1. VODA

Voda, zajedniko ime koje se odnosi na tekue stanje vodonikova oksida, tj. na H2O. Jo u antiko vrijeme smatrana je za elementarnu tvar koja se pojavljuje u svim tekuinama te se taj stav nije mjenjao sve do druge polovine 18. vijeka. 1781.god. britanski hemiar Henry Cavendish uspio je dobiti vodu sintezom vodonika i kisika iz vazduha, ali jo dvije godine rezultat toga eksperimenta nije ispravno protumaen sve dok francuski hemiar Antoine Laurent Lavoisier nije utvrdio da voda nije elementarna tvar ve spoj vodonika i kisika. 1804.god. francuski hkemiar Joseph Louis Gay-Lussac i njemaki prirodnjak Alexander von Humboldt u naunom radu su zajedniki utvrdili da se voda sastoji od vodika i kisika u omjeru 2:1 to se danas iskazuje formulom H2O.Voda je jedina tvar koja se pri uobiajenim temperaturama pojavljuje u sva tri agregatna stanja. Kao led opaamo je u ledenjacima, na vrhovima planina, na vodenim povrinama tokom zime, kao snijeg. U svom tekuem stanju voda se pojavljuje kao kia i rosa te ona prekriva tri etvrtine planete pravei movare, jezera, rijeke, mora i okeane. U gasovitom obliku pojavljuje se kao magla, para i u obliku oblaka. Prisutnost vodene pare u atmosferi se mjeri relativnom vlanou koja predstavlja udio vodene pare u vazduhu s obzirom na maksimalan mogui udio na odreenoj temperaturi. Voda se u tlu pojavljuje u kapljinome obliku, ali u tom stanju voda je za estice tla vezana pojavom koju nazivano kapilarnost te takva voda ima drugaija svojstva od ostale tzv. slobodne vode. Pod utjecajem gravitacije voda se sakuplja u odreenim stijenama oblikujui unutranjost zemlje podzemnim tokovima i spremitima. Radi utvrivanja uporabljivosti voda za odreene namjene vri se klasifikacija voda i kategorizacij a voda. Klasifikacijom voda utvruje se podjela voda po vrstama, karakteristike pojedinih vrsta voda i namjena za koju se mogu upotrebljavati, doputeni stepen oneienja iznad kojeg je vodu opasno upotrebljavati ili je za pojedine korisnike onemogueno njihovo koritenje.1. Vode I kategorije: najistije prirodne vode,izvorita rijeka i njihovi gornji tokovi. Nemaju miris,vidljivu boju niti otpadne tvari,a koriste se za pie i u prehrambenoj industriji.

2. Vode II kategorije:jo su uvijek relativno iste.Mogu se koristiti za rekreaciju i uz odreeno proiavanje za snabdijevanje grada vodom. Ne smiju imati niti miris niti boju.3. Vode III kategorije: su zagaene prolaskom kroz gusto naseljene i industrijske oblasti. Imaju miris i vidljivu boju, ali se jo uvijek mogu koristiti u poljoprivredi i nekim granama industrije. Pokazatelji za ovu kategoruju voda imaju znatno vie granine vrijednosti.4. Vode IV kategorije:vrlo su zagaene i MORAJU se proiavati,ukoliko se ele upotrebljavati u odreene svrhe.Kategorizacijom voda utvruje se kvalitet i namjena voda u pojedinim vodotocima, akumulacijama, podzemnim vodama i vodama obalnog mora.2. MIKROBIOLOKO ISPITIVANJE VODE Snabdjevenost dovoljnim koliinama vode dobrog kvaliteta od presudne je vanosti za zdravlje stanovnitva. Voda dobrog kvaliteta je ona koja nema miris, boje, ukus i nije zagaena izmetom i tetnim hemikalijama. Upotrebom vode zagaene izmetom u organizam ljudi ulaze razliiti mikroorganizmi koji mogu biti uzronici vrlo tekih oboljenja: kolera, tifus, paratifus, bakterijska dizenterija, hepatitis A, poliomyelitis i dr.

