITARNA DEPONIJA „TREŠNJICA“

ZAHTJEV ZA OBNAVLJANJE - PRODUŽENJE OKOLIŠNE

DOZVOLE

INVESTITOR: „GRAD GORAŽDE“

Sarajevo, novembar 2020.god.

„GRAD GORAŽDE“




SADRŽAJ

OPĆA DOKUMENTACIJA OBRAĐIVAČA_____________________________________________ 5

SAGLASNOSTI I DOKUMENTACIJA INVESTITORA _____________________________________ 6

1 IME I ADRESA OPERATORA / INVESTITORA _____________________________________ 9

2 Izvod iz planskog akta odnosnog područja sa ucrtanom legendom o namjeni površina šireg područja i namjenama površine predmetne lokacije ____________________________ 10

3 Lokacija deponije _________________________________________________________ 12

4 Opis deponije, gradnja i rad deponije, kao i postrojenja predviđenih projektom ______ 17

4.1 Prateći objekti _____________________________________________________________ 18

4.2 Ulazna partija ______________________________________________________________ 19 4.2.1 Portirnica _______________________________________________________________________ 19 4.2.2 Kolska vaga ______________________________________________________________________ 19 4.2.3 Praonica za pranje donjeg postroja kamiona smećara ____________________________________ 20 4.2.4 Upravna zgrada ___________________________________________________________________ 20 4.2.5 Laboratorija _____________________________________________________________________ 20 4.2.6 Magacin sa radionicom i praonicom teretnih vozila i mašina_______________________________ 20 4.2.7 Parking za osobna vozila ___________________________________________________________ 21 4.2.8 Parking za teretna vozila ___________________________________________________________ 21 4.2.9 Sistem zaštite ____________________________________________________________________ 21

4.3 Aktivnosti unutar regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“ ________________________ 21

4.4 Opis i karakteristike tehnološkog postupka sanitarnog deponovanja _________________ 24

5 Osnovne i pomoćne sirovine, ostale supstance i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje ___________________________________________________________ 35

6 Izvori emisija iz pogona i postrojenja _________________________________________ 36

7 Stanje lokacije pogona i postrojenja _________________________________________ 37

8 Prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikacije značajnih uticaja na okoliš _________________________________________ 38

8.1 Uvod _____________________________________________________________________ 38

8.2 Promjene u fazi izgradnje regionalne deponije ___________________________________ 38

8.3 Promjene u toku eksploatacije regionalne deponije _______________________________ 39

8.4 Zagađenje zraka ____________________________________________________________ 39

8.5 Zagađenje zemljišta _________________________________________________________ 40

8.6 Uticaj buke, vibracije i toplote _________________________________________________ 41

8.7 Uticaj deponije na zdravlje stanovništva ________________________________________ 41

9 Mjere za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koje produkuje postrojenje __________________________________________________________________ 43

9.1 Mjere zaštite vazduha _______________________________________________________ 43

9.2 Mjere za zaštitu zemljišta ____________________________________________________ 44

„GRAD GORAŽDE“




9.3 Mjere za zaštitu od zračenja __________________________________________________ 44

9.4 Mjere zaštite zdravlja stanovništva _____________________________________________ 45

9.5 Mjere koje treba preduzeti izmjenom klimatskih uslova ____________________________ 45

9.6 Mjere koje treba preduzeti u zaštiti eko sistema __________________________________ 46

9.7 Mjere za sprečavanje akcidentnih (udesnih) situacija ______________________________ 46

10 Ostale mjere radi usklađivanja s osnovnim obavezama operatora, posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja ________________________________________________________ 47

11 Mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj __________ 48

11.1 Prijedlog monitoring plana kvalitete zraka _______________________________________ 48

11.2 Prijedlog monitoring plana kvalitete zemljišta ____________________________________ 49

11.3 Prijedlog monitoring plana kvalitete voda _______________________________________ 50

11.4 Prikaz planiranog načina saradnje nositelja zahvata s javnošću tokom i nakon puštanja u rad deponije _________________________________________________________________________ 51

12 Predviđena alternativna rješenja ____________________________________________ 52

13 Kopija zahtjeva za dobivanje drugih dopuštenja koja će biti izdata zajedno sa okolišnim dopuštenjem ________________________________________________________________ 52

14 Netehnički rezime ________________________________________________________ 53

15 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM _____________________________________________ 66

15.1 Tehnički opis _______________________________________________________________ 69

15.2 Mjere upravljanja otpadom ___________________________________________________ 79

15.3 Odvajanje otpada ___________________________________________________________ 82

15.4 Odlaganje otpada na odlagalištu _______________________________________________ 83

15.5 METODE TRETMANA I/ILI ODLAGANJA __________________________________________ 84

15.6 ZAKLJUČAK ________________________________________________________________ 84

15.7 Imenovanje odgovornog lica za poslove upravljanja otpadom _______________________ 86

„GRAD GORAŽDE“




POPIS SLIKA

Slika br. 1. Nacrt prostornog plana grada Goražda 2017-2037 ................................................................. 10

Slika br. 2. Prikaz regionalne sanitarne deponije "Trešnjica" na nacrtu prostornog plana grada Goražda

2017-2037 ................................................................................................................................................... 11

Slika br. 3. Lokacija deponije „Trešnjica“ - šire područje (Google earth) ................................................ 12

Slika br. 4. Lokacija deponije „Trešnjica“ - uže područje (katastar.ba) .................................................... 13

Slika br. 5. Predviđeni sadržaj unutar RD „Trešnjica“ .............................................................................. 14

Slika br. 6. Kopija katastarskog plana ........................................................................................................ 16

Slika br. 7. Karakteristični poprečni presjek kroz tijelo sanitarne deponije Trešnjica I, II, III, i IV faze

odlaganja otpada ........................................................................................................................................ 17

Slika br. 8. Faze biološke razgradnje organske materije ............................................................................ 31

Slika br. 9. Prikaz litoloških članova gline ................................................................................................. 37

POPIS TABELA

Tabela br. 1. Karakteristike nekih materijala za prekrivanje ..................................................................... 27

Tabela br. 2. Parametri monitoringa kvalitete vodotoka i efluenta nakon prečišćavanja .......................... 50

Tabela br. 3. Pretpostavljene količine otpada koji će nastati pri izgradnji RD „Trešnjica“ ..................... 72

Tabela br. 4. Kategorizacija građevinskog otpada nastalog pri radovima na rušenju i izgradnji objekta

..................................................................................................................................................................... 75

../../../../../../../USER/Desktop/Zahtjev%20za%20obnavljanje%20okolinske%20dozvole%20Trešnjica/3.%20ZAHTJEV%20ZA%20IZDAVANJE%20OKOLINSKE%20DOZVOLE%20-%20deponija%20Trešnjica.doc#_Toc56514011

„GRAD GORAŽDE“




OPĆA DOKUMENTACIJA OBRAĐIVAČA

„GRAD GORAŽDE“




SAGLASNOSTI I DOKUMENTACIJA INVESTITORA

„GRAD GORAŽDE“




TEKSTUALNI DIO

Ovaj Zahtjev je urađen shodno članu 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti

okoliša („Službene novine FBiH“ broj: 38/09)

„GRAD GORAŽDE“




„GRAD GORAŽDE“




1 IME I ADRESA OPERATORA / INVESTITORA

Grad Goražde

Maršala Tita br. 2

73000 Goražde

Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 38 221 002

Telefon: +387 38 241 450

Fax :+387 38 221 332

E-mail: [email protected]

ID: 4245025030009

PDV: 245025030009

mailto:[email protected]

„GRAD GORAŽDE“




2 Izvod iz planskog akta odnosnog područja sa ucrtanom legendom o

namjeni površina šireg područja i namjenama površine predmetne

lokacije

Slika br. 1. Nacrt prostornog plana grada Goražda 2017-2037

„GRAD GORAŽDE“




Slika br. 2. Prikaz regionalne sanitarne deponije "Trešnjica" na nacrtu prostornog plana grada Goražda

2017-2037

Godine 2009. urađena je Studija vrednovanja lokacije regionalne sanitarne deponije za regiju

Gornje Podrinje (obrađivači: HEIS i Bosna-S). U ovoj studiji, kao najpovoljnija lokacija za

regionalnu sanitarnu deponiju, na osnovu višekriterijumskog vrednovanja, izabrana je lokacija

Trešnjica u opštini Goražde. U međuvremenu su opštine iz RS odustale od ove lokacije, a kao

moguća lokacija za regionalnu sanitarnu deponiju za opštine u RS se izdvojio lokalitet Carevo

guvno u opštini Čajniče.

Prijedlog Prostornog plana Federacije BiH za period 2008 - 2018. godina je definisao lokalitet

Trešnjica na području naseljenog mjesta Vučetići u opštini Goražde kao planirani centar za

upravljanje otpadom - međuopćinsku deponiju. Zbog svega navedenog lokalitet Trešnjica je

planiran kao kantonalna sanitarna deponija.

Postojeće privremene deponije komunalnog otpada Gavrić, Međugradi i Šišeta se

zadržavaju do stavljanja u funkciju kantonalne sanitarne deponije na lokalitetu Trešnjica.

Investitor posjeduje odobrenje za građenje broj: UPI/03-23-2-259/18 od 2.9.2020. godine izdato

od Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

„GRAD GORAŽDE“




3 Lokacija deponije

Lokacija sanitarne regionalne deponije „Trešnjica“ u općini Goražde usvojena je na osnovu

Studije vrednovanja lokacije regionalne sanitarne deponije za regiju Gornje Podrinje. Studija je

urađena 2009. godine od strane konzorcija dvije kompanije (Bosna – S i Instituta za hidrotehniku

Sarajevo). Naručilac izrade Studije bila je razvojna agencija iz Sarajeva „Serda“ d.o.o.

Predmetna deponija udaljena je cca 5,0 km od grada Goražda u pravcu sjevero-zapada. Lokacija

deponije smještena je na vrhu brda Banjevina sa najvećom kotom terena od 636,50 m.n.m.

Greben brda Banjevina je prirodna vododjelnica povremenim potocima koji pripadaju slivu

Podhranjskog i Glamočkog potoka, a njihov raspored i položaj je uticao na izbor mikrolokacije

deponije u okviru predloženog sveobuhvata. Tijelo deonije smješteno je na sjevero-zapadnoj

padini iz razloga što na toj strani brda ima najmanje povremenih potoka na koje bi deponija

mogla imati uticaja nakon izgradnje.

Slika br. 3. Lokacija deponije „Trešnjica“ - šire područje (Google earth)

„GRAD GORAŽDE“




Slika br. 4. Lokacija deponije „Trešnjica“ - uže područje (katastar.ba)

Lokacija deponije „Trešnjice“ je povoljna, jer ne ugrožava opštu stabilnost terena, nema

susjednih objekata, te ima dobre saobraćajne veze.

Pristup samoj lokaciji moguć je sa asfaltirane saobraćajnice.

Za zaštitu od prodiranja voda iz deponije treba primjeniti standardni zaštitni sistem kako je to

predloženo u Misiji.

Trasa pristupnog puta je položena na strmu padinu u predjelu koji se odlikuje brdskim reljefom.

Geološka građa terena duž trase i u širem okruženju je litološki heterogena, a u tektonskom

smislu vrlo složena. U pogledu materijalnog sastava u građi terena učestvuju paleozojski škriljci,

drobina i glina. Sa inženjerskogeološkog aspekta, izdvojene su dvije karakteristične sredine:

površinski pokrivač i geološki substrat. El-dl pokrivač je izgrađen od gline pomješane sa

drobinom škriljca, a geološki substrat je predstavljen škriljcima povoljnih fizičko - mehaničkih

svojstava.

Hidrogeološke karakteristike na predmetnoj lokaciji, su vrlo jednostavne zbog toga što su na

osnovi materijalnog sastava, strukture poroznosti i opšte vodopropusnosti izdvojene samo

vodonepropusne i slabopropusne sredine. El-dl zaglinjene drobine predstavljaju

slabovodopropusne sredine sa intergranularnom poroznošću, dok škriljci odgovaraju

vodonepropusnim sredinama. Bitno je naglasiti da su nivoi podzemnih voda jako duboko i da se

nalazi ispod linije gradnje. Posebnu pažnju treba obratiti na regulisanje povremenih bujičnih

tokova koji se ponekad javljaju i utiču na kosine. Povoljna stvar je u tome da bujice ne traju

dugo, ali u svakom slučaju bujični koridori moraju ostati slobodni.

„GRAD GORAŽDE“




Duž projektovanog puta teren je stabilan, tako da sa aspekta stabilnosti ne postoje nikakvi uslovi

i ograničenja.

Lokacija RD „Trešnjica“ nalazi se na zemljištu označeno je kao k.č. 3710, 3711, 3712, 3713,

3714, 3715, 3716, 3717, 3718, 3719, 3720, 3724, 3734 K.O. Podhranjen, grad Goražde.

Predviđena parcela za regionalni kompleks „Trešnjica” obuhvata površinu zemljišta od 63674

m2, a čine je sljedeći sadržaji:

Ulaz sa portirnicom gdje se vrši kontrola i registracija ulaska i izlaska vozila,

Kolska vaga,

Praonica za pranje donjeg postroja kamiona smećara,

Upravna zgrada,

Laboratorija,

Magacin sa radionicom i praonicom teretnih vozila i mašina,

Parking za osobna vozila,

Parking za teretna vozila i

Uređaj za spaljivanje deponijskog gasa (sukladno usvojenom Tehničkom rješenju).

Slika br. 5. Predviđeni sadržaj unutar RD „Trešnjica“

„GRAD GORAŽDE“




Za izradu ovog Zahteva korištene su sljedeće podloge:

Kopija katastarskog plana, Služba za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar

nekretnina, Grad Goražde,

Rješenje o okolinskoj dozvoli br: UPI 05/2-23-11-50-5/SN od 26.10.2015.god., izdata od

Federalnog ministarstva okoliša i turizma,

Rješenje - odobrenje za građenje broj: UPI/03-23-2-259/18 od 2.9.2020. godine izdato od

Federalnog ministarstva prostornog uređenja,

Plan upravljanja otpadom za područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde 2013-

2018,

Idejno rješenje sanitarne deponije Trešnjica – općina Goražde, urađeno od strane „IPSA“

instituta u februaru 2011. godine;

Idejno rješenje pristupne saobraćajnice deponiji Trešnjica u općini Goražde (km

0+000,00 – km 0+856,67) urađeno od strane „IPSA“ instituta, u februaru 2015. godine;

Konceptualno rješenje Regionalnog sabirnog centra Trešnjica, urađen od strane

„KOSTAK“ d.d. Krško, Slovenija.

Zakon o zaštiti okoliša (“Sl. Novine FBiH” br. 33/03 i 38/09)

Zakon o upravljanju otpadom (“Sl. Novine FBiH” br. 33/03 i 72/09)

„GRAD GORAŽDE“




Slika br. 6. Kopija katastarskog plana

„GRAD GORAŽDE“




4 Opis deponije, gradnja i rad deponije, kao i postrojenja predviđenih

projektom








Podhranjskog i Glamočkog potoka.

Tijelo deponije smješteno je na sjevero-zapadnoj padini brda Banjevina. Razlog tome je što na

toj strani brda ima najmanje povremenih potoka na koje bi deponija mogla imati uticaja nakon

izgradnje.

Ovakvim izborom lokacije tijela deponije zaštićene su preostale tri strane brda Banjevina.

Radnim kasetama se uslovljava dinamika odlaganja komunalnog otpada na radnu plohu. Podužni

i poprečni pad radnih ploha obezbjedit će prikupljanje ocjednih voda. Procjedne vode iz tijela

deponije prikupljat će se sistemom drenažnih cijevi položenim po dnu radne plohe u drenažnom

sloju od šljunka.

Za formiranje radnih ploha neophodno je izvesti obimne zemljane radove na terenu u širokom

otkopu. Iskopani zemljani materijal bit će odlagan na privremenu deponiju, a taj materijal će se

koristiti kao dnevna prekrivka komunalnog otpada nakon odlaganja.

Koncepcija rješenja dozvoljava fazno izvođenje radova sa vremenskim pomakom koji bi se

prilagodio dinamici odlaganja komunalnog otpada.

Slika br. 7. Karakteristični poprečni presjek kroz tijelo sanitarne deponije Trešnjica I, II, III, i IV faze

odlaganja otpada

„GRAD GORAŽDE“




4.1 Prateći objekti

Zaštitna ograda

Po cijelom rubu regionalne deponije Trešnjica izgrađena je zaštitna ograda, čija je svrha spriječiti

neovlašten pristup ljudima i životinjama. Dužina zaštitne ograde iznosi cca 1500 m1.

Interne saobraćajnice u krugu deponije

Interne saobraćajnice treba da obezbijede neometan prolaz vozilima do svih krajnjih tačaka tijela

deponije i objekata smještenih unutar deponijskog prostora. Širina saobraćajnica treba da

obezbijedi neometan i bezbijedan prolaz kamionima smećarima za prikupljanje komunalnog

otpada. Dužina internih saobraćajnica iznosi cca. 1250 m.

Rezervoar za vodu

Rezervoar za vodu treba istovremeno obezbijediti količine vode za protupožarnu zaštitu

(istovremeno javljanje 2 požara u trajanju od 1 sata) i količine vode za dnevne potrebe rada

deponije (voda za piće, voda za pranje vozila, itd). Planirana je izgradnja dvokomornog

rezervoara za vodu minimalnog kapaciteta 2x100 m3 sa zatvaračnicom i pumpnom stanicom. Za

protupožarnu zaštitu neophodno je predvidjeti opremu za povećanje pritiska.

Vodovod

Neophodno je definisati izvorište u širem području deponije sa kojeg bi se voda zahvatala

(kaptirala) te gravitaciono dopremala do glavnog rezervoara za vodu u krugu deponijskog

prostora. Maksimalna udaljenost izvorišta od deponijskog prostora iznosi cca. 2000 m. Obim

radova vanjskog distributivnog vodovodnog sistema obuhvata kaptažni objekat, odzračne ventile

i cjevovod.

Kanalizacija

Neophodno je definisati kanalizacionu mrežu fekalnih voda, kanalizacionu mrežu za prihvat

voda od pranja vozila i kanalizacionu mrežu oborinskih voda sa platoa.

Fekalne vode i vode od pranja vozila treba prikupiti u septičku jamu koja će biti povezana sa

objektom za tretman ocjednih voda iz tijela deponije (filtrata). Recirkulacija otpadnih voda sa

objekta za tretman na tijelo deponije obavljat će se zajednički.

Objekat za tretman ocjednih voda iz tijela deponije (filtrata)

Za tretman ocjednih voda treba predvidjeti trokomorni objekat kapaciteta 3x15 m3 sa pumpnom

stanicom za muljne pumpe. Objekat treba da obezbijedi taloženje suspendovanih materija iz

„GRAD GORAŽDE“




filtrata, izdvajanje mulja aerobnim postupkom, prikupljanje izbistrene komponente iz filtrata te

povrat filtrata na tijelo deponije pomoću muljnih pumpi. Razvodnu mrežu za povrat filtrata na

tijelo deponije treba razraditi na nivou Idejnog projekta kao i način rasprskavanja.

Napojna mreža za električnu energiju

Za snabdijevanje električnom energijom neophodno je definisati vanjsku razvodnu 11 kW

mrežu. Za potrebe rada deponije potrebno je obezbijediti transformator od 250 kVA, vršno

angažovane snage od 160 kW. Instalisana snaga opreme na deponiji maksimalno se predviđa

Ni=50 kW.

Pristupni put do deponije

Pristupni put do deponije u dužini od 1400 m je urađen. Radovi su obuhvatili asfaltiranje,

izgradnju nekoliko mimoilaznica i propusta.

4.2 Ulazna partija

Ulaznu partiju sačinjava:

- Ulaz sa portirnicom gdje se vrši kontrola i registracija ulaska i izlaska vozila,

- Kolska vaga,

- Praonica za pranje donjeg postroja kamiona smećara,

- Upravna zgrada,

- Laboratorija,

- Magacin sa radionicom i praonicom teretnih vozila i mašina,

- Parking za osobna vozila,

- Parking za teretna vozila,


4.2.1 Portirnica

Na ulazu u kompleks obavezna je izgradnja portirnice. Objekat bi trebao biti oko 10 m2. Predlaže

se portirnica tipske kontejnerske izrade sa nadstrešnicom. Portirnica treba biti locirana tako da se

iz nje može vršiti kontrola ulaza i izlaza iz deponije i evidentirati vaganje kamiona na kolnog

vagi. U portirnici se također, obavlja čuvarska služba nakon radnog vremena.

4.2.2 Kolska vaga

Kolska vaga će se postaviti neposredno na samom ulazu u kompleks sanitarne deponije uz

portirnicu. Vaga ce biti elektronski povezana sa mjernim mjestom (kompjuterska kontrola,

„GRAD GORAŽDE“




registracija prolaza) koji će biti lociran u portirnici. Instalacije za vezu portirnice sa vagom

moraju se smjestiti u HDPE cijevi. Pristupna staza do vage i nakon vage treba biti asfaltirana i

širine najmanje 3 m.

