Mihovil Pavlinovic - Misao Hrvatska i Misao Srbska u Dalmaciji Od God. 1848-1882

8/3/2019 Mihovil Pavlinovic - Misao Hrvatska i Misao Srbska u Dalmaciji Od God. 1848-1882

1/82

:If . ' . ~ ,,II

M I S A 0 S R B S K A U 0 A L M A C I J I

~",

1

OJ)

G O D I N E 18~8D O G O D I N I 1 8 8 2 .

SABRAOM I H O V I O P A V L I N O V I C~

1 la r o b i 1 & l t ' l l p 1 l i k .

ZADAR"

1.\ ",

BRZOTISKO . "lfAROJ)I(06A IoISTA"1881.

DigitizeD by Google


2/82

I~

I.

Hrvatska' m isao u D alm aciji vrstoica je ustavua Aostriji. Nakoo m letacke preduge .apreme inakoo velikih zrtava sa svoga hrvatskoga kralja,puka dalm atinskoga predvodjeoa franovackjm pro-viDcija l\)m Doroticem ivas ilijaoskim arh imandritomZelicem , za Napoleonskih ratova, hrvatska se m isaonaila a oovije doba imeoito godine 1848.e, izdde nekoliko svjestoijih rodoljublJ, kojim je naj-hito ija potreba hila, da Dorado jezik spase od po-plave talijaoske. Najprvi skocise oa ReichBlagu uBeca rajoa 1848.e poslanici Petranovle Knioski iIvicevic Makarski. N jih 80 tad najiivlje podupiraluosobitim predstavkam i obeine M akarska, D roiikai O puzeoska.Da se pod imenom "arod";,,, "alim ,lo"i",kimi ilir,kim 0 nas tad razom ievalo ime, m isao, narodijezik hrvatski, prvi nsm svjedoci pokojni BoiidarPetraoovic. N jegovome izboroomu govoru u Kninupred vetioom pripadnikA izlocne crkve, rekao tko

I ito htio , nem ojem o slova m ienjati iii oda llma tl, b elDigitized by Google


3/82

da mu se elo Im jer nepreokrene I). N jegova spo-m enica baaskom u ,vieou ,odiD e 1849: "puku lrebakazali da je ban narodai covjek, pravi Brvat (stou D alm aciji zna6i D aiinac"); pa ojegovo vlesroruenopismo visokomo ciano vrhovnoga sodilta dne 27travDja 1852: "o8k se kazivanjo svjedoka i obtu-lenika, ako so Brvati, hrvatski pisn" - to seneda viie izbrisaU .Tako bijde kako po istini tumaci Peteanovle,ne samo u naslvu jezika, oego i u nazivu naroda,po iu sam oj poliU ckoj te~nji.Jos 13 studenoga 1848 Pelrano" iC po.la ,,;kdal",alinBki IIa Be6kom saboru, vlestorueno napisaU IVom pozivo Da utemeljenje "U alice Dalmatio-eke": "Pocf'm je dolje podpisatoga dobra sreca ipov6reoje oaroda u poglavili grad earstve dovelo,bijaie mu prva m isao ppstarali se kako bi pomoeujednokrvne bratje, kakvo druztvo u ofacbioi svojojpodigao, koje bi svesrdno nostojalo da se oorod-nost 8acuva, Ie,. OO .8e "a tom temelju 8jedi"jenje8a 8usjed"om H r"af8kom 'U .kori." I kad sehranaglavnica nedostajase da Maticu otemelji, 011 j upridruii s M aU c'5oom0 Zagrebo.

1) On je izricno kuao: "Hi 8nl0 Hrvali. Nastoj81 6uda Ie mili nai brvalski jezik ite prije avede u ikole i uludove" (Vidi "Zora Dalmatinsk8" godine 1848 broj 29).Ovo lam ja i J O B loga navoo (vidi "Pjesme i Beljede") kadje Petranovi6 bio iiv i ,olov Srbin vanorkveni, pa je 00imao pravo i dalno.I, a jamacno i ielju da 10 oprovgrue, kadbi bio morao. Ovomu nazivu naliega jez.ka eto svjedoci in8jnepri.lr8niji d.r Lone Monli u &Yom"Zaito 88m izstupio *.alo je proli tORIUpo smrti Petranovi6evoj u njegovu ilvoto-pi.1I DUBO moj pobfatim J. SOBdB~i6. uije o.biljno. I kidhi i.&iDi&oItilo, aebi di6ilo iJkreDO.&pokojaikoVD.

Digitized by Google


4/82

IKid so Becki driovniei poslie godine 1848k6 nozrili, da im nem a ozbiljoai dogotrojna o.toka

teznjom talijooskim oa izlocnim obalam jadranskormora, bez sdrolenjo Dalmaeije s Dnatskom , papropuslili hrvatskomu slarodavnomu pravu i im e-novali baoa JelaNca la Oalm aU oskog vladaoea, istipredbvaljeoi Petranotic, banskim je Ijudem pOU I-dano pisao, kako da se olvore oci vuko zavedenuod italijandA i cinovnikA , i kako da se priljobim isli sdrolenja: "T reba puka kO lali, de se Oal-"m aeija m ole pousdano nadali od bana da ce joj"dati m loga obloU enja~ jer je ban narodnl covjek," p r a m Hreal (~to a Dalmaeiji zoaei ndinae): do"te pod banovom upravom biti slobodno obcenjo"izmedja D rvatske i Dalmaeije, da cedu sodo'i"bili hrvotski. .. da je njegova dika da nad ojim"Iapov~da sloyni ban, pravi D rvat, da so prije"nekolike stotine godinA H rvatski baD i vladali O al-"maeijom".Kad je pak godioe 1850 , ban Jelaci~ pohodionojo O alm aeiju~ pri Ijulini m letaol:.ih prvnenika ipri logora odrodjene birokraeije, uz riedke kato-lioke odlicnjake: Kozmani6e, Ivicevi6e, Poeite,Lovrioo,ice, odlikovahu se u radosti i privnenostipramo hrva&skomu bano i hrvatskoj m isli bratjah ristija lli, n aosob Vokov ie 0 Beokoveu , a rh imand ritRnelevill u K roi, Popovic u Sibeniko, M ihovic 0O rniJd, proto N ikolajevic u Oobrovniko. Bokoko-torani vee 1848.e Da svojoj skopitini udiljno sje-diojenje jednoglasno zalt!jocili. Slavni Petar IIV ladika Crnogorski i on bio ponudio bann suaretu Bosoi; a K rsleKoliJic jur okopio u Celioi ju-aloka kita b a D o v i h nata B O S D i poo08Doj. C io pak,

Digitized by Google


5/82

od R.ba do Badve, ' tad zaneieD m iilja hnalskogahane, prozvao prispjeli novae, ba"o"ac; i fo maime ostalo do danas,Dakako da kralko bijaAe to hrvatsko veselje.,k6 sto bijase kratka sloboda u Austriji. H rV lllimse dogodilo s N iemcim k6 slo M arko lov lovecis Turcim . Nasmage talijanske, k6 810 pretjeraDosUm agjarske, pri pom 06i ruskoj ipri sgodi N opoleo-neve prevjere, zakrenule vratom narodnoj slobodi.N jemacka lisica pod kolom birokracije savukla seda so nahranl mesa imogjorskogo ihrvatskoga:tim se jedoi kaznili drugi se nodarili. U gosiJo imse sloboda, pa ih se stalo skopa horaciti i o iemciti;Dolm acijo, uz m rvicak ojem stine, po slaro sliedilodav ili to lijaDs linom.V riedno je do se ovdje spomene kako seJelocic, premda mo zviezds ookon rala pocelam rciti, zaozim ao ZII ovedbo hrvatskoga jelika udallBotinske sodove. Zoam eD ila je banova spom e-nica no popeeitelja pravde baruna K rausa (13 pro-sinea godine 1851). J O B IDameniliji dokaz kako se tad m islilo Dalmacijom , jest pravdaoje kojim je Ipopeeitelj odvralio hanu (28 ozojka 1852 broj ,.5728) i to po izvjesco prizivooga soda Zadarskoga.Popecitelj prizn8Yaju6 da je pravedno da se na-rodo sudl svojim jezikom , otim lje se oporabi toganacela 0' Dalmaciji, jer a) da se lamo govori navise oaeinA , dalm alinsko-i1irski jezik; c J da taj[esik nije sposobau la opremo pravnleklh posala;d) do bi to bilo skodno puko, kojeg imocniji inaocniji dio po goyoru, po m isJi i po nosivo jesttalijaDski.Polio je zasluini PetraDovi6 op,et iz Zodram olio barona O zegovi6a svojim pism om 27 travoja,

Digitized by Google- .._..L


6/82

"nek nom barem svietli biD igospodlo Mamulajarade, da se kalivaoje svjedokA i obloieDikA,ako 8fI HNJali, "root.k; pile", baD [e 25.a svibojal, g. odvratio popecitelju, okazojoc primjer Urval-ske iprevod lakoDA, koji se hrvatski izdajo je-dnako sa sve tri kraljevioe. BaD [e oajodrjMitijeproricao lalijoDstvo Dalmacijo, iprosvjedovao jeprOli tomu, da ciela zemlja robuje zlovolji i ae-snaoslvo cioovoikA.*)

UI avo to vece pritlskivanje ojemstva isre-dinjdtva, Daravoo do je to banovo dokazivaojebio glas u postinji, kao 1110o siromah ban u sred8voga naroda sam 0 POStiDjOsapaa, da ga DOskoro loga strovali 0 grob, Q oci samog Solferina,koji jo imao dielje'D okajati 8010 hrvatske.

II.

Kad je nakon desotgodiiDjo Imoie i sapareprogrmiJa oluja Solferioska, pa so opel Reba ral-galiJo Dad oarodim prostraoe Aostrije, i godioe1860 proglasilo slobodo na temelja oarodnih provoidriavoih posvecenih ogovora, dalmatiDski rodo-Ijobi podigli glava ioni. Na pOliv svoje savelo-

*) 8ve izprave rukopi.ae .pomeaule U ovim crtall'l al-hode se kod podpi.anogl, po velikoduiju, prije civilnoga ba-Don pobocnikl 0 Ztlgrebu, pa u Bello Illanl nhovnoga so-dilta, te driavaoga fieea, preulviieaoga baroaa B. O. Pro.&omkollu da ih Cloda iprec"da. P.Digitized by Google


7/82

, .bltsk. bra6e, opel Ie podvelebi6ani odalV all; I opelo prvom redo Obrov~aDI~ Knlnjaol i BokokotoraoUII Dubrovcane iuz Maisaraoe. Ovoga se pota hr-v atsk a. stranko politick i u red ila, i"arod"om se pro-IIvala, D ap rama oeoarodnoj a"to"omalkoj. Prizna-vajuc pravo oaroda na hrvatski jezik, aotooomaiiso se olimali narodnomu dr:lavnomu pravu sdro-zenja s H rvatskom . N agodJjiY i i neopredieJjeni D aziv"a rodne 8tra ,.ke~ odmah s prve predvodjeni pola-lijancenim Srbinom D.r Petrovleem oni okrsliiepravim im enom : partUo croato ,.,o . U pomnolonomdriavoom viecu, i.kreni knez Frane Borelli, 118im e dalm atinskih autooom aA a glasno rece: "veeinaje D almatioaca slayeoslrii; velika DDS VeeinB iskrenoIjubi svoju slavensku braeu; m i smo pripravni ei-nom posvjedo~ili syoje oorodno cUV8IvO ; srdcenose zahvaljujem o na pozivu (Strosm ajerovu, Kuku-Ijevicevo, V raojicaoovlJ oa .drolenje H rvatskom ;)ali moram ocitovati da lomo joi nije vrieme".(Ielio je da se prvo unidje u Bosoo iIlereegovinu].Ali narodo jaci d ahoatin sk i b ez ilo imke, pog lav itoso napirali no sdrolenje. iBorellu je odmah odgo-voreno, ob6 im pov lad jivan jem: " ! W i smo .vee im d ie lomsgolJoi Hl 'V ati.Mihoeemo sdruienje irieme mo je" I)."Pilanje sdruleoja s Hrvatskom 0 lvrdoj jenezi s pilanjem oarodnlm , dapace je 000 pravaposljediea ovoga. Do -obrant noje narodno bite ida so bell pogibeJi razvija, potrebito je da se svakinarod ojBca ito viie, ali "f)Jell po praf)ici i popra.,,,. Dan danas, jedioo nam je jam stvo protiootrnjim i vanjskim pogibelim i itetam , sd ru lenje

I) PavliDOyi6: "Baali&i'i .pi.i" .'ra.1 teJ.Digitized by Google


8/82

s Hrvatskom . One koji S8 s nami slaio bodrimo imolimo Dada sve, do odoJe porogi imena nepra-vedno osram oceoa, ali doslojoa casU " I).Kad je Tommaseo zaveden od strostvenih pri-j atelJa poeeo iz Fiorenze moU li i zovadjati DaJIIl8-tiaee, te ih opom injati: "de stariji brat nebude zamJadjim . . . .. da zadroga domaco nebode zarodokpravde isvadje; dok se radj. srec" slovioskih pukapodlolnih T orcinu, nek se D alm atinci seblru neodba-civ ajo c so sjedne korisL ," 2), Nadko Nodilo je sJavnogpisca susteplce pobijoo u Zadarskom "Nazionalu"S\'ojim m ladim ali odusevljenim perom , uzprkossm rtooj JjuUni i sm rtnim prielnjam Tommo:4eovihobozavaleJja; 8 Ivan N ikolW iz Dobrovnika, raz-jasniv pismo Velikog Zupana Kokuljevica knezuMcdu Pocico 0 Dalmatioskom provu na usta v hr-vatski; i 080 Slrosm ajerovo knezu M arinici G jor-

I}La quelliooe dell' aDoe ione a Cronia, va streUa-menlo ,conne.. a con queUa della oalioolllitA, anli 00 ebenioteso eorollario. - Per dilTeudere la propria persoualilioazioaalo e per poterla leUla tema sviloppare, de,e ou popolodi oeeelliti rarli quanto poo piil forte pOllibile, poro lempreDeUe vie della giollilia 0 del diritlo. Como garaalia ouieaal di d' oggi, coutro gli interai ed ellerui poriooli 0 daooi,De Ii prelenla I'uuiooe colla Croalia. Quelli ohe Ii uuileonoa noi eeeitiamo e oClafortiamo lopralullo a relislere alloItherno di on nome eolpito de iagiulto diloaoro. eppur degoodi rilpeUo. COftlUUrtJlioni nlf ClAnelliotle. Spll l tJIo. LiIIf'erillMOIJ I'I f'lJo 1861 (D.r M..,..)II) "Che il 'ratello .. a"iore Don lia pOlpollo al mi-lIore . ehe I'DaioDe dom.liea 000 lia germe di liti e diriDe. iolaato ehe Ie lorti de' popoli Ilavi 10lletti al TurooIi ,eo,ooo maturaodo, Ii raeool,lOo inelmali ia Ie, lenl.rigeHar. i,"ieiai VlDt.,g! itd.a Nicolo TomJIItJleo.Tnell, Co-lofIbo C o " . l88t.