Svjetska zdravstvena organizacija je 1982. godine izdala upustvo za odreivanje kvaliteta vode za pie, a svaka zemlja pa i naa tu je oblast regulisala posebnim zakonima i pravilnicima. Pravilnicima se propisuje nain uzimanja uzoraka i metode bakteriolokih, virusolokih, biolokih, i dr. analiza i superanaliza vode za pie.

Osnova propisanih metoda za odreivanje mikrobioloke ispravnosti vode je utvrivanje njene fekalne kontaminacije. Feces sadri veliki broj mikroorganizama koji sainjavaju normalnu floru digestivnog trakta. Nalaz ovih mikroorganizama u vodi je znak fekalne kontaminacije i ukazuje na mogunost prisustva i patogenih crijevnih mikroorganizama u vodi. Meu sigurne indikatore fekalnog zagaenja vode za pie spadaju: Escherichia coli, Streptococcus (Enterococcus) faecalis i predstavnici roda Proteus, dok su dodatni indikatori: koliformni bacili (Citrobacter, Klebsiella, Enterobacter i Serratia), Clostridium perfringens i bakteriofagi.

3. BAKTERIOLOKA (STANDARDNA) ANALIZA VODE ZA PIE Ova analiza podrazumijeva:1. Odreivanje ukupnog broja ivih bakterija u 1 ml. vode.

(Ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija);

2. Dokazivanje prisustva koliformnih bakterija (Escherichia coli, Klebsiella, Enterobacter i Citrobacter) i odreivanje njihovog ukupnog broja;3. Dokazivanje fekalnih streptokoka (Enterococcus faecalis);4. Dokazivanje Proteus vrsta;5. Dokazivanje Pseudomonas aeruginosa;6. Dokazivanje sulfitoredukujuih sporogenih anaeroga (SSA): Clostridium perfringens;7. Dokazivanje bakteriofaga.

Specijalna ispitivanje patogenih bakterija u vodama za pie su: dokazivanje Salmonella, Shigella, Yersinia, vibriona, legionela, leptospira, bakterija azotnog ciklusa i gvoevite bakterije i dr.

Bakterioloki pregled vode za pie ima tri cilja: 1. Odrediti da li je voda kontaminirana ljudskim fekalijama;2. Odrediti stepen zatite vode;3. Ustanoviti efikasnost tehnolokog procesa preiavanja vode. Mikrobioloka ispravnost vode za pie utvruje se: osnovnim, proirenim i periodinim pregledima vode.

3.1. Osnovni pregled vode za pie (redovna mikrobioloka kontrola)

Radi se stalno u jednakim razmacima u toku mjeseca, odnosno godine, kao i vanredno kada to zahtjeva epidemioloka situacija. Ova kategorija pregleda vode za pie obuhvata sljedee analize:

Utvrivanje ukupnog broja aerobnih mezofilnih bakterija,

Utvrivanje ukupnog broja koliformnih bakterija,

Utvrivanje prisustva koliformnih bakterija fekalnog porijekla.

3.2. Proireni pregled vode za pie (dopunska mikrobioloka analiza)Radi se kada se osnovnim pregledom ili na drugi nain utvrdi fekalno zagaenje vode. Ova analiza treba da utvrdi sljedee:

Ukupan broj aerobnim mezofilnih bakterija;

Ukupan broj koliformnih bakterija;

Prisustvo koliformnih bakterija fekalnog porijekla;

Prisustvo streptokoka fekalnog porijekla;

Vrste roda Proteus;

Pseudomonas aeruginosa;

Sporogene sulfitoredukujue anaerobne bakterije.( Sulfitoredukujue Clostridie).

3.3. Periodini pregled vode (kompletna bakterioloka kontrola)Obavlja se samo u najrazvijenijim laboratorijama u odreenim vremenskim razmacima. Moe se vriti svakih 12 mjeseci. Broj osnovnih i periodinih pregleda u toku mjeseca i godine propisani su Pravilnikom, a proraunati su na osnovu broja stanovnika koji koriste vodu.