4.2.3 Praonica za pranje donjeg postroja kamiona smećara

Platforma za pranje točkova je namijenjena pranju točkova transportnih vozila koja se vraćaju sa

deponije na glavnu cestu. Platforma će se postaviti kod izlaznog pojasa ceste na desnoj strani i

povezati sa cestom od privremenog skladišta odvojeno prikupljenog otpada.

4.2.4 Upravna zgrada

Kod ulaza na kompleks deponije predviđena je izgradnja upravne zgrade. Zgrada će sadržavati

kancelarije, te prostorije za radnike kao što su : prostorija za presvlačenje, prostorija za

objedovanje, te sanitarne prostorije ( WC i tuševi).

4.2.5 Laboratorija

Laboratorija može biti smještena u okviru objekta postrojenja za tretman procjednih voda.

Moguće je praćenje (hemijska mjerenja) osnovnih parametara u procesu prečišćavanja otpadnih

voda a to su:

p-H;

elektroprovodljivost,

količinu kiseonika u vodi,

BPK,

HPK,

Boja vode,

Koncentracija mulja.

Osim pračenja osnovnih parametara u procesu prečišćavanja otpadnih voda, potrebno je

obezbjediti i uzimanje uzoraka otpada, te pračenje sastava istog.

4.2.6 Magacin sa radionicom i praonicom teretnih vozila i mašina

Magacin sa radionicom i praonicom teretnih vozila i mašina predviđen je u sklopu lokacije

regionalne sanitarne deponije Trešnjica. U istom se vrši servis i održavanje vozila i mašina.

„GRAD GORAŽDE“




4.2.7 Parking za osobna vozila

Parking za osobna vozila predviđen je uz upravnu zgradu. Isti je potrebno asfaltirati i nivelisati

kako bi se prikupljale otpadne vode i iste mogle prečišćavati.

4.2.8 Parking za teretna vozila

Parking za teretna vozila je predviđen za vozila i mehanizaciju koja se koristi u ekspoataciji

deponije i sortirnice. Kao i za parking za osobna vozila potrebno je površine asfaltirati i

nivelisati.

4.2.9 Sistem zaštite

Primjenom multibarijernog sistema zaštite, kao vještačke podloge za izgradnju objekata

sanitarne deponije, postići će se odgovarajući stepen zaštite.

Multibarijerni sistem zaštite se sastoji iz dva dijela:

1. Donjeg, bazičnog sloja,

2. Gornjeg, završnog, pokrovnog sloja.

4.3 Aktivnosti unutar regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“

Predviđenim maršutnim putevima komunalni otpad iz općina dolazi do kapije RD „Trešnjica“.

Portir evidentira iz koje je općine pristigao komunalni otpad, kao i da u komunalnom otpadu

nema opasnih i drugih materija koje nisu predviđene za tretman na liniji za separaciju

sekundarnih sirovina. Po potrebi se uzima uzorak iz kamiona i analizira u pogonskoj labaratoriji.

Kamion sa otpadom se mjeri na kolskoj vagi, evidentira količina i otpad istresa na istresnu

rešetku linije za separaciju.

Ukoliko je evidentno da se u pristiglom kamionu, sa pomješanim otpadom nalaze i opasne

materije (zapaljive, infektivne, korozivne i druge sa liste), isti se usmjerava na poseban radni

plato na kome se ručno, uz pomoć odgovarajućih pomagala i alata, odvoje opasne materije, a sav

ostatak otpada se tretira na istresnoj rešetki.

Sa izdvojenim opasnim otpadom, odnosno otpadom koji se ne odlaže na sanitarnoj deponiji se

postupa po posebnom postupku.

Zbog neselektivnog odlaganja otpada nastaju divlje deponije i otpad se gomila. Zbog divljih

deponija i gomilanja otpada se stvara ružna slika grada i stvara se štetan utjecaj na okolinu i

zdravlje ljudi.

„GRAD GORAŽDE“




Sve ovo se može promijeniti sa:

1. Savjesnim ponašanjem stanovništva i selektivnim odlaganjem otpada na “EKO otocima”, gdje

se odvojeno prikuplja otpad.

2. Dovoljno mehanizacije za odvoz otpada, i

3. uređenim regionalnim sabirnim centrima, gdje je objekat za mehaničku obradu miješanog

komunalnog otpada, plato za kompost (u sljedećoj fazi objekat kompostana), plato za

građevinski otpad, utovor baliranog otpada i deponija.

1. SELEKTIVNO ODLAGANJE OTPADA

U prvoj fazi potrebno je uvesti sistem prikupljanja selektivnog komunalnog otpada. Za

dostizanje ove faze potrebno je uključiti sve odgovorne osobe, javno preduzeće, općinu,

predstavnike lokalnih zajednica, predstavnike obrazovnog sistema, novinare, itd.

Potrebno je urediti infrastrukturu za selektivno prikupljanje otpada. Potrebno je izgraditi EKO

otoke sa korpama za otpatke za odvojeno prikupljanje frakcija (papir, staklo, ambalaža, metal i

bio-otpad).

Potrebno je urediti odvoz građevinskog otpada i glomaznog otpada.

2. IZGRADNJA PRATEĆEG SADRŽAJA

Druga faza treba da počne istovremeno kad i prva. Potrebno je izgraditi odgovarajuću

infrastrukturu za daljne postupke obrađivanja otpada. S izgradnjom pristupnih puteva, rezervoara

za vodu, cjelokupne potrebne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, elektrika, itd.), dalje sa

izgradnjom objekata za mehaničko obrađivanje mješanog komunalnog otpada - SORTIRNICA,

dvorište za odvojeni komunalni otpad, za građevinski otpad i dvorište za baliranje i skladištenje

odvojenih frakcija do isporuke krajnjem potrošaču.

U sklopu deponije predviđeno je i pranje kamiona smećara, parking za mehanizaciju.

Ispred područja sa svim tehnološkim objektima predviđena je izgradnja ulazne partije sa

upravnom zgradom, parkingom za osobna vozila, portirnicu sa kolskom vagom i dezinfekcijskim

bazenom.

OPŠTE

Sortirnica je bazirana za sortiranje mješanog komunalnog otpada s protokom 15t/h (u slučaju da i

ostale općine sa Gornje drinske regije pristanu na zajedničko zbrinjavanje otpada).

Tu se radi o sakupljenim otpacima iz domaćinstava, koji su u 90 % donijeti u kesama, a može se

također koristiti za sortiranje već pre sortiranih otpadaka. Na osnovu sastava materijala, koji bi se

razvrstao moguće je doći iz male gustine 150-170 kg/m3 ulaznog materijala. Cilj aparata je

odvajanje sitnih otpadaka (prije svega organskog sastava) folija, miješanog papira, ne magnetnog

„GRAD GORAŽDE“




metala, čelika, PET, HDPE, tetra i zamenljivih goriva. Ostaci idu u potisni kontejner, a

sekundarne sirovine se stisnu sa horizontalnom (kanalnom) balirkom.

KLASIFIKACIJA

Punjenje sa materijalom se vrši uz pomoć utovarivača u mašinu za cijepanje kesa, koji ima

rezervoar sa volumenom otprilike 27 m3, tako da utovaranje teče sa kraćim pauzama. Otvorene

kese idu naprijed u bubanj za prosijavanje, koji odvaja materijal u tri frakcije, da se može

omogućiti bolji rezultat sortiranja.

Promjeri sita u bubnju su 0-80mm / 80-270 mm / >270 mm.

VELIKI DIJELOVI > 270 mm

Ti dijelovi idu iz bubnja za prosijavanje direktno u kabinu za sortiranje. Između njih je na

osnovu materijalnog sastava očekivati prije svega folije, kartone, tekstil i velike plastične

posude. Te sekundarne sirovine se mogu ručno sortirati. Ukoliko je u toj frakciji veliki dio

čelika, moguće je te dijelove ukloniti u kontejner. Pored sortirne trake ima prostora za najviše 12

radnika. Ostaci na sortirnoj traci idu u kontejner za zbijanje.

SREDNJI DIJELOVI 80-270 mm

To je frakcija, u kojoj se očekuju većinom plastika i metali. Za ponovno bolji rezultat sortiranja

ide taj materijal u balistički separator, koji odvaja u tri frakcije 2D / 3D / 0-70 mm.

Drobni otpaci se ujedinjuju sa otpacima iz bubnja za prosijavanje.

Pločasta 2D-frakcija ide direktno u kabinu za sortiranje. Tu je na osnovu sastava

materijala vjerovatno očekivati prije svega folije, kartone, papir i tekstil srednje

veličine. Kao kod velikih dijelova tu je moguće ručno sortiranje. Pored sortirne trake je dovoljno

prostora za najviše 10 radnika. Ostaci na sortirnoj traci idu u kontejner za zbijanje.

Tečna 3D-frakcija se sad namjenski odvaja. Prvo se preko magneta iznad trake ukloni čelik iz

materijala. Potom separator na cilindar koji rotira odvaja ne magnetne metale, koji idu kroz

ručnu kontrolu kvaliteta, da se proizvod popravi. Ostali materijal ide u spravu NIR, koja u prvoj

fazi odvaja PET, jer je ta materija u velikoj količini prisutna u otpacima. U drugoj fazi otkriva i

pozitivnu HDPE. Na kraju te linije su tri frakcije PET, HDPE i ostaci, koji idu u kontrolu

kvaliteta u kabinu. Jer je u ostalom materijalu na osnovu materijalne specifikacije moguće

očekivati još tetra i zamenljiva goriva, te je moguće ručno sortirati, da se tako smanji količina

ostataka. Na kraju sortirnih jaraka frakcije PET i HDPE se nalazi po jedan perforator, koji čaše

probuši i popravi kvalitet stiskaonice (stiskanja).

DROBNI OTPAD 0-80 mm

Drobni otpaci sastoje se u većini od organskih i anorganskih materija, koji idu u kompostanu.

Dodatni sastojak je čelik, koji se uz pomoć magneta iznad trake ukloni. Drobni otpaci, koji

ostanu idu u kontejner.

„GRAD GORAŽDE“




REZULTAT

Sljedeće sekundarne sirovine se sakupljaju u sakupljačima i moguće ih je uz pomoć transportne

tehnike transportirati u balirko:

- folija

- kartoni / papir

- zamenljiva goriva

- tetra

- PET

- HDPE

Čelik i nemagnetni metali se sakupljaju odvojeno u kontejnerima i moguće ih je poslije

djelovanja sprave baš tako transportovati u balirku. Drobni otpaci se sakupljaju u kontejnerima,

koji su postavljeni vani.

4.4 Opis i karakteristike tehnološkog postupka sanitarnog deponovanja

Tehnologija deponovanja zavisi prije svega od karakteristika lokacije, odnosno od topografskih

uslova, tj. porijekla i karaktera reljefa, od klimatskih, hidroloških i hidrogeoloških uslova i od

uslova zaštite životne sredine.

Navedeni uslovi definišu stabilnost deponije, način odbrane od površinskih i podzemnih voda,

obim građevinskih radova, postavljanje zaštitnih pojaseva, uklapanje deponije u okolni prostor i

dr. Uslovi određuju koncepciju formiranja i eksploatacije deponije, tj. utiču na lociranje

manipulativnoog platoa, tijela deponije, saobraćajnica, ulaza i izlaza, prostora za skladištenje

inertnog materijala i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda unutar kompleksa deponije.

Nakon sagledavanja i međusobnog usaglašavanja svih navedenih uslova, kao i na bazi proračuna

dnevne količine čvrstih otpadaka koja se odvoji poslije separacije sekundarnih sirovina, može se

isprojektovati tehnološki proces deponovanja, koji predstavlja poseban tehnološki sklop

operacija i postupaka uz uvažavanje potrebnih uslova zaštite životne sredine.

Odlaganje otpadaka

Poslije izdvajanja korisnih sekundarnih sirovina, koje se odvija u objektima linije za separaciju i

selekciju, biorazgradijivi i drugi komunalni otpad koji nije separisan se utovara u kamione kipere

i dovozi servisnim putem i pristupnim saobraćajnicama na etaže platoa za deponovanje.

Odlaganje otpadaka na deponiji vrši se površinskim načinom odlaganja na površinu

pripremljenog terena. Ukoliko se radi o početnoj fazi deponovanja, teren je prethodno

pripremljen presvlačenjem zaštitnom vodonepropusnom folijom, geosintetičkom folijom,

„GRAD GORAŽDE“




drenažnim i cijevima za degazaciju, kao i slojem šljunka. Ukoliko se radi o ranije

eksploatisanom prostoru, deponovanje se vrši na novu kasetu određene faze, odnosno etaže.

Vozilo koje dovozi čvrste otpatke, projektovanim transportnim putem dolazi do određene radne

zone ili radne površine na tijelu deponije i istovara otpad.

Širina i dužina radne zone su promenljive veličine koje zavise od topografskih uslova, zapremine

čvrstih otpadaka koji se dnevno odlažu, od broja i gabarita specijalnih mašina koje rade na

deponiji, kao i od broja vozila koja istovremeno istovaruju otpad.

Dimenzije kasete treba održavati konstantnim u toku cijelog perioda deponovanja. Od ovih

dimenzija, ali ne i visine, se može odustati samo pri formiranju krajnjih kaseta posmatranog

prostora, iz razloga što se raspoloživa površina ne može pravilno podijeliti tako da sve ćelije u

jednom redu budu identične, već su prva i poslednja ćelija u jednom redu prilagođene tako da se

mogu formirati bočne škarpe.

U praksi je skoro nemoguće izvesti tačne dimenzije kaseta kako je navedeno u prethodnom

tekstu. Kao prvo, količina otpada koja se doveze u toku dana varira od dana do dana i zavisi od

godišnjeg doba, vremenskih prilika, perioda kada su praznici, godišnji odmori i drugi faktori.

Također, količina otpada koji će se konačno sanitarno deponovati zavisi od procenta izdvajanja

sekundarnih sirovina na liniji za separaciju.

Velikim i grubim mašinama (kompaktor, traktor gusjeničar, utovarivač) skoro je nemoguće

postići takvu tačnost da kaseta ima iste dimenzije, treba težiti što ujednačenijim kasetama, jer to

u mnogome olakšava rad na sanitarnoj deponiji. Osim toga, svaka etaža, odnosno faza imaju

različite visine, pa je nemoguće u svakoj postići konačne visine slojeva bez ostatka. Neophodno

je svaku etažu popuniti do konačne visine, tj. gornje završne kasete i očekuje se da će one biti

manje, ali bez obzira na njihovu visinu, neophodno ih je prekriti inertnim materijalom.

Ravnanje i zbijanje otpadaka

Otpaci se, po dovoženju sa platoa linije za separaciju sekundarnih sirovina, sistematski razastiru,

tj. izravnjavaju u slojevima debljine 0,2-0,3 m i formiraju nagibi 1:2 i zbijaju kompaktorom do

određene gustine. Na svaki zbijeni sloj, kompaktor rasprostire sljedeći tanki sloj otpada preko

radne površine i ponovo ga sabija. Ova operacija se ponavlja sve dok se ne postigne ukupna

visina radnog sloja i dok se svi otpaci obuhvaćeni jednim iznošenjem ne rasporede i ne sabiju.

Stepen sabijanja je kritičan parametar za vijek regionalne sanitarne deponije, zbog čega je

neophodno da kompaktor prelazi preko sloja otpadaka 4-5 puta.

Srednja gustina otpadaka i inertnog materijala poslije sabijanja treba da iznosi: 0,85 t/m3 za

komunalni otpad, 0,73 t/m3 za inertni industrijski otpad i 1,60 t/m3 za prekrivni materijal.

Postizanje ovih vrijednosti zavisi od:

debljine slojeva koji se sabijaju,

od efikasnosti izdvajanja frakcija na liniji za separaciju koje na deponiji otežavaju

sabijanje (PET boce, folije, limeni delovi, kabasti otpad, granje i slično),

„GRAD GORAŽDE“




od broja prelaza kompaktora i od smjera njegovog kretanja, jer kompaktor treba

isključivo da ide uz radno čelo, a ne obrnuto.

Treba napomenuti da se najbolje gustine sabijanja postižu kod slojeva čija debljina ne prelazi 0,5

m, pa je stoga najefikasnije da se sabijanje vrši preko većeg broja tanjih slojeva.

Ravnanje i sabijanje je bolje ukoliko su otpaci vlažni, ali s obzirom da vlaga ubrzava razlaganje

organskih materija, što dovodi do povećanog izdvajanja gasova, vlaženje otpadaka treba svesti

na minimum. Vlaženje otpadaka treba vršiti samo ljeti i za vrijeme dužih sušnih perioda,

prskanjem iz neke cisterne ili pak prskanjem prečišćenom otpadnom vodom sa postrojenja za

prečišćavanje.

Definisanje visine slojeva i načina prekrivanja

Cjelokupna količina otpadaka koja se u toku jednog radnog dana rasprostiru i sabiju preko jedne

radne površine, po završetku radnog dana, prekriva se inertnim materijalom, koji se također

sabija kompaktorom, tako da na kraju radnog dana ne ostaje ni jedan dio otpada neprekriven,

čime se postiže veliki efekat na zaštiti okolnog prostora, ptice i glodari ne mogu da raznose

materijal, vjetar neće raznositi lahke komade otpada, neće se osjećati neprijatni mirisi, debljina

dnevnog inertnog prekrivača za deponiju „Trešnjica“ iznosi 30 cm.

Pored dnevnog prekrivanja, neophodno je sprovoditi i završno prekrivanje. Završne slojeve

otpada po pojedinačnim fazama rada potrebno je prekriti inertnim materijalom debljine 0,5 m.

Karakteristike prekivnog materijala

Karakteristike inertnog materijala koji će se koristiti za prekrivanje kaseta značajno utiču na

kvalitetno sprovođenje i funkcionisanje projektovanog tehnološkog procesa deponovanja.

U sljedećoj tabeli su date osnovne karakteristike materijala koji se mogu koristiti za prekrivanje

otpada.

Za prekrivanje kaseta na deponiji, potrebno je obezbjediti materijal koji se sastoji od pijeska i

pjeskovite i prašinaste gline koji su prema karakteristikama iz tabele odlični prekrivni materijali.

„GRAD GORAŽDE“




Tabela br. 1. Karakteristike nekih materijala za prekrivanje

KOMPOSTANA (predviđena kroz konceptualno rješenje regionalnog sabirnog centra)

Kompostiranje organskog dijela otpada

Na predmetnoj lokaciji kompostiranje organske frakcije otpada vrši će se u gomilama.

Kompostiranje u gomilama se zasniva na prirodnoj konvekciji i difuziji kisika. Veličina gomile i

učestalost prevrtanja parametri su koji služe u kontroli temperature kompostirajuće mase.

Smanjenje mogućnosti za stvaranje anaerobnih uslova postiže se smanjenjem presjeka hrpe ili

povećanjem poroznosti, iako je vrlo teško izbjeći anaerobne uslove u ranoj i najaktivnijoj fazi

razgradnje kompostirajućeg materijala. Veličina gomile može u presjeku biti veća što su

klimatske prilike područja na kojem se provodi kompostiranje hladnije ili vjetrovitije. Veličinom

kompostirajuća gomila čuva toplinu i ne isušuje se brzo. Gomila za kompostiranje obično je 1,5

– 3 m visine i 3 – 6 m širine, dužine i preko 100 m. Zavisno o mehanizaciji za prevrtanje,

moguće je oformiti gomilu željene visine, ali bez razmaka između redova. Ovime je otežana

prirodna aeracija, ali je potrebna manja površina za biorazgradnju (uglavnom se to primjenjuje u

fazi dozrijevanja nakon intenzivne faze razgranje). Gomila se može oformiti u nekoliko dana ili

sedmica te se potom tretira kao jedna šarža. Gomile koje se formiraju od komunalnog otpada

moraju se smjestiti na podlogu koja ujedno mora omogućavati i nesmetanu manipulaciju

opremom za rad s kompostirajućim materijalom. Da bi se odredili ciklusi u manipulaciji

kompostirajućim materijalom s pomoću predviđenih strojeva, potrebno je razumjeti sam proces i

detektirati radnu tačku oko koje se odvija proces mikrobiološke razgradnje otpada.

Vođenje procesa kompostiranja u okvirima zadanih radnih uslova utiče na efikasnost i

kontrolu nad procesom kompostiranja, kao ljudskom intervencijom u odvijanju prirodnih procesa

razgradnje. Omogućavanjem stvaranja povoljnih uslova za odvijanje procesa kompostiranja

„GRAD GORAŽDE“




postiže se to da mikroorganizmi prerade sirovi organski materijal podložan truhljenju u stabilni

proizvod u relativno bržem vremenu negoli bi se to odvijalo prirodnim putem. Kompostiranjem

se hranjive tvari i soli uz izvor energije pretvaraju u ugljični dioksid, vodu i složeni oblik

organske tvari koji se zove kompost. Ključni parametri su raspoloživi omjer ugljena i azota (C/N

omjer), vlažnost, kisik i temperatura.