Digitized by Google


9/82

gjieo, 0 uljecajo D aiem pO sjedinjenjo D 8 rieiitboizlocoog pitanja, ozprkos nesm iljenoj roci todjiD skiN ikolit, razjasniv i proglas banske konfereD cije naDalmalince, 0 k raljev oj p riv oli OB sjediojenje pre-v isn jim odp isom 5 prosinca godinu 1860, osbiljnoprogovori 0 jediD slvo D aSeg naroda, jedioslvo je-zika, obieajA , proslosti, leznjA i D adA ; 0 slavi Da l-macije majlte MDaI.ltoga naroda, Itolie"lte hrfJaIBlte.laoe; i uzprkos birokratiekoj zlovolji dovikno Tom -maeeu : Nema ."mnje. tom, da ,,, odloli DalrAlJ-cija i HrfJalllta bUa jedno ltralj8lloo, koje .e nijeraNIGf1ilo ,oojom, nego .adju. aarilje",. (Mletci iTorci). - Zdrajenje je Dalmaciji k6 srak ji-"ot" I).Pa jos k lomo N ikolic DeA lo ~Deogodna p ri-sapnuo Tommaseu od V . G joberU .

M ladi pak odvjetnik .,D jacio Bakotic ovako jeu Splitu 0 sdruzenjo razlozio: "M i zelim o i hocem oda se sdrnzim o s H rvatsko-Slavonijom , jer nes Da tosteze krv inasa korist. Rad bi da se svi DaSiola-cbenici uvjere 0 IDamen ito sti i 0 dosasto j v eliciD iovoga koraka, kao sto 0 Djegovoj p rav edno sti:pravednost po jeziko, pravednost po pravo na du-sevni livot. Samo sdruleoje oaSe s H rvalskom -Siavonijom , bez som oje ee D am m oti zajam citi isli-oito sam oupravu i pravo slobodu-politicku" 2).1) "E foor di dobbio cbe 00 tempo Dalmazia e Croazia for-manoo 00 regoo, cbe noD .eparo.li per motno accordo, maper prepoteoza .traniera. L'uoiooe per Dalmilia e come I'aria aUavita". A N. To" ,m lJS lo G i o t l C I I I , . i Nicol icA. BagullJ.MlJr/ecckit&iI861.II) "Noi delideriamo e vogliamo Dofroi ai regoi dellaCroalia 8 deUa Siavonia, poicbe e a qoelto cbe il .angue eiDo.tri int8reali ei tirano. Vorremmo abe .tutti iDOI'ri pa-- Digitized by Google


10/82

Ato liD lad a fa.lag ali V. Mi1i6iI. Dan ilo po-bijajo6 surke Duplilo6 iceve i predsode Tommaseove,ovde oije hora do se novodja; samo m i bodiproslo navesli iz biogorje6De i oujpodpooije ruz-prove prijateljo D .r K . V ojnovico sliedece stavke:"Povjeslna provo niSla so isve so: nisla su, akose temelje DB sili; sve su, ako se 8 prirodomslagajo, i ako su raZ \"ojnorodnoga iivola 0 javnomiposebnom pravu. Norod bez p,aYa povjeslAogtl,nije narod, iii bolje rekuc, to je nehed-narod 3).Kada pitanje sdroienja potele naskoro zam r-sivati Smerlingove sredinjaske osoove, podoprtebezdu.snom birokracijom i kukavi61ukom autene-maikim , pa se potelo zvieriti na D8jvjernije po-daoike hrvatskoga kralja, knez N iko Pucic, koji jebio odabran od grada Dobrovnika oda.lanikom nadogovore sa banskom konfereocijom , pohiU u Bet,te doeva 21 veljate 1861, Njegovom Ve lican slv upodaalri 'pom enica, u kojoj izm edjo oSlaloga pise:"V elitan.tvo, m oji m e sugradjani izabr8lle svojimzaslopnikom , jer sam svedjer javno izpo,iedaonatelo, da je sdraienje koristDo doevD im iIvar-trioUi fo.. ero compreai tao&o dell' importanla 0 delll fa&ur.grandella di queato POlO, como anche della sua giusti_ia:liu.ti_il di langue, gialtilil di Iinrua, ,iu.t,zia del diriUoalia vitI .piritulle... Sola II oostra aooeslione ai reroi dellaeroazia 0 Siavonia potrl aSlicurirci iodubbiamento uoa lolidaautonomi. ed uoa vera liberta p.,'Uica. I Pa,lUi . 1 1 Dal.aMa.Spalalo. Lih,eria lIorpargo 1861 ) til diritti storioi 10DODuUa, e lono lotto: nuUa IepOlino Inlll violoozl; &utto Ie armoDizzioo colla oatura, sieoo I' elplioaziono della vita olZionale Dolpubblioo 0 privatodiri&&o.UOI Dlzione looza diritti ltorici, DOn II aazione, 0mellio, UDaolzione eapurel". Un "010 per ran... "ioMS p a / G I O Li6reria 1IOt'p.'go 1861.

Digitized by Google


11/82

Dim probitcim Vaiih podaD ika.... Ova OSDovaprozala je oajljepA e jam stvo ioteresu dioastije. D rn-zila je Iri m iljuoa dosA oaroda jedoe krvi, jedoihobi~ .ja, jedooga jeziko; naroda kojemu je svetioj avieroost kralju .... N asih doha rauija se oatelonarodno. Srbskp iturske pokrojioe uzkom esaoe so08 svako rukn rovarim a driavo oeprijazhih Aoslriji,pa je temeljit strah vjeroih podaoika V . V . da seDarodnost ilirsk a jedoom oerazv ije OB stetn V aiegacarstva. M udra je dakle bila odloka V . V . do sje-dioi ojedoo sloviustyo aostrijaosko, da odjelotvoric esa rsko slovln stvo, DO uzluk misli oep rija te ljske, douobli~ i sm ozdjeno drzavD o tielo, koje bi k sebi pri-leglo sosjedne pokrajin8 kad se T urska srosi .V e-licaofllvo, tko hoee ell], red je da hoee isredstva" II)

I) "M.elta, i miei conciUadioi mi eleaero loro de-potato, perche ho lempre profellato pubblicamente la mllllim.ehe I' uniooe era utile agli ioterelli monli e materi.lideiVoatri .lIdditi Ooel'a combinuiooe oifri,a I. pin beUa,.ranli. aU. cao.. dioa.lica. Raggroppa,a io.ieme uua popo-lalione di. tre miliooi d' abi'anli della .te... Itirpe, d'i.teuioo.tumi, d'ilfella lingu., popolazionr. ehe ha per e,.,olialenola I. devozione al lo"ano L' epooa oo.'ra vede Ivi-lupp.,.i it priocipio IIi oalionalita. Le provincie lerbe e tur-ehe lono tra,agliate in tutti ileoli da ageoti di poleole .1-I' Au.tria oemiche, e 10 lelo dei leali ludditi di V pubooocepire fond.to timore, ohe I. nl.ionalita illirica Ii IYilappiUD ,ioroo a dauno del VOltro impero. Bra lavio coo.iglioqaiodi qaello prelO daUa V. di riuDire ill aD falcio Iepopolazioni ilIirich. au.triache, di ereare aDO .Ia,i.mo impo-rille, it qaale ooatra.t ..I.8 an'idea nemica; di formare UDoorpo politioo compaUo ohe a"n.... Ie provincie li.Urofeit ,ioroo delll dillololiooe della Turohil Sire, chi ,uoleit 80e, deve volere i melli I - YltUlorucAil .po",IR;etJ ,re-" , ' I I l D , . _ t i l lY . P .- Digitized by Google


12/82

f .Isle godine opel dneva 4 olojka, knel Nikobila pred N . V . da mu spomene Njegov znameni& i

odgovor proA le veljace: ,,1 ja drlim da jo sdru-ienje dobro ikoristno po Oalmaeiju, po Hrvat,kuipo carevinu austrijaDsku. Oalm aoija [e pokra,jineslav8oska. ~ jezina je budo~nost u slavenstvu. 0-sam lJona, ona se neee moe raavili. M ojo je leljai briga da se to sdrulenje obistlni" 1). Posto sodruga zaslava pocela dizati IJ Oalm aoiji proti sje-dinJenju, knez Niko kroljo se tuti, kako Ie N jegoverieci dozvolom N jegovom razglB llene, bijahu 0 Du-brovniko usapeene, Tom prigodom zahvaljuje A lo jeN . V . U ustavu 26 velja6e izjavilo da je pritn 'em enla DalmacijD , dok. so oeriesi pitanje sjedinjeojo,koje nesumnji do neee bltl rieieno u sm islu vla-storu6noga pism o 5 prosinea.

Po Ireci put knez N iko, na 12 svibnja, po-hitio u Bec kao izabrani zastupnik Krizevai!ki, do,posto ga Hrvati pocRsliie zastupnistvom svogalJajslarijega grada, jer dolazi il Oaimacije, ,.kojllpo slarodavnom pravo prlsnaeu skordnjim odred-bam V . V . im ala je biti dio njihova zem ljista, kao stoje dio njihova Daroda", 2) da upozori poniznompredslavkom V . V . kako po hrvatskoj Dalmaolj!paSuje potali8Dceoil burokracija i nasilno izkriv-

1) ,,10 pure riteugo I' nnione essere utile ed alia 081-mazia . ed alla Croazia ed a tuUa la monarchia aU8triaeB. LaDalRlui_ e provillcia Ilava. AbbaadoData a Ie lola Don polr.reg,iunlere it 8UO aviloppo. E mio desiderio e I:ura, thequesta unione abbia eleno".

') "La quale per diri&to 8aliebil8imo, ricoDolciuto d~r~oeali di'poliaioDi eli V. II, doveva flf parle d~1 I~~~ ~e~,n&Orio , come r. p.rte della loro ioDe-,

Digitized by Google -


13/82

Ijuje Ilhore. Pri uldjacka svoje predslavke, knelNiko vileltvolD islobodolD siaroga vlastelioa Do - Ihrovackoga, a lIoe svoma kraljo govori ovako:"Povjestna prlVa kraljevine Hrvatske iSiavonije,IIkrjepost kojih olle pilajo sdrolenje Dalmacije,jasna ' 0 i pmnana so od nih kraljeva Ugarske iHrvatske, koji talDOvlada.e po ostavo; i olObito 80posve6eaa gla.ovitilD ogovorolD ,odine 1712, , 0 -InatilD pod ilDenOIDPraglDlticke sankoije kralja IKarla BLL Da odrie ovl agovor koji Da prie-.lolje njlhove otachiae potlite alvi'ena ka6a Lo-rena sretao vladaja6a , Hrvati nepostedi'e ninovca Di krvi svoje. DI se SIIDO spolDena .Ivadoba: jedDolD, kad se Evropa sonu na koljevkuprvoga vladara 10le Lorenske; lad aslanak ager-sko-hrvatski, sOlbi sroceDo Evropo, i bd Tren-kovi paDdari trgoie s glave BavarskolDa Birecocanko kroDa, da ja postne oa glava Frani Lo-renskoma, koji se bio olenio ladojom Absborgi-com, i bio je n8sliedio baiUnslvo ODOg slavnogdoma. Drugom, nedavno bijde: kad oOlreoji rat1848 polrese carevinom austrijaoskolD ilaprieti daje ralaspe, i tad hrvalska krv sall i otvrdi temelj epriestoljo na kojem danas sjedi VaAe Velieaoslvo.Za obrano prava VaAih, olvrdjenih ugovorom t712~.Hrvati velikoduioo irtvovase iglave i imanje; nji-bova se dOlDovinaoposH ioboboia; - nisla BrvaUnepropusUAe da poAteoo i dosevoo obvde obvezeod svojih otaoa primljene. Pa kako so se s drugestrane ohvese godlne 1712 indile 1" - I ovdeknel Niko pripovieda bezvladje birokracije po Dal- ,maciji, razgoljiva obsjeDo oazovi-sabora Dalma-!inskoga, pa (Smerliogovo) vabljeDje Hrvata 1 1 Be-- Digitized by Google


14/82

t.

inI -i pe o iftk lI r aleie -~.) g' 8 1d.j so . i2 ,i- 'tieee

cki Reichsrath, hezikakva jam slva da ee jim seobelaoo odriali. Napokoo zakliaje kruoo, da seuzpOSlavi v je ra i medjusobno pouzdanje izm edjuviade inaroda, jer ioaee prieti zlo veliko 1).Na 14 maja i. g. zastupoik Bokokotorski Ste-rao Ljuhisa, izpravljajac "Pressioo" izvjesce 13sviboja a veeerojem listu,o sastaD ku 12 i. m. u dvo-raoi m ioistarstva driavD oga, pod predsjedoistvomMar~a l-La ito . M erteoS8 , med ja pos laoic im dalmatinske. I) Idiriui Itorioi dei regni di Croalia e Slevonia, iorirlO dei quali elli domandano I' agregalione della Dalmallia,IOno ohiarillilRi e rioonoleiuti da toni i mooarobi dell' Un-gJaerjl e Croa,i., ebe ivi regoarono io foraa della eOltito-,iooe, m. p.rtioolnmente 1000 con88crati Del patto famolodel "Tt2, coooicioto col Dome di Prammatica lanziooe delre Carlo HI. Per mantenere quelto pa&lo, cbe elevo 101 lrono

deUa loro patria I' logulla ella di Lorena felicemente re-gnanle, iCroali prodigarono it loro 88ogue, prodigarooo Ieloro 8011an,e. Citero doe lole epocbe : la prima, quandoI'Europa Ii Icateno conlro la eulla del primo lovrano delladinulia Loreaese, Ii fu allora I'iolurret.ione ungaro-croala,cbe freno I' Eorop. oon,iurata a luoi daooi, e furono i pan-duri di Tl'eok, ebe Itrepparono d.ll. leila dell' Elenore diBarier. 1a corooa imperiale, cbe i principi &edescbi a\evano088tO cooferirgli, per pOlarla 101 eapo di Francesco di Lo-rena, il quale aveva impalmalo I' ultima Absburgbele ed avevar8ccolla I' eredila di quell' augulla C88a. La leconda .; diuo' epoea pin reeeate : alloreb8 oel 1818 la guerra civile8compole la mooarebia aUllriaca e oe mioaocio I' esislenza, Iifn iI 880gue de' Croati cbe eemeoto la bale del lrooo IU ooiora V. M. 8 allilo. Per sOllenere i VOltri dirilti, laoeiti uelpaUo del 17 I2, i Croati laeri6carooo larg8meote vita e 10-stanze, il loro paele Ii Ipopolo, ed impoveri; - oulla omi-aero iCroali per adempiere lealmeole e religiolamenle gliobbJighi redati dagli avi loro. (Vlastoruc08 pred.tavka koezaN. Poei6a).