4. UZIMANJE I TRANSPORT UZORAKA VODE ZA MIKROBIOLOKI PREGLED

Osnovni preduslov za dobivanje pouzdanih rezultata o kvalitativnom bakteriolokom stanju vode jeste da se ispitivana voda uzima i alje na pregled tako da se pri tome ne kontaminira i da se onemogui razmnoavanje onih bakterija koje u njoj ve postoje, ali da one u njoj ostanu ive i sposobne za razmnoavanje. Zbog toga je neophodno da se uzimanju i slanju vode za bakterioloki pregled posveti najvea panja. Uzorci vode za bakterioloku analizu uzimaju se u iste staklene boce zapremine 250 ml i 1000 ml, prethodno sterilizovane u suhom sterilizatoru na temperaturi od 160-1800C, u trajanju od jednog sata ili u autoklavu na 1200C u trajanju od 15 minuta, prethodno

otvorene staklenim, plastinim ili gumenim zapuaima preko kojih su stavljene kapice od aluminijumske folije. Mogu se koristiti i plastine boce za jednokratnu upotrebu, koje su prethodno sterilizirane etilen-oksidom ili radijacijama. Boce se zatvaraju staklenim, plastinim ili gumenim zapuaem preko kojih su stavljene kapice od Al- folije.

Kod preienih voda zatvorenog tipa (vodovodna voda), kao uzorak se uzima 200 ml. vode, a kod ostalih voda (izvorska, bunarska, rijena i jezerska) uzima se uzorak u koliini od 500 ml. Pri uzimanju uzoraka vode iz vodovoda slavina se opali plamenom laboratorijske lampe ili plamenom vate natopljene u denaturisani alkohol (ili se dobro izbrie vatom natopljenom u 70% denaturisani etil-alkohol) i pusti da voda tee 3-5 minuta. Kada se boca napuni do zapremine, zatvori se paljivo zapuaem, vrati se zatitna kapica i uvee se kanapom. U boce u koje se uzima uzorak vodovodne- hlorisane vode potrebno je dodati 0,1 ml. 3%-tnog rastvora Na-tiosulfata (Na2S2O3) na svakih 170 ml.vode. Time se sprijeava inhibitorno djelovanje hlora na razvoj mikroorganizama u toku ispitivanja.

Uzorci vode iz bunara, rezervoara i cisterni se uzimaju pomou boce za dubinsko uzimanje uzoraka ili bocom optereenom tegom, sa dubine od 50 cm. ispod povrine vode. Uzorci se transportiraju u rashladnim ureajima i donose u laboratoriju najkasnije 6 sati poslije uzimanja. Uzorci vode koji e se zasijati u roku od jednog sata poslije uzimanja ne moraju se transportirati u hladnjaku. Primljeni uzorci u laboratoriji se odmah zasijavaju, u protivnom se moraju drati u friideru na temperaturi od 40C. Tako uvani uzorci se moraju zasijati u roku od 12 sati. Na bocu za uzimanje uzoraka stavlja se naljepnica sa sljedeim podacima: naziv objekta iz kojeg je uzorak uzet, mjesto i datum. Kad posebni okolnosti zahtijevaju, uzorak vode se moe dostavljati i pod ifrom, ali se mora naznaiti koja se vrsta analiza trai, u skladu sa propisom o higijenskoj ispravnosti vode za pie. Ako se u nalogu ne naznai koja se analiza trai izvrit e se samo osnovna analiza vode.