Veličina čestica

Stepen usitnjavanja sirovog otpada značajno utiče na trajanje procesa razgradnje. Pri većem

stupnju usitnjavanja povećava se specifična površina čestica čime se omogućuje veća izmjena

gasova i otopljenih čvrstih tvari. S obzirom na to da se većim usitnjavanjem otpada povećavaju i

troškovi energije koja je za to potrebna, praksa je pokazala da otpad nije potrebno usitnjavati na

čestice manje od 10 do15 mm. Budući da komunalni otpad u sebi sadrži oko 70 % organskih

biorazgradljivih komponenti, a ostatak od oko 30 % čine metali, staklo i različite plastike,

postavlja se pitanje rentabilnog izdvajanja pojedinih komponenti iz zrelog komposta kada su za

njegovom čistoćom postavljeni visoki zahtjevi. Za postizanje optimalnih rezultata s obzirom na

potrebu za veličinom specifične površine, rentabilnosti provedbe usitnjavanja te naknadnog

izdvajanja anorganskih i bionerazgradljivih tvari iz komposta, čvrsti otpad se obično na početku

procesa usitnjava na veličinu čestica 100 – 150 mm, a prosijavanjem se dobiva frakcija veličine

čestica do 80 mm pogodna za biorazgradnju.

Spravljanje smjese za kompostiranje

Vrijeme potrebno za kompostiranje može se smanjiti ako se svježe pripremljena sirovina za

kompostiranje miješa s već djelimično razgrađenim materijalom, nedozrelim kompostom, u

količini od 1 – 5 %. Takođe je moguće dodavati i kontrolirani mulj iz septičke jame, no tada je

sadržaj vlage kontrolni parametar.

Prevrtanje kompostirajuće mase

Da bi se spriječilo isušivanje, aglomeriranje i kanaliziranje zraka kroz kompostirajuću masu, ona

se periodično preokreće. Vremenski raspored preokretanja gomile prvenstveno zavisi o

primijenjenoj tehnologiji kompostiranja i osnovnim procesnim parametrima. U procesu

dozrijevanja predviđa se prevrtanje gomile jednom sedmično.

pH-vrijednost

Optimalna aerobna razgradnja postiže se u približno neutralnom području, odnosno pH-intervalu

od 7 do 7,5. Većim odstupanjima od pH-neutralnog okruženja dolazi do većih ili manjih zastoja

u procesima razgradnje, pa čak i do potpunog zaustavljanja procesa. Kako je sadržaj azota

„GRAD GORAŽDE“




limitirajući faktor u procesu kompostiranja, njegov gubitak putem razvijanja amonijaka

sprječava se održavanjem pH-vrijednosti nižom od 8,5. Ova odstupanja od optimalnih pH

vrijednosti može se spriječiti dodatkom kiselina ili lužina. Odstupanja pH vrijednosti javljaju se i

nedostatkom kisika (truljenje). Za stabilnost pH vrijednosti važno je napraviti pufer, npr.

dodatkom bentonitnog brašna. Time svježi kompost poprima veći adsorpcijski i kationsko

izmjenjivački kapacitet, čime se omogućuje nastajanje organo-mineralnih kompleksa. Tako npr.

dodavanje kalcij-bentonita u proces kompostiranja pozitivno djeluje na izlaznu kvalitetu zrelog

komposta.

Stepen razgradnje

Mjera za određivanje stepena razgradnje je faktor disanja, koji se mjeri specifičnom potrošnjom

kisika nakon 4 dana i koji iznosi manje od 5 mg O2/g S.T. Stepen razgradnje može se ustanoviti i

mjerenjem pada temperature, kapacitetom samozagrijavanja, količinom kompostibilnih tvari i

tvari otpornih na razgradnju u kompostirajućoj masi, povećanjem redokspotencijala, potrošnjom

kisika, koncentracijom CO2, rastom gljiva na površini hrpa zrelog komposta te analitičkim

testovima. Niska vrijednost KPK (<700 mg/g s.t.) indikator je stabilnog komposta.

Završna biološka obrada otpada - dozrijevanje

Nakon što proces kompostiranja postigne vrijednosti parametara (AT4 < 20 mg/g S.T.) koji

pokazuju da proces razgradnje prelazi u sporiju fazu, što se manifestira sniženom temperaturom

kompostirajuće gomile, kompost prelazi u fazu dozrijevanja. Zavisno o sastavu i ulaznoj sirovini

za kompostiranje te potrebnoj kvaliteti komposta, vrijeme potrebno za dozrijevanje može se

produžavati. Budući da se u fazi aktivne biorazgradnje organske tvari najveći dio već razgradio,

u fazi dozrijevanja smanjena je potreba za aeriranjem. Stoga se mogu formirati i veće gomile

koje nije potrebno često prevrtati (1-2 puta u 2 sedmice). Stabilizirani kompost se tada prevozi na

mjesto trajnog odlaganja na odlagalištu koje zadovoljava vrlo stroge kriterije za prihvat ovakve

vrste obrađenog otpada. Po potrebi ovakav materijal se može koristiti, ako su ispunjeni uslovi za

neopasno izmještanje u okoliš, i prilikom saniranja devastiranih površina i ozelenjavanja. Ovdje

se u prvom redu misli na saniranje postojećih divljih odlagališta komunalnog otpada. Nakon

razastiranja komposta po devastiranim površinama, zemljište se kompostom prihranjuje, čime se

pobuđuje rast vegetacije, te nastaje ozelenjavanje terena, a time se pak sprječava erozija i estetski

poboljšava pejzaž.

Procjena očekivanih emisija

Na deponiji inertnog otpada odvijaju se različiti procesi kratkoročnog, srednjoročnog i

dugoročnog trajanja. Kratkoročni procesi predstavljaju fizikalne (produkcija soli i adsorpcija),

biohemijske i „geotehničke” pojave. Biohemijske pojave čine aerobna i anaerobna razgradnja

organske materije i nastanak huminskih materija. „Geotehničke” pojave čine slijeganje deponije

kroz procese razgradnje organske supstance i konsolidacije slojeva otpada. Srednjoročne procese

„GRAD GORAŽDE“




čine različite hemijske reakcije i geohemijske pojave (fazne promjene). U dugoročne procese

spadaju reakcije razgradnje mineralne supstance kao i geološke, tipa erozije.

Fizička razgradnja odvija se najčešće ispiranjem materijala iz otpada. Hemijska razgradnja

uključuje hemijske reakcije kao što su adsorpcija, desorpcija i rastvaranje. Razlaganje procjednih

voda utiče na stepen rastvorljivosti pojedinih materijala na deponijama, pri čemu su pH i oksido-

redukcioni potencijal važni kontrolni faktori.

Oslobađanje lahko bio-razgradljivih organskih supstanci iz otpada, zajedno sa oslobađanjem

zagađene vode, čini osnovni problem. Kada ove supstance dođu do podzemnih ili površinskih

voda, razgrađuju se, trošeći postojeći kisik.

Biološka razgradnja predstavlja osnovni mehanizam razgradnje otpada unutar deponija.

Aerobna razgradnja odvija se u relativno kratkom periodu nakon odlaganja otpada na deponiju i

pokrivanja zemljištem, traje dok postoje zalihe kisika unutar otpada. Postojeći kisik potiče iz

zraka unešenog u otpad tokom njegovog prebacivanja. Tokom ove faze oslobađaju se

ugljendioksid i toplota. Temperatura može porasti od 50 - 70° C. Proizvode se i djelimično

razgrađena organska jedinjenja. Kao posljedica, unutar ove faze stvaraju se blago kisele

procjedne vode, sa visokom vrijednošću HPK (hemijska potrošnja kisika). Kisela priroda

procjednih voda omogućava oslobađanje više organskih materija, kao i metala.

Anaerobna razgradnja počinje onog momenta kada se kisik redukuje do tačke u kojoj više ne

podržava mikroorganizme odgovorne za proces aerobne razgradnje. Tokom ove faze i dalje

nastaje ugljendioksid, temperatura neznatno opada i stvaraju se velike količine delimično

razgrađenih organskih jedinjenja, posebno organskih kiselina. Ovo utiče na povećanje kiselosti i

porast HPK, što prouzrokuje oslobađanje velikog broja organskih i neorganskih jedinjenja unutar

procjednih voda.

Metanogena faza predstavlja poslednju fazu razgradnje. Metanogene bakterije ne podnose

prisustvo kisika. One prevode djelimično razgrađena organska jedinjenja (nastala iz organskih

jedinjenja) u metan i ugljendioksid, pH faktor dostiže neutralnu vrijednost, i nekoliko supstanci

se oslobađa iz otpada u tečnoj fazi.

Teorijski, kraj metanogene faze predstavlja momenat kada deponija više ne emituje štetne

koncentracije polutanata. Ipak, procenjeno je da je potreban dug niz godina da bi se to dostiglo,

oko 10 godina. Na slici 5, predstavljene su faze biološke razgradnje organske materije i

produkcije gasova u tijelu deponije.

„GRAD GORAŽDE“




- I faza: aerobna razgradnja,

- II faza: anaerobna razgradnja (bez metana),

- III faza: anaerobna razgradnja (metan nestabilna faza),

- IV faza: anaerobna razgradnja (metan stabilna faza).

Biološka razgradnja organske supstance kako je već navedeno odvija se u aerobnim (pri suvišku

kisika) i anaerobnim uslovima (kod manjka kisika). U površinskom sloju deponije, na dubini do

3 m, ovi se procesi završavaju u periodu od 15-20 godina poslije prestanka deponovanja,

odnosno izrade završne prekrivke. U dubljim slojevima, ovi procesi traju 50-100 godina. Kod

odloženog prvog sloja otpadaka, u početku se odvijaju aerobni procesi uz prisustvo zraka,

odnosno kisika koji se nalazi zarobljen u otpadu. Ovaj proces u ljetnim mjesecima je praćen

oslobađanjem topline i samozagrijavanjem mase otpadaka do 30 0C. Istovremeno, zbog porasta

potrošnje kisika počinju se odvijati anaerobni procesi praćeni pojavom emisije gasova prije

svega metana i to već nakon 2 mjeseca.

Ukupan rezultat biološke razgradnje komunalnog otpada u tijelu deponije je

mineralizacija organske supstance i nastanak emisije različitih zagađujućih materija, i to:

- procjedna deponijska voda (tamnosmeđi koji ima povećan sadržaj nitrata, hlorida,

sulfata i teških metala),

- plinovi (metan, vodonik, ugljendioksid, hidrogensulfid),

- neprijatni mirisi (merkaptani),

0

20

40

60

80

100

% kiselo

vrenje

metansko vrenje

nestabilno stabilno

III IVIII

aerobno anaerobno

2 nedjelje 4 godine 2 godine 10 godina

starost deponije,

godina

Slika br. 8. Faze biološke razgradnje organske materije

„GRAD GORAŽDE“




- emisija čestica prašine,

- emisija buke.

Biološku razgradnju otpada potiču oborinske vode ali i voda sadržana u otpadu, međutim,

prodiranje većih količina oborinskih voda može dovesti do ispiranja teških metala i organskih

polutanata iz otpada. Količina i sastav emisijskih tokova iz deponije zavise prije svega od sastava

otpada koji se odlaže, on je najčešće heterogen bez klasificiranja na mjestu nastanka. Iz

navedenog može se zaključiti da je deponija bioreaktor kojim se treba upravljati na takav način

da nastali otpadni tokovi ne ugrožavaju čovjeka i njegovu okolinu. Biološka razgradnja i

mineralizacija otpada ne predstavljaju opasnost po okoliš ukoliko se preduzimaju odgovarajuće

mjere, prije svega, dosljednog poštivanja principa tehnologije odlaganja otpada.

Deponija otpada funkcioniše kao mikrobiološki i hemijski reaktor, a do potpune stabilizacije

odloženog materijala dolazi tek nakon vrlo dugih razdoblja. Za pojedine vrste onečišćenja ta se

razdoblja mjere desetljećima. Pri tom treba naglasiti da do intenzivne emisije gasova dolazi

tokom prvih nekoliko godina stabilizacije otpada, pa je za razmatranje mogućih dugoročnih

uticaja na okoliš najvažnije poznavati i stalno pratiti kvalitetu procjednih voda.

Prodor štetnih onečišćenja u podzemne vode posebno je izražen u blizini odlagališta mješovitog

karaktera na koja je, uz kućanski, odlagan i industrijski otpad. Mogući uticaj deponije otpada na

okoliš uključuje analizu velikog broja različitih pedoloških, fizičko-kemijskih, mikrobioloških i

toksikoloških pokazatelja s ciljem da se utvrde vrste i količine onečišćenja u otpadu te procijeni

rizik od njihova unošenja u okoliš, posebno u otpadne vode.

Spojevi koji se nalaze u samom otpadu, a koji mogu biti u manjoj ili većoj mjeri u procjednim

tekućinama mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine:

a) obilježivače biološkog otpada i njegove mikrobne transformacije (kratkolančane alifatske

kiseline, fenoli, derivati abijetinske kiseline) i

b) obilježivače antropogenog otpada (ugljenovodici, hlorirani ugljenovodici, ftalati, spojevi

porijeklom iz deterdženata, farmaceutski spojevi).

Procjedne deponijske tekućine omogućavaju direktno određivanje pokretljivog dijela onečišćenja

prisutnog u čvrstom otpadu, koji je, zapravo, najvažniji element za procjenu ugroženosti

podzemnih voda. Nastajanje i intenzitet infiltracije procjednih voda u vodonosne slojeve ovisi u

najvećoj mjeri o količini oborina.

Također, tokom oblikovanja tijela odlagališta dolazi do vertikalnih i horizontalnih pomjeranja.

Dugotrajni biohemijski procesi u otpadu uzrokuju dodatna slijeganja, a na to se superponira

slijeganje uslijed deformabilnosti temeljnog tla (podloge). Pojava slijeganja, osobito

diferencijalnih slijeganja tijela odlagališta, mogu da uzrokuje negativne uticaje i tokom upotrebe

(rada) odlagališta i u razdoblju nakon zatvaranja odlagališta (pojava pukotina u brtvenim

„GRAD GORAŽDE“




slojevima, poremećaji u funkcioniranju drenažnog sistema, nemogućnost kasnijeg korištenja

površina iznad sanitarne deponije kao građevinskog zemljišta i dr.).

Procjena količine i kvaliteta otpadnih voda

Deponija kao građevinski objekat na otvorenom pod uticajem je površinskih a manjim dijelom

podzemnih voda, koje prodiranjem u slojeve otpada otapaju različite vrste zagađujućih materija.

Nastale otpadne vode spadaju u grupu najzagađenijih otpadnih voda. Sve vode koje nastaju u

toku rada na deponijama prema EU Direktivi o deponovanju otpada 1999/31/EC, kao i Derektivi

o otpadu 2006/12/EC, treba da se sakupe i prečiste, prije bilo kakvog ispuštanja u krajnji

recipijent.

Nastala otpadna voda se procjeđuje do nepropusnog sloja ispod deponije, PEHD folije koja

sprječava njihovo prodiranje u podzemne vode. Kretanje vode u deponiji odvija se vertikalno i

horizontalno i to uglavnom u donjim slojevima do vodonepropusne podloge, a evakuira se

odgovarajućim drenažnim cijevima.

Na prostoru buduće sanitarne deponije „Trešnjica“ sa navedenim sadržajima i tehničkim

rješenjem kompleksa, nastajaće sljedeće vrste otpadnih voda:

- sanitarno-fekalne,

- oborinske vode sa krovova i manipulativnih površina,

- procjedne vode iz tijela deponije,

Navedene otpadne vode prije ispuštanja u recipijent, potrebno je prečistiti. U toku izgradnje u

zavisnosti od broja angažiranih radnika nastaće određene količine sanitarno-fekalnih otpadnih

voda, dok će procjedne deponijske i oborinske otpadne vode nastati u toku rada, odnosno,

odlaganja otpada.

Prema literaturnim podacima, dominantni oblici onečišćenja koji se nalaze u podzemnim vodama

u neposrednoj blizini deponija su ukupni organski ugljen, odnosno HPK, te amonijak kao glavni

hemijski oblik emisije azota. Međutim, identificiran je i niz biogenih i antropogenih specifičnih

organskih spojeva koji mogu, zbog svoje povećane otpornosti na biološku razgradnju i slabije

adsorpcije na sloju tla ispod otpada, dospjeti u podzemne vode.

Među identificiranim spojevima potrebno je upozoriti na neke karakteristične tipove hemijskih

tvari koje su posebno važne kada se razmatra problem uticaja na kvalitetu podzemnih voda. Od

lipofilnih spojeva najistaknutiji su ugljenovodici. Može se uočiti da je zastupljenost nekih

kategorija ugljenovodika u procjednim vodama (npr. abijetanski ugljenovodici) vrlo visoka, ali

usprkos tome oni nisu detektirani u podzemnim vodama. Razlog je najvjerojatnije njihova

eliminacija adsorpcijom na slojevima tla ispod otpada. S druge strane treba uočiti da je

koncentracija topljivijih aromatskih ugljenovodika (alkilbenzena, naftalena i drugih) u

podzemnoj vodi dosta slična onoj u procjednoj vodi, što upućuje na njihovu dobru pokretljivost u

vodonosniku. Taj je element naglašen i kod onečišćenja srednje polarnosti kao što su ftalati i

neki alkilfenoli.

„GRAD GORAŽDE“




Fenoli i krezoli, međutim, nisu detektirani u podzemnoj vodi iako je njihova koncentracija u

procjednoj vodi znatna, a razlog je najvjerojatnije njihova brza biološka eliminacija. Najveći

potencijal prodora iz deponija u podzemne vode pokazali su neki polarni spojevi koji su

istodobno i otporni na biološku razgradnju. Pokazalo se da većina tih sastojaka ima farmaceutsko

porijeklo.

Specifični organski spojevi koji se najčešće nalaze u procjednim deponijskim vodama su: n-

alkani, razgranati alkani, cikoalkani, abijetanski ugljenovodici, seskviterpeni, alkilbenzeni,

tetralin, naftalen, alkilnaftaleni, bifenil, fluoren, fenantren, antracen, fluoranten, piren, krizen,

benzo(a)piren, hlornitrobenzen, masne kiseline, ftalati, fenol, krezoli, tert-butilfenol,

butilhidroksitoluen, tetrametiltiourea, skatol, metiltiobenztiazol, kamfor, izopropilidenski

derivati šećera, benzotiazolon, propifenazon, aminopirin, trietilfosfat, dietiltoluamid, kofein,

nikotin, i sumpor (S8)

Na osnovu hemijskih spojeva koji su mogu naći u procjednim vodama vidljivo je da isti može

biti jako opasan kako po okoliš tako i po zdravlje ljudi. Nije isključeno ni postojanje velikog

broja bakterija koje izazivaju oboljenja poput, tuberkoloze, tetanusa i tifusa.

„GRAD GORAŽDE“




5 Osnovne i pomoćne sirovine, ostale supstance i energije koja se koristi ili

koju proizvodi pogon i postrojenje

Tokom provedbe projekta izgradnje regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“ i uspostave

sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja otpada koristit će se građevinski

materijal.

Najčešće prisutni materijali prilikom izvođenja građevinskih radova, kao i prethodnih radova, bit

će: zemlja, pijesak, šljunak, glina, ilovača, kamen kao posljedica zemljanih radova i iskopa tla,

zatim bitumen (asfalt) ili cementom vezani materijal, pijesak, šljunak i dr. Isto tako maziva, ulja i

goriva za mašine i vozila će se koristiti tokom faze izgradnje objekata.

Bitno je naglasiti da će pored navedenih materijala biti korišteni i druge vrste i količine

materijala koji se koriste prilikom izvođenja građevinskih a čiju je količinu u ovoj fazi nemoguće

procjeniti. U te materijale spadaju pogonska goriva i maziva za građevinske mašine i

agregate,niz građevinskih materijala, ambalaža i sl.

U fazi rada objekta i sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja komunalnog otpada

koristit će se određena količina različitih materijala koji su neophodni za pravilno funkcionisanje

sistema sanitarnog odlaganja komunalnog otpada.


pjeskovite i prašinaste gline koji su prema karakteristikama odlični prekrivni materijali.

Za snabdijevanje električnom energijom neophodno je definisati vanjsku razvodnu 11 kW

mrežu. Za potrebe rada deponije potrebno je obezbijediti transformator od 250 kVA, vršno

angažovane snage od 160 kW. Instalisana snaga opreme na deponiji maksimalno se predviđa

Ni=50 kW.