Digitized by Google.. I


15/82

II'acine imaDJiDe.. postenili.. h,vallk. tie vie-cajo 0 sjedinjenju trojeda. kr.ljeviae, UI 08lalopite: "ja sam se iljnio ovako: Kono.lije 30ok-lohr. 1860, nemoga 0 Dal.aoiji ma oipojto i-mati livota, ruvitka iprakli6nog ra.altate hel sje-diojctuja Hrvato-Slavooima. 08, to sjedinjenje zah-Ijeva geograficoo pololenje Dal.aeije, motiyi eko-oomicoi, interesi amni imaterialni"."Gospodio episkop Kneievic rokao je de onpodjam6iti moie, da 80 hiljadA DalmalinacA kojipripadajo izto6noj vjeri, svi Bobee zele ieelDIi .asjedinjeoje." Napokoo polemizirajoc 8 "Pres80m"izjavlja Ljubija, da "teioje za sjediojenje u Dal-maciji imado mouv ioagoo slobodflog razvitka oa- 1 4rudoosti iodale6eoje opasoog italiaoizma, koji prieti I I Ida okapi Veoeciaoiko oSBliedje bez oblir. oa 16- Itgimililel ioa medj""tlrod"o prtlflO I). 0 1 1

. Na ovoj [e misli dosljedoa iposloj.oe OSI8'. l i eu Dalmaciji oarodo8 straoka i njezioa maojioa 0 iIsaboru sve do godine 1870. Za ob6uv8oje Ie 8Voje Itmisli ooa oijo nista propustila. Nakopoo se 08!Djeistniku O tMamoli sborno zabvaJila i oa casti koji je taj bio IIIpriredio 011 gOdoVDOostava veJjockoga, nitl je ko- I eraka Qlmakla DB sve prietoje ratoborooga gjene- "raja. U privrieoike svoje postojane, oorodna stranka ~brojila je pripadoike iztocoe crkve, za koje ie hio P I !zajamcio u Becu sam vladika Koeievic godin~ Ii i1861, te je 00, vladika, prvi kreouo kabaoicom, p. 0 1po gdje koji mu podredjeni 8veitenik, DB zgode poda- p ivajut SB vladi Mamulinoj, Lapennovoj iWogne- i erovoj, oz veliko oegodovaoje nib ostalib njihovib 6 1

p I1) V1u'oru~DiI.prlvlk Bleflnl LjabiJe. I i- Digitized by Coogle--.--_._ -- ._--=""'"""--~----


16/82

----

I~,~ .~vjerD ika, najskoli pOmOl:8Ca Bok.eJjskih. Od~ -8 politickogo njegova odmetnislvo, pooslrenar i e J i i , } . , ; m pastirskim epistolam i, digla se po sam iracrkvam bura proli vladiki Knetevieu, koja je 18-vdiJo ust8oovilhom Bokokotorske eparhije.

III.Kako go dine 1870, narod dobi 8voju vecionna sabora, najprva 8aborsko izjava bila svelC008posJanica oa kruou, koja 0 sjediojeoju pise: "M inemoieolo mdkom mimolei valno pilailje, m edju

onim i, koja 08 polju ooutraSnjih odnosaja oisu jo~rie~eo8; jer je to pilaoje u tiesoo savezu s moeui u,ledom elele m ooarhije, 8 isto doba iSO sigur-noien i s obslaokom kraljevioe V ase Dalmocije.Odkad je god Herod brvatski i srbski sasao 00 ove~"aoe, te jih ocistio od Obarske divljaci, uz braeuse U ojih oaslaD io izasoovao rasne driavoe je-diD ice, jedDoj ud ovizih, kolievka i telisle bila jeDalmacija. M edjo D ravom riekom i Siojim morempoloieD8, pod rasnim , sada pojedlnim , a sad ukop-D im imellom dalm atioskim , hrvatskim i slavonskim ,OV8 je kraljevioa doSla bila S ovu strano desetvjekovA do velike moei D8 kopon i na meru, teje odolievala oavalam azijalskih eopora i oasrtajimevropejskih sila. To slara medjn D8jstarijim evro-psj.kim driavama, kroz doge inesretne sgode 0-nlJteRa nije, jot J e pod starim oazivom ,vjernaI.

Digitized by Google


17/82

fSkraljevina V deg V elic8nslva. N o koliko od prvaenftprom ienjena! Pod Imenhn Dalmacije, Vo jo e k rajin e,H rvaleke i Siavonije, nahode se odlom ci odieljeoi,Ivaki n8pose odrono&i osam ljen". - Zatim poslanicaspominjoc k ronisanje Bioerada, (1102) izbor DOCe&inju (1521), Pragm ati~no Sankcijo (17 (2),18prema 1797, nftdovezoje: "N o, ni priznavaojedriavooga prava kraljevine Dalm acije, u zajedoici H rvatekom i Siavonijom ; oi naklonost n8 obnovuetaroga jediD !Jtva; oi naredbe na to izdane odetrane V . V . sve do sada neospjese, da se izcieJiIlara V a~a drlava po imenu kraljevina Dalmncija,Hrvatska iSlnonija. D rsavno pravo ove V asekroJjevine, ako i neizvedeno, jos onako obstoji kakoga prim iie, priznase i ob~uvaSe iza ostaJib kraJjevaprediastnika, slavni prlldjedovi V . V . a i samoV eli~ao.tvo V aie. To driavno pravo, koje podpunoodgovara i prirodnom u narodnomu pravo, svejed-nako lin u C5uvstvo i saviesti Baroda kraljevineD llim acije; on je svedjer osjecao i osjeca sebeevrsto privezana s olim pravom oza V aSD svietlokrono; te ga smatra oz nepom ienu svoju podanickoviernost V . V . glavnim stoierom svoga drzavnogaobslanka . . . . S logo nemogadi se nikako otetlsv ojoj zastupnickoj dutnosti, a da oeiztaknemoovo iivotoo pitanje, 0 povratku D alm acije svojoj taroj driavnoj zajednici, nam ino neostaje, negopreponilno motiti V . V . da bi se mogli susresti 8azaslupo ic im Hrvatsk e iSlavonije i sametuuti do-,ovore, kako da se nadoveie pretrgnuti nis oaaed rlavop ravne IJtjed nio e" I).

1) POIIIDica 01 S,ie\lu KrUDU rujDI tS70. Tilkom.NarodDol' Lial.-.

Digitized by Google-


18/82

t9Tu jednodusno posJanico nih 18stopnika nll-rodnih, bez rallike imena i vjere, podpisao [e i

odprem io saborski predsjednik Stefan Ljubiia Pa-A lrovic. Dapace, da olakotl svoj izbor 0 carevinskoviece, i da okloni od sebe svaku sumnjo, da bion '10 inace tajno mogao po Becu doiapcivati,Ljobiia je nadostavio pismeno avojo prisego, kojaglasi: "brani& co do svake zgode drzavoo pravolro jedDe . k ra ljevin l"~ kojoj po hiltori611omiprirod-"om prafJu 'pada ",a da,,,,inja Dalmacija, lIeiau-aam "ijed"e ce,li "Ie.i"e, ni pojedina okoUia, inBslojal cu na sve mogoce naelne, da se Dalmacijasjedini, DO temelju saborske adrese, sa HrvatskomiSinooijom . Tako me Bog pomogao i svetl Jovao,ikrsoo moje ime svetl Dmitar I" - S tefaD L jubisap red!o ljedn ik saborski r. v. I)

Sahor godine 1871 jos izricitije dokaza po-trebo sdruzenja, i opel ga sapita.Godine 1877 vlada nemogav prlnudlti ve-tino do nepitn adroienja, i da negovori 0 Bo-sni, nenadno z8lvori sabor. U to] poslanici go-lovoj za razprava, molilo se po treti put: "da,e ufJaze zahtjefJi naroda u pogledu drza"nogapra"a krahefJille Dalmacije, pa da se POlO"" za-konili ~a,'upnici HrfJat,ke iSlafJonije, da so za-stopnicim Dalmacije ugovore ialanaoe naeln i 0-vjote, kako hi se ponovila politicka zajednica, tebi opel sretno postala slobodna icjelokopna tro-jedoa kraljevina, na korisl naroda, a oa umosZaojejtikosU i sjajoosti krune N . V ., jer bez ,amoupra"ei cjelokupno,ti u Irojednoj krolj8fJin;, aaludu bi ,e

t) Inornlk I. aa llo dl k od piiOi o.lb ort.Digitized by Google


19/82

o~

IIDalmacvi Ira~ilo redo"ila "apredka. pril"od"arazooja fir."''';' a praz"aje iobezb;etle , "a"a ".Prj zlosretnom poku8aju Rodi~ -Ljubisioa ze-mljai'"a, osljed drogog glasovaoja B ecke petoriee,klob oarodni osmoga Jipnja godlue 1875 bio jepritvrdio ivan sabora svoj prvobitoi program naojifJotoore"je .drjaMoga pra"a hrfJat,koga, liZ pri-z"aju jedi"oga jedincatoga "aroda u DalmacijiKed je oovim isborlm a godioe 1877 ourododstranio zm.tjake, pom ladjeoi i ozmnoieni norodoiklob iloese stari program ; oa koji, uz starijo pri-stadoie i m ladji Srbi sastupnlcl, imenito Sim ieVladimir iAodro Vojalovie. Jedini se osam io D .rTomaoovie UI p ro tjeranoga L jubiso .Nego, posto vladi nepomoglo zemljait"o dalise tiA e sljerft D alm aciju 0 tvorilo eislitavsko pri-tajom prorram a 0 sdrozenju , pa vlada vidila dase novim izborim a oarodna stranka brojnije okupila,i da S8 Deda sm esti od pitanja sdruienja, nenadno,kako gori spomenoh, dade odgoditi sabor. I tO lDprigodom Rodie je oastojao pomotiti redeve na-rodne slraoke. _Pri ooom zosjedanjo , Liubisa je za prvi putjavno izlaknuo sabo ru )l0818VUrotivnu sdru ienjos H rvatskom , i lako 8vojim sovjernieim pokazastazu po kojoj ce dalje poslopati. Sjeme pO Lju- . jbisi bacsoo brzo donese svoje plodove: prvo, od-o metnislv. pri B enkovackom isboru ; pa odeiepljenje,.bel ikakva povoda, lastupoikA SrbA od 08 rodnestranke, i osnotak 0 saboro ".b,kog kluba.Ali ni 810ceno inokopno odmehlistvo Srb6, nrje8melo oarodou 8lraoku 0 svom praveu, k6 sto jo nieubila sm ela pojedina prvasB ja odloeln"lva njihova.

Digitized by Google-e . - "" .-"'!!!!!!!~====-==-=.::::.... - : ::~


20/82

Sredi'nji odbor narotinog klaba a 8vom progl.l.aa Ivaoj-dao godine 1879 la izbore oa carevinskoviece, UI ostale skupne la svu care'9inu mooar-kicne i slneoske lezoje, i.lakno ove osobne dal-matinske: "podptl"o ponarodnjenje !6emlje, oj;"o-IrxwMje cielokupne' i ,lobodlle ,larc;daf1lle "aleItraljeoi"e Hr"aIBke; pa rielenje drjaf1llog polojajaBO ,fIe ; Hercego,,;ne II ,m;,lu glalo"ile """al,keadre,e i. g." I)Tim proglasom narodoa stranka stu-pila je na izbore, i sInHa je sjajoo slavodobiee.Od devet zastopoikA, izadje sam jedao predioienikdvortacenih talijano-srba; 00 la nekoliko glaso'9Anaeolada narodnoga predlozeoika.