Slika 1. Uzimanje uzoraka vode Slika 2. Boce za uzimanje uzoraka

5. UTVRIVANJE BROJA IVIH BAKTERIJA U 1 ML. VODEUtvrivanje broja svih ivih bakterija u 1 ml. vode za pie, nekada je smatrano osnovnom analizom za ocjenjivanje higijenske vrijednosti ove vode. Meutim, danas se smatra da ovo utvrivanje ima svoju pravu vrijednost samo ako se ee ponavlja u kratkim vremenskim razmacima u redovnoj kontroli. Jedno jedino brojanje bakterija u vodi ima sasvim ogranienu vrijednost i znatno zaostaje za kolimetrijom u pogledu higijenske ocjene kvaliteta vode. Ovo brojanje moe imati izvjestan higijenski znaaj naroito prije i poslije okolnosti koje mogu da ugroze vodonosni sloj (izvorite), npr. prije i poslije naglih meteorolokih promjena (sua ili padavina), prije i poslije terenskih poremeaja i sl. Ova analiza je dragocjena u ocjenjivanju stepena propustljivosti raznih geolokih slojeva koji pokrivaju (zatiuju) izvorite. Znaaj brojanja svih ivih bakterija u vodi je znatno vei u ocjeni kvaliteta efikasnosti tehnolokog procesa preiavanja voda (filtracija, hlorisanje, ozonizacija i dr.) U ovom sluaju brojanje klica treba obavljati prije i poslije primjena tehnolokog procesa preiavanja.Tehnika brojanja klica u vodi:

Najprije treba napraviti razrjeenja ispitivanog uzorka vode sterilizovanim fiziolokim rastvorom da bi se smanjila gustina suspendovanih bakterija.

a) Za preiene i prirodne vode zatvorenog tipa razrjeuje se u odnosu 1:10.

b) Vode otvorenih bunara i drugih javih izvorita razrjeuje se u odnosima 1:10 i 1:100.

c) Za slabo zatiene vode prave se 4 razrjeenja: 1:10, 1:100, 1:1000, 1: 10.000.

Prije zasijavanja sva razrjeenja treba energino promukati da bi se razbile gromuljice slijepljenih klica i da bi se dobio poslije zasijavanja to taniji broja klica u jednoj odreenoj zapremini vode (1 ml). Poslije obavljenog mukanja prenese se aseptinom sterilnom pipetom od 1 ml. u sterilne Petrijeve olje po 1 ml. nerazblaene i po 1 ml. decimalnih razblaenja vode i prelije sa rastopljenim i na 45-480C i ohlaenim 15-20 ml. hranjivim agarom (HA). Sa razblaenom kao i sa nerazblaenom vodom treba zasijati po 2 uzorka u Petrijeve olje. Petrijevke sa agarom i vodom treba paljivo pomjerati krunim pokretom po stolu, dok se ne postigne izjednaenje izmeu hranjive podloge i uzorka. Ostaviti da se ohladi i kada je hranjiva podloga ovrsla Petrijevke staviti u termostat na 370C 48 sati, sa poklopcem odozdo, u cilju odgajanja mezofilnih bakterija koje su najznaajnije sa higijenskog gledita. Ako se eli odrediti taan odnos izmeu mezofilnih i psihrofilnih bakterija u cilju prosuivanja stepena bakterijske zagaenosti vode vri se uporedo inkubacija pri 370C /24 sata i 20-220C /48 sati, duplo zasijanih podloga HA u Petrijevkama sa jednakim koliinama ispitivane vode. Ako je ovaj odnos vei od 3:10 utoliko je voda zagaenija.

itanje rezultata: Odreivanje broja svih ivih klica u vodi zasniva se na pretpostavci da pojedinane klice obrazuju kolonije. Brojanje kolonija se obavlja poslije inkubacije. Broje se kolonije u dubini i na povrini HA. to je vei broj poraslih kolonija higijenska vrijednost vode je manja. Dobijena cifra koja predstavlja ukupan broj svih kolonija na dotinoj ploi, obraunava se po 1 ml. vode, uzimajui u obzir zasijanu koliinu, tj. razrjeenje vode kojim je podloga bila zasijana.

Slika 3. Preiene i prirodne vode zatvorenog tip: razrjeenje 1:10

Slika 4. Bunarske vode: razrjeenje 1:10 i 1:100INKUBACIJA PLOA : Slika 3. 24 h , 37 (C Slika 4. 48 h , 20-22 (C 6. UTVRIVANJE UKUPNOG BROJA KOLIFORMNIH BAKTERIJA U VODIKoliformne bakterije su Gram-negativni bacili (aerobni ili fakultativno anaerobni, asporogeni), koji u roku od 48 sati gajenjem u laktoznom ili MacConkey bujonu sa Durhamovim cjevicama proizvode gas i kiselinu pri temperaturi od 35-370C. Ovom definicijom obuhvaena je i Escherichia coli ( proizvodnju gasa i kiseline na 440C za 24 sata).