„GRAD GORAŽDE“




6 Izvori emisija iz pogona i postrojenja

Pri radu regionalne sanitarne deponije "Trešnjica" može doći do određenih uticaja na životnu

sredinu, koje je potrebno mjerama zaštite smanjiti ili ukloniti. Ovi uticaji ogledaju se kroz:

u fazi eksploatacije regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“, korištenjem

mehanizacije na lokaciji će doći do emisija dima sa sadržajem CO2, SO2 i NOx i

lebdećih čestica.

u uslovima suhog i toplog vremena, moguće je zagađivanje zraka lebdećim česticama

(prašina) s površine deponije, tokom sanacije deponije može se očekivati zagađivanje

zraka usljed prometovanja teretnih vozila, kao i drugih radnih vozila i građevinske

operative,

buka na deponiji nastaje od rada motora kamiona za prevoz otpadaka kao i od rada

kompaktora za sabijanje otpadaka i traktora gusjeničara za rasprostiranje inertnog

materijala.

emisija u vode i tlo koja nastaje prilikom popravke mehanizacije i pranja vozila, te u

upravnoj zgradi, u objektima sa kupatilima.

„GRAD GORAŽDE“




7 Stanje lokacije pogona i postrojenja











izgradnje.


U nižim predjelima ovog kantona preovladavaju hrastove fitocenoze – šume sladuna i cera

(Quercetum confertae – cerris), iznad njih su šume kitnjaka i cera (Quercetum petraeae – cerris),

odnosno šume kitnjaka (Quercetum petraeae montanum) na toplijim ekspozicijama, dok su na

hladnijim položajima zastupljene šume bukve (Fagetum montanum). Na ovom području takođe

fragmentarno egzistiraju rijetko zaostale enklave šume bukve i jele sa smrčom (Piceo – Abieti –

Fagetum).

U kanjonima rijeka i na litičastim padinama zastupljene su termofilne fitocenoze – šume crnog

graba (Orno – Ostryietum) i šume bukve i crnog graba (Ostryo – Fagetum).

Fauna se ogleda kroz brdsko-planinski pejzaž, a u ovom prostoru obitavaju: divokoza, medvjed,

kao i endemične rase kune – Mortes foina bosniaca. Od ptica žive: veliki tetrijeb, tetrijeb

ruževac, lešinar, sola, a potpuno je nestao orao bradan – Gypaetus barbatus. Od vodozemaca

rijetka vrsta alpskog daždevnjaka, a od zmija crna šarka. Veoma je veliki broj insekata od kojih

su mnogi endemični.

Istražnim geomehaničkim bušenjem terenskom odredbom i AC-klasifikacijom na predmetnoj

lokaciji konstatovani su litološki članovi gline prašinasto pjeskovite sa fragmentima drobine

škriljca (Sloj-2a).

Slika br. 9. Prikaz litoloških članova gline

„GRAD GORAŽDE“




8 Prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš

(zrak, voda, tlo) kao i identifikacije značajnih uticaja na okoliš

8.1 Uvod

Komunalne deponije predstavljaju nužan i veoma važan element i jedan su od osnovnih

preduslova bezbjednog i kulturnog življenja. Ovo je posebno izraženo u urbanim sredinama.

Stoga se ovi objekti moraju projektovati, izgraditi i kasnije u toku eksploatacije koristiti na način

kojim se obezbeđuje maksimalna zaštita životne sredine.

U kojoj će mjeri deponije ugrožavati životnu sredinu zavisi najviše od izabranih tehničko-

tehnoloških rešenja pri projektovanju i izgradnji ovako kompleksnog objekta. Način prijema

otpada, njegova selekcija u cilju valorizacije sekundarnih sirovina, način odlaganja ostatka

otpada, bitno utiču na stepen rizika, zatim primjenjeni materijali za sprječavanje migracije

procjednog filtrata u podzemlje, kao i tehnološka (radna) disciplina i primjena organizacionih

mjera doprinose smanjenju rizika ugrožavanja životne sredine.

Uticaji na životnu sredinu, kao posljedica rada regionalne deponije, mogu se javiti: u toku

izgradnje deponije sa svim pripadnim objektima, u toku eksploatacije i u slučaju havarije.

8.2 Promjene u fazi izgradnje regionalne deponije

U toku pripreme terena i izgradnje regionalne deponije, pratećih objekata i sadržaja, moguće je

da dođe do promjena i uticaja na životnu sredinu ograničenog perioda trajanja:

1. Rad građevinskih mašina, na skidanju sloja humusa, otkopu materijala, odvozu iskopanog

materijala na privremenu lokaciju u okviru kompleksa, ravnanju terena i dovozu kamenog

materijala i šljunka u cilju formiranja kvalitetne podloge za dno deponije i objekte postrojenja,

proizvodnja buke, zagađivanje vode, vazduha i zemljišta. Efekti po životnu sredinu su značajniji

ukoliko građevinske mašine i kamioni pri radu koriste neispravne izduvne sisteme i prosipaju

ulje i mazivo.

2. Promjene u morfologiji terena se ogledaju u:

uklanjanju stabala koja se nalaze na prostoru koji je projektom predviđen za izgradnju

sanitarnih kaseta, za izgradnju postrojenja za separaciju sekundarnih sirovina sa

pripadajućim objektima, manipulativnog platoa i servisnih saobraćajnica.

skidanju povšinskog sloja i širokom otkopu za formiranje sanitarnih kaseta i odlaganju

inertnog materijala na privremenu lokaciju u okviru kompleksa. Dio ovog materijala

koristiti će se tokom eksploatacije deponije kao prekrivni sloj i završni sloj, a otkopani

humus kao sloj za rekultivaciju.

„GRAD GORAŽDE“




3. Posječena stabla se naknadno sijeku na dužinu koja je prilagođena transportu i koriste se kao

tehničko drvo i ogrijevni materijal.

Panjeve je potrebno ukloniti sa lokacije na kojoj se izvode građevinski radovi i odložiti na

privremenu lokaciju u granicama kompleksa regionalne deponije.

4. U toku gradnje i dopremanja različitog građevinskog materijala i opreme stvarati će se

otpadni materijal: građevinski šut, otpadna plastika od pakovanja, otpadno drvo od paleta, razni

izolacioni materijali, razni metalni otpad, papir i slično.

5. Tokom izvođenja građevinskih radova, moguće je da na površinu zemljišta i u vodotok

dospije prosuto gorivo i ulje iz građevinskih mašina, kao posljedica pucanja hidrauličnih crijeva

ili prosipanja goriva pri pretakanju. U cilju prevencije ovog uticaja na samom gradilištu u toku

izgradnje, manipulaciju gorivom obavljati iz kamiona cisterne na posebno pripremljenom platou

čime se sprječava rasipanje prosutog goriva po zemljištu i vodotoku.

Na posebno uređenoj površini vršiti sitne popravke, a zamjenu ulja vršiti specijalnim uređajem

uz primjenu vakuuma.

Većina promjena koje se dešavaju tokom izvođenja projekta su ograničenog perioda vremenskog

trajanja (traju koliko i sam proces izgradnje).

Promjene u morfologiji se na određen način amortizuju sanitarnim odlaganjem komunalnog

otpada u pripremljene kasete i završnom rekultivacijom površinskog sloja humusnim

materijalom i sadnjom autohtonih vrsta, čime se degradirani prostor vraća prvobitnoj namjeni.

8.3 Promjene u toku eksploatacije regionalne deponije

Poznavajući tehnološki proces koji se odvija na deponijama komunalnog otpada, može se

konstatovati da uticaji na životnu sredinu, koji se javljaju kao posljedica funkcionisanja deponije

i njenog korištenja kroz vrijeme imaju trajni karakter i kao takvi svakako da predstavljaju

posebno značajne i složene uticaje.

Istovremeno sa sprovođenjem postupka deponovanja, u deponovanom čvrstom otpadu dolazi do

odvijanja različitih biohemijskih procesa.

Da bi se zaokružio tehnološki proces i da bi se obezbjedili uslovi da regionalna deponija bude

sanitarna, neophodno je identifikovati vrste i količine svih elemenata koji mogu biti izvor

zagađenja životne sredine. Na osnovu tačne identifikacije moguće je preduzeti niz neophodnih

mjera za smanjenje ili sprječavanje njihovog štetnog uticaja na životnu sredinu.

8.4 Zagađenje zraka

U fazi eksploatacije regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“, korištenjem mehanizacije na

lokaciji će doći do emisija dima sa sadržajem CO2, SO2 i NOx i lebdećih čestica. Ove pojave su

neminovne, kratkog su djelovanja i bez trajnih posljedica po okolinu.

„GRAD GORAŽDE“




Pored ove pojave ostali uticaji na zrak su:

- povećana emisija prašine i čvrstih čestica prilikom izvođenja građevinskih radova,

- u slučaju incidentnih situacija (požar, eksplozija i sl.) koji mogu dovesti do velike emisije

štetnih materija u zrak,

- povećana emisija izduvnih plinova i čvstih čestica u slučaju kvarova i nepravilnog rada

mašina i uređaja sa sagorijevanjem,

- povećana emisija prašine i čvrstih čestica u slučaju nepravilnog rukovanja i odlaganja

komunalnog otpada,

- emisija štetnih plinova iz tijela deponije u slučaju kvarova na sistemu za prikupljanje i

odvodnju deponijskog plina.

8.5 Zagađenje zemljišta

Osnovne karakteristike zagađenja zemljišta, slično kao kod zagađivanja vode, karakterišu se kroz

fazu izgradnje i kroz eksploatacionu fazu.

U fazi eksploatacije deponije zagađenje zemljišta može biti uglavnom posljedica sljedećih

procesa:

- nekontrolisanog vođenja površinskih voda oteklih sa pristupnih i manipulativnih

površina,

- prodora filtrata u slojeve ispod deponije,

- raznošenja smeća vjetrom,

- prosipanja različitih tereta,

- taloženja iz atmosfere,

- rasipanja usljed kretanja vozila.

Upravljanje rizikom od kontaminacije tla u okolini i ispod deponije postiže se primjenom

definisane tehnologije deponovanja koja podrazumjeva izradu vodonepropusne folije (PEHD) i

drenažnog sistema i redovnog prekrivanja materijala unaprijed pripremljenim prekrivnim

materijalom.

Samo zagađivanje zemljišta, u prirodi nastajanja procesa zagađivanja voda moguće je prodorom

procjednih voda iz tijela deponije u podzemlje i bočno u okolni teren i njegovom filtracijom kroz

zemljište. Tako se rješenjem sprječavanja zagađenja voda istovremeno vrši i zaštita, odnosno

eliminacija mogućih zagađivanja zemljišta u toku eksploatacije deponije.

Ostala moguća zagađivanja zemljišta u toku eksploatacije deponije nisu od nekog većeg značaja

i sprječavaju se sprovođenjem procesa na samoj deponiji, kontrolom i regulacijom svih puteva

deponovanja.

„GRAD GORAŽDE“




8.6 Uticaj buke, vibracije i toplote

Povećana buka na deponiji može nastati tokom pripreme terena za deponovanje.

Buka na deponiji nastaje od rada motora kamiona za prevoz otpadaka kao i od rada kompaktora

za sabijanje otpadaka i traktora gusjeničara za rasprostiranje inertnog materijala.

Mehanizacija koja će se koristiti na deponiji proizvodi se po važećim standardima i zadovoljava

dozvoljeni nivo buke za radnu i životnu sredinu, te je istu potrebno održavati i servisirati.

Buka ne može štetno uticati na okolinu, obzirom da je lokacija deponije udaljena od naselja u

skladu sa važećim propisima, te da je uzet u obzir ovaj uticaj prilikom odabira lokacije.

Vibracije su također jedan od kriterijuma koji karakterišu odnos deponije i životne sredine i

nastaju kao posljedica više faktora.

Vibracije nastale na deponiji prvenstveno su izazvane tehnologijom sabijanja otpada i u tu svrhu

korištenih mašina. S obzirom na lokacijske karakteristike, kao i na karakteristike deponovanog

otpada u pogledu prigušenja generisanih vibracija, ovaj problem nije posebno izražen.

Moguće su vibracije kao posljedica rada opreme za selekciju otpada (istresne rešetke, transportne

trake, prese za sabijanje, ali ova problematika je oblast zaštite na radu radnika koji će ovdje biti

zaposleni.

Tokom normalnog procesa rada na deponiji, ne razvija se povećana toplota. Do pojave toplote

koja nije uobičajena, može da dođe samo u eventualnim incidentnim situacijama (pojave

požara).

8.7 Uticaj deponije na zdravlje stanovništva

Ne postoji mogućnost direktnih i trenutnih uticaja na stanovništvo kao posljedica rada

na deponiji,

Evenualno mogući indirektni i slabiji uticaji na najbližu okolinu u kojoj nema naselja

kroz:

- raznošenje otpada od strane insekata, životinja i pojava glodara kao mogućnost širenja

zaraze,

- raznošenje papira i lahkih otpadaka putem vjetra,

- nekontrolisano izdvajanje gasova iz sistema biotrnova:

u koncentraciji opasnoj po zdravlje ljudi,

akumulacija metana u zatvorenim prostorijama u koncentacijama koje izazivaju

eksploziju,

širenje neprijatnog mirisa,

pojava dima usljed paljenja otpada,

- nekontrolisana infiltracija zagađenih otpadnih voda u zemljište ispod i oko deponije

pri čemu može doći do degradacije i zagađivanja lokalnog vodosnabdevanja,

Obrušavanje tijela deponije,

Poplava usljed velikih padavina ili naglog topljenja snijega, koja može dovesti do

rušenja deponovanog otpada i objekata i direktno ugrožavanje okoline,

Požar i eksplozija.

„GRAD GORAŽDE“




Izloženost velikoj buci pored opreme za selekciju sakundarnih sirovina, može uticati na

oštećenje sluha osoblja koje je zaposleno na kompleksu. Privremeno oštećenje sluha se

manifestuje određenim simptomima kao što su nerazlikovanje sličnih riječi, preglasan

govor i zvonjava u ušima.

Dozvoljeno doziranje bukom u toku jednog dana zavisi od nivoa buke i kreće se u

granicama od:

90 dB(A) za osmosatno izlaganje,

93 dB(A) za četvorosatno izlaganje

97 dB(A) za jednosatno izlaganje.

Za zaštitu od buke koriste se mufovi i čepovi.

Mufovi obezbeđuju smanjenje buke za 15 dB(A), ali su neudobni u određenim uslovima i

pri dužoj upotrebi. Čepovi za uši obezbeđuju smanjenje buke za 5 do l0 dB(A) i

jednostavni su za upotrebu ali im se mora posvetiti velika pažnja po pitanju higijene. I

mufovi i čepovi nejednako štite od buke pri različitim frekvencijama.

„GRAD GORAŽDE“




9 Mjere za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada

koje produkuje postrojenje

Tehničkom dokumentacijom projektovana su takva tehničko-tehnološka i urbanistička rješenja

kompleksa regionalne sanitarne deponije, koja su uključivala primjenu posebnih mjera koja

imaju za cilj sprječavanje i suzbijanje mogućih negativnih uticaja i neželjenih pojava do kojih

može doći pri separaciji sekundarnih sirovina i odlaganju čvrstog otpada.

9.1 Mjere zaštite vazduha

Pošto su glavni elementi zagađenja vazduha čvrste čestice prašine, izdvojeni gasovi i neprijatni

mirisi, tehničko-tehnološke mjere koje se moraju preduzeti za umanjenje dejstva ovih zagađivača

su sljedeće:

Nastajanje letećih-čvrstih čestica i njihovo rasprostiranje po okolini spriječiti će se

pravilnim sprovođenjem postupaka deponovanja (razastiranje, sabijanje i prekrivanje

inertnim materijalom). U ljetnjom periodu, tokom sušnih dana, kada je povećana

mogućnost širenja prašine, tijelo deponije će se redovno poljevati vodom ( recirkulacijom

procjednih voda sistemom rasprskivača raspoređenih po obodu deponije ili prskanjem iz

autocisterni).

Gasovi koji se stvaraju usljed dekompozicije deponovanog otpada (anaerobnog

razlaganja) kontrolisano će se odvoditi sistemom za degazaciju deponije "otplinjavanje"

izgradnjom.

Širenje neprijatnih mirisa eliminisati će se samim postupkom sanitarnog deponovanja, pri

kome se vrši svakodnevno pokrivanje odloženih količina otpada inertnim materijalom.

Oko kompleksa deponije formirati će se vegetacioni zaštitni pojas koji će predstavljati

dodatnu branu rasprostiranju mirisa. Ovaj pojas će biti usklađen sa pravcima dominantnih

vjetrova, dispozicijom naseljenih mjesta i pojedinačnih kuća i karakterističnom

konfiguracijom terena. Pojas treba podići od vrsta brzog rasta, dugog vegetacionog

perioda, bogatog habitusa i vrstama sa svojstvima emitovanja eteričnih i fitocidnih

materija.

„GRAD GORAŽDE“




9.2 Mjere za zaštitu zemljišta

Da bi se izbjeglo zagađivanje zemljišta potrebno je preduzeti sljedeće mjere:

a) Površinsko odlaganje zemljišta raznošenjem lahkih otpadaka po okolini spriječiti će se

svakodnevnim zbijanjem otpadaka i prekrivanjem dnevno odloženih količina otpada

slojem sabijenog inertnog materijala. Na ovaj način onemogućiti će se i raznošenje

otpada putem ptica i životinja.

b) Oko deponije je postavljena ograda, propisanog izgleda i visine sa kolskom i pješačkom

kapijom na ulazu. Ograda će se redovno čistiti od lahkih frakcija otpada (papir, plastične

kese i slično) koje mogu bih raznošene u toku vjetrovitih dana. Zaštitna ograda

istovremeno sprječava i nekontrolisano kretanje nezaposlenih osoba. Također ona

sprječava nekontrolisan ulaz divljih i domaćih životinja i glodara u tijelo deponije.

Periodično će se provoditi dezinfekcija i deratizacija. Zaštitni pojas vegetacije uskladiti

će se sa pravcima dominantnih vjetrova što takođe onemogućava raznošenje lahkih

frakcija otpada.

c) Predvidjeti mjere zaštite na radu po važećim propisima, pogotovo kada je u pitanju rad na

liniji postrojenja za separaciju sekundarnih sirovina.

9.3 Mjere za zaštitu od zračenja

a) Zabraniti deponovanje otpada sa radioaktivnim svojstvima,

b) Prije početka rada regionalne deponije postaviti table od trajnog materijala sa

neizbrisivim natpisom na ulazu u kompleks deponije. Na tabli moraju biti upisani

sljedeći podaci:

- adresa preduzeća koja odlažu otpad na regionalnoj deponiji,

- zabranjene i dozvoljene vrste otpada,

- radno vrijeme,

- druge značajne informacije.

c) Obavezna kontrola vrste otpada koje vozilo doprema na deponiju i to ispred kapije

kompleksa.

„GRAD GORAŽDE“




9.4 Mjere zaštite zdravlja stanovništva

a) Projektovati ogradu oko cijelog kompleksa deponije sa odgovarajućim prečnikom

stubova, odgovarajućom visinom ograde i kapije na ulazu,

b) Svakodnevno i redovno vršiti prekrivanje čvrstog otpada inertnim materijalom

određene debljine,

c) Sprovođenje povremene dezinsekcije, dezinfekcije i deratizacije,

d) Predvidjeti formiranje zaštitnog pojasa visokog zelenila oko cijelog kompleksa

deponije.

e) Projektovati sistem "biotrnova" sa kontrolisanim odvođenjem svih izdvojenih

gasova u atmosferu (pasivni sistem sa bakljom), odnosno aktivni sistem.

f) Postaviti alarmni sistem za detekciju prisustva eksplozivne koncentracije metana.

g) Formirati tijelo deponije na vodonepropusnoj podlozi (PEHD) koja ima koeficijent

filtracije lx10-9 cm/s.

h) Postaviti drenažni sistem preko vodonepropusne podloge za prikupljanje

procjednih otpadnih voda i njihovo kontrolisano odvođenje u sistem za

prečišćavanje otpadnih voda.

i) Prečišćavanje otpadnih voda do zahtjevanog nivoa.

j) Pravilno proračunati nagibe kosina i deponovanog otpada kako bi se onemogućilo

obrušavanje deponije.

k) Projektovati sistem za prihvat i odvođenje obodnih voda sistemom otvorenih

kanala.

l) Redovno kontrolisati otpad pri ulasku u deponiju.

m) Vršiti redovno zasipanje otpada inertnim materijalom uz stalno obezbeđenje

rezervi inertnog materijala.

n) Zabrana deponovanja zapaljivog ili potencijalno zapaljivog, a nezaštićenog

otpada.

o) Zabrana spaljivanja otpada na deponiji.

p) Planirati postavljanje hidrantske mreže za gašenje požara uz obezbeđenje dovoljne

količine tehničke vode u posebnom rezervoaru.

q) Obezbeđenje TT mreže sa nadležnom protiv-požarnom službom.