IV .Posto vidismo, kako je od ostavnih doba po-stala u Dalmaciji i kako se razvijaJa oarodoa straoko,vriedno je jos jednom nsglasiti njezioo misa.Uz ODO sto se spomeoulo iz saborskih poslanics,iz DslaoovA oarodoog kluba i sto se vee javno zoaiz ustA i peril nsrodnih prvaka, dosta je napome-noli jto je "Narodoi List" gedlne 1878 0 broju15 nllglasio:"Blisa je norodoe straoke bistra i jednoslavoa :admin;,trali,,"o po"arodje"je ipolil;cko pohrtJacenje

Dalmacije, D skupu kraljeviou Habsburike monar-

Digitized by Google


21/82

hlJe. POll l l rodJsl l js admloistrativDo Ima dati Oalmaeijiopravo, o~ ioD e, sudove hrvatske, oa koje im a pravopo prirodoom i po pisaoom zailoou. PoliliCko po-hrrJace"je im a Dalm aciji ozposlaviti zem ljilno cje-lokupno s& i n arodoo-po lititk u iod ividualoost oUcenasamoupravom , oa koju Dolmaeijo s Hnotskomsdruieoo ima pravo, po oarodoom oacelo, po po-vjestoom livotu. po medjuoorodoim ugovorim ipo prisegam svojih okrunjeoih kraljeva . IDastrooko koja rodi 0 sdroieoju s lIrvatskom , oijerusofilska, 0 joA m anje protioostrijska, rozum i tkopojm i, A to [e rusofilska, ala ll hrvalska m isoo".One isle godioe u Beekom Reiehsrotu reeeT irolski zostupnik od prilike 000 ~to jt jos godioe1861 bio rekao koez Pu~ic: "tko u mooorhiji ueeeejelokupoo Hrvatsku oz zem lje njoj starioom pri-padajoce, loj. ee gledati doljl i dalje proireojeSrbije 00 u~lrb same mooorhije; iii ee doli vitijedoodU ou leinju svih jugo!flovioskih nareda 08ojediojeoje pod ruskim pokrov iteljstvom".Isle godioe Beeki "V aterlood" zakljocivao jeovako olz pisama iz Dalmocije: "Nakon izom rCRoorodoe dinastije, po M letoekoj lukavosti, ipo tnr-skoj sU i, oz neslogu ojezinih sleova iuz oeralumojezloih vladatelja, D alm acijo je bila postal a dielomm letacka a dielom turska provincija; ali Dalmacija[e bila tad, k6 lo je i daoas, m aticR hrvatskomunarodo; izvor jeziku, oosivo, sviesti, m isli hrvat-skoj. M ogu svojim i neupravam i sam e vlade podhra-njivati kojekakvih protinarodoih iii prolidrlavnihmastaoija, ali Dalmacija ce ovjek oslati hrvatskazem lja. V ez Ijubavi iprivrlenosti, koji se nakonviie stoljeca, oeeuveoim ozhitom i nevidjenom pro-

Digitized by Google


22/82

"Ioddoosti m edjn D alm aeijom i ojeziD im hnatskimkroJjem sa ojegova sreloog pO la godine 1875 ob-aovio, taj ee poduhvano oaskoro raztrgnuti spletkebezdusn ikA i posto lov", koji snojo e raztrojstvn na-roda i 0 inorodnom gospodstvo, ddn\ani so obojici".H rvalska m isao u Dalmaciji, kO A lo u Bano-vin i, jest: cjelo kupna, samo slaln a, slo bodoa otacb ioo ,no temeliu prava, prirodnoga i povjestooga. C je-lokopoa Hrvalska u drzavooj zajednici aoslro-ugarskoj, Im a, 01 bilo koja domaeo ralliko 0 vjeriiu im eoo, jedan jedU i politicki oarod, jedou jedioopoliU eko individoaloost. Svi stanovoiei cjeJokopoeHrvatske, u jednoj domovini, 0 jed nom politickomoarodo, im8do jednaka prava i jedooke duzoosU .Na ovom temeljo grade svojo sreeu svi prosvie-tljeni narodi; pa eemo je pomoeu Boga i zakolla,gladiti i m i.

M isao hrvatsko jos ceka Ijola i strastveoaborba 0 Dalmaciji. Skrajni iivlji so se prati ojojsorblciIi. Im a m ogoenikA i plitkoom oikil, koji Damse oameco i gospodari i vladatelji, a tamo neznaduDam oi staoja, oi tezD jA , oi obstojnih pogibeli; padjetinje 0 oiemslvo i 0 sred iojastvo. Uza n je up iojose stare Iije, da laskovim imenima prosvjete i 0-Ijodoosli izsisajo i ozlovolje nared, i podrie u zem ljistanje koje drazi lodjiD ske poblepe. .U z te i m imo te se propioje struja prevratna,kojo bi opadaojeoi, laskaojem , bezglovim roseojemDasiavA iosobA , predajA i covstvA , rada povnciovo zem ljo 0 kolcsare vjerozakooskih m rioja, ple-m eoskih krvarioa, vjecitih oezadovoljstva, nogliboada, ioaglijih ocajaoja, da oas po vrieme jaki iluknvi strieljajo po oasib gorab kO zvjerad, iii da

Digitized by Google


23/82

Da. vabe po ,voJib dvorlD lb Da lob iDI tlm eteprotl vlasU loj krvl.Sad da eojemo kojo, 0 to j .. isli Irbskoj 0Dalm acijl od D ajboljih ilvora njezinib .

v.Misao srbska 0 Dalmnciji s ramelljiv3 iprita-jaDa laeimala se godine 1873, a Lasser- Rodic-LjubiAioD !6emljai'"u; pa duhata postala godine1877-9 U ".b,kom klubu iz grmena: d;"Ule etimpera; i napokon M ladim Ijetom godine 1880,

iliA la na svje& lost obila i brkata 01 kom ove kalu-gjere i dadilju om ladino greko-iztocnoga sjemenitlta.S to je to .rb.ka miBao u Dalmaoiji?! Srbskim ladenci sm jedoAe i poraditle da jo elto eitovalupred dalmatinske Bnate ilneso, ida ju kupajopod ojihovim ocim a.U Programi Brb,kog organa oa ".b,kona Pri-morju, glasno odm ah .apjevde: "Srp.ki Nema"ja,".p.ki S"eli Sa"a; "PMi car Duian, "'p,ko Ko-' 0 " 0 , to ~ini "p.ki Ja. - Ollen se " "'p""" ra!6-"vaj" !6ajed"iCke zelje i Idnje (srpska m isao)".Pa dalje:"Ogrom na je razlika izm edju srpstva i hrvat-siva. B rvati podriavajo lurake lheorije drlavne.PolitiNta narodno.', to je sramota dentnaeslogvioka, opasnost po Srbe. Ilsalud Dam jedDo po-".klo, u.Mud Jedan JOIliI, kid. '1II BrVl& i , r i -

Digitized by Google


24/82

jaJi .. Ijlja -.tanke krne, dot so N'lIJanj iaUJediDji,ali pokrajiDe .rplke 0 jedDu driavo sa-mostalDu iDeuvisno. U 0tW. je raaliktJ ;'flled;'"'1"/fHI ilwotll8'"a.Ova je razlika 0 proilosti; ovaproilost vleda n8siJno sadasoo8cu i vladalj cehudoCDOicu.Zato braoimo srpstvo U epee, a oso-hilo od Bakovice do Boke, Da ovom srpskom Pri-morjo; hracimo ga od RnalA UI poklik: tko je8rhin". Ijoi dalje:

,,8 to,a, nom koji 01 "'P.k" me.t, Aocemo..arodtle i"olili~"e "al"o,Ii 0 Dalmaciji, nije dostada se priloa da ima SrbA u Dalmaciji. Necemoistorl6noga prava, aeeeme politicno-narodae lndl-vidualDosti hrvalske; i najodlue"ije odbijamo .je-dittjenje Dalmacije s Hrvatskom. Da Dam se paknarodaost nekida na \jerske stranke i da tako pri-havimo slo veci broj Srbo-KatolikA, gojU cemo uplivslobode". I) (Pod imunom Srba-kal"lika opadajuc igrdec sve slo je kalolickoga i brvatskoga Danieto,iiirec prevratoe lheorije vjerske i drtavoe).Ovo je bistro.Kako dodjose odabrani oaii hrisljaDi do wilkesmionosti ?. Godine 1848.e najprvi SIl Hokelji oa svojojskupsUoi jednoglasno lavavili sdruieoje s Hrvat-skom.l'okojoi Krste KuUiie, sa oslalim suvjernieimBakovickhn i Knioskim, bio je oajve6i Jelacieevprivrienik. ispremao ceto 00 Bosau do se odmora do Donava pod banom narod ujedini. Tad

miS80 0 kakvoj ,aztiki narodnoj izmedjo njih i ka-1) IISrp.,d L i I ' . ,odi.e IS80 . r o J iI,

Digitized by Google


25/82

1iJStolikA, odim hristjaoim nije oi U SrlO dolazila. Dojo6er ooi 8U svuda, izim diela Boke, svoj jezikhrvalskim IVaH, kO slo ga jos prosti puk love ipo samoj Bukovlel,Godine 1861 hristjani sloini s oslalim zagor-skim krajiinicim , gdje vecioom slaoujo bez notruhetalijandke, skocise la sdroienje. Dapace i samekatolike, kao sto Gjuroviee, Tripkovice, Verone,M onle, Lukovlee iVojlloviee birase za svoje "a-stopnike.KaiDje pocelo se odvajati, ali kako'/ Kad sevlado ocilO slala opirati sdroienju i opsiljem po-dopirati autonemese, oeki ojihovi prvael, veeinomsve~'eDici, 8 episkopom 00 glni, pooese uskekivatiu autoncmase. Knd je vlado osljed talijaDskog po-kreto sve 10 drlovitijega syojkrat poeela zaziratiod italijanaSft, a vidila da stranka narodoa otimljemah po Dalmacljl, pa jo M ilo la se uoojmiti, opetsu sastupnic] hri&ljaoskl bili glavni soubljeDici testranke lemljacke.

Napokon, kad je Ljubiia ilgubio 'lAde, da cega norodoa strauka nadalje trphi, a vlada Lllsserovaovidila da to straoko Demole prinuditi, da se 0-drece svoga politickoga programa, i da se azNerelvo, 01 ieljezoico, 01 mrvocak jelika i mastoekoje place spokojno utopi 0 Cislitavo, eto, sa ga-riita vjerskih predsuda i sve dolje idalje podpi-rinnih lIIaStoDija omladioskih I) razmahom sad-ojih ustanaka, izpod Djege pravoslavnih Damjestoika;eto nepekon B'fllke Blranke i "'P,ke mill; Da Primorja .

1) POII.llica OBPravo.tavo. Srbe od rOlkib Slaveoolllr: B.olrad 1861.Digitized by Google


26/82

fa se stranka zanago danas samostalno uobli-oila, glavnim ciJjem jedinstva i nezavisoo.li srbske,. 1 pok rajio am i p rimo rsk im , lagorsk im i podooav sk imDolanova carstva ; u kojem ima m jesla dakako,ako i oerD a im ena H rvatslw j i Bugarskoj. Ali, kolikose god toj srbskoj atranci u Dalmaciji dODOSoe-poreklo sam ostalnosli i polilickih teioja, loliko jojnitko OB svietu nepritaja mutoa i nesamostalnazaoelka, k4 Slo prvih pobuda oi polititk ih oi pa-trioticoih.V riedi da se oantie grolulja pojava i zam i-sljaja tih srbskih u oos i Qkolo ~as, do se do krajadO lna poslepeoi razvoj i elo doseg leinja ojihovih.Ileee se m nogo uSlrpljenja dok se to izbiboli ioljostri; jakoljak je srbskih glava oa vise krajevA ;pa u svakoj toj glavi Dabijeno k6 u sipku hitrioa,oapipaoja i om isljaja prerazl ikih. SIO im [e priH coou Zagrebo, 10 je oepodoosivo Zadro. S&o podgrmom tinja na Celioju, to se ptri u Novom Sadu. aplam ca u B iogradu. V aoredoo izobilje oeiskreoosli,protoslovjll, razlicoosti lahUevA . Ali sve to 08-sm ela jedioslveooj m isli: Srb,t fW 'D e ipo ,,,rldaflS prirodno pra tWBla"je, da lagospoduje oa ruse-vioam Hrvatske. T rovali narod da se lakie ujedini,DoU im rziti bratu da se odgoji rodoljubje, grdiUvjerD i slobodu svlestl da se odojivi oarodoa slo-boda! R adili 0 glavi .ivoj domoviD i, da se od mrtv!D .krloe um islJeo8 otaobina! G ledajm o jeli bal tako.

Digitized by Google


27/82

VI.

Pocetkom god in e 1874 u Dalmaciji latotnjiloiz dubine. Netko Srb sa Primorja i" pollje slaoprietiti lsjavem i Boke: "u prilog pokreta srpskogo Dalmooiji pro tiva odoiepijenjo dalmatinske eparhieod K arlov(lcke patriariije, i protiva uredniitvu "N a-rodnogs Lista" iaja"ama ne oa papiru, nego ",.drugi "a~ i". U sljed jedne lastave MOD'a IPavli-novica, da je oastno baos. H"tJ la "eka je lamogrota Jankn fl;c l.I i svietao mu ubrsz u Srpslvu, stoje tsj u "r.ittadinu" 8tao psovati katolicke popovekoji da se ieco po dvoranam "Narodnog Lista".T s] "Narodni List" da beloeno govori 0 Hrvat-skoj.. od HAbit do Budve! Kud "eB8 "epra"de, "8-polle"ja ibeaoCtlo,li? Tu je Boke, tu je Bokovicato je Kninskc. K rajina, tu so Kotari, to je devet-deset hiljadA SrbA pravoslavne vjere, koji vrjedezaisla ako ne viie, koliko trista hU jadA onijeh Dal-matinaca, koji se neponose . s im enom srpskijem~Fanatik pllpsko-hrvacki, koji oadabnjiva "N arodniList" kriv je svemo Ilu (oaglasivanju hrvatstva)."in teresi srpski zabtjevaju da se sto prije u Zadrosrpski organ pokreoe. Srbi neloado jezuitski" I).Taj glas uz istodobae cestilke Srbadije K "iIa,kePaaeevclm oa izboru ozora M i~e PolU a, loak jeda so valovi srbskoga pokre'a od Novog Sadapreko Zdgreba poceli veo dohvacali iZadar. Tegodine na priekore "Zaslavioe" 0 nedost8lku ra-vnopravnosli u Hrvatskoj 18 Srbe, koji su ilja-vljeni 00 samo r"Mopren; oego iI'o"jet"i sa H r-

Digitized by Google


28/82

_ 'vntim a; jer da !odovi upolrebJjuju sarno la& ioicudolt U clril;ci lei. nMa o.ebi" ... "P,ke pumeMo'li.pa iIIarodno"i; i DB njezino uvjeravanje. da .,HNJat,koj iii " Krajt,,; IIema SrbtJ, koj; bi ,eo;undbu dielili od ANJal,ke bra~e ,kojom j;"8, a joimonje, da hi kuda tel;li i proliva volji te svujebrace. - "Obzor" je bio prinudjen da odgovara:"Jo~ prije one znamenite izjave u saboru godine1867 , da su hrvalski i srbski narod rovnopravan,OVA je ravnopravnost bila na dleku ilV adjana. Crkvii~koli deje se svako poslonoje i pod puna 8U'0-Domija. D im tko zakida jezik, bilo bi belomootvrditi. Zar se vriedja rovoopra YDOst kad nedsmcda se stvara zem lja u zem lji, koju su Dam otcimaeem u ruci zadobili i ocovali, brlnee se uspo-menam i njezina poeela, crpee hrobros& " njesinupravu, slnvljojuc joj na lemelj sornosvojoa hiell.hrvatski driavoi princip i hrval!lku zaslavu? - Itproslosli inire izvjeslna buducnost H rvalske. 0 lojhudocnosti nemose i nesm i bili razlicita mnienja.""atska nelreba identiticirali n arod s nijednolhvjerom; 008 u oi.iedoom pismu nemora smatratiosebinu BVoje narodnosti, ODa nelrehn, do budue-nost osnu]e, grcevitom oestrpljivosti i krvavim 0-kom zrieli 08 demokranene evolocije zllpada, iiina absolutisticne hire sjevern. Ooa im a HVOjUdr-lavlJu proslost, na kojoj se osnieveju danasnji u-vjeti njezina razvoja. Od sV ltkoga dria\'ljanino kojiu njoj iivi, bio OD kojega mu drag., plemena, H r-valska iO le pravo i duinost zahtievaU , da joj priznapro~Jos' i 8 njolU istovjetuje buducnosl. R aVDoprn-nost u kraljevini; no, 0\'0 je kraljevina Hnatska" I).