U ovu grupu spadaju slijedei rodovi iz familije Entereobacteriaceae: Escherichia coli, Citrobacter, Klebsiella, Enterobacter.Ukupan broj koliformnih bakterija moe se odrediti na 2 naina:

1. Metodom najvjerovatnijeg broja u 100 ml vode (MPN)- KOLIMETRIJA.

2. (MPN = Most probable number najvjerovatniji broj)

3. Membran-filter metodom.6.1. Metoda najvjerovatnijeg broja koliformnih bakterija u 100 ml. vode (KOLIMETRIJA)

Broj koliformnih bakterija u vodi odreuju se postupkom koji se naziva KOLIMETRIJA. Kolimetrija se sastoji od 3 ogleda- testa: prethodni, potvrdni i zavrni test. Prethodni ogled:

Ovaj test slui da se utvrdi prisustvo ili odsustvo koliformnih bakterija u odreenim koliinama ispitivane vode. Da bi se dobili to taniji podaci, potrebno je vriti zasijavanje veeg broja uzoraka. Koliina uzoraka vode koja se zasijava zavisi od stepena zagaenja vode, tj. od njenog porijekla (izvorska, vodovodna, rijena). Kao podloga se koristi peptonska voda sa 1% laktoze i Andrade indikatorom (ALP-e), laktozni bujon ili MacConkey bujon. U epruvetama sa tom podlogom nalaze se Durhamove cjevice koje e pokazati eventualnu produkciju gasa. Epruvete sa zasijanom podlogom stave se u termostat na 370C i inkubiu 48 sati, a rezultat se oita poslije 24 i 48 sati. Pri tome se utvruje promjena boje podloge i prisustvo gasa u Durhamovim cjevicama. Rezultat je pozitivan

ako se u Durhamovim cjevicama obrazuje gas i podloga je zamuena-crvena. Ako u podlogama nema nikakvih promjena, test je negativan i voda je u pogledu prisustva koliformnih bakterija ispravna. (ali ne i prisustva drugih indikatora fekalnog zagaenja: Proteus, enterokoke, sulfitoredukujue Clostridie).

Potvrdan ogled: Potvruje ili odbacuje pozitivan ili neodreen rezultat prethodnog ogleda. Ovim ogledom utvruje se da li su koliformne ili neke druge bakterije razgradile laktozu do kiseline i gasa u prethodnom ogledu. Izvodi se tako da se u epruvete u kojima je dolo do stvaranja kiseline i gasa presiju na povrinu Endo agara. Kolonije koje porastu ne Endo agaru nakon 24 sata na temperaturi od 370C posmatraju se mikroskopski. Nalaz Gram negativnih tapiastih asporogenih bakterija znai da je nalaz potvrdog ogleda pozitivan.

Zavrni ogled: Sastoji se od niza postupaka kojima identificiramo prethodno potvrene koliformne bakterije. Ova metoda daje samo procjenu broja koliformnih bakterija i podlona je grekama. Najvjerovatniji broj koliformnih bakterija (MPN) u 100 ml. vode utvruje se pomou posebnih tablica izraenih na osnovu rauna vjerovatnoe, a naziva se koli-index. Najmanja koliina vode u kojoj se moe dokazati prisustvo koliformnih bakterija predstavlja koli-titar.Odreivanje kolifornih bakterija KOLIMETRIJAU preienim vodama:

INKUBACIJA :

37 o C, 24-48 h OITAVANJE REZULTATA :

- GAS U DURHAMOVIM

CIJEVICAM

- PROMJENA BOJE - ZAMUENJE PODLOGE

(test pozitivan)Slika 5. I Metoda

Slika 6. II Metoda zasijavanje prirodnih voda zatvorenog tipa Koristi se isti postupak kao pri zasijavanju preienih voda

6.2. Membran-filter metoda

Ovo je vrlo popularan test u mikrobiologiji vode. Jednostavan je i moe se uspjeno koristiti na terenu. Membranski filtri su tanki filtri od celuloze u vidu diska. Oni koji slue za brojanje koliformnih bakterija u vodi podijeljeni su tankim crtama u kvadrate povrine 1 cm. Pomou posebnog aparata procijedi se kroz tanak filter 100 ml ili vie ispitivane vode. Filter se oprezno izvadi iz aparata i prostre na povrinu Endo agara ili neke druge podloge u Petrijeve zdjelice. Izvri se inkubacija 48 sati na 370C.