9.5 Mjere koje treba preduzeti izmjenom klimatskih uslova

a) Obezbjeđeno i propisano kvašenje čvrstog otpada i materijala pri formiranju

slojeva-kaseta. Obavezno zasipanje vlažnim (orošenim) inertnim materijalom.

Postupak se ponavlja svakog dana, dok traje period visokih temperatura,

b) Obezbjeđenje rezervoara i instalacija od zamrzavanja ukopavanjem na dovoljnoj

dubini i zatrpavanjem,

c) U objektima linije za separaciju sekundarnih sirovina, u poslovnom objektu,

radionici, objektu za pranje vozila, sanitarnim čvorovima predvidjeti grijanje, a za

radnike koji rade na otvorenom prostoru propisati adekvatnu zaštitnu odjeću i

obuću,

„GRAD GORAŽDE“




d) Depo inertnog materijala držati u blizini aktivnog dijela deponije,

e) Projektovati otvorene obodne kanale, čiji kapacitet treba da bude znatno veći od

količine voda koje bi se mogle javiti na definisanoj slivnoj površini,

f) Postavljanjem mreže »biotrnova" obezbjediti će se redovno odvođenje

deponijskog gasa, pa se ne očekuju značajne koncentracije u radnoj zoni deponije.

g) U saradnji sa nadležnim komunalnim službama i službama za održavanje putne

mreže redovno održavati pristupne puteve regionalnoj sanitarnoj deponiji.

9.6 Mjere koje treba preduzeti u zaštiti eko sistema

Predviđenim mjerama zaštite i rekultivacijom površina za deponovanje tokom rada i po

završetku rada obezbjeđuje se zaštita eko sistema:

vraća se pedološki pokrivač i preduzimaju sve potrebne mjere unapređenja kvaliteta

supstrata do nivoa koji je bio na početku deponovanja,

formiraju se nove ozelenjene površine čime se vraća kvalitet zemljišta u odnosu na

početno stanje prije izgradnje deponije,

izuzev površina za deponovanje, degradacija ostalog prostora eliminiše se u

predeksploatacionom periodu postavljanjem zelenog pojasa,

za vrijeme eksploatacije deponije, prostor za deponovanje se planski popunjava radi

formiranja potrebne konfiguracije terena, a finalna prekrivka se formira po kvalitetu i

dubini kao adekvatna podloga za postupak rekultivacije,

po završetku rada deponije predviđena je rekultivacija površine za deponovanje.

9.7 Mjere za sprečavanje akcidentnih (udesnih) situacija

a) Detaljnim geološkim i hidrogeološkim uslovima definisani su uslovi

projektovanja, iz kojih slijede sve mjere bezbjednosti.

b) Opasnost od pojave požara spriječiti sljedećim mjerama:

svakodnevno prekrivanje otpada inertnim materijalom,

stalna kontrola otpada na deponiji,

postojećom hidrantskom mrežom gasiti manje požare, a u slučaju većeg požara

aktivirati vatrogasnu brigadu u gradu,

predvidjeti instalaciju dojave požara u svim objektima deponije koja aktivira

vatrogasnu brigadu u gradu,

opremenje svih objekata regionalne deponije protivpožarnom opremom i predvidjeti

obuku zaposlenih.

Kao mjere za zaštitu od eksplozije predvidjeti ugradnju detektora metana u svim

zatvorenim objektima na deponiji. Kontrolisana evakuacija deponijskog gasa (pasivna i

aktivna), predstavlja mjeru za sprječavanje eksplozije tijela deponije.

c) Preduzimanje aseizmičnih mjera pri gradnji svih objekata i građevinskih zahvata.

„GRAD GORAŽDE“




10 Ostale mjere radi usklađivanja s osnovnim obavezama operatora, posebno

mjera nakon zatvaranja postrojenja

Ostale mjere zaštite su slijedeće:

a) Eventualna pojava zaraze sprečiti će se svakodnevnim prskanjem kaseta deponije

odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom, kao i periodičnim provođenjem dezinsekcije i

deratizacije.

b) Poslije završetka svakog radnog dana, radne površine na liniji za separaciju grubo očistiti

od ostatka otpada i poprskati dezinfekcionim sredstvom za eliminisanje neprijatnih

mirisa.

c) Uticaji koji mogu nastati od povišenog nivoa buke mogu se ublažiti korištenjem

savrernenih mašina za deponovanje. Ublažavanje ovog uticaja znatno će doprinjeti i

zaštita vegetacionog pojasa oko deponije.

Prekrivanje deponije otpada nakon njenog zatvaranja (predviđeno nakon cca 20 godina),

odnosno nakon popunjavanja tijela deponije pokrovnim brtvenim i rekultivirajućim slojem

pozitivno će uticati na stanje kvaliteta okoliša. Završni pokrovni i rekultivirajući sloj, koji se

izvode na vršnim i bočnim stranicama tijela deponije, imaju višestruku ulogu. Najvažniji cilj

pokrovnog brtvenog sloja je onemogućavanje prodora oborina u otpad, odnosno smanjenje

količine procjednih voda. Na taj se način smanjuje eventualni negativni uticaj odlagališta na

kvalitetu podzemnih voda.

Druga važna osobina pokrovnog sloja je sprječavanje nekontrolisanog zagađivanja zraka

pasivnim otpuštanjem bio-plina, lebdećih čestica, aerosola i drugih produkata. Na taj način bio-

plin, kao produkt biorazgradnje otpada, može se ekonomično iskorištavati.

Ozeljenjivanje pokrovnog sloja adekvatnom vegetacijom, osim što će imati pozitivan uticaj na

estetski izgled deponije, odnosno njegovo uklapanje u okolni prostor, pozitivno će uticati na

održavanje vlažnosti pokrovnog sloja, te smanjenu mogućnosti pojave ispiranja i erozije pokosa.

„GRAD GORAŽDE“




11 Mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov

utjecaj

Monitoring pojedinih veličina potrebno je izvršiti je u skladu s važećim propisima i standardima

za ovakvu vrstu mjerenja i ispitivanja.

11.1 Prijedlog monitoring plana kvalitete zraka

Prije početka izgradnje potrebno je odrediti „nulto stanje“ kvalitete zraka na lokaciji deponije i

kod najbližih naseljenih objekata. Mjerenje parametara kvalitete zraka izvršiti na osnovu

Pravilnika monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak ("Službene novine F BiH", br. 1/12;

9/14).

Navedenim Pravilnikom određen je period usrednjavanja, granična vrijednost, granica

tolerancije, tolerantna vrijednost i rok za dostizanje granične vrijednosti ukoliko se mjerenjima

utvrdi prekoračenje. Kvaliteta zraka je predstavljena koncentracijom date zagađujuće materije u

zraku i izražava se u mikrogramima zagađujuće materije po kubnom metru zraka, svedeno na

temperaturu od 293 K i pritisak od 101,3 kPa. Također, kvalitet zraka definiran je i parametrom

koji definira zagađivanje tla iz zraka (sediment), ovaj parametar ima dimenziju mg/m2d.

Granične vrijednosti kvalitete zraka odnose se na otvoreni prostor pojedinog područja, vodeći

računa da prirodni sadržaji (ljudi, biljke i životinje), kao i da izgrađena dobra, ne budu ugrožena

djelovanjem zagađujućih materija. Ove vrijednosti se dakle ne primjenjuju na zatvoreni prostor

radnog mjesta, na kojem radi radno sposobni (zdravi) dio stanovništva i gdje je izloženost

zagađenom zraka znatno kraća, a dozvoljene vrijednosti štetnih materija su znatno veće od

graničnih vrijednosti kvalitete zraka. Na navedenim mjernim mjestima potrebno je od strane

ovlaštene institucije izvršiti mjerenja slijedećih polutanata:

- Ukupne lebdeće čestice, ULČ;

- Suspendovane čestice (PM10);

- Suspendovane čestice (PM2.5);

- Taložni prah (UTM);

- Sumpordioksid SO2;

- Azotnioksidi NOx;

- Hidrogensulfid, H2S;

U taložnom prahu potrebno je odrediti sljedeće:

- Arsen, As;

- Kadmij, Cd;

- Živa, Hg;

„GRAD GORAŽDE“




- Nikl, Ni;

- polihlorirane ugljenovodike, PAH

Prvo mjerenje kvalitete zraka na mjernim mjestima izvršiti najkasnije 3 mjeseca prije početka

rada deponije. Jednom godišnje pribaviti meteorološke podatke, i to s najbliže meteorološke

stanice za volumen i intenzitet oborina (mjesečni prosjek i dnevni maksimum u mjesecu),

temperaturu (minimum i maksimum) i ružu vjetrova. U toku rada i nakon zatvaranja deponije

mjerenja vršiti jednom godišnje u narednih 10 godina. Mjesečno mjeriti koncentracije CH4,

CO2, i H2S, u deponijskom plinu za vrijeme rada odlagališta, a nakon zatvaranja svakih 6

mjeseci. Ako se rezultati mjerenja sastava i koncentracije deponijskog plina ponavljaju, mjerenja

obavljati svaki šest mjeseci.

11.2 Prijedlog monitoring plana kvalitete zemljišta

Ispitivanje zemljišta provesti na 1 lokaciji uzimanjem prosječnog uzorka, i to na dopuštene

masene koncentracije tvari i vrijednosti fizikalno-hemijskih veličina u skladu sa Pravilnikom o

utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog

ispitivanja (“Službene novine Federacije BiH,” br. 72/09), ispitivanje je potrebno izvršiti na

slijedeća fizička i hemijska svojstva:

Teksturni sastav tla:

- postotni sadržaj čestica tla

- teksturna oznaka po Vageleru

Hemijska svojstva:

- reakcija zemljišta (pH u H2O) i (pH u 1M KCl-u)/elektrometrijski na pH-metru,

- sadržaj karbonata CaCO3 (u %),

- sadržaj teških metala (ukupni oblik): olova (Pb) mg/kg; kadmija (Cd) mg/kg; žive (Hg)

mg/kg ; cinka (Zn) mg/kg; bakra (Cu) mg/kg; kroma (Cr) mg/kg; nikla (Ni), kobalt (Co)

i arsena (As) mg/kg/ na AAS,

- sadržaj ukupna koncetracija policikličnih aromatskih ugljenovodika (PAH-ova) (plinska

hromatografija).

Uzimanje uzorka zemljišta potrebno je izvršiti neposredno ispod deponije. Prvo ispitivanje

izvršiti najmanje tri mjeseca prije početka odlaganja, a zatim svakih 5 godina za vrijeme

deponije, nakon prestanka odlaganja izvršiti jedno ispitivanje, drugo nakon 10 godina i treće

nakon 20 godina.

Geodetski snimati odlagalište radi kontrole slijeganja jednom godišnje za vrijeme korištenja, a

nakon zatvaranja 10 godina svake četvrte godine.

„GRAD GORAŽDE“




11.3 Prijedlog monitoring plana kvalitete voda

Prije početka gradnje deponije izvršiti određivanje „nultog“ stanja kvalitete vode iz vodotoka za

koje se očekuje negativni uticaj deponije. Na definisanim mjernim mjestima potrebno od strane

ovlaštene institucije izvršiti mjerenja polutanata prikazanih u narednoj tabeli. Učestalost

mjerenja kvalitete vodotoka je dva puta godišnje u toku rada deponije i jednom godišnje nakon

zatvaranja. Eflunet iz postrojenja za prečišćavanje treba kontrolirati svaka tri mjeseca.

Tabela br. 2. Parametri monitoringa kvalitete vodotoka i efluenta nakon prečišćavanja

Parametar Jedinica mjere

A Opći parametri

1 Maksimalna temperatura 0C

2 pH

3 Taložive materije ml/l

4 Ukupne suspendirane

materije

mg/l

B Organski parametri

1 Fenoli mg/l

2 Ukupna ulja i masti mg/l

3 PCB mg/l

C Anorganski parametri

1 Aluminij, Al mg/l

2 Antimon, Sb mg/l

3 Arsen, As mg/l

4 Bakar, Cu mg/l

5 Barij, Ba mg/l

6 Bor, B mg/l

7 Cijanidi slobodni mg/l

8 Cijanidi ukupni mg/l

9 Cink, Zn mg/l

10 Fluoridi mg/l

11 Hlor slobodni mg/l

12 Hlor ukupni mg/l

13 Hloridi mg/l

14 Hrom šestovalentni, Cr6+ mg/l

15 Hrom ukupni, Cr mg/l

16 Kadmij, Cd mg/l

17 Kalaj, Sn mg/l

18 Kobalt, Co mg/l

19 Mangan, Mn mg/l

20 Molibden, Mo mg/l

„GRAD GORAŽDE“




21 Nikal, Ni mg/l

22 Olovo, Pb mg/l

23 Selen, Se mg/l

24 Srebro, Ag mg/l

25 Sulfati, SO4 mg/l

26 Sulfidi, S mg/l

27 Sulfiti, SO3 mg/l

28 Talij mg/l

29 Vanadij mg/l

30 Volfram mg/l

31 Željezo, Fe mg/l

32 Živa, Hg mg/l

33 Ukupni N mg/l

34 Ukupni P mg/l

35 Amonijak mg/l

36 Sulfati mg/l

37 Hloridi mg/l

38 Fosfati mg/l

39 Floridi mg/l

11.4 Prikaz planiranog načina saradnje nositelja zahvata s javnošću tokom i nakon

puštanja u rad deponije

Kako bi se problemi iz područja upravljanja otpadom mogli rješavati na zadovoljavajući način,

potrebno je uključiti i javnost. Dugoročna podrška javnosti za

programe zbrinjavanja otpada postići će se edukacijom. Edukacijski program stanovništva počet

će već prezentacijom ove Studije i nastavit će se tokom rada deponije. Nositelj zahvata će

provoditi edukacijski program podizanjem ekološke svijesti stanovništva te obavještavanjem o

napredovanju radova na izgradnji deponije putem:

- stalnih edukacijskih programa,

- stalnih kontakta s lokalnom zajednicom,

- maksimalnom upotrebom medija

- pristupačnim projektnim timom i sl.

„GRAD GORAŽDE“




12 Predviđena alternativna rješenja

Prva alternativa ovom projektu je ništa ne raditi, što znači nastaviti odlaganje na divlje deponije,

kao što je bila praksa do sada. Ova alternativa nije prihvatljiva uzimajući u obzir uticaje na

okoliš (sadašnje i buduće) i na lokalnu zajednicu, te uslove nadležnih institucija i provedbenih

propisa.

Alternativa izgradnji uređene sanitarne deponije ne postoji, jer se otpad mora odlagati.

Izgradnjom deponije „Trešnjica“ eliminirati će se nastajanje divljih deponija čiji je broj u porastu

na teritoriji Gornjedrinske regije.

Uz deponiju se predviđa i izgradnja postrojenja za separaciju otpada i izdvajanje korisnih

materija, što će dovesti do smanjenja odloženog otpada na deponiju i samim tim i smanjenje

uticaja na okoliš, te povećanje broja uposlenih.

Jedina alternativa jeste kod izgradnje sortirnice, obzirom da postoje razne tehnologije obrade

otpada. Kod ovih metoda poboljšani su uslovi uticaja na okoliš. Može se kombinovati mobilna

jedinica zajedno sa ostalim sadržajem

13 Kopija zahtjeva za dobivanje drugih dopuštenja koja će biti izdata

zajedno sa okolišnim dopuštenjem

Nema zahtjeva za dobijanje drugih dopuštenja, a u sklopu ovog zahtjeva date su određene

saglasnosti za regionalnu sanitarnu deponiju ''Trešnjica“.

„GRAD GORAŽDE“




14 Netehnički rezime

Izvod iz planskog akta odnosnog područja sa ucrtanom legendom o namjeni površina šireg

područja i namjenama površine predmetne lokacije

Nacrt prostornog plana grada Goražda 2017-2037

„GRAD GORAŽDE“




Prikaz regionalne sanitarne deponije "Trešnjica" na nacrtu prostornog plana grada Goražda 2017-

2037

Godine 2009. urađena je Studija vrednovanja lokacije regionalne sanitarne deponije za regiju

Gornje Podrinje (obrađivači: HEIS i Bosna-S). U ovoj studiji, kao najpovoljnija lokacija za

regionalnu sanitarnu deponiju, na osnovu višekriterijumskog vrednovanja, izabrana je lokacija

Trešnjica u opštini Goražde. U međuvremenu su opštine iz RS odustale od ove lokacije, a kao

moguća lokacija za regionalnu sanitarnu deponiju za opštine u RS se izdvojio lokalitet Carevo

guvno u opštini Čajniče.

Prijedlog Prostornog plana Federacije BiH za period 2008 - 2018. godina je definisao lokalitet

Trešnjica na području naseljenog mjesta Vučetići u opštini Goražde kao planirani centar za

upravljanje otpadom - međuopćinsku deponiju. Zbog svega navedenog lokalitet Trešnjica je

planiran kao kantonalna sanitarna deponija.

Postojeće privremene deponije komunalnog otpada Gavrić, Međugradi i Šišeta se

zadržavaju do stavljanja u funkciju kantonalne sanitarne deponije na lokalitetu Trešnjica.

Investitor posjeduje odobrenje za građenje broj: UPI/03-23-2-259/18 od 2.9.2020. godine izdato

od Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

„GRAD GORAŽDE“




Lokacija deponije








Podhranjskog i Glamočkog potoka, a njihov raspored i položaj je uticao na izbor mikrolokacije

deponije u okviru predloženog sveobuhvata. Tijelo deonije smješteno je na sjevero-zapadnoj

padini iz razloga što na toj strani brda ima najmanje povremenih potoka na koje bi deponija

mogla imati uticaja nakon izgradnje.

Lokacija deponije „Trešnjice“ je povoljna, jer ne ugrožava opštu stabilnost terena, nema

susjednih objekata, ima dobre saobraćajne veze, te ima okolišnu dozvolu.

Za zaštitu od prodiranja voda iz deponije treba primjeniti standardni zaštitni sistem kako je to

predloženo u Misiji.

Lokacija RD „Trešnjica“ nalazi se na zemljištu označeno je kao k.č. 3710, 3711, 3712, 3713,

3714, 3715, 3716, 3717, 3718, 3719, 3720, 3724, 3734 K.O. Podhranjen, grad Goražde.

Predviđena parcela za regionalni kompleks „Trešnjica” obuhvata površinu zemljišta od 63674

m2, a čine je sljedeći sadržaji:

Ulaz sa portirnicom gdje se vrši kontrola i registracija ulaska i izlaska vozila,

Kolska vaga,

Praonica za pranje donjeg postroja kamiona smećara,

Upravna zgrada,

Laboratorija,

Magacin sa radionicom i praonicom teretnih vozila i mašina,

Parking za osobna vozila,

Parking za teretna vozila i


„GRAD GORAŽDE“




Opis pogona, postrojenja i aktivnosti



izgradnje.


Radnim kasetama se uslovljava dinamika odlaganja komunalnog otpada na radnu plohu. Podužni

i poprečni pad radnih ploha obezbjedit će prikupljanje ocjednih voda. Procjedne vode iz tijela

deponije prikupljat će se sistemom drenažnih cijevi položenim po dnu radne plohe u drenažnom

sloju od šljunka.

Za formiranje radnih ploha neophodno je izvesti obimne zemljane radove na terenu u širokom

otkopu. Iskopani zemljani materijal bit će odlagan na privremenu deponiju, a taj materijal će se

koristiti kao dnevna prekrivka komunalnog otpada nakon odlaganja.

Koncepcija rješenja dozvoljava fazno izvođenje radova sa vremenskim pomakom koji bi se

prilagodio dinamici odlaganja komunalnog otpada.

Karakteristični poprečni presjek kroz tijelo sanitarne deponije Trešnjica I, II, III, i IV faze

odlaganja otpada

Opis proizvodnog procesa, pogona i postrojenja

Predviđenim maršutnim putevima komunalni otpad iz općina dolazi do kapije RD „Trešnjica“.

Portir evidentira iz koje je općine pristigao komunalni otpad, kao i da u komunalnom otpadu

nema opasnih i drugih materija koje nisu predviđene za tretman na liniji za separaciju

sekundarnih sirovina. Po potrebi se uzima uzorak iz kamiona i analizira u pogonskoj labaratoriji.

Kamion sa otpadom se mjeri na kolskoj vagi, evidentira količina i otpad istresa na istresnu

rešetku linije za separaciju.

Ukoliko je evidentno da se u pristiglom kamionu, sa pomješanim otpadom nalaze i opasne

materije (zapaljive, infektivne, korozivne i druge sa liste), isti se usmjerava na poseban radni

plato na kome se ručno, uz pomoć odgovarajućih pomagala i alata, odvoje opasne materije, a sav

ostatak otpada se tretira na istresnoj rešetki.

„GRAD GORAŽDE“




Sa izdvojenim opasnim otpadom, odnosno otpadom koji se ne odlaže na sanitarnoj deponiji se

postupa po posebnom postupku.