1) .Oblor" broJ 8. i~2 IodiDe t874.Digitized by Google


29/82


30/82

SI'rodni List" Um uzporedio s M agjarirn, koji so pra-naSH dB 8U im Turci bralJa; ida je OD tim hlioopozvati glasovilo canko riet 0Moskvi 0 jundlvuCrnogoracA I).Ni godine 1877 rovarsDje .8 odciepljenjedalmatinskih Srba nije bilo po svim ieljlllJl dokrllja uspjelo, premda je bilo livahno. 0 tORI 0-bavjescuje "G las Crnogorca" srbski rodoljub M ."u hrojevih 8 i 9 u clanoima: Srb'ki ztJll"pnicina dalmalintlkom ,abo,.". Poslo je laj novi M arkood E reza oplseo .tranko, narodou klerikalna kolo-rila sloJnu u sajedinjenju Dalmacije , Hr"at,kom,i autonomasku stranku, razlicitih polilickih oazora,ali sloiou u odlutnom prosvjedov8oju proti sjedin-jenju, on nastavlja doslovce:

"Trecu grupu zastupnika u dalmatinskom saboru la-sLavljaju, iii upravo gevorecl , sasLavljali hi im illi srbskizastupnici. N jib je najman] - svega sest It) sa presje-dnikom sabora. Do posljetlnjeg vremena srbski zastopnicina dalmatinskom saboro nisu bili poznati; oni su uee-s&vovali u klubu vecine, svoje narodne in terese podei-njavali su zakljuccima kluba i istovjelovali su ih sa lnte-resima veelne, i usljed toga gobili su se u vecini, neda-vajuci 0 sebi glasa, kao da ih nije OJ bilo u saboru. -Mnogim je Srbima na Primorjo jO i nepojm lllvo, kako m oiebiLi u saboru zastupnika srbskih. kojih nebi zadaclI isto-veLna hila sa zastupnicima narodne stranke; nepojm ljivoim je dalje, kakvirn bi naclnom mogU ti srbski zastupnici

1) "Glas Crnogorca" broj 60 godine t876.!I) Upravo ima ih sedam, ukljnbujuci ovdje i virilniglas pravo.lavDog epi8kopa Zadar8kog. -. Na dalmatinskom.aborn moglo bi biti, a vremenom oadati se je, i blti ce

devet arb.kih za.tupoika, ito: 6 u .poljoim obcinama, I u,radovima, t iz rIIzreda veleporezuika i I virllae. Prj mar-IJh:ijem na.tojaDlu, mogle bi jednog i tr,ovabke iobrtoifkekomore dati,. ' (o"tDka dop",.i/tofla)Digitized by Google


31/82

stvorili neku cjelinu, da brani srbske inlerese; nepoj-m ljivo im je naposljedku kakvim bi putem ti srbski za-stupnioi mogli A ta izvojevati srbskomu livlju na Primorju ' I ,vile, nego sto mogu, radecl zajedno sa Hrvatima. A za- 1jto im je nepujm ljivo, 0 tome nije vrieme sada govoriti.St,ar je elem u tome, da s toga '10 Im a Joll dostaSrbA s neprobodjenom narodnom 8'jeIl6u, .rbski se po-kret niJe mogao dotaknuti s,iju , niti se je mogla jo ' da-nas stvoriti ona slolna grupa srbskih zastupnika, kojasvojim vremenom a dalmatinskom saboru bili mora. -Svakako vec i na ovogo'dillnjem saborskom zasjedlnjupokazao se je neki ospjeh pokreta; pokazalo 18 je naim oda srbski zastopnlci mogu slmostalno poslupali i da nji-bo, glas u saboru mora zna(!ajan da bude. - Kako supostupllii ti srbski lastupnioi na ovogodillnjem saborskom~asjedanju? StraAno neodlueno, - eto odgovora. V idilose je, da ih joll impresioniraju stari hrvatski vojskovodje,jer so sa osobilim obzirima dopu'~1i sebi tako, korak,koji je mogao nepovo~jnim izgledati vecini, a Ito je naj-glavnije nisu postupali, kao Ito su morali neodvisno i sa-mostalno, negu su se lu mnogome podi!injavali zaklju(!-oim .. khlba vecine, Nego zato ipak nemoraju se odmahodkrivati. Dakako da je trebalo, da oni odmah odluc'!no.. poc'!nu noj rad, da oni odmah iZ ' k luba ,ecine izidju ida svoju srbsku zastavu razviju; ali uzimaju6i U obzirdosadainje prilike, oni moraju bili izvinjenl prvo za to,lito je a obce Ivaki poc'!etak te!ak, a drugo, lito osim je-dnoga samog, ostali su tek jul5er poc'!eli emanoipirati seizpod tntele hrvatskih vojskovodja I Ito joll I sam i nisosasvim proniknuti svieA cu 0 neobhodnosti, da bal samo-stahlO i kao eisto srbskl zastupnioi djelo,ati imaju. Naj-neprijatni,ii je ulisak proizvodila na publiku uloga, kojuje igrao jedan srbski zlB tupnik sa Bvoje neodluc'!nosti ujednome pilanju, koje je karakter srb.kl imalo U zdr-lavam se od glaBovanja reoo , - jama(!no da neunlediIII Pelra ni PavIa. Nego znaju6i dojo(!era'nje lie.ne 0-dnoiaje toga I.tog zastupnlka .a glnnim predl' .. niciQ lavetlne I obraoajuci palnju na meki karakter njegev, ne-mora ni on oludjen bili, tim m lnje, . & 0 je on laID nekeI,oje Rriatelja ".wano '"je .... o , ela ai ,od Uk,im n ..

Digitized by Google


32/82

I einom nece glasovati sa ve6inom kad dodje na dnevnired razprava 0 adresi, a naime prj loj razpravi, da jedosla pred sabor, morale su se na ~islo odkrili polttlekeboje zastupnikll. - To neodlueno djelovanje srbskih za-stupnika bilo je uzrokorn, iito su i oJihove teinje nee-dlucne bile, dakle sto se ostvarile nisu. - Nego ipakshvacajuei ozbiljnost polozaja svoga i videci da im dru-gog izlaza nema, odlu~ise se i na laj korak i ~ekaie samozgodu da nogom stupe, tekase nairne, da se u klubupoene pretresavati pitanje 0 adresi, i onda bi kona~nosa veelnom razkrstili. Na zalost sabor je bio odgodjenprije nego ee se. 0 adresi debatirati, te se tako izma~eliepa zgoda, da stresu vee jedanput sa seba srbski za-stupniei ludju tatelu. - Tezili su dalje, da svojim drla-njem u saboru pokazu, da su oaim e srbski zastupnici,prosvjedujuei protiv intoleraneiji poznatog velikog H rvataidrugova mu koji nije~u (!) srbsko ime oa Primorju, aliSI1 i u tome neodlucni bili i sm ionost ih je (osim jednoga)iznevjerila u najljepsem trenutku, onda upravo, kad seje u saboru govorilo 0 oaukovnom jeziku n Zadarskompripravniekom zavodu. Dakako i tu su personalni obzirijednu od najglavnijih uloga igrali, tako da u m jesto pro-svjeda doslo se je do neke transakcije najm izernijegasvojstva. Izm islio je jedan srbski zaslupnik neku srednjustazieu, kojom su se mogll provuet svi, pak se toboz iSrbi i H rvati m edju sobom (sloziiie. Pom irenje se daklena brzo stvorilo, ali H rvatom opet oslane siroko polje,a prosvjed SrbA prim i oblik teznje, koja se im .1ek da ostvari. Nego danas iii [sutra u personalni obzirimoraju vee prestati, [er se lienc obcem zrtvovati mora,isrbski ee zastupnici dignuti prnsvjedujuei glas svoj pro-tiv onih, koji u njihovoj domoviui srbsko ime nijecu. Svedakle teznJe srbskih zaslupnika ostaie j na dalje teinjam a.- Prvi je posao njihov, da se svl medju sobom sloze 0misli 0 neobhodnosti njihovog ujedinjenja i 0 slosnom usvemu radu njthovom , ilnajuei pri tome pred otim a uvjekinterese srbske narodnosti na Primorju. Potrebito je raditoga, da nijedan od njih viie nestupi u klub ,eoine, negoda sam i stvore osobiti svo.i klub SI to en o o predjeljeR imunutrdnji1D . pravilnikorn, kuji imll obvezali svakog po-- 8

Digitized by Google

a s

. . .


33/82

jedino, lastapaika, da onemo lIoUdarno lIa drug-imapo-.lapa. Sallavidi t.ko jedna cjelinu, oni moraiu onda, kaoneod,illno tielo, siopiU u dogovor .eeine, i izjavili svejugo&ovosl,da ee zajedni6ki.a veeinom djelovali, ~im S8na 6i1fo bude sa pitanjem 0 mnjenju srbskom i odno~a-jlma izmedjo srbskog i hrvatskog livlja na primorjo. Po-trebito je da S8 sklopi prava nagodba. Pri dogovaranjusa Urvalima srbski zaslupnici nemoraju ni jednog ~askagubiLi iz vida pololaj SrbA na Primorju i neopredieljeno.lanje u kom se oni nadjoAe poslje znamenito one izjav8a "Narodnom Listu, t. j. onl moraju imati uvjek predo~ima i&aje izazvalo danainji pokret na Primorju i gla-vnim na6inom moraju se, kao !ivog ogoja, klonili leorijeistoyjetovnja srbskoga imena sa imenom hrvalskim, [erona je najviSe Srbe i ubijala. .Ja nepravim razlike me-dju Hrvalim i Srbim, - za mene je to jedno", recejedan zastupnik (Klaie) vecine na jednoj ovogodiAnjojsa-borskoj sjednici, i tim je naravno izazvao odobra,aojeod mnogih ~laoova vecioe; ali to je baAi bio ljepak, nakoji se Srbi do sada hvatde, oajposlje i propadase, jer8U im krila obljepljena bila. Tog islovjetovanja dakle sviSrbi a ebce, a srbski zllstupnici na osob, moraju se odlada jako ~uvati, ako zbilja Srbima hoc.., da budu."

VII.Srbi sa svih straD a posegli no B osoo. K ad nakooG jDD isa i dokazsne D em ogucnosti da sam e kneie-viD e o8tajim a sroje okolo Srbije, C rnegore iHr-v a&sk e vlasl To rsk e, UJ gl8s cara A leksandra i kneea

Gorcakova, dile se glas os Sui: neka brvalskikralj zao.m e Bosno da se jt'doom varvara osIobodi;tad se razlvorio pakao. "Zastava" (broj 51 godioeDigitized by Goog le


34/82

187 '7) zavika: "H rvati su se u grehovima utopili.S polja postaJi SI1 izd ajo ici slav eo sk i, uDutra 0 ze-m lji Iopta, sigracb, jedan put 0 rokama reakcije;poslje opet u rokama magjarskim . Rim ska popov-!ilioa s pa,illim o_l!~ jerama olrovlla [e eve kaoalejavDoga ii~u trojednici. Sebicnjaci ir.anesenjaoivodje so narodne, a eestU i elementi M gaju IIkut . . . . . . Hocete Bosnu koja je srpska a ni-ste spesobnl da opravljate onim sto imate."_ Pa opel: (broj 63) "M i eemo mrtvl pustuBosou nasu, srpsku Bosnu ponosno, novomu go-spodsru pod oovo gospodslvo dati. - E j "Obzore"~gora je tvoja uloga i od Jode i od Breokovica.Tko ce da se obruka, i slavenskim izdajicom po-kaie, oek ide pod barjak "Obzora" I - Kako cete vi nekog ukrastl, kad ste sam l ukradeni? M ise gnusamo takvih prljavSlina, kojima se ponosi,jer on drzi M agjllrim a nos, kojim hoee da zakoljehrata, Mi eemo sve pos'ici i bez vas, aJi eovajtese da ne bude protiv vas IToj sribi, podjarenoj javnim odmetnistvomLjubillinim i podpomozenoj od B ajam onta i njegovihSibenskih prislde, dalo se oduska a Dalmeciji pricrkvenim svetkovinam vazmenim 1). H ri9tjani sopobudjeni vjerskim strastim a vee u srdeu odele-pljeoi od narodue slranke, uzprkos iskrenomo re-voovanjo J O B mnogih Hrvata, naosob "NarodnogaLista", lIa jugo,la"en,ko o,'obodjenje. N e imaj ocJO B &voga organa novi Srbi na Primorju lizkazasese kroz talijanski "Cittadino" i oni, naeinom dasvak dohije cielu sliku njihova slobodournja i njihove

1) "Narodni Lil'- broj S1.