Kolonije prisutnih koliforma porastu na filteru za 24-48 sati. Porasle kolonije se broje na uobiajen nain pomou rune lupe poslije inkubacije. Kada se izbroje, dalje se ispituju u cilju identifikacije na uobiajen nain.

Slika 7. Bakterije na filteru

7. ODREIVANJE BROJA KOLIFORMNIH BAKTERIJA (MPN)Radi odreivanja vrijednosti ispitivane vode za pie potrebno je utvrditi koliki je broj koliformnih bakterija u odreenim koliinama vode. Najee se taj broj utvruje u 1, 10, 100 ml vode za pie. Meutim, taj se broj ne moe tano utvrditi. Zato se utvruje MPN (Most probable number)- najvjerovatniji broj. On se utvruje pomou posebnih tabela izraenih na osnovu rauna vjerovatnoe, a naziva se koli-indeks odreivanje u 100 ml vode. Odreivanje se zasniva na pretpostavci da je karakteristinu promjenu u podlogama prethodnog testa izazvala u jednoj epruveti samo jedna koliformna bakterija ili jedna elija E. coli. MPN se dobija na osnovu broja epruveta sa pozitivnim reakcijama i podataka iz tablica koje su izdate od Svjetske zdravstvene organizacije 1958. godine.Broj epruveta sa pozitivnom reakcijom od 5 zasijanih s 10 ml vodeNajvjerovatniji broj koliformnih bakterija u 100 ml vode (MPN)granine vrijednosti

donja granicagornja granica

0006,0

12,20,112,6

25,10,519,2

39,21,629,4

416,03,352,9

5beskrajan8,0beskrajan

Tabela 1. Najvjerovatniji broj koliformnih bakterija u 100 ml vode (upotrebljava se u kolimetriji preienih voda)Epruveta sa pozitivnom reakcijomMPNGranine vrijednosti

1 epruveta od

50 ml5 epruveta od

10 mlDonja granicaGornja granica

0110,54

0220,56

0340,511

045113

1020,56

1130,59

126115

139221

1416440

Tabela 2. Najvjerovatniji broj koliformnih bakterija u 100 ml vode (upotrebljava se u kolimetriji preienih voda i prirodnih voda zatvorenog tipa)Broj epruveta sa pozitivnom reakcijomMPNGranine vrijednosti

1 epruveta do 50 ml5 epruveta od 10 ml5 epruveta od 1 mlDonja

granicaGornja granica

00110,54

00220,56

01010,54

01120,56

01230,58

02020,56

02130,58

02240,511

03030,58

03150,513

04050,513

10010,54

10130,58

10240,511

10360,515

11030,58

11150,513

1127117

1139221

12050,513

1217117

12210323

12312328

1308219

13111326

13214434

13318553

13421666

14013431

14117547

14222769

14328985

1443512101

1454315117

150248175

1513512101

1525418138

1539227217

15416139450

Tabela 3. Najvjerovatniji broj koliformnih bakterija u 100 ml vode (upotrebljava se u kolimetriji voda iz otvorenih bunara)

8. DOKAZIVANJE ENTEROKOKA (FEKALNE STREPTOKOKE) U VODAMA ZA PIEOdsustvo koliformnih bacila kako u preienim tako i u prirodnim vodama za pie, ustanovljeno kolimetrijom, kao i nalaz neznatnog broja klica, dobivenog metodom brojanja u agar ploi, jo uvijek nisu dovoljni da se pregledani primjerak vode proglasi higijenski ispravnim. Potrebna su dalja bakterioloka ispitivanja kojim se treba iskljuiti prisustvo enterokoka i Proteusa.