Opis i karakteristike tehnološkog postupka sanitarnog deponovanja

Odlaganje otpadaka

Poslije izdvajanja korisnih sekundarnih sirovina, koje se odvija u objektima linije za separaciju i

selekciju, biorazgradijivi i drugi komunalni otpad koji nije separisan se utovara u kamione kipere

i dovozi servisnim putem i pristupnim saobraćajnicama na etaže platoa za deponovanje.

Odlaganje otpadaka na deponiji vrši se površinskim načinom odlaganja na površinu

pripremljenog terena. Ukoliko se radi o početnoj fazi deponovanja, teren je prethodno

pripremljen presvlačenjem zaštitnom vodonepropusnom folijom, geosintetičkom folijom,

drenažnim i cijevima za degazaciju, kao i slojem šljunka. Ukoliko se radi o ranije

eksploatisanom prostoru, deponovanje se vrši na novu kasetu određene faze, odnosno etaže.

Vozilo koje dovozi čvrste otpatke, projektovanim transportnim putem dolazi do određene radne

zone ili radne površine na tijelu deponije i istovara otpad.

Širina i dužina radne zone su promenljive veličine koje zavise od topografskih uslova, zapremine

čvrstih otpadaka koji se dnevno odlažu, od broja i gabarita specijalnih mašina koje rade na

deponiji, kao i od broja vozila koja istovremeno istovaruju otpad.

Dimenzije kasete treba održavati konstantnim u toku cijelog perioda deponovanja. Od ovih

dimenzija, ali ne i visine, se može odustati samo pri formiranju krajnjih kaseta posmatranog

prostora, iz razloga što se raspoloživa površina ne može pravilno podijeliti tako da sve ćelije u

jednom redu budu identične, već su prva i poslednja ćelija u jednom redu prilagođene tako da se

mogu formirati bočne škarpe.

U praksi je skoro nemoguće izvesti tačne dimenzije kaseta kako je navedeno u prethodnom

tekstu. Kao prvo, količina otpada koja se doveze u toku dana varira od dana do dana i zavisi od

godišnjeg doba, vremenskih prilika, perioda kada su praznici, godišnji odmori i drugi faktori.

Također, količina otpada koji će se konačno sanitarno deponovati zavisi od procenta izdvajanja

sekundarnih sirovina na liniji za separaciju.

Velikim i grubim mašinama (kompaktor, traktor gusjeničar, utovarivač) skoro je nemoguće

postići takvu tačnost da kaseta ima iste dimenzije, treba težiti što ujednačenijim kasetama, jer to

u mnogome olakšava rad na sanitarnoj deponiji. Osim toga, svaka etaža, odnosno faza imaju

različite visine, pa je nemoguće u svakoj postići konačne visine slojeva bez ostatka. Neophodno

je svaku etažu popuniti do konačne visine, tj. gornje završne kasete i očekuje se da će one biti

manje, ali bez obzira na njihovu visinu, neophodno ih je prekriti inertnim materijalom.

Ravnanje i zbijanje otpadaka

Otpaci se, po dovoženju sa platoa linije za separaciju sekundarnih sirovina, sistematski razastiru,

tj. izravnjavaju u slojevima debljine 0,2-0,3 m i formiraju nagibi 1:2 i zbijaju kompaktorom do

određene gustine. Na svaki zbijeni sloj, kompaktor rasprostire sljedeći tanki sloj otpada preko

„GRAD GORAŽDE“




radne površine i ponovo ga sabija. Ova operacija se ponavlja sve dok se ne postigne ukupna

visina radnog sloja i dok se svi otpaci obuhvaćeni jednim iznošenjem ne rasporede i ne sabiju.

Stepen sabijanja je kritičan parametar za vijek regionalne sanitarne deponije, zbog čega je

neophodno da kompaktor prelazi preko sloja otpadaka 4-5 puta.

Srednja gustina otpadaka i inertnog materijala poslije sabijanja treba da iznosi: 0,85 t/m3 za

komunalni otpad, 0,73 t/m3 za inertni industrijski otpad i 1,60 t/m3 za prekrivni materijal.

Postizanje ovih vrijednosti zavisi od:

debljine slojeva koji se sabijaju,

od efikasnosti izdvajanja frakcija na liniji za separaciju koje na deponiji otežavaju

sabijanje (PET boce, folije, limeni delovi, kabasti otpad, granje i slično),

od broja prelaza kompaktora i od smjera njegovog kretanja, jer kompaktor treba

isključivo da ide uz radno čelo, a ne obrnuto.

Treba napomenuti da se najbolje gustine sabijanja postižu kod slojeva čija debljina ne prelazi 0,5

m, pa je stoga najefikasnije da se sabijanje vrši preko većeg broja tanjih slojeva.

Ravnanje i sabijanje je bolje ukoliko su otpaci vlažni, ali s obzirom da vlaga ubrzava razlaganje

organskih materija, što dovodi do povećanog izdvajanja gasova, vlaženje otpadaka treba svesti

na minimum. Vlaženje otpadaka treba vršiti samo ljeti i za vrijeme dužih sušnih perioda,

prskanjem iz neke cisterne ili pak prskanjem prečišćenom otpadnom vodom sa postrojenja za

prečišćavanje.

Definisanje visine slojeva i načina prekrivanja

Cjelokupna količina otpadaka koja se u toku jednog radnog dana rasprostiru i sabiju preko jedne

radne površine, po završetku radnog dana, prekriva se inertnim materijalom, koji se također

sabija kompaktorom, tako da na kraju radnog dana ne ostaje ni jedan dio otpada neprekriven,

čime se postiže veliki efekat na zaštiti okolnog prostora, ptice i glodari ne mogu da raznose

materijal, vjetar neće raznositi lahke komade otpada, neće se osjećati neprijatni mirisi, debljina

dnevnog inertnog prekrivača za deponiju „Trešnjica“ iznosi 30 cm.

Pored dnevnog prekrivanja, neophodno je sprovoditi i završno prekrivanje. Završne slojeve

otpada po pojedinačnim fazama rada potrebno je prekriti inertnim materijalom debljine 0,5 m.

Karakteristike prekivnog materijala

Karakteristike inertnog materijala koji će se koristiti za prekrivanje kaseta značajno utiču na

kvalitetno sprovođenje i funkcionisanje projektovanog tehnološkog procesa deponovanja.

U sljedećoj tabeli su date osnovne karakteristike materijala koji se mogu koristiti za prekrivanje

otpada.



„GRAD GORAŽDE“




Osnovne i pomoćne sirovine, ostale supstance i energije koja se koristi ili koju proizvodi

pogon i postrojenje

Tokom provedbe projekta izgradnje regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“ i uspostave

sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja otpada koristit će se građevinski

materijal.

Najčešće prisutni materijali prilikom izvođenja građevinskih radova, kao i prethodnih radova, bit

će: zemlja, pijesak, šljunak, glina, ilovača, kamen kao posljedica zemljanih radova i iskopa tla,

zatim bitumen (asfalt) ili cementom vezani materijal, pijesak, šljunak i dr. Isto tako maziva, ulja i

goriva za mašine i vozila će se koristiti tokom faze izgradnje objekata.

Bitno je naglasiti da će pored navedenih materijala biti korišteni i druge vrste i količine

materijala koji se koriste prilikom izvođenja građevinskih a čiju je količinu u ovoj fazi nemoguće

procjeniti. U te materijale spadaju pogonska goriva i maziva za građevinske mašine i

agregate,niz građevinskih materijala, ambalaža i sl.

U fazi rada objekta i sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja komunalnog otpada

koristit će se određena količina različitih materijala koji su neophodni za pravilno funkcionisanje

sistema sanitarnog odlaganja komunalnog otpada.



Izvori emisija iz pogona i postrojenja


sredinu, koje je potrebno mjerama zaštite smanjiti ili ukloniti. Ovi uticaji ogledaju se kroz:

u fazi eksploatacije regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“, korištenjem

mehanizacije na lokaciji će doći do emisija dima sa sadržajem CO2, SO2 i NOx i

lebdećih čestica.

u uslovima suhog i toplog vremena, moguće je zagađivanje zraka lebdećim česticama

(prašina) s površine deponije, tokom sanacije deponije može se očekivati zagađivanje

zraka usljed prometovanja teretnih vozila, kao i drugih radnih vozila i građevinske

operative,

buka na deponiji nastaje od rada motora kamiona za prevoz otpadaka kao i od rada

kompaktora za sabijanje otpadaka i traktora gusjeničara za rasprostiranje inertnog

materijala.

emisija u vode i tlo koja nastaje prilikom popravke mehanizacije i pranja vozila, te u

upravnoj zgradi, u objektima sa kupatilima.

„GRAD GORAŽDE“




Stanje lokacije pogona i postrojenja







izgradnje.


„GRAD GORAŽDE“




Prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao

i identifikacije značajnih uticaja na okoliš


sredinu, koje je potrebno mjerama zaštite smanjiti ili ukloniti.

Zagađenje zraka

U fazi eksploatacije regionalne sanitarne deponije „Trešnjica“, korištenjem mehanizacije na

lokaciji će doći do emisija dima sa sadržajem CO2, SO2 i NOx i lebdećih čestica. Ove pojave su

neminovne, kratkog su djelovanja i bez trajnih posljedica po okolinu.

Pored ove pojave ostali uticaji na zrak su:

- povećana emisija prašine i čvrstih čestica prilikom izvođenja građevinskih radova,

- u slučaju incidentnih situacija (požar, eksplozija i sl.) koji mogu dovesti do velike emisije

štetnih materija u zrak,

- povećana emisija izduvnih plinova i čvstih čestica u slučaju kvarova i nepravilnog rada

mašina i uređaja sa sagorijevanjem,

- povećana emisija prašine i čvrstih čestica u slučaju nepravilnog rukovanja i odlaganja

komunalnog otpada,

- emisija štetnih plinova iz tijela deponije u slučaju kvarova na sistemu za prikupljanje i

odvodnju deponijskog plina.

.

Zagađenje zemljišta

Osnovne karakteristike zagađenja zemljišta, slično kao kod zagađivanja vode, karakterišu se kroz

fazu izgradnje i kroz eksploatacionu fazu.

U fazi eksploatacije deponije zagađenje zemljišta može biti uglavnom posljedica sljedećih

procesa:

- nekontrolisanog vođenja površinskih voda oteklih sa pristupnih i manipulativnih

površina,

- prodora filtrata u slojeve ispod deponije,

- raznošenja smeća vjetrom,

- prosipanja različitih tereta,

- taloženja iz atmosfere,

- rasipanja usljed kretanja vozila.

Upravljanje rizikom od kontaminacije tla u okolini i ispod deponije postiže se primjenom

definisane tehnologije deponovanja koja podrazumjeva izradu vodonepropusne folije (PEHD) i

drenažnog sistema i redovnog prekrivanja materijala unaprijed pripremljenim prekrivnim

materijalom.

Samo zagađivanje zemljišta, u prirodi nastajanja procesa zagađivanja voda moguće je prodorom

procjednih voda iz tijela deponije u podzemlje i bočno u okolni teren i njegovom filtracijom kroz

„GRAD GORAŽDE“




zemljište. Tako se rješenjem sprječavanja zagađenja voda istovremeno vrši i zaštita, odnosno

eliminacija mogućih zagađivanja zemljišta u toku eksploatacije deponije.

Ostala moguća zagađivanja zemljišta u toku eksploatacije deponije nisu od nekog većeg značaja

i sprječavaju se sprovođenjem procesa na samoj deponiji, kontrolom i regulacijom svih puteva

deponovanja.

Uticaj buke, vibracije i toplote

Povećana buka na deponiji može nastati tokom pripreme terena za deponovanje.

Buka na deponiji nastaje od rada motora kamiona za prevoz otpadaka kao i od rada kompaktora

za sabijanje otpadaka i traktora gusjeničara za rasprostiranje inertnog materijala.

Mehanizacija koja će se koristiti na deponiji proizvodi se po važećim standardima i zadovoljava

dozvoljeni nivo buke za radnu i životnu sredinu, te je istu potrebno održavati i servisirati.

Buka ne može štetno uticati na okolinu, obzirom da je lokacija deponije udaljena od naselja u

skladu sa važećim propisima, te da je uzet u obzir ovaj uticaj prilikom odabira lokacije.

Vibracije su također jedan od kriterijuma koji karakterišu odnos deponije i životne sredine i

nastaju kao posljedica više faktora.

Vibracije nastale na deponiji prvenstveno su izazvane tehnologijom sabijanja otpada i u tu svrhu

korištenih mašina. S obzirom na lokacijske karakteristike, kao i na karakteristike deponovanog

otpada u pogledu prigušenja generisanih vibracija, ovaj problem nije posebno izražen.

Moguće su vibracije kao posljedica rada opreme za selekciju otpada (istresne rešetke, transportne

trake, prese za sabijanje, ali ova problematika je oblast zaštite na radu radnika koji će ovdje biti

zaposleni.

Tokom normalnog procesa rada na deponiji, ne razvija se povećana toplota. Do pojave toplote

koja nije uobičajena, može da dođe samo u eventualnim incidentnim situacijama (pojave

požara).

„GRAD GORAŽDE“




Mjere za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koje

produkuje postrojenje

Tehničkom dokumentacijom projektovana su takva tehničko-tehnološka i urbanistička rješenja

kompleksa regionalne sanitarne deponije, koja su uključivala primjenu posebnih mjera koja imaju

za cilj sprječavanje i suzbijanje mogućih negativnih uticaja i neželjenih pojava do kojih može

doći pri separaciji sekundarnih sirovina i odlaganju čvrstog otpada.

Ostale mjere radi usklađivanja s osnovnim obavezama operatora, posebno mjera nakon

zatvaranja postrojenja

Ostale mjere zaštite su slijedeće:

a) Eventualna pojava zaraze sprečiti će se svakodnevnim prskanjem kaseta deponije

odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom, kao i periodičnim provođenjem dezinsekcije i

deratizacije.

b) Poslije završetka svakog radnog dana, radne površine na liniji za separaciju grubo očistiti

od ostatka otpada i poprskati dezinfekcionim sredstvom za eliminisanje neprijatnih mirisa.

c) Uticaji koji mogu nastati od povišenog nivoa buke mogu se ublažiti korištenjem

savrernenih mašina za deponovanje. Ublažavanje ovog uticaja znatno će doprinjeti i

zaštita vegetacionog pojasa oko deponije.

Prekrivanje deponije otpada nakon njenog zatvaranja (predviđeno nakon cca 20 godina), odnosno

nakon popunjavanja tijela deponije pokrovnim brtvenim i rekultivirajućim slojem pozitivno će

uticati na stanje kvaliteta okoliša. Završni pokrovni i rekultivirajući sloj, koji se izvode na vršnim

i bočnim stranicama tijela deponije, imaju višestruku ulogu. Najvažniji cilj pokrovnog brtvenog

sloja je onemogućavanje prodora oborina u otpad, odnosno smanjenje količine procjednih voda.

Na taj se način smanjuje eventualni negativni uticaj odlagališta na kvalitetu podzemnih voda.

Druga važna osobina pokrovnog sloja je sprječavanje nekontrolisanog zagađivanja zraka

pasivnim otpuštanjem bio-plina, lebdećih čestica, aerosola i drugih produkata. Na taj način bio-

plin, kao produkt biorazgradnje otpada, može se ekonomično iskorištavati.

Ozeljenjivanje pokrovnog sloja adekvatnom vegetacijom, osim što će imati pozitivan uticaj na

estetski izgled deponije, odnosno njegovo uklapanje u okolni prostor, pozitivno će uticati na

održavanje vlažnosti pokrovnog sloja, te smanjenu mogućnosti pojave ispiranja i erozije pokosa.

„GRAD GORAŽDE“




Mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj

Monitoring pojedinih veličina potrebno je izvršiti je u skladu s važećim propisima i

standardima za ovakvu vrstu mjerenja i ispitivanja.

Monitoring plana kvalitete zraka

Prije početka izgradnje potrebno je odrediti „nulto stanje“ kvalitete zraka na lokaciji deponije

i kod najbližih naseljenih objekata. Mjerenje parametara kvalitete zraka izvršiti na osnovu

Pravilnika monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak ("Službene novine F BiH", br.

1/12; 9/14).

Monitoring plana kvalitete zemljišta

Ispitivanje zemljišta provesti na 1 lokaciji uzimanjem prosječnog uzorka, i to na dopuštene

masene koncentracije tvari i vrijednosti fizikalno-hemijskih veličina u skladu sa Pravilnikom

o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog

ispitivanja (“Službene novine Federacije BiH,” br. 72/09), ispitivanje je potrebno izvršiti na

fizička i hemijska svojstva.

Monitoring plana kvalitete vode

Prije početka gradnje deponije izvršiti određivanje „nultog“ stanja kvalitete vode iz vodotoka

za koje se očekuje negativni uticaj deponije. Na definisanim mjernim mjestima potrebno od

strane ovlaštene institucije izvršiti mjerenja polutanata prikazanih u narednoj tabeli.

Učestalost mjerenja kvalitete vodotoka je dva puta godišnje u toku rada deponije i jednom

godišnje nakon zatvaranja. Eflunet iz postrojenja za prečišćavanje treba kontrolirati svaka tri

mjeseca.

Predviđena alternativna rješenja

Prva alternativa ovom projektu je ništa ne raditi, što znači nastaviti odlaganje na divlje

deponije, kao što je bila praksa do sada. Ova alternativa nije prihvatljiva uzimajući u obzir

uticaje na okoliš (sadašnje i buduće) i na lokalnu zajednicu, te uslove nadležnih institucija i

provedbenih propisa.

Alternativa izgradnji uređene sanitarne deponije ne postoji, jer se otpad mora odlagati.

Izgradnjom deponije „Trešnjica“ eliminirati će se nastajanje divljih deponija čiji je broj u

porastu na teritoriji Gornjedrinske regije.

Uz deponiju se predviđa i izgradnja postrojenja za separaciju otpada i izdvajanje korisnih

materija, što će dovesti do smanjenja odloženog otpada na deponiju i samim tim i smanjenje

uticaja na okoliš, te povećanje broja uposlenih.

„GRAD GORAŽDE“




Jedina alternativa jeste kod izgradnje sortirnice, obzirom da postoje razne tehnologije obrade

otpada. Kod ovih metoda poboljšani su uslovi uticaja na okoliš. Može se kombinovati

mobilna jedinica zajedno sa ostalim sadržajem

Kopija zahtjeva za dobivanje drugih dopuštenja koja će biti izdata zajedno sa okolišnim

dopuštenjem

Nema zahtjeva za dobijanje drugih dopuštenja, a u sklopu ovog zahtjeva date su određene

saglasnosti za regionalnu sanitarnu deponiju ''Trešnjica“.

„GRAD GORAŽDE“




15 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“ br: 33/03, 38/09,

član 54.a) i Zakona o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH“, br: 33/03 i 72/09, član

19.), operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola, izrađuje Plan o upravljanju

otpadom koji je u skladu sa članom 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti

okoliša („Službene novine FBiH“ broj: 38/09) sastavni dio ovog Zahtjeva.

«Plan upravljanja otpadom» urađen je za regionalnu sanitarnu deponiju "Trešnjica" u skladu

sa sljedećim zakonskim aktima:

- Zakon o upravljanju otpadom (Sl. novine F BiH br. 33/03 i 72/09);

- Pravilnik o sadržaju Plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća postrojenja

za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadležni organ (Sl. novine

FBiH br. 9/05);

- Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine F BiH br. 9/05);

- Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je

sadržaj nepoznat (Sl. novine F BiH br. 9/05);

- Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada (Sl. novine F BiH br.

38/06);

- Pravilnik o uvjetima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača

na operatora sistema za prikupljanje otpada (Sl. novine FBiH br. 9/05);

DEFINICIJE

U Planu upravljanja otpadom korištene su sljedeće definicije:

Otpad – označava materije ili predmete koje se odlažu, namjeravaju odložiti ili se traži da

budu odložene u skladu sa jednom od kategorija otpada propisanim Pravilnikom o

kategorijama otpada sa listama („Službene novine F BiH“, br. 9/05).