Digitized by Google


35/82

vjerske snoiijiY osli. CodD ovati svoj skok nasladomopel ilDesoie u "Zastavi." "Neki pokionici slaven-ski iz Daimacije, H rvacke, Siovenije, koji odose uRim da poljube nogu Piju IX .o dajo Dam povodamisliti Da djels vainija po nas od Vatinkanskihkomedija. Svaki koji moli Boga i demoDe da narazvalinamD despotizm a lavlada sloboda, nemoseda Depoiali. Papslvo je najveea zla poeinilo .na-rodo slavenskom u. N ije nusno kalivati kakve ieIali i prievare p8pSlVO opotrebljavalo, kakve Ii jem reie podmelaio carsLvu srps4lom i sta 000 oijeradilo da prevali bOS811skipriesto . . Siavenim asvijo grana 18 lIVe ojihove nesreee krivo je pap-s'vo~ 000 im je Dajleiei oeprijatelj I) itd."Ook se tako bratski i slobodoomDo trobilo poglasilib , S8 pretlsjednicke stollee prvoga lI_ogad " " " , , a 0 s rbskoj priesto ln ic i- , Da godiAnjoj skupAtin i,spominjo se la muiuJmedoNkom braljom u Bosoi i"ajf6al",.dtaija 'rdea kalolwke bralje. Te sboree 0kraj"jim aadatcima Srp,'"a, 0 'rp.kom panteon.. i0"'P,kom ujedil1jellJu, sebe se 18 rna i koji dio Bo-sae, kao Daknade komo, oakon Ilatoe jaboke D.I-maolje godine 1815 dopi&ane Austriji, i Boke od-trgnule od Croegore IA poluzvani~ni "Istok" (broj91) napao na Hrvate, no te juf,ne Poljake, koji pa-ralisu BYe napore slavjaoskib rodoljuba, pilonjemkatolicilO la; dok joini Sioveoi upiru oi)i u Beo-grad, oni ih upiro u Peitu ~); H rvaU Delnise iz-

1) "Zaltava" broj 91. GodillD 1877.I) Poli&i Milelio u i.. e srb.&va adruiili IU se ,odiDe1866 oa hrvatlkom borDla mag_jarskom.'raokom pro'i narod-ooj .traoci, koja se borHa proti Peili. A joi prije tOI. pokl,jaibel Miblljlo pOladjlo Ie I Magj'arim da 'im preda .,.iemskD

Digitized by Google


36/82

dajo, p~ema stvari slavjanskoj, s Peitom i Beiompregovarajuo, da aastrijski ulani Bosnu i Heree-govino posjedno, da taj srpski oarod padoe ruke-hrvatskib fratara. Hrvatim nedajo provo na to ni-kakvi, ni istorijski, ni etnograficki oslovi. One se-mlje sastavljahu uvjek dio turske driave."Uzprkos tomu sto je Doslte], srbski Sokratnapisao: "Ko nezna da iitelji ernogorski, dalma-tinskl, hercegovacki, bosanski, sremski, backi ibo-

Dalski (osim VJahA) jednim jezikom govore? -Uzprkos tomo sto je Vuk oapisao: "Svi pametniSrbi i Hrvati pripozoavaju, da so jedao narod" -;pa i Jagie: "Historijska je istioa, oz koju pristajusvi ooeoi Ijodi nRiega i drugieh naroda, do suBrvali iSrbi od vieka dva najsrodnija plemena je-dnoga te istoga naroda, ali da je ,.all;koll nabo-iooga id,.za tmoga z;fJola tecajem vjeko,a razki-dala ada isloga tiela I). - Stb: sa svih straDa ovegodioe Davalili sa "Zastavom" Da glavi: "Srbi ,,-.limaj" ; fJje,.., . 1 1 . 1 karale t'iB liCn" nol" ,.a llike ilme4i"njo. iHrfJald. Im e ",plko idenU licirano je, iii bolje,rekoe uzko je skopcaoo B nalom prafJoBla""om fJje-1'0".. Pravoslavni su vam dali jezik (Hrvatom). UDalmaciji su Hrvati nadmocjem srpskoga elementaijezika, i svojevoljoim asvojcnjem jezika, posr-bljeoi. Srbija ima biti locka oos8ga oarodnoga kri-slalisanja - valja se malo proselati po Kraguje ..zopanijo; p8 regeDti Bistie iBlnuavac opet zivo preporucivllihrv.takim prij8teljem koji so potekli 0 Beo,rad De: IVjet, d,se ma pod koji Daciu pogode IMa,jarim (Obzor to rujn.1877). A uloga koju u Hrvat.koj igra od 61.e do diU daul.SrbiD baron Zivkovie UI bratjo?J) "Oblor. 6 faja. t8U!

Digitized by Google


37/82

va6kim arsenalima, kroz lame od puiakA iopovA,koji 6e oekada, kad dodje zeman, da se podpraie,grm ljavinom i rikorn svojim opredjeUvati sto jesrpstvo, A to Ii srpsko ime." (V idi u "Obzoru broj218 godine 1877).Krupnim izjavam iz Bosne, Slavonije i K rajine,"Zastavi" prispile izjave iz Dalmaol]e, p ro li "Narod -nom Listu", kojemu, da je kupljeni Pavltnovte donioiz Djakova nov l program nesrbski, razdor pcdmleen ihRazgoMra ileljo da se neutvrdi sizmalicka srp-ska drlava" I).Novi Srbi Dalmatinski opet pozvali u pomo6m letacki "M ovim ento", da krozanj TalijsDim dokaiukako Hrvoli hoee aneksiju Bosne-Hercegovine, jer je h rflat8t.,0 anakronizam , posljedwa popoflskog ob-:801uti.,,a , prtJ fla narodnostaa nakaza, ljuti protivniksrbskih Imeievina ijevropske kul&ure"; da Tali-jnnorn dokaiu "kako bi Hrflali "tili papu uZ poBta-"iii proli raabojniku, docim i na Celinju i u Bto-gradu i u NOfJom Sadu, i Bfluda medju Srbima81aflio Be je fleliki dogadjaj, ulaaak Vikfora Ema-nuela u Rim, kao fJjestnik u8krsnuca Brpskog a "a-roda; da im dokaie "eto rad sla sfla srpska .6uma-liB tika" kndefJ ;nama Brpskijem i " Austro-Ugarakoj ."0Ie-B08n,, pod Turc;nom "ego Ii pod Austro-Ugarskom". 2). .A za svu zahvalnost "Narodnomu Listu" zaojegovo podupiranje jugosla fJenskog (NIlobodjenja , ujedDo razglasilo se do je postupao jezuitski, a 0 drugoda je kupio brzotisk novcem ukradenim od priloga1) "Zastava" broj 142.!l) "Z8Itna" broj 46 IodiDe 1878.

Digitized by Google


38/82

sa aHlaoak r Sve to Da sam glas sabon u Za-greba, koji je polelio oslobodjenje Bosoe, i8 dra-ienje ~ Rrvatskom. 'Pri samoj zapremi, kad, glasujac u delegacijila potrebite milione, Voncina i Horvat progo,oriie brvatskom smislo (12 marta 1878) "Zasla,a" utabora kod Tiskovca oarocila grosnl prolell odvojvode Despotoviea i drolioe, 0 kojem se izreklo"a ime suvremeoe naoke da Srbi slabo i razumijujeaik HrvalA; do so Br,ati okuleoi fanatizmom, ino temelju lib fokam da neee s ojima posla" 1).-Te oper Bosnjaci "Zastovini", "koji pozooju {ana-liene lfJeltenike ka'o'i~ke irop.k" odanoll Ht'fJaltJ8~elll'f.. t~"iariBiokraciji, groze se kad pomisl.na prisajedinjeoje Bosne takomu oarodu.....!"

VIII.Slava, kojom je no Dalmacija, po starodavoimzeJjam i spomeoam, pOldra,na lopremu Bosae, tovee lOa raljari Dove dallDatioskeSrbe. Dok je "Za-stan" slala goropadoo luliti Rasijo iSrbiju, ooise izkalili D Tric8oskom "Cittadino" aa zlokovaraeaamjere ka&olicke,jadikajoc ito slobodoomoe srplkekneievine nece viie moci lamo suzbijati faoatisamonib zlosrelDika proti skilmalikom. Tomo aatrai-Djackom okreto itomB slovljo, da 80 pokreta6

Digitized by Google


39/82

,: 1 0opet perlonal,,; itdereii narodn ja6k ih nevalja llca ";8 da se sreba neohladi opet se to prooilo kroz"Zasfavu", kojoj i rus Moleanov, dopisnik "No-voga V rec:eoa", svjedQk je, "do svi Rusi vjerujuda razpre Srbft iHrvala potleu, kod HrvaU l izRima pod ernom rbom jesuita, prol; slo"en,kompisme"u; a kod Srba, is ,lo"e","o "arod"o,,.iAld"ja I).Istina je do to svi Rosi nevjeruju, jer isto-dobno u avom brojo 221 "Odesky Vastnik" pie:"Hrvali su, usljeJ odnoiaja na granieah njihovezem lje, pozvani igrati valnu otogo 0 uastajutevrieme. Oni ee prikazuju prije svega kano pred-stftV ilelji slavenske m isije Auslrije. N ijedno sla-vensko pleme u AU81riji neeuti se tako solidaroims monarkijom , kao Hrvati i njihovi arodnlel Slo-venei. To cucst.o ,olidar"o,ti tim je krjepcije, itoje i,kre"ije, i "ema pomieia"e "ikabe aaljed"emi,li. Hrvatl iskrenim cuvstvom raJosti sliedili souspjehe ruskoga oralja; ooi ao proslavili P levljaoskopobjedo sjajoijim naelncm od mnogih roskih gra-don.... ". "Nas~.oj8oja Srba poznata so; ali da seolivotvore njihova maslanja neobhodan je ras-pad Aostrije., koja dobrovoljoo neee predati Srbijinl auslrijooskih Srba, nl Hercegovaca, oi BosnjakA "."Mogu ll, se pok Srbi uspjeno boriti s Ao-strijom? Ooi bl to mogli samo Q sloeaju, kad biuredili svo]e odnosaje sa Bogari iHrvati, t. j. kodhi znali ,'voriti od sebe srediste, oko kogo hi sesabralo do 10 milionft SlavenI'. Nu toga m i oeo-

J) " Z " ' I Y . " broJ .58'Digitized by Google


40/82

..tpalamo; na8uprot, srbsko-hrvafske i srbsko-bu-garske razpr. gotov su cin".Istina je da svi Rasi nevjerujo sto "Zasta vi"Molcanov svjedoci; ali gromnda Veliko-rosA i S18-venofilA vjeroje igore, kako je pred sm rt zasvje-docio sam junaeina Sknbeleff, kad je glasno za-zalio pred Evropom , nad neosveeen im pravoslavjem,koje da mo se jos danas proganja po Bosni j naJadranskom moru.I Oobrovacki "Slovioac" pun zelje izm irenjada orise posljedice zapreme dao si iz B iogradanapisati :"Aostrijska vlada, I{rzeci se Bismarkove iz-reke h 8 I J 1 i pOlJitientu, riesila se, dB ukine gjum-ru6ko (oarinsko) progu nc granioi dalm aliosko-tor.skoj. T im 6aS8 OalO lacija mnogo dobiva 0 po-gledu lrgovackom , a 0 narodoom neguhi oisla, jero njoj isti narodni iialj srhsko-hrvalski vlada,koji i 0 dviem a pom eoolitn zem ljam a. Ali s drugestraDe time sve vise izcezava istorijsko pravo Iro-jedne kraljeviDe oa ojeno ojediojenje, a to je ZIlhrvalsku drZ8Vu pravo zivotoo. M i, i ako suzbi-jamo hrvalske neosnovnne pretenzije, koje so seod nekoga vremena pojavile, zivo se zauzim ljemoza stvarno drzavno pravo trojedne kraljevine, i 0-slajemo pri onOID , na slo su hili nekada i hrvatskiprvael prislali, a to je, da hrvatska drvaza ima seprostirali od Jadranskoga mora do Orave, a odCetine 0 Dalmaciji i od V rbasa 0 Bosnl do gra-nice Kranjske: slobodno pak braci Sloveneima, dose ovoj drzavi pridruze kao SIO hi za njih ioajbolje bilo. - M edju lin. te komblnaolje bile bipmo o.lvarljive u slooajll kad bi federalisticoi si-

Digitized by Google


41/82

slem u monarkiji zavladao; a u interesu same ovemonarkije m i svi moramo to livo ieljeli, jer bisvi naSH i svojo korist."Nn ~Io sgodoo odvrali "Obllor":"Ako Ii tako m isle 0 slusbenlh bio grad skibkrugovib, i U ohce u Srbiji, tada cioi se, da seipak pom icemo dalje, jer su u B iogradu dosH je-doom do uvidjenja dil ima i da mora bili oa jugaihrvatska drzava. D (J sada m i oismo coli propo-viedati ill. Blograda iNovoga Sada oego 0 DuSa-oovu carstvu, ko]e hi im alo progutati i sve hrvat-ske zem lje. Odaole [e ipotekla agitacija po D81-maciji, Slavoniji, 8 osobito K rajio i, gdje agitacijaprotuhrvatska, od nekog vrem eoa osjJjepse cvate.Ima tu Ijudi vjere pravoslavne, koji oepreslaoo ruju,drzeci, da to mora jednom sve srbsko pustatl ; ada nisu poticanl iz vana, oikad oebi se mogli oiusuditi na takova sta pom i~ ljali u cisto hrvatskihzem ljah. Prvi uvjel sporazomko hrvatsko-srbskombio hi ta], da se u Novom Sadu i B iogradu : 0 -kane dirati u ono, slo je oeoprovrzivo hrvalsko,te du poucuju svoje jednovieree po ndih krajevih,da su na hrvatskom tlu, da moraju Ijubiti svojudomovinu hrvatsku. Kad sm f) s tim Da cislu medjuHrvati i Srbi moze biti razgovora. Gospodio Ban(plsae clanka) cioi se, da zbilja to iieU , prjzD a-juci hrvatskoj drzavi, slo je oeoprovrzivo njeslno,nahae zem lje od mora do Drave iV rbasa, od Ce-tlne do K raojske. Ako je to bezrazpravni hr-vatski noli me tangere - ob oSlalom moze se teo-relicoo razpravljati, a prakticoo ce izvesti na svojllkorist ooaj, u koga bude viie soage - daDas jenemaju D i Brvati ni Srbi. Dolalkom Turak' Iloboe