Enterokoke su Gram+ pozitivne koke, aerobne i fakultativno anaerobne, fermentiraju glukozu proizvodei kiselinu na 370C za 48 sati. Prisustvo enterokoka u vodi (Enterococcus faecalis, E. faecium) moe se smatrati kao siguran znak fekalnog zagaenja, ali je njegovo iskljuivo istraivanje od znatno manje praktine vrijednosti od kolimetrije. Ova klica se ne nalazi uvijek u crijevima ovjeka i ivotinja, bez obzira koja je njegova varijanta u pitanju.(E. faecalis ili E. faecium). Prisustvo enterokoka u vodi sa nekom drugom klicom sumnjivim indikatorom fekalnog zagaenja iz grupe koliformnih bacila ili sa Cl. perfringens, ili sa bakteriofagom, potvruje jo u veoj mjeri fekalno zagaenje. Prethodni test:

Serija epruveta sa podlogom ADB (azid dekstrozni bujon) inokulie se odreenom koliinom vode prema tabelama koje se koriste za zasijavanje i izraunavanje MPN koliformnih bakterija u vodama. (3x 10 ml., 3x 1ml., 3x 0,1 ml.).

Ako se koristi jednostruka koncentracija podloge onda je koliina zasijanog inokulima i podloge 1: 10, a ako je podloga dvostruke koncentracije taj odnos je 1:1.

Podloge se inkubiraju na 370C 24-48 sati do pojave zamuenja.

Potvrdni test:

Iz zamuenih epruveta uzima se jedna kap materijala i inokulie se na vrstu podlogu npr. Slanetz-Bartley. Inkubacija je na 370C 24 sata. Porast crveno smeih sitnih kolonija pokazuje prisustvo fekalnih streptokoka.

Zavrni test:

Sumnjive kolonije dobivene na ploi presiju se na Kosi agar, sa koga se poslije inkubacije od 24 sata pri 370C vri definitivna identifikacija skraenim biohemijskim ispitivanjem: redukcija i zgruavanje mlijeka, rast na podlozi sa dodatkom 6,5% NaCl, rast u hranjivom bujonu sa pH 9,6 i 40% ui, zagrijavanje (na 560C 30 min. ostanu u ivotu). Dalja identifikacija se vri prema odgovarajuoj tabeli.

Brojanje enterokoka u vodi (MPN vrijednost): Koriste se tabele uzimajui u obzir samo one epruvete u kojima je potvreno prisustvo enterokoka.Broj epruveta sa pozitivnom reakcijomMPNGranica 95% vjerovatnoe

3 po 10 ml 3 po 1 ml

3 po 0,1 ml

Donja granicaGornja granica

0013< 0,59

0103< 0,513

1004< 0,520

1017121

1107223

11111336

12011336

2009136

2014337

21015344

21120789

22021447

2212810149

300234120

301397130

3026415379

310437210

3117514230

31212030380

3209315380

32115030440

32221035470

330240101300

331460712400

33214001504800

Tabela 4. . Prikaz MPN vrijednosti pozitivnih rezultata zasijavanja uzorka u 3 epruvete koliine = 3 x 10 ml; 3 x 1 ml i 3 x 0,1 ml8.1. Odreivanje kolifornih bakterija u bunarskoj vodi Slika 8. Prethodni test