Komunalni otpad – je otpad iz domaćinstva, kao i drugi otpad koji je po svojoj prirodi ili

sastavu sličan otpadu iz domaćinstva,

Opasan otpad - je svaki otpad koji je utvrđen posebnim propisom i ima jednu ili više

karakteristika koje uzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliš po svom porijeklu, sastavu ili

koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasan,

Neopasan otpad - je otpad koji nije definiran kao "opasan otpad",

Inertan otpad - je otpad koji nije podložan značajnim fizičkim, hemijskim ili biološkim

promjenama. Inertan otpad se neće rastapati, spaljivati ili na drugi način fizički ili hemijski

„GRAD GORAŽDE“




obrađivati, biološki razgrađivati ili nepovoljno uticati na druge materije s kojima dolazi u

dodir na način da uzrokuje zagađenje okoliša ili ugrožavanje zdravlja ljudi. Ukupna vlažnost,

sadržaj polutanata u otpadu i ekotoksičnost filtrata mora biti neznatna kako ne bi došlo do

ugrožavanja kvaliteta tla odnosno površinskih i podzemnih voda,

Operator - je fizička ili pravna osoba odgovorna za bilo koju vrstu djelatnosti upravljanja

otpadom,

Upravljanje otpadom – je sistem djelatnosti i radnji vezanih za otpad, uključujući prevenciju

nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i njegovih opasnih karakteristika, tretman

otpada, planiranje i nadzor djelatnosti i procesa upravljanja otpadom, transport otpada,

uspostavu, rad, zatvaranje i održavanje uređaja za tretman otpada nakon zatvaranja,

monitoring, savjetovanje i obrazovanje u vezi s djelatnošću i radnjama upravljanja otpadom,

Tretman - obuhvata fizičke, termalne, hemijske ili biološke procese, uključujući sortiranje,

koji mijenjaju karakteristike otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava,

olakšava upravljanje ili povećava povrat korisnih komponenti otpada,

Povrat korisnih komponenti - znači povrat materijala i energije iz iskorištenih proizvoda ili

otpada primjenom određenog tehnološkog postupka ili spaljivanjem,

Ponovno korištenje - znači svaku djelatnost kojom se otpad koristi za namjenu za koju je i

prvobitno korišten,

Prikupljanje - označava prikupljanje i po mogućnosti sortiranje otpada s ciljem olakšanja

budućeg tretmana,

Transport - je promet otpada izvan lokacije postrojenja,

Skladištenje – je privremeno ostavljanje otpada unutar postrojenja i pogona, a najviše tri

godine, na način koji isključuje opasnost po okoliš i ljudsko zdravlje,

Odlaganje - znači bilo koju djelatnost utvrđenu u važećoj zakonskoj regulativi,

Odlagalište - je mjesto odlaganja otpada u cilju konačnog odlaganja na površini ili ispod

površine tla,

Biorazgradljiv otpad - je svaki otpad koji je pogodan za aerobnu ili anaerobnu razgradnju,

poput hrane, vrtnog otpada, papira i kartona,

Tečni otpad - je svaki otpad u tečnom obliku, uključujući otpadne vode, ali isključujući mulj.

Zbrinjavanje otpada – je svaki postupak tretmana ili odlaganja otpada u skladu sa odredbama

Zakona.

Krug postrojenja - su glavni i pomoćni objekti kao i slobodne površine koje se koriste za

obavljanje navedene djelatnosti.

„GRAD GORAŽDE“




KLASIFIKACIJA DEPONIJE

Regionalna deponija “Trešnjica“ je kategorisana kao deponija za bezopasni otpad. Spisak

definisanih vrsta otpada koji je dozvoljen da se odloži na deponiji je određen na osnovu Zakona o

upravljanju otpadom („Službene novine Federacije BiH“, br. 33/03; 72/09). Vrsta otpada koji će

se prikupljati na deponiji “Trešnjica“ određen je prema Pravilniku o kategorijama otpada sa

listama („Službene novine F BiH“, br. 9/05.).

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA

(UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU SA ONEČIŠĆENIH /

KONTAMINIRANIH LOKACIJA

17 01 beton, opeka/cigle, crjepovi/pločice i keramika

17 01 01 beton

17 01 02 opeka/cigle

17 01 03 crjepovi/pločice i keramika

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI

OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ

USTANOVA UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE

SASTOJKE)

20 01 01 papir i karton

20 01 02 staklo

20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina)

20 01 10 odjeća

20 01 11 tekstil

20 01 25 jestiva ulja i masti

20 01 39 plastika

20 01 40 metali

20 03 ostali komunalni otpad

20 03 01 miješani komunalni otpad

20 03 02 otpad s pijaca

20 03 03 ostaci od čišćenja ulica

20 03 04 muljevi iz septičkih jama

20 03 06 otpad nastao čišćenjem kanalizacije

20 03 07 krupni otpad

20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način

„GRAD GORAŽDE“




15.1 Tehnički opis

Prilikom izgradnje predmetne Regionalne deponije i vršenja potrebnih aktivnosti nastajat će

određene količine građevinskog otpada.

Pošto se radi o izgradnji deponije, moguće je građevinski otpad koji će nastati prilikom iskopa

kaseta, pregrupisanja i nivelisanja masa na samoj deponiji, upotrijebiti kao inertni materijal za

svakodnevnu prekrivku odloženog otpada. Unutar granica kompleksa, bit će definisano i skladište

inertnog materijala.

U principu, zbrinjavanje građevinskog otpada obuhvata sljedeće radnje:

zbrinjavanje zaostataka tehnološkog procesa izgradnje,

zbrinjavanje i izmještanje opreme,

zbrinjavanje iskoristivog građevinskog otpada,

trajno deponovanje neiskoristivog otpada.

Iskoristivi građevinski otpad je onaj koji se može reciklirati (recycling), tj. obraditi posebnim

postupcima i ponovno upotrijebiti za gradnju (re-use).

Reciklaža materijala ovisi o dobro organiziranom rušenju/izvođenju građevine. U pripremnoj

fazi, sortiranje i odlaganje, moraju se razdvojiti materijali koji imaju upotrebnu vrijednost u

zatečenom obliku i koje treba sačuvati u postupku samog izvođenja radova, te materijali koje je

potrebno ukloniti radi sprečavanja trajnog zagađenja okoliša prilikom deponovanja (plastika,

staklo, bitumeni itd.). U okviru recikliranja materijal se drobi, usitnjava, pročišćava i prosijava,

tako da se izdvajaju pojedine frakcije usitnjenog materijala. Ovo je tipičan postupak za inertni

građevinski otpad, a česta je ponovna upotreba u vidu agregata za beton ili za nasipanje prilikom

izgradnje i rekonstrukcije cesta. Posebno se zbrinjavaju sekundarne sirovine (metal, plastika,

staklo itd.).

Najvažniji uticaj na okoliš ogleda se kroz problem deponovanja građevinskog otpada koji nije

dalje obrađen kroz postupak recikliranja i moguće ponovne upotrebe.

Odlaganjem iskoristivog građevinskog otpada na gradske deponije nastaje višestruka šteta za

društvo, jer se umjesto njenog recikliranja i ponovnog korištenja za potrebe nove izgradnje za te

iste potrebe koristi novi prirodni materijal iz prirodnih, uglavnom neobnovljivih izvora. Stoga je

širi društveni interes da se sav iskoristivi građevinski otpad reciklira i na taj način umanji potreba

za sirovinama iz prirodnih izvora.

Da bi reciklaža građevinskog otpada bila efikasna i ekonomski isplativa, cijeli postupak je

potrebno organizovati planski i sistematično tako da budu uključeni svi koraci procesa:

„GRAD GORAŽDE“




priprema građevine (odvajanje i selekcija materijala po vrstama),

mašinsko izvođenje radova,

reciklaža (drobljenje i usitnjavanje, prosijavanje) i

ponovno korištenje materijala.

Iz svega naprijed rečenog zaključuje se sljedeće:

otpad treba u što većoj mjeri izbjegavati,

građevinski otpad treba ponovo upotrijebiti ukoliko je to tehnološki moguće, ekološki

prihvatljivo i ekonomski opravdano,

u slučaju kad građevnski otpad nije moguće iskoristiti na način da ga se ponovo

upotrijebi, potrebno ga je biološkim, termičkim, hemijskim ili fizikalnim postupkom

obraditi, a čvrste ostatke trajno odložiti.

Svakom izvođenju radova treba pristupiti selektivno kako bi se što veća količina građevinskog

otpada mogla iskoristiti u neke druge svrhe.

Izbor lokacije na kojoj će se vršiti usitnjavanje i sortiranje građevinskog otpada (in situ ili neka

druga lokacija) zavisi od niza faktora:

posjedovanje različitih mašina,

zahtjevani kvalitet,

prostor na gradilištu i vremenski rok i

transportna udaljenost od gradilišta do najbližeg stacionarnog postrojenja za

reciklažu.

Prema načinu nastajanja građevinski otpad se može svrstati u sljedeće skupine:

građevinski otpad koji će nastati nakon potpunog rušenja postojećeg objekata,

građevinski otpad koji je posljedica izgradnje novog objekata (uništeni neupotrijebljeni

materijal, višak boje, ambalaža i sl.),

zemljani materijal, kamen koje je potrebno ukloniti prilikom pripremanja gradilišnog

prostora, izgradnja temelja građevina, kao i uređenja okolnog terena,

građevinski otpad nastao kao posljedica tekućeg održavanja prometnih komunikacija,

najčešće cesta.

S obzirom na agresivnost, građevinski otpad se grupiše u sljedeće skupine:

Agresivan i potencijalno agresivan materijal

materijali koji sadrže agresivne komponente (azbest, olovo, katran, boja, zaštitni

premazi, ljepila, veziva, neke plastike),

„GRAD GORAŽDE“




materijali koji su agresivni ako nisu očišćeni od agresivnih primjesa i/ili su naknadno

pomiješani s istim (tipičan primjer boja sa primjesama olova nemarno bačena na

gomilu opeke ili betonskih elemenata).

Inertna (mineralna) skupina građevinskog materijala

U ovu skupinu spadaju materijali koji nemaju osobine agresivnosti kao što su različiti čvrsti

materijali. Ovdje se u pravilu radi o velikim količinama materijala koji se mogu reciklirati i

ponovno upotrijebiti.

Neinertna skupina građevinskog materijala

Ovoj skupini pripadaju materijali koji kao ugrađeni nemaju osobine agresivnih, dok u zavisnosti

od načina odlaganja mogu da poprime te osobine. Npr. tehnološki obrađeno drvo prilikom

spaljivanja ispušta toksine. Isto vrijedi za plastični i tekstilni građevinski otpad. Također,

odlaganjem gipsa na deponije, hidrogen sulfid prelazi u štetni (kiseli) plin. Ova reakcija može

narušiti i kvalitet agregata u slučaju velikih količina gipsa na odlagalištu. Ostali predstavnici ove

skupine su plastika, metali, drvene obloge, vrata, prozori, posebno sa PVC-okvirima.

Na osnovu uvida u postojeću tehničku dokumentaciju, pristupilo se analizi svih aktivnosti

planiranih na izgradnji Regionalne deponije “Trešnjica”, u cilju procjene vrsta i količina

građevinskog otpada.

Količine nastalog otpada postojećeg otpada

Iz prakse je poznato da se mala količina građevinskog otpada dijelom može ponovno iskoristiti.

Prilikom izvođenja građevinskih radova na samom mjestu upotrijebit će se količine zemljanog i

inertnog materijala u toku eksploatacije same deponije.

Drveni otpad je moguće upotrijebiti na različite načine, uglavnom izvan prostora kojeg zauzima

deponija Trešnjica. Preostali dio građevinskog otpada čine različiti ostaci, ostaci od instalaterskih

radova, radova na polaganju hidroizolacije i sl. Sav ostatak materijala pri građevinskim i

zanatskim radovima će biti evidentiran na gradilištu i prema kategoriji iz liste otpada, odložen

kao inertni materijal, materijal za recikliranje ili kao neka druga vrsta otpada predat operateru za

dalji tretman i konačno zbrinjavanje.

Analizom predviđenih radova na izgradnji Regionalne deponije “Trešnjica” očekuju se različite

vrste građevinskog otpada koji nastaju tokom izvođenja navedenih radova. Vrste i količine

građevinskog otpada mogu se procijeniti ovisno o vrsti radova te organizaciji gradilišta i

tehnologiji građenja. Ambalažni i komunalni otpad koji se stvara tokom izgradnje zbrinjavat će

kooperanti koji ga proizvode.

„GRAD GORAŽDE“




Materijali koji se očekuju kao građevinski otpad na navedenom gradilištu mogu se podijeliti na

sljedeće skupine:

zemlja, pijesak, šljunak, glina, ilovača, kamen (nastali pri zemljanim radovima i iskopu

tla),

beton, malter, prirodni kamen

drvo, plastika, papir, karton, metal, kablovi, boja, lak, ljepenke, PE folije, geotekstil,

šut (kao posljedica različitih građevinskih radova).

Pri izradi plana upravljanja građevinskim otpadom, može se zaključiti da su gore pobrojane vrste

građevinskog otpada u većini zanemarive (osim zemlje), obzirom da će se upotrijebiti na licu

mjesta, pri izgradnji same deponije. Svi materijali koji su potrebni pri izgradnji tijela deponije i

pratećih objekata će biti dovezeni na deponiju po naručenim / potrebnim količinama, a ostatak će

zbrinjavati izvođači.

Tabela br. 3. Pretpostavljene količine otpada koji će nastati pri izgradnji RD „Trešnjica“

Redni

broj Vrsta otpada Jedinica

Ukupna

količina Tretman Napomena

1.

Humus i tla III-IV kategorije i

drugi inertan materijal koji

nastaje pri iskopu I, II i III

radne plohe.

Iskopi će se vršiti fazno u toku

eksploatacije (20 ili više

godina), te neće odmah doći

do ovih količina zemljanog

materijala.

m3 550.190,50

Skladištenje u sklopu

deponije i korištenje za

svakodnevnu prekrivku

otpada, ostatak zbrinuti

na deponiji, ili

obezbjediti parcelu u

blizini deponije za

smještaj viška inertnog

materijala.

Količine iskopa su

preuzete iz Idejnog

rješenja koje je

uradio Institut

„IPSA“, međutim

potrebna zapremina

je uzeta u odnosu na

sve Općine koje su

bile u opticaju

(općine iz RS-a su

odustale od

zajedničke izgradnje

deponije) i bez

reciklaže, te

konstatujemo da će se

stvarna količina

zemljanih radova biti

daleko manja.

2.

Različiti ostaci geotekstila,

PEHD folije, cjevovoda,

građevinskog šuta, metala,

drveta, plastike, ambalažnog

otpada i sl.

m3 20,0

Isti potrebno selektirati, a

preostali neiskoristivi dio

odložiti na deponiju

„GRAD GORAŽDE“




Porijeklo otpada

Pri izvođenju bilo kakvih građevinskih radova dolazi do nastanka ostataka građevinskih

materijala odnosno građevinskog otpada.

Građevinski otpad nastaje pri:

iskopavanju zemljanih/stijenskih masa,

rekonstrukciji cesta,

rušenju i rekonstrukciji građevinskih objekata, i

kao otpad sa gradilišta.

Iskopi stijenskih masa nastaju kod gotovo svih građevinskih radova. Količina iskopa stijenskih

masa predstavlja najveći dio ostataka građevinskih masa tj. građevinskog otpada. Sastav ovih

masa zavisi od geološkog sastava stijenskog masiva i vrste izvođenja građevinskih radova.

Nekontaminirani iskopi stijenskih masa, zavisno od sastava, mogu se direktno koristiti za

prekrivanje tankih slojeva otpada na sanitarnim deponijama otpada, izgradnju nasipa, trasiranje

puteva i sl.

Ukoliko se radi o humusnim masama, one se mogu neposredno koristiti za rekultiviranje

oštećenih površina u užoj i široj zoni gradilišta. Iskopi stijenskih masa koje sadrže određene

štetne materije pripadaju vrsti posebnog otpada, koji se mora kontrolirati i obrađivati prije

njegovog konačnog zbrinjavanja.

Ovi iskopi stijenskih masa nastaju pri izvođenju građevinskih radova u industrijskim zonama,

kontaminiranim zonama i sl. Građevinski otpad nastao na gradilištima predstavlja sve

nemineralne komponente koje nastaju pri izgradnji novih, sanaciji, rekonstrukciji ili rušenju

postojećih građevinskih objekata.

Nerazvrstani građevinski otpad sa gradilišta sadrži značajne količine materijala koji se može

ponovo koristiti. Razdvajanjem ovih materijala dobivaju se korisne komponente koje se koriste

kao sekundarne sirovine, a nekorisne komponente potrebno je određenim postupcima obraditi

prije njihovog konačnog zbrinjavanja. Osnovni koncept upravljanja građevinskim otpadom je

mogućnost njegovog ponovnog korištenja sa ili bez prethodne obrade, tako da se samo minimalne

količine ovog otpada odlažu na sanitarne deponije otpada, pri čemu se mogu koristiti za

prekrivanje tankih slojeva otpada.

„GRAD GORAŽDE“




Pri izvođenju građevinskih radova nastaje građevinski otpad koji se može podijeliti u sljedeće

grupe:

polomljeni i oštećeni građevinski materijali, koji su oštećeni prije same ugradnje,

građevinski ostaci nastali pri skladištenju, transportu i pripremi građevinskih materijala

i građevinskih komponenti (npr. drveni odsječci, polomljeni i oštećeni dijelovi

građevinskog materijala i slični komadi drugih materijala),

ostaci pomoćnih materijala koji se više ne mogu iskoristiti pri građenju (npr. ostaci

daske za oplatu ili neiskorišteni ostaci od ostalih pomoćnih materijala),

materijali za pakiranje građevinskog materijala i građevinskih komponenti, koji služe

za njihovu zaštitu od oštećenja pri skladištenju, transportu, međuskladištenju ili pri

montiranju.

Osnovna karakteristika građevinskog otpada je njegova heterogenost zbog čega je ponovo

korištenje korisnih komponenti iz mješavine ove vrste otpada moguće tek poslije razvrstavanja.

Razdvajanje pojedinih komponenti iz građevinskog otpada može se vršiti na slijedeći način:

razdvojenim prikupljanjem tokom izvođenja radova,

predsortiranjem (prije recikliranja),

sortiranjem tokom recikliranja, i

kombiniranjem navedenih postupaka.

Pri izvođenju građevinskih radova najčešće nastaju slijedeći otpadni materijali:

Drveni otpad

Količina ovog otpada najviše zavisi od projekta samog objekta. Drveni otpad koji nastaje pri

gradnji treba odmah, na samom gradilištu, razdvojiti na otpad za loženje i otpad koji se može

ponovo koristiti.

Otpad od betona

Otpad od betona nastaje u manjoj mjeri pri transportu betona za direktnu upotrebu (npr. za izradu

betonskih obodnih kanalica).

Metalni otpad

Metalni otpad nastaje kod pripreme betonskog željeza kao i kod pojedinih pomoćnih radova (npr.

limarski radovi, instalacije), u ovom slučaju radi se o manjim količinama, a kao ostatak nakon

izrade obodnih AB kanalica.

„GRAD GORAŽDE“




Posebni otpadi

U posebne otpade nastale pri izvođenju građevinskih radova, a koje je potrebno odvojeno

prikupljati, ubrajaju se svi materijali koji sadrže određene vrste ulja i otopina (npr. boje, lakovi,

ljepila, materijal za zaptivanje). Ova vrsta otpada mora se odvojeno prikupljati i sa njim se mora

postupati, zavisno od komponenti koje sadrže, u skladu sa propisima za opasni odnosno posebni

otpad.

Vrste otpada

Kategorizacija ovih vrsta nastalog građevinskog otpada se vrši prema Pravilniku o kategorijama

otpada sa listama ("Službene novine FBiH", br. 09/05), (Tabela 2).

Tabela br. 4. Kategorizacija građevinskog otpada nastalog pri radovima na rušenju i izgradnji objekta

Oznaka

Naziv otpada

17

17 01

17 01 01

17 01 02

17 01 06*

17 01 07

17 02

17 02 01

17 02 02

17 02 03

17 02 04*

17 03

17 03 01*

17 03 02

17 03 03*

17 04

17 04 01

17 04 02

17 04 03

17 04 04

GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA

(UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU SA ONEČIŠĆENIH/

KONTAMINIRANIH LOKACIJA)

beton, opeka/cigle, crijepovi, pločice i keramika

beton

opeka/cigle

mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepova/pločica I keramike

koje sadrže opasne tvari

mješavine betona, opeke, crijepova/pločica I keramike koje nisu navedenepod

17 01 06

drvo, staklo I plastika

drvo

staklo

plastika

staklo, plastika I drvo koji sadrže ili su onečišceni /kontaminirani

opasnim tvarima

mješavine bitumen, (ugljeni) katran I proizvodi koji sadrže katran

mješavine bitumen koje sadrže ugljeni katran

mješavine bitumen koje nisu navedene pod 17 03 01

(ugljeni) katran I proizvodi koji sadrže katran

metali (uključujući njihove legure)

bakar, bronza, mesing

aluminij

olovo

cink

„GRAD GORAŽDE“




17 04 05

17 04 06

17 04 07

17 04 09*

17 05

17 05 03*

17 05 04

17 05 05*

17 05 06

17 06

17 06 01*

17 06 03*

17 06 04

17 06 05 *

željezo I čelik

kositar

miješani metali

metalni otpad onečišćen /kontaminiranim opasnim tvarima

zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih/ kontaminiranih

lokacija)

zemlja I kamenje koji sadrže opasne tvari

zemlja I kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03*

iskopana zemlja od rada bagera koja sadrži opasne tvari

iskopana zemlja koja nije navedena pod 17 05 05

izolacioni matrijal koji sadrži azbest

izolacioni matrijal koji sadrži azbest

ostali izolacijski matrijali kojki se sastopje od ili sadrže opasne materije

izolacioni matrijali koji nisu navedeni pod 17 06 01* i 17 06 03*

građevinski matrijali koji sadrže azbest

Otpad označen * spada u kategoriju opasnog otpada, te se mora zbrinjavati na poseban način.