Digitized by Google


42/82

la .e porem etile granlce obljoh pola oaieg narodaetnogra66no - ako I i je vee moguee m ism i nokakve etoogra66ne razlike - te se l060e gran iceu obee nedadu odsjeel : politlene grantee jos je teienRei, jer su se drsavne granioe H rvatske i Srbijeneprestano mienjale. - Tako gospodln Ban drzipo Safariku, da size H rvatska oa jog do Colioe,a na istok do V rbasa. al ima ueenlh Ijudi domacihiIstranih, koji traie hrvatsku graoicu 00 Drini.Tako je to dokazao dr, Rocki j0 8 godioe 1861,8 Niemao DUmmler doSao je tnkodjer do slicoihrezaltata. N ajuovija Ljubleeva iztrazivaoja takodjertamo vode. A kako su to ozbiljni i ueenl ljudi,sm ijem o bar toliko do njihovih dokazo drzati, kolikoi do onih pisaca, koji dokazuju, da H rvatska pre-slaje na V rhasu, dakle do je vee preko V rbosftzem ljiste srbsko. Jednako je i sa [usnom graoioomhrvotskom . Sve kad bi se i dolo dokasatl, do jehrvatske ddova prestojala no Cetlnl, posve je ne-dvojbeno, do brvatski narod site dalje no jug.Torno je najbolji dokaz dobrovacka kojilevnost,koja je po duho svojem ciSlo brvatsko. J O B je 016 vjeko pjesnik V idali nazivao D obrovnlk "krunomhrvatskih gradovo", a Broerevic pjeva JO B pocetkomovoga vieko 0 Dobrovoiko 0 "hrvotskoj starini".U 17 pako vieko V ladislav M incetie u svojoj"T roblji slovinskoj" say je zaoeseo za H rvatskom ,te prorice slavoomo Petro Zrinjskomo, da ee podi-gnoU stieg hrvalski u samom Carilrado. To nam8ve kale, da se je Dobrovnik oviek eulio hrvotskimgradom . G ondhU e svojem "Osmano" znade izaA leksaodra "Srblj80ioo", 81 00 se nije elltio Srbioom ,kat D ijedao D obrov6anin. N ek nebllda sovi.ae ovdo i

Digitized by Google _


43/82

.*ove opazka "Slovinea": Slovinski goyor. BreaU,Srbi i Bugari, e e , ; , R U B ; , i P8ljaci; pa i dobro-vackomu nariecju, premda talijanA tinom izprem je-sanomu, ned" se uzkratiti slovinskoga imeoa. Spi-satelji d ubrovaeki, i 1 . su pisali proslim dobrovackimnarjeejem , uprav makeronski, kao medju najsta-rijirna D rzic, a medju najm ladjima KazDacic, iIiizbranim jezikom , koko Ivan Gundulic; zovu, if'tinasvoj jezik ,locitl,kim, ali pod tim imeoom razom je-vaju isva droga zgori spomeouta plemens, T im se 1pak imenom spisatelji sluie, kad neee da naosob .izlakDU svoga naroda ; k() Jlo obi coo puk cioi kojikaie, da govori "alki. Pak i spisatelji tako radeenem isle oaglasiti da bas ima narod, koji se love.loci",ki iii "aiki. - Kad je koji dubrovackispilfatt-Ij btio bistro ozoaciti jezik svoj i oarodkojemn pripada, Duzvao ga [e uvjek hrcallkim,knko [e vise spomenuto. Tako ucinise De samoNaljeskovi6 i B ruerovic oego i drogi dubrovcaoi.Dosta je jos oapomonuti iS i s k a Gjorgjica, a 090-blto slavnoga ravnatelja Padvanskoga sveociliA ta,Dlnka Zlatarica (1556-1607). Ovaj i7.uceoi muz,nesto suvrernenjak G uodulica (1588-1638), love,pisuc Btokac,ki, izriecno i opetovano svoj jezikhrMt.kim. 00 kaze n. p. da [e neke sastavke (D8-vadjam ojegov pravopis) iz cechie tug;eh jelika IIArcackij preveo; pa opel, da se je stavio ucinitArcacku Garkinju Elektru Sofoklocu - Dubrova-cki spisatelji dapacfl visekrat kazo jednoslavno,da pisu dubrocatkim je6ikom. Ali da je tko svojjezik arb'kim nasvae, izvan nekih zivu6ih sareojaka,eekamo JOs dokazA . Najoovija izjava obcioe Spica("Narodoi List" broj 64 o. g.), tvrd je dokaz, da

Digitized by Google


44/82

h,,,at,ko ime joA live nepomoceno preko sameBoke. Jedoako se moze kazati i 0 Baru, premdaje on dopao [unaeke Crnegore, daoas srbske ne-z8visOd drzRve 1). - Prem a tomu dosta je sm jelouztvrditi, da H rvatska pravoo prestaje DO Cetinl- Radi toga uprsv oerazum jemo, kako moie u-kupacijom Bosne "sve vie izcezavali istorijskopravo - lrojedoe kraljevioe - na ojeno ujedl-Djenje". Okolnosti m ogu, mozda ee radi nerashorai neuvidjavnosti vladajocih drzavnika zapriecili sje-dinjenje Bosne sa H rvfttskom , ali lsterleno pravobrvatsko neee sigoroo oista smetatl, dapace idelomu sjediojeoju u susret tim vise, slo se nalazeobje zem lje U okviru jedne mooarkije. To nisu Unikojem pogledu "neosnovane preteDzije", svakakosu osnovaoije od preleozija srbskih 08 M acedoniju ,gdje narod, osiecajuci se bugnrskim , vclikom ve-einom teli ivojuje puskom u ruci ZII sjediojenje8 Bugarskom , slo se ntkako nemogu nazvali "pan-bugarske saojarije".Kada pri koocu godioe t 878 preminu u BecuStjepan M itrov LjubisD , koji se nudio za uSlrijskogkomesara pri zaprem i Bosne, /aj nosilac '''psketUJrodne mil" "Dalmaciji, kako nap'sn "SroskaZoro" i "Zastav8", rasnesose njegovu oporuku iz-

I) Silo to 8retoo i Srbim i ,Hrvatim; i slekli ooviprimjer, kako oni mogo skupa mirno i liepo iiviti 0 zajed-ni~koj domovioi, 0 jednoj driavi, bila ta 8rbska, bila hrvatska IStekti Dovi primjer, kako pri cielim 8vojim .meoom plemen-slUm Srbt i Hrvali Rlogo poslati z'''jeoito jedin8lven Ipoli-lithi 1Iarod, gdje brvalaki, ,dje arbalU, pa i crnogorski,.ko .u 4Hljoj 8rodDOj toj ddavi slanouici i podanici I iii.vako, ii i niIr.f Veo sliape raltt. za 'njinaku previa.&.

Digitized by Google _


45/82

receou svojim s8dojim gO\'orom 0 dalmatioskomsahoru: "J8 nis8m oikada bio oarodojak; js 1081Dda vi meoe oetrpite, jer 88m Srhio pravoslavo8vjere. III.lee odavle, oslavljam 0 saboro mladijeh8ila, i(oji, ako ih je Srpkillja Indojila, loati 6ehrunlti prava svoje narodoosti i vjere".Ljubisio drug u IIStupoistvu, d.r Lalo Toma-novit, pisut mo osmrtoieu, ra.tumaci ,i8temaUclloibe!ob.imo D8p8danje iklevet8nje, nesavjetno po-,'upanJe od rlarodne ,t,.allke dalmali,.,ke. Obtuii jesto je prestaJa njegOfJati '''psko o'jecarlje; razokriattentat ria wplllfJo, iznese datum pokreta srpskogizaprieli mladim sllam, koje ee i08 politicko poljeizoci iradili U 8mulu ip,.afJcem8rpBkijem I). Izo-pocivanje Tomanovleevo zaludo se pohilo faktima 2)1) "Zaslava. broj t 93 godiDe 1878.II) Pokre t srp ski u Dalmaeiji, kako ga love d.r To-

maDovit, nije sa.".emen s ratom protifJII Ljubiie. Pokret n. j.odruetDilitvo) tlalira od ODOdoba odkad ae narodna atranka,za Lapenne i Mamule, nalila u Dajielicoj oprjeei sa vladomdalmatinakom, posluienom najrevnije od tadanje&, episkopaBoko-ko&orsko-dalmatin8koga; kojemu se tad Ljubilia, neca-slifJi, zakleo Da osve&u; (Vladika je bio ,azaslao i po Bokieoeikliku, u kojoj se D8Iivao Ljubilia i drugovi mu necasti"i po.tati reda, zakoDa ivlade, i narod od njih odvracao) ~- pokre& da&ira od ono doba, kad je vlada dalma&inlka po-muieDa od erhimandri&e Kovacevica i prote Jovanovica, kojiIU Da .aboru glasovali sa LapeDnom i Alesanom . IIi ImoIe u javbom iivotn z\l1i i dielili ovjek, k6 lito Ie diele Ivievropej8ki narodi, Da politicke straDke. IIi se &0 Dikad ne-nazivasmo ni po erkvi oi po pIe menu. U tom poli&Uikom.mialo, narodna jo .&ranka 0 Dalmaeiji bila od poce&b pajo idaDaa f tI II 'Oflaal",atslra IIranlta e . j. .lrau" 'eilea fIG'tlruUrtje . a Bre,,"lrom; - i &0 60 olla& lVe dolle, dokbade \'jerDa poU&i6koj olobDoe&i, kojoJ po lakoDa pripad.; i



46/82

4'Z.ludu fakta, izalodo po koji pr'af)o,la",,; Hf'MIprosvjeduje proti rovarenjo hrrJal,/UA popo"a ia-koja BjOj 8ama jam~i oarodoo-driavoo bice. U toj politHlkojIIjedoiei nakoma oltaje 81"bodoa crkva, ime, Ilovo," .vimito oevriedja jediostvo oarodoo..... Bijase i to vrieme da,keda proslosrdoi Ilija knes Jaokovi6 stade pozivati u "Cilla-diou" Srbe OB oprez od erne cele razliepireoe po dvoranan"Narodnoga Lista"; kad vjeroi privrienik bana Jelaci6a, opla-kani Krsle Kuliiii6, kazivase 0 ~uveoom uplivu Jezuiti; kedueki doktoraod, jalao sto IOU se nije pohvaliIo kukavoi prevoddjejst"a rll"ol'llcionamoga stao [e po mladezi sdbirali pro-svjede, Kad petici]e te i prosvjedi ti prispjde do kluba oa-rodae stranke, i neki njen cIao izlaknu da neee dopustiti dtJ$6 nogama plesaj'll svelinje prar;osla,m9ga srpstva; - biloje 10 jeseoi godioe 1872, u iuzooj dvorani odbora zemalj-skolta - tad ustade Ljubisa i rece : "Tko je to ovdje holjiSrbin od mene? Moj se grob snade od Kosova. Da sam jaopazio ikad, da je ime srbsko iole bilo uvriedjeno U ,,1'18-rodoom Listu", ja bih prvi bio sko~io oa ooge.... Posnatomi je da je "Narodoi List" i 6irili6u oobavio, da pise eiri-licom tko zoa i hoee, Pa gdje so VHRI cIanci idopis] Srbadelmatioskijeh? Zar bi ti Ijudi h1i6eli de im Hrvat Biaokioisebe love Srbom? Da Srbim Bokeikim nije bilo "Na-rodnoga Lista", bili hi kroto oaslradali kad sam ja buoupodigao proti vladiki Koeievieu. Ako je Boka dobila svojueparhiju, la810ga je najveea "Narodooga Lisla" kojim sam ja19itaciju pravio i po Boki i po mioister8tvim .... " - Prije toga,godioe 1870 i 1871, oa s.boro dalmatinskom, narodoa ve-6ina Ljobiio je bila izabrale ultupoikom DB carevillsko vie6e.U oba la.jedaoja istih rodioa Ljubiiaje gl.soVlo i podpi8ao,kao predsjedoik, adrese, kojimi je traieoo sjedilljenje Dal .. a-dje 18 Hrvllskom. 1e isle adrese glasovali su arhimaodritKov.~evi6 i Kr.lo Kuliii6. DapBCe drugu, gla80v80 [e, Detomje prispio Da labor, arhimaDdrit PetrBDovi6, 8adainji episkopBOko-Kotoraki. Dakle tu Demoie bili govora, ni pokretu".".lIom fli , rtJlu proti"" Lju6iie. - Ked Ie jo simi go-diDe t 872 u Beh dogodilo glasoV8Dje 0 isborila .tJ fle.olj",'ko Jo &ad, iproti kom a jo di,D IlIa .rAja? DOI'a vidjollib

Digitized by Google


47/82

I X .

tocne "jere, koji so zomelnuJi i no Rieci Srp,kujllo h m , , " 1) Novo srhstvo se stale sve ,zivlje m iesati.Doduse, d.r Tomanovle od visokih idea srp-sIva islob ode spastic se sam 00 nizine osobnihpohlepa ikazao U odgovoru "Narodnom Listu", dasu sudrugovi Ljubisini, htjeli ga ee otre.';, polio

im "iie rlije sl"z;o "ego ,memo I.c"ijem ambicijamai intere.;ma / 2). U zalud novo srbs&vo se komeia.