Slika 9. Potvrdni test (EIJKMANOV test)INKUBACIJA : 37 o C, 24-48 h

- GAS U DURHAMOVIM CIJEVICAMA- PROMJENA BOJE + PRETHODNI TEST

- ZAMUENJE PODLOGE

8.2. Dokazivanje Proteusa u vodiGram-negativni bacili sa peritirhijalnim flagelama, bez spora i kapsula, dobro rastu na svim podlogama, uz fenomen rojenja, tj. brzog irenja na povrini nekih vrstih podloga. Svi tipovi Proteusa su crijevne bakterije, a neki od njih su i veoma aktivne trulene bakterije (P. vulgaris i P. mirabilis). Njihovo prisustvo u vodi ukazuje ne samo na fekalno zagaenje, ve i na zagaenje organskim materijama u raspadanju. U tom smislu rod Proteus je znaajniji, apsolutniji i iri higijenski indikator nego koliformni bacili. Nalaz ma kog njegovog tipa vodi iskljuuje smjesta ovakvu vodu iz upotrebe. Istraivanje Proteusa je obavezno u svim kategorijama vode za pie. U preienim vodama se mora vriti i kad je rezultat kolimetrije negativan. U pogledu biohemijskih osobina,sve vrste roda Proteus imaju zajedniku osobinu da ne razlau laktozu i hidrolizuju

ureu. Po fermetnativnoj aktivnosti prema drugim eerima, kao i prema sposobnosti produkcije H2S i indola razlikuju se pojedine vrste Proteusa. Te osobine su prikazane u tabeli koja se koristi za diferencijaciju i klasifikaciju.

Prethodni test:

Sastoji se u mikroskopskom pregledu sadraja svih kolimetrijskih epruveta. Posmatraju se epruvete u kojima je dolo do zamuenja bez gasa jer Proteus ne fermentira laktozu (laktoza je negativna: nema gasa u Durhamovim cjevicama). Nalaz Gram- negativnih, tankih, sitnih i poliformnih bacila u razmazu i vrlo pokretljivih bacila u viseoj kapi ( prisustvo peritrihijalnih flagela) ukazuje sa velikom vjerovatnoom na prisustvo Proteusa u vodi.

Potvrdni test:

Iz sumnjivih epruveta presije se sterilnom Pasterovom pipetom po jedna kap kulture na krvnu plou ili Endo agar. Zasijane ploe se inkubiu 24 sati na 370C, a zatim se dobivene kolonije identifikuju.

Dokazivanje tipova Proteusa u H formi (P. vulgaris i P. mirabilis), ne zadaje nikakve tekoe jer se oni lako raspoznaju po rojenju, tj. po porastu u vidu prevlake na povrini ploe.

Tipovi Proteusa u O formi koji obrazuju okrugle, sjajne, glatke i prozrane, laktoza negativne kolonije, zahtjevaju dalju identifikaciju biohemijskim metodama.

Zavrni ogled:

Sastoji se u zasijavanju sumnjivih kolonija iz potvrdnog ogleda na tene i vrste podloge. Najvanije biohemijske osobine etiri tipa Proteusa prikazane su u tabeli.Prethodni test:

- Mikroskopski pregled kolimetrijskih epruveta

a) Gram ( - ) tanki, sitni tapii

(bojenje po Gramu)

b) Vrlo pokretni bacili u viseoj kapi

Potvrdni test:

Slika 10. Zavrni test : - biohemijsko ispitivanje - identifikacija prema tabeli

* Fenomen rojenja ( tip 4 forme Proteusa ): P. vulgaris, P. mirabilis;

* Proteus je laktoza negativan - (nema gasa u Durhamovim cjevicama!)

Slika 11. Proteus vulgaris na krvnom agaru Slika 12. Proteus vulgaris

(izgled pod mikroskopom)

Svjetska zdravstvena organizacija ( HYPERLINK "http://bs.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezik" \o "Engleski jezik" engl. World Health Organization - WHO) je specijalna organizacija HYPERLINK "http://bs.wikipedia.org/wiki/Ujedinjeni_Narodi" \o "Ujedinjeni Narodi" Ujedinjenih Nacija sa sjeditem u HYPERLINK "http://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeneva" \o "eneva" enevi ( HYPERLINK "http://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0vicarska" \o "vicarska" vajcarska). Osnovana je HYPERLINK "http://bs.wikipedia.org/wiki/7._april" \o "7. april" 7. aprila HYPERLINK "http://bs.wikipedia.org/wiki/1948" \o "1948" 1948. godine i trenutno broji sto devedest i dvije drave lanice. Uloga joj je koordiniranje internacionalnih zdravstvenih slubi.

PAGE 17