SIGURNOST SAKRALNE BAŠTINE

MINISTARSTVO KULTURE Uprava za zaštitu kulturne baštineOdjel za pokretnu kulturnu baštinu

Branka Pintarić, viša stručna savjetnica-konzervatorica

MINISTARSTVO KULUREUPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE

konzervatorski odjeli

Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu

DEFINIRANJE POJMA KULTURNOG DOBRA

• pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja,

• arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost,

• nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština,

• zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.

KULTURNA BAŠTINA – PRAVNA ZAŠTITA

OSTALO

75%

REGISTRIRANA

KULTURNA DOBRAPOKRET NA

DOBRA

25%

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

OSTALO

67%

SAKRALNO/RELIGIJ

SKI PREDMETI

33%

POKRETNA

KULTURNA

DOBRA

Pokretna kulturna dobra u okviru Registra

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

REGISTRIRANI SAKRALNI PREDMETI PO

KONZERVATORSKIM ODJELIMA

OPASNOSTI KOJE PRIJETE KULTURNOJ BAŠTINI

a) pljačka arheoloških nalaza

b) nelegalna trgovina – izvoz

c) krađa pojedinog umjetničkog djela

d) ratna destrukcija

AKTIVNOSTI SLUŽBE ZAŠTITEMJERE ZAŠTITE

•Posebni program sustavnog evidentiranja

- identifikacija

- evidentiranje

- dokumentiranje

- konzervatorska obrada

•Posebni program ugradnje sustava tehničke zaštite

Zadar, Samostan sv. Frane

UGROŽENOST BAŠTINE – RATNA DESTRUKCIJA

•Problem krađe kulturnih dobara iz

zemalja središnje i istočne Europe

•Domovinski rat,1991-1995./1997.

najdrastičniji primjeri: pljačkanje i

rekviriranje čitavih spomeničkih

fundusa grada Vukovara, te sakralnih

objekata dalmatinskog i dubrovačkog

zaleđa. • vraćeno je oko 25.000 predmeta

• još se potražuje 24.500 muzejskih

predmeta, te 1000 sakralnih kulturnih

dobara

NAJVEĆI BROJ KRAĐA JE POČINJEN U SAKRALNIM

OBJEKTIMA!PREMA MJESTU KRAĐE

PREMA VRSTI PREDMETA

ŽUPNI UREDI ISAMOSTANI

MUZEJI IGALERIJE

CRKVE

PRIVATNISTANOVI IKUĆE

ANTIKVARIJATI

Godine

za vrijeme Motovunskog festivala 2002. godine iz sakristije crkve sv. Stjepana ukradeni su pacifikal, kalež i plitica

PRONALASCIoltarne pale ukradene 1976. godine - vraćene 2010. godine

Oltarna pala iz franjevačkog

samostana u Pazina, 1526.,

Girolamo di Santa Croce.

PRONALASCI

ukradena 1993. - nađena 2013. godine

“Bogorodica s djetetom i sv. Ivanom ”

nepoznati autor, 16. st.

ukradena 1999. – nađena 2012. godineIkona, sv. Nikola,

nepoznati autor, 18/19.st.

MJERE ZAŠTITE - POTICANJE UGRADNJE SUSTAVA TEHNIČKE ZAŠTITE

ULOGA CRKVE KAO VLASNIKA

edukacija vlasnika kulturnih dobara

•obaveza i odgovornost o zaštiti

kulturnog dobra

•spoznaja prijetnje

•jačanje svijesti o potencijalnim

opasnostima

•osiguranje drugih preventivnih mjera na

zaštiti sakralnih zbirki od raznih uzroka

mogući problemi

• nepostojanje stručnog kadra

unutar ovih struktura koji će biti

zaduženi za brigu o postojećim

sakralnim zbirkama

• neadekvatan smještaj vrijednih

predmeta unutar crkve, župnog

dvora i sl.

• nepostojanje osnovne zaštite

prostora

PROVEDBA ZAŠTITE SAKRALNIH OBJEKATASTAROST – VRIJEDNOST - UGROŽENOST

• smještaj objekta

• mikrolokacija

• pristup objektu

• građevinske karakteristike objekta

• vrsta inventara

• smještaj umjetnina unutar objekta

• provedene sigurnosne mjere

• temeljem izvršene procjene

ugroženosti, moguće je logično i

funkcionalno, te maksimalno

racionalno isplanirati i realizirati

potrebne sigurnosne mjere

• opseg, vrsta i oblik zaštite primijenit

će se ovisno o navedenim

elementima

IZRADA PROCJENE UGROŽENOSTI

PROBLEMI

• otvorenost i dostupnost

• ugradnja sustava tehničke zaštite otežana je zbog činjenice da se najveći broj sakralnih zbirki nalazi u objektima koji su sami kulturna dobra

• integracija građevinsko-arhitektonskih i hortikulturnih rješenja

• prilagodba potrebama vlasnika

FIZIČKA I TEHNIČKA ZAŠTITA

Ljudski faktor•ima primaran značaj u osiguranju sakralnih zbirki, jer sigurnosni

sustavi sam po sebi nije dovoljan

• bez alarma najbolju i najefikasniju zaštitu pružaju: čuvari i rasvjeta

Sustavi tehničke zaštite•zadovoljiti najviše sigurnosne standarde

•pratiti tehnološki napredak u svim segmentima sustava

•zadovoljiti svjetske i hrvatske norme

UMJESTO ZAKLJUČKA

Možemo li učiniti više u jačanju svijesti i vlasničkoj odgovornosti?

Sigurnost baštine je briga cijele zajednice!