Jabuka dozorila. Na dan 7 J"'ija godine 1879,manjino h risljaoska I I kotaru Benkovackomu od-melle se javno od narodne strooke, ullce se tali-Bokelja odbaoiie" "Narodai Lilt", jer aeodaraie aa petericu,a kojoj jl bio I.jobiia. - Pri.pjela nakon ,odine danA -homa preinaka. Tad je aarod prolvjedllV8o a "NarodaomLis'o. Proti komo? Proti Beckoj petorioi ulkup. Sarno lid,kad se Ljobiil iz'aknoo u yladinim novinam izvraua doga-djaje, biedea Zad.raki klob, napad.jo6 o. pojedine cl.noveojegove, odarilo ae no Ljobiiu. Ali gori odarci dopadoie itada katolickbga popa Ivana Dloilova...... "Nakoo tri go-dinl ozaladoa trzaoja "Zemljak" - La.ser-Rodi6-Ljobiiin orgln- utoou pod oarodni prezir. Tad je Ljubilla opet potraiiomir s narodnom .trankom. ODamu ga dala, i pustila ga mirnona pred.jednii'vQ zemaljakom. Ali neplIsti Ljabiiu zlodahDjegove nesite kori.ti. HiDo, kojom nace svoj javoi zivot uZadro (prigotJom izborA za reicbsrath godine 1861 neodrzlVudate rieci) hoti da ponovi u Beco pri izborima za delegaoijugodiae 1876. Poito BYasa!llozataja aarodae atranke pri poslopredljedaiitu sabor.koga; posto..... ave molbe, Ive kletve,do !ladDjeg casa, nista, pa nina almoglie da ga lua'.vi napotu izdaje - lad, atopro tad, dodje mu Ibilja rat erA.pdak. (Vidi "Narodai Lilt" broj 4, godine 1879).

1) "Sloboda. broj 16 godiDa 1879.8) .Zlatln- broj '8 ,odlae 1819.Digitized by Google


48/82

janim i blre njihova zostupnika, s dogovoren!mpro~ramom: "da srpska narodnost bude 0 DalmacijisveC8DO i podpuno prisnaua rnvnopravna sa drugimnerednostlma kraljevine - naravno u prvom reds s ta-IijaDskom; - da srpski jezik ipismo bude nvedenokao gJavni naukovni jezik ~dje su Srbi u veeini ;do Be odbija Beak; pokusaj koji bi Be ulinio zaBjedinjenje dalmatinske kraljeoine sa kralje"~namaHrf)a/ske i Slaf)onije; u slucaju, kad hi monarhijaposjednute zem lje Bosne iHercegovina anektiralaprolivili se, da jedna oli druga od istih zemalje,bude sjedinjena sa zem ljama ugarske krune, (t. j.s Hrvatskom), naprotiv u reeenom slucaju nasto-jaU , da Dalmacija, Bosna i Hercegovina u jednoljclo ssjediD jene ostaiu pridrusene zemJjama V i-slajtan ije. "Tko taj program prispodobi sa lzjaf)om SrbtJBukof)cantJ 11.a [ulija godine 1874:, u kojoj senavada srpske zelje saobstene narodnomn prvakn,naime: da iu buduce JiO dosod narod srpski Ba-cinjaM jedt.u cjelims sloznu i nerazlucnu sa na-rodom hrcatskim u Dalmaciji, samo :I. da ih se prizna ravnopravnim ;11. da se udalje klerikalci sa ureduistva "Na-rodnoga Lista";1 . 1 , da se nvede elrilica radi uzajamnosU sve-slavenske;Tko tsj program godine 1879 prispodobi sazeljam i godine 1874:, stoput bio Srb, ako je ra-znman iposten, red mu se prekrlsatl cielom sakom .U taman se "G los Crnogorca" 1) posurio toizlumacili i nekud diplomulick: opravdati ; jer dok

1) Bro) 25 ,odine 1879. 4Digitized by Google


49/82

1) lako je mog06e da oa to HrvaU ipomisle, poslo imje la Srbima jedoa ilia oarodoolt?I I ) Valjda 6irilioa? A oeoilili se ooa po nib oaiib 0-ilioalb? - Valjda erk'f8? - Neolivlli 001 POVlllstioa,kojib

oedi,. erkva katoliilka?I) Tako kri,o misle 0 onjedi .,i ooi koji neloado da,

U ovoj mooarbiji ime grilko-iltoiloo jest kaoooiilko ime pri-pldoieim jltoiloe orkve; i da se lab svaoiiloo piiu isli, oji-bovi "pilkopi i koooillorije. Nili se ikad ilulo dl Iti se pri-padoioi lapadoe, rsm.ke crbe u,riedili oa ouiv r;,,,ljamra, iiiri",o-lr(Jtoltll. Ime grclro-tstocrao konltatira fakt ilnora, imjestopOlloj.Ojl ork,e SrbB, BogarA, RllsAiGrkA, oiAta viie. 0nom pra"o.la"ju ojima je prosto bili a'jereoim po Ivoju;ali oije im prollo da tel .voje avjereoje drugomu oame6u,priloajom la Ie ilkljuiliva DalloYl, koji ioo'jeree laposllvlj 110 ito od Hnata im prolto takodjer, da Ie po 'jeri i Srbi-otlU, k6 ito moogi biae odavaa, i kao ito ja pokojoi Pe-trloovi6 od poiletkl oazivao sebe i .voj orkveoi srbsko-dal-",altra.lts Jlaga.ira; ali tim vjer.kim Srbom neprosto, da oniHrvato iltoilne vjere kalame Darodno ime sr bsko UI srbslt; Jai politillki Srlrira sam t

') ler ,ode na prevrat. i oa pre,ralne .avele Pre-komoreim. Vidi .polheola Ljabiiiou od D.r S. T.

' I J O00 08udjoje svakl pojn, po kojem bi Srbi smie-raU, da ,e """'a l,ka kraljeoma i hrfJa',ko drsomlopra fJO o ,'abi; dok 00 HrvaUm izjavlja: "U vasojdomovini Srbi nelraie nikakvog poseboog politic-koga pololaja; oni so gotovi vojevati za vde dr-iavoo pravo, oni su voljni paziti oa interese vasekraljevipe, pod oslovom da im nedirate 0 naro-dRost 2) iave Alo je s njom skop~aoo" 3); Zft do-kaz grdoib brvalskib grdina, uaosoh ooib "Naro-dooga Lista"~ "Glas Crnogorca" navodl da se loidrzooo Dazvati Srbe grtko-izlocnjacim po vjeri .)a teioja omladioskog srpstva u Dalmacij;, I) na



50/82

.It.. hi ,mralu. I kao da mo 10 D ebU o dosIa, a islombroja "G las O rnogorca" donosi program novogazaslupnika srpsko-auloDom askog, bez prim jelbe; p8ol"ore"o pismo Srba Kolor.nft Stubo"ima "Naro-dooga Lisla" u kojem se oz ine Hepe bratske po-.drave snteano spom inje cJelohup"o,' "'P.hoga.emlfiita, 'rp.ko polilicko "acelo, ipolitwha 'rp.ka,.,eaa"Umo.t.Svojom najsvetcanijom izjavom jedva prispjela.,Zastava" i ona (17 jola broj 106). Ona neeediplomacije; oego hoce da podpuno opravda od-metnistvo Srba K istanjskih, te izjavlja: "Neka senepom isli da su ovi sukobi prividne naravi iii daau neom jesni; na protiv ooi su velike iodloeujucovasnostt, Narodoa stranka, kada se podlgla, ras-vila [e zastavu sloboda i bratske or;ajamnos&i, podkoju su se okupili i Srbi iHrvati kao braco, kojejednaka sudbina ceks. Prim ljeno je u naeelu i sje-dinjcnje T rojedne kraljevine, De u svrhu hrvatskihteznja. Kuda sibaju te lezD je, neka kaie programsredisD jeg narodoog odbora. Te su tezojo opasneopstanku narodnosU srpske, i one 80 pouzdanosrestvo protiv svega sto [e srpsko i slavensko".Pa 0 svom Dohumentu Srbi dalm atinski opelo jedan gifts zavikali: "Odavna su Srbi poceJi bilirazmisljati 0 zlu , komu bi se podvrgla njihova na-rodnost pridruzidi se s H rvalskom . N isu svogaglasa jos protiva sajedinjeoja dizaJi nevidec do jeza to prieka potreba i nehoteel tim e rusili 000svesu, kojll ih je dotlesa H rvatim a dalmatinskimveziv ala. P roglasi!i sv e~csno da : ! I O protiva sjedinjenja ,znscHo [e izricno odclepitl se od Hrvalll - a toga

o n i nielll htjeli I l c i n i U da sa Ballt, kurisU DjihoYIDigitized by Google


51/82

saveznistva 1) inebudue na to izazvani odlucnimkakvim cinom od strane U rvatA . Taj cin sad seje pokazao". Taj cin jest proBf) jed radi neizboraKlaieeva 2).Pri takom ponasa nju ceski Pokrok (broj t 77)oz ostala razlago ceskomo narodu no osob mladoee-bom: "nije im dosta odmetnletva od narodne stranke 0Dalmaeljl i soparDistva rad Bosne. U Hrvalskoj opaZase jab propaganda i agitacija srbska, koju tjera pra-voslavno sveeenstvo i ucitelJstvo. Pravoslavnl ne-moraju na driavnom ,zemJjisto brvatskom ni izravnoagitovati za politicko jedinstvo sa svojom hraeomila Save; ali vee sam im svojim srbstvom nemogohili Hrvatom povoljni i nepogibeljni. Neradi se too vjeri, u Iw jem poglcdu neohraseno druzlvo hr-vatsko jest tako podnosljlvo, kao ieeeko, a prostipuk brvatski, t. j. katolicki, opel je daJeko napre-dDiji od srhskoga. Ali vjera jest u Srba Desio dru-goga, nego Ii n. p. kod CleM . Ceb, bio katolik,jest Ceb; bio evangellk jest Oeb; predje Ii iz ka-tolielsma k evangelicko] crkvi, iIi obratno, uTjekoslaje Clebom , pa kad hi se bti 0 ozenm zidov-kom , te bi presao na zidovslvo, za to neprestajehiti Clebom . Ali Srbin jest Srbom po svojoj vjeriislo kao zidov. Odrekne li se vjere pravoslavne,

1) Dakle Iva dojakosnja Iloga, bila pClko likohim-ItvO?

II) Nek Ie tvrdo zapamli, da [e "I laj prosvjed cielflDalmadj. najprvi .vojom brzojavkom pozvao n8~eloik Vrlii':kiJOIO Kuliii6 pokojnor Krlte, a urednik "Narodooga Lisla"oaprolto primio. lad Be izredali prosvjedi, lad Kulisi6 puslioda mu p1'isjeduik III iu.e obc iu ll p ro tip ro sv je du je za uvrie-djeae Srbe, ion glavom po.lao revaikom ... pskim.

Digitized by Google


52/82

prestaje bili Srbioom; ali izpoviedajo6 pravoslavljejest iosteje svuda isvagdje Srbom. Bio '00 krozstoljeea oaseJjen na drzavnom zeml;isto brvatskom,- Zvonimiri, Kresimiri, Zriojski, Frankopaol, ovisu mu tudjinoi - bili Sll bo Latini, :':B:olici. Alicar Lazar, Dusan , Uros, KraJjevi6 Marko, hojdokVeljJw . . . . ti SIl njegqvl, i pripada njim ; onisu Srbi, on jest takodjer Srb; a sto [e srhsko,ne samo po vjeri, nego i pjesme srbske, tra-dicija srbska, poviest srbska, sadanje stonje isodbina srhska, to je sve ojegovo i on je nji-boy. Pa makar on se nesjecao, kada su se njegovipredji doseJiJi na zcmJjiste hrvalsko, makar on i ne-bio potomkom deseljenika, vee budo6 od pamti-vieka pravoslavnlm , iii su moida tek oedavni nje-govi predji presli na pravoslavlje - ve6 time, A toje pravoslavni on je Srbio, pt ipadaju6 CSuvstvom imisljenjeru Srbom. ."Pa tako clela stvar dobiva drugo snameno-vanje, osim cislo konfesionalnog. Tu Hrvati vele:Jezik hrvatski i srbski jest jedao te isti, te oe-mose hiti govora 0 tlaceoju jezika; vjere mi ne-miesamo u politiku, mi neeemo prikra6ivati pravanasih sugradjaoa radi njihove vjere. Ali pomislilesi tesi, do je nekoliko tisuea, pa budi imnogotlsuca vasth slovacklh suplemenika iz Ugarske pri-bjeglo pred tlacenjem magjarskim oa zemljiste vaSedrzave eeske, na susjednn Moravn, pa kad bi potom sirili agitaciju i propagandu ugarsku, rade6iproti yam i pro.i jedinslVo vase krune svetovac-tavske, da ll b'ste to vi mogli mirno podnositi?Necudite se .dakle, ako se i Hrvati tomo pro-\ l v e " ,

Digitized by Google


53/82


54/82

kljocivali, da se crkvenim novcim osnaje gtmna-sijn 0 Gliai s polititk ib razloga: da ,e oa im e, fIgor"joi krajt,,; ,aeu"a srp""o u pogibeli od "epri-jateij,lte 'truje (brvatske) srp""o koje pretllta"ijabuduc"o,t "aroda u oniw kr(lj8f)ima. To je zaklja-eak crkveoo-narodnog kongresa 0 kojem sjede bi-raoici icrk veo i d osto jao stv eo ici veelnom iz Hr-vatske.x .

Poeetkom go dine 1880 , olvara vatro na ZadruCpn~u JUCT. On im a Programu i'Polinfl iskro-mnu, i"ani.ku iunulre",u, ioeilu iajoo I). Jezgrosmo joj vidili (V ), kakva mu je samu is perasljusoola.1) 0 tom pri,koaeo godiae 1879 u "Zastavi" (broj Uti)

bllo je javljeoo: "Glasovaoje Bukovillkib Srba 7 julija, (kaie.rpski Primorao) to je Ilio koji je dao iivota daoa8ojemo po-kre'u. Tim Iliaom Srbi razkrstise IY8ki soosaj la HrvatilDa.Ooi su ve6 pod I8kle'vom. Na ocuvaoje svojib olobioa usta-Dovljojo Ivoj "Srpaki List", 0 Ilem olpjeie divotoo. D~ Ie.allova od pogaoi Irpako) ime, da se obraoi 000 0-1 gjnolA,koji rno prieUse doom pakla, Ivi bes razlike, dooelose IVOJprilog oa aveti oarodoi

Documents

Mihovil Pavlinovic - Misao Hrvatska i Misao Srbska u Dalmaciji Od God. 1848-1882