Nastali otpad će se selektivno odvajati prema vrstama. Nije dozvoljeno miješanje opasnog i

neopasnog otpada. Ambalažni otpad će se prikupljati u odvojenim posudama i isporučiti

preduzećima koja se bave reciklažom i zbrinjavanjem ove vrste otpada.

Skupljanje i privremeno skladištenje otpada će biti organizirano u okviru prostora gradilišta.

Privremeno skladištenje ili čuvanje razdvojenog otpada se izvodi na za to posebno određenim,

uređenim i označenim mjestima, opremljenim kontejnerima za selektivno odlaganje:

kontejner/posuda za opasni otpad-miješani opasni otpad,

kontejner za bezopasni otpad-miješani komunalni otpad i bezopasni otpad koji se ne

može reciklirati,

kontejner za bezopasni otpad-miješani ambalažni otpad koji se može reciklirati.

Kontejneri moraju biti proizvedeni za navedene namjene, odnosno ne smiju štetno uticati na

okoliš. Svaki kontejner mora biti odgovarajuće označen.

Za privremeno deponiranje dijela materijala iz iskopa koji će se koristiti pri završetku objekta kao

tampon i zemlja za zelene površine, koristit će se prostor uz deponiju, a eventualni višak

materijala odvozit će ovlašteni operater na odobrenu deponiju.

Za potrebe odvoženja komunalnog otpada biti će postavljen kontejner koji će se, po pozivu

osobe odgovorne za otpad na gradilištu, odvoziti na javnu komunalnu deponiju.

„GRAD GORAŽDE“




Direktive EU

Europska Unija nema jedinstvenu pravnu regulativu za upravljanje građevinskim otpadom, kao

što je to slučaj za neke druge vrste otpada. Sistem upravljanja građevinskim otpadom mora

zadovoljavati opće ciljeve i zahtjeve određene propisima EU koji uređuju upravljanje otpadom, a

to su:

Direktiva o otpadu (2006/11/EZ),

Direktiva o odlagalištu otpada (1999/31/EZ),

Direktiva o opasnom otpadu (91/698/EEZ, izmijenjena Direktivom 94/31/EEZ i

Uredbom 166/2006),

Direktiva o sprečavanju zagađenja okoliša azbestom (87/217/EEZ izmijenjena

Direktivom 91/692/EEZ i Uredbom EZ 807/2003).

Temelji politike upravljanja otpadom u EU sadržani su u Rezoluciji Vijeća Europe o strategiji

upravljanja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na Okvirnoj direktivi o otpadu (74/442/EEC) i

ostalim propisima o upravljanju otpadom u EU. Utvrđeno je pet osnovnih načela:

hijerarhija upravljanja otpadom,

samoodrživost postrojenja za odlaganje uključujući i reciklažna dvorišta,

najbolja raspoloživa tehnologija,

udaljenost odlagališta otpada,

odgovornost proizvođača otpada.

Uz navedena, nastoje se ostvariti i sljedeća načela:

Zajednička definicija otpada u svim državama članicama

Definicija otpada, okvirne direktive o otpadu obavezna je za sve države članice i

primjenjuje se na sav otpad bez obzira je li on namijenjen odlaganju ili ponovnoj

upotrebi. Uz to, lista otpada iz Europske liste otpada (ranije: Europski katalog otpada)

pruža zajedničku terminologiju za različite vrste otpada.

Poticanje čistije proizvodnje i korištenja čistih proizvoda

Poticanje razvoja čistije proizvodnje i potrošnje čistih proizvoda omogućuje

smanjivanje uticaja proizvoda na okoliš tokom njihova vijeka trajanja što se može

postići poboljšanim korištenjem resursa, smanjivanjem emisija iz proizvodnje i

upravljanja otpadom.

Poticanje korištenja privrednih instrumenata

„GRAD GORAŽDE“




Cilj ovog pristupa je utjecati na zaštitu okoliša tržišnim mehanizmima: uvesti naknade i

obaveze plaćanja za stvaranje otpada kao i stimulaciju za reciklažu otpada i ponovnu

upotrebu, uspostaviti promet otpadom i njegovo odlaganje; uspostaviti dozvole za

emisije kod proizvodnje otpada, uspostaviti certifikate za recikliranje, uvesti naknade i

pologe na ambalažu napitaka, itd.

Regulisanje prometa otpadom

Potrebno je propisati i uspostaviti sistem kontrole i nadzora nad prekograničnim

prometom otpada uz obavezu država članica EU na uspostavu nacionalnog sistema za

nadzor i kontrolu, kako bi se osigurao visoki stepen zaštite okoliša i ljudskog zdravlja

te osiguralo provođenje načela o upravljanju otpadom propisanih Direktivom o otpadu

75/442/EEZ.

„GRAD GORAŽDE“




15.2 Mjere upravljanja otpadom

Cilj mjera za upravljanje otpadom je osiguranje uslova za sprječavanje nastajanja otpada,

omogućavanje prerade otpada za njegovu ponovnu upotrebu, izdvajanje korisnih materijala i

njihovo korištenje za proizvodnju energije i sigurno odlaganje otpada.

Upravljanje otpadom treba osigurati:

minimalno nastajanje otpada odnosno smanjenje ili uklanjanje njegovih opasnih

karakteristika,

smanjenje nastanka otpada po količini,

selektivno prikupljanje otpada,

poduzimanje svih neophodnih mjera koje osiguravaju privremeno i konačno odlaganje

otpada bez ugrožavanja zdravlja ljudi i bez stvaranja štete ili uzrokovanja značajnijeg

rizika po okoliš.

Mjere upravljanja otpadom koje se moraju primjenjivati su sljedeće:

rabljena ulja, maziva, antifriz, stare gume i ostali otpad nastao pri održavanju strojeva i

vozila predaje se na zbrinjavanje ovlaštenoj organizaciji odnosno servisu gdje se oni

održavaju,

sekundarne sirovine (papir, otpadni metali i dr.) razdvajati i predati ovlaštenoj

organizaciji za recikliranje,

komunalni otpad redovito prikupljati u kontejnere i osigurati njegovo redovito

odvoženje na komunalnu deponiju.

Jednovrsni građevinski otpad

Zbrinjavanje jednovrsnog građevinskog otpada potrebno je planirati na slijedeći način:

kameni otpad: prikupljanje i reciklaža u stalnim kamenomima sa ili bez postrojenja

drobilice, odlaganje na deponiji.

betonski lom i izdovojeni lom opeke i crijepa: deponiranje na odlagalištima internog

otpada, odnosno, u reciklažnim dvorištima građevinskog otpada.

papir, staklo i plastika: selektirano prikupljanje i predaja ovlaštenim operaterima za

ovu vrstu otpada.

Zbrinjavanje građevinkog otpada tokom gradnje objekta

Prema odredbama Zakona o upravljanju otpadom, izvođači i investitori su dužni preuzeti i

provoditi sve aktivnosti tako da se smanjuju količine i štetni uticaji otpada, zatim provoditi

„GRAD GORAŽDE“




selektivno prikupljanje materijala i koristiti mogućnosti reciklaže te otpade trajno zbrinjavati na

siguran način (ovlašteni operateri i/ili deponije).

Otpad se odlaže samo ako nije moguće njegovo ponovno korištenje ili su troškovi transporta i

recikliranja previsoki u odnosu na korištenje drugih načina zbrinjavanja ili odlaganja na deponiju.

Izvođač je dužan sav otpad evidentirati i obilježavati u skladu sa listom i kategorizacijom vrste

otpada.

Postupanje s otpadom čiji je sadržaj nepoznat ili koji se ne nalazi na listi opasnog otpada, a

sumnja se da bi svojom količinom i sastavom mogao biti štetan i/ili opasan po okoliš, kao i

zdravlje ljudi i životinja (npr. motorno ulje, hidrauličko ulje i dr. ) definirano je Pravilnikom o

postupanju sa otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj nepoznat

("Službene novine FBiH", br. 09/05). U slučaju da dođe do pojave opasnog ili nepoznatog

otpada, potrebno je odmah obavijestiti kantonalonu inspekciju za zaštitu okoliša u cilju

provođenja inspekcijskog pregleda i angažiranja laboratorije radi utvrđivanja vrste i osobina

otpada te eventualno mogućih posljedica. Nakon uvida i dobivanja nalaza laboratorije,

kantonalna inspekcija donosi rješenje o kategorijzaciji otpada, kojim nalaže vlasniku otpada da

zbrine otpad kod ovlaštenog operatera, a ovlaštenom operateru da zbrine otpad na propisan način

i prema važećoj legistlativi.

Uspostavljanje privremenih odlagališta u blizini ili u sklopu gradilišta

Građevinski otpad, nastao pri izgradnji Regionalne deponije “Trešnjica”, koji je potrebno trajno

ili privremeno zbrinuti nastaje uglavnom odvijanjem slijedećih aktivnosti:

iskop zemljanog materijala (skidanje humusa), iskop mehke i čvrste stijene,

otkopavanje rovova za polaganje cjevovoda, široki otkop za izgradnju prečistača,

ostaci od betoniranja i armiranja, ostaci oplate, ostaci geotekstila, PEHD folije, ostaci

cijevi, metalni otpad, ambalaža i dr.

Prema opisu radova u predmjerima iskustveno se mogu procijeniti ostaci građevinskih materijala,

izolacionih materijala, ambalaže, uništeni neupotrijebljeni materijal, višak boje, zaptivača, sitni

građevinski materijal, ostaci oplate).

Posebne mjere za postupanje sa građevinskim otpadom koji sadrži azbest:

Azbest kao građevinski otpad

Posebnu pažnju treba posvetiti upravljanju građevinskim otpadom koji može biti onečišćen

azbestom (17 06). Proizvodi koji mogu sadržavati azbest su sljedeći:

„GRAD GORAŽDE“




azbestcementni proizvodi

pokrovni materijali

cijevi (vodovodne, kanalizacijske, dimovodne)

vatrootporne ploče

vodootporne ploče

izolacijske ploče

podni, zidni i stropni materijali za izolacije

azbest pomiješan sa smolama, kaučukom i plastikom za razne namjene

papir i ljepenka za toplinsku zaštitu i hidroizolaciju

brtvila i materijali za pakiranje

presvlake i zastori

tkanine za odjevne predmete otporne prema vatri i kiselinama

Razlikuju se dva osnovna stanja u kojima se nalazi azbest:

slobodni azbest koji nije vezan niti sa jednom drugom supstancom

azbest vezan u azbest-cementnim proizvodima.

Direktiva 87/2I7/EEC o zaštiti i redukciji zagađenja okoliša azbestom je prva direktiva koja se

odnosi na supstance i koja integrira kontrolu zagađenja zraka, vode i zemljišta. Namijenjena je

nadopuni restrikcije azbesta postavljenoj u Direktivi 76/769/EEC, kao i drugim direktivama koje

se odnose na zaštitu radnika, ispuštanje u zrak i otpad.

Zemlje članice EU su obavezne osigurati spriječavanje emisije azbesta u zrak i vodu, kao i

čvrstog azbestnog otpada na izvoru zagađenja. Postavljene su granične vrijednosti zagađenja

zraka. Tekuće istjecanje iz azbestnog cementa te papir i karton moraju biti reciklirani. Ukoliko

recikliranje azbestnog cementa nije ekonomski isplativo, sadržaj azbesta u otpadu ne smije prijeći

30 g/m3.

Zbrinjavanje azbestcementnih prerađevina moguće je samo na odlagalištima inertnog otpada. U

načelu je u Europi (primjer Njemačka) zabranjena ponovna obrada azbesta u reciklirane

materijale, jer se ne smije dalje koristiti kao sirovina odnosno materijal.

Azbestcementi proizvodi se pri zbrinjavanju izdvajaju i posebno trajno odlažu kao inertni

materijal. Azbestcementi i ostali otpadi koji sadrže azbestne tvari moraju biti tako odloženi

(prema Europskim smjernicama) da ne može biti taloženja na njih nikakve prašine (i kasnijeg

odizanja na bilo koji način taložene prašine) s odloženog azbestnog otpada, što znači:

da se azbestcementni otpadi ne smiju nikako drobiti na odlagalištima na način kao

ostali otpadi od građenja,

da azbestcementi otpadi moraju biti prilikom odlaganja uvijek prekriveni nekim

inertnim materijalom (što znači da se dio građevinskog otpada ili dio recikliranih

„GRAD GORAŽDE“




gradiva koristi za stalno prekrivanje odloženog azbesta).

Nakon toga se kao takvi odlažu na posebne prostore (tzv. «monodeponije»).

15.3 Odvajanje otpada

Sa otpadom se mora postupati tako da se izbjegne:

opasnost po ljudsko zdravlje,

opasnost po biljni i životinjski svijet,

onečišćenje vode, tla i zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti,

nekontrolirano odlaganje bilo koje vrste otpada,

požar ili eksplozija,

miris,

buka.

Proizvođači otpada prikupljaju otpad koji se javlja na njihovom području ili koji rezultira

direktno od njihovih aktivnosti, a taj otpad trebaju skladištiti na određenim lokacijama prije

njegovog odlaganja ili transporta, uključujući prijevoz do odgovornog lica za povrat komponenti

ili odlaganje otpada.

Proizvođač otpada dužan je da identificira sve vrste otpada koje se proizvode u određenom

postrojenju koristeći Pravilnik o kategorijama otpada sa listama ("Službene novine FBiH", br.

09/05). Posebno se mora identificirati opasni otpad ukoliko nastaje.

Proizvođači ili vlasnik otpadnog materijala koji skladišti otpad prije njegovog prijenosa,

transporta, povrata komponenti ili konačnog odlaganja dužan je osigurati privremeno skladištenje

i po potrebi pakiranje otpada na slijedeći način:

otpad se ne smije prosuti ili rasuti kao rezultat tretiranja otpada ili prirodnih pojava,

tekući otpad i procjedne vode se ne smiju ispuštati u odvode, vodene tokove ili okolno

tlo,

otpad mora biti osiguran od neovlaštenog manipuliranja od strane ljudi, aktivnosti

životinja i sl.,

otpad ne smije ostavljati negativne posljedice na okoliš, niti smije biti uzrok nastanka

neprijatnih mirisa ili narušavanja estetskih karakteristika krajolika.

Otpadni materijal mora biti sigurno uskladišten u odgovarajućim kontejnerima.

„GRAD GORAŽDE“




Otpad koji će biti izložen različitim aktivnostima upravljanja mora biti razdvojen. Otpad se ne

smije miješati ako bi takav postupak ometao ili spriječio aktivnosti na povratu komponenti većine

ili cjelokupne količine otpada.

Otpad koji se prikuplja po sistemu selektivnog prikupljanja otpada, potrebno je prethodno

odvojiti od ostale količine proizvedenog otpada.

U cilju odvajanja, tretmana i konačnog odlaganja otpada neophodno je provoditi slijedeće mjere

(Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada, "Službene novine FBiH",

br. 38/06):

o nastanku i načinu postupanja s otpadom voditi dnevnik i evidenciju redovito

dostavljati nadležnom ministarstvu,

sav komunalni otpad propisno odložiti u poseban kontejner i ugovoriti način i

učestalost odvoza sa komunalnim poduzećem,

prilikom svakog preuzimanja otpada (osim komunalnog) obavezno sačiniti zapisnik o

preuzimanju otpada (datum, količina, vrsta otpada itd.).

Izvođaču se predlaže kao mogućnost sklapanje ugovora sa nekom od sanitarnih deponija radi

odlaganja komunalnog otpada, a za odlaganje inertnog građevinskog otpada sa ovlaštenim

operaterom na odobrenoj deponiji građevinskog otpada. Odlaganje otpada na deponiju mora se

vršiti na način koji isključuje rizik po okoliš, a vrste otpada koje se mogu odlagati su strogo

propisane.

Građevinski i ambalažni otpad predviđen za recikliranje, izvođač će predati ovlaštenim

operaterima uz vođenje evidencije otpada po vrsti, količini kao i datumom ulaza, izlaza te

eventualne karakteristične zabilješke.

Za opasan otpad mora se osigurati odlaganje u odgovarajuće spremnike, kontejnere, na kojima

mora stajati natpis "opasan otpad" (npr. otpadna motorna i hidraulična ulja, salonit i sl.) koja se

postavljaju u natkriveni ili zatvoreni prostor sa vodonepropusnom podlogom.

15.4 Odlaganje otpada na odlagalištu

Komunalni otpad i inertni građevinski otpad (koji se bude mogao iskoristiti pri samom procesu

izgradnje i eksploatacije deponije) će se, nakon razdvajanja i prema načinjenim ugovorima,

odlagati na komunalnom odlagalištu ili adekvatno zbrinuti na drugi način (ponovnim

korištenjem).

„GRAD GORAŽDE“




15.5 METODE TRETMANA I/ILI ODLAGANJA

Na predmetnoj lokaciji gradilišta osim sakupljanja i razdvajanja sekundarnih sirovina ne postoje

druge metode tretmana otpadnih tokova. Tek nakon izgradnje Regionalne deponije i pratećih

sadržaja, moguće je da će biti vršen tretman i pomoću novih tehnologija.

15.6 ZAKLJUČAK

Pri obavljanju građevinske djelatnosti izgradnje Regionalne deponije „Trešnjica“ na predmetnoj

lokaciji dolazi do nastanka određenih količina otpada: građevinskog otpada, komunalnog otpada,

ambalažnog otpada...

U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom će se poduzimati sve potrebne aktivnosti kako bi

navedene djelatnosti imale najmanji uticaj na okoliš, smanjila se kako količina tako i eventualno

štetan uticaj otpada, kao i pokušao naći način za što veću upotrebu reciklaže i sigurnog odlaganja

otpada.

Investitor odnosno izvođač radova se obavezuje

da će osigurati minimalne uslove za skupljanje i povrat pojedinih vrsta otpada

navedenih u podzakonskim propisima,

izvršiti odlaganje otpada po kategorijama,

sklopiti ugovore sa ovlaštenim operaterima za pojedine vrste otpada.

Investitor je dužan spriječiti miješanje različitog građevinskog otpada. Osim toga, investitor prije

početka radova mora osigurati ugovor za preuzimanje građevinskog otpada od strane ovlaštenog

operatera.

Obaveza investitora je i priprema Elaborata za zbrinjavanja građevinskog otpada, kao dijela

dokumentacije potrebne za dobivanje građevinske dozvole prema Zakonu o prostornom

planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (''Službene novine FBiH'', br. 02/06;

72/07; 32/08; 04/10; 13/10; 45/10).

Proizvođači otpada kao i operatori postrojenja za upravljanje otpadom dužni su provoditi

program nadzora, monitoringa i voditi evidenciju o količinama i vrsti zbrinutog otpada prema

Zakonu o upravljanju otpadom ("Službene novine FBiH", br. 33/03; 72/09).

Proizvođači i vlasnici otpada dužni su prikupljati, razdvajati i brinuti se o ponovnom korištenju i

recikliranju odnosno odlaganju otpada koji je nastao zbog njihovih aktivnosti na predmetnoj

lokaciji.

„GRAD GORAŽDE“




Na osnovu navedenog, može se zaključiti da izgradnja Regionalne deponije „Trešnjica“ u općini

Goražde u cilju pravilnog upravljanja otpadom, uz poštivanje navedenih mjera prilikom

izvođenja samih radova neće dovesti do nepovoljnih socio-ekonomskih uticaja, onečišćenja

zemljišta, vode i zraka, ugrožavanja biljnog i životinjskog svijeta, kao ni do negativnih uticaja na

klimu i hidrološki ciklus. Svi negativni uticaji mogu biti samo u jednom kraćem periodu prilikom

same izgradnje deponije, dok će se kroz eksploataciju vršiti kontrolisano zbrinjavanje,

monitorinzi i inspekcijske kontrole u cilju zaštite životne sredine.

„GRAD GORAŽDE“




15.7 Imenovanje odgovornog lica za poslove upravljanja otpadom

Uprava poduzeća ovlašćuje odgovorne osobe za primjenu ovoga Plana.

Osoba odgovorna za primjenu ovog Plana je:

- _______________________________

Odgovorne osobe dužne su da:

• izradi i ažurira nacrt Plana za upravljanje otpadom svakih 5 godina ili nakon promjena u radu,

• provede Plan za upravljanje otpadom,

• predlaže mjere za poboljšanje prevencije, ponovnog korištenja i reciklaže otpada,

• nadzire ispunjenje utvrđenih uvjeta za upravljanje otpadom,

• vodi evidencije o otpadu i načinu zbrinjavanja,

• ugovara odvoz otpada sa ovlaštenim tvrtkama.

Documents

MHE ŽELJEZNICA 4