SVEUILITE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA POVIJEST

AKADEMSKA GODINA 2014./2015.

MIR U SRIJEMSKIM KARLOVCIMA (1699.)

I RAZGRANIENJE NA HRVATSKOM POVIJESNOM

PROSTORU

(Seminarski rad)

Student: Kristina Juri

Naziv kolegija: Hrvatska povijest ranog novog vijeka

Nositelj kolegija: dr. sc. Nataa tefanec

Predava: dr. sc. Kornelija Jurin Starevi

Zagreb, 22. 2. 2015.

2SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................... 3

2. MIR U SRIJEMSKIM KARLOVCIMA I RAZGRANIENJE NA HRVATSKOMPOVIJESNOM PROSTORU ............................................................................................. 4

2.1. STANJE KOJE JE PRETHODILO MIRU U SRIJEMSKIM KARLOVCIMA4

2.2. PREGOVORI U SRIJEMSKIM KARLOVCIMA................................................. 5

2.3. ODREDBE MIRA U SRIJEMSKIM KARLOVCIMA.......................................... 7

2.4. RAZGRANIENJE NA HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU ............. 9

2.5. TERENSKA KARTIRANJA I OBILJEAVANJE GRANICE NAHRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU ...................................................... 10

3. ZAKLJUAK..................................................................................................................... 12

4. POPIS BIBLIOGRAFIJE ................................................................................................. 13

5. IZVORI ILUSTRACIJA ................................................................................................... 14

6. PRILOZI ............................................................................................................................. 15

31. UVOD

Godine 1699. mirom u Srijemskim Karlovcima1 zakljuen je esnaestogodinji Veliki

beki rat2 izmeu Osmanskog Carstva i Habsburke Monarhije sa saveznicima. Rat je

zapoeo neuspjelim pokuajem Osmanskog Carstva da osvoji habsburku prijestolnicu Be

1683. godine. Zahvaljujui Karlovakom miru, habsburki je teritorij znatno povean u

odnosu na ranije zakljuen itvanski mir iz 1606. godine. Mir u Srijemskim Karlovcima

predstavlja jedan od najznaajnijih dogaaja u povijesti kako Osmanskog Carstva, tako i

Europe. Upravo je mirom u Srijemskim Karlovcima zapoelo jaanje Habsburke Monarhije i

tenja prodora ka istoku, kao i razdoblje nazadovanja i povlaenja Osmanlija iz Europe.3

Ovim seminarskim radom se na temelju dostupne literature prikazuje to je prethodilo

miru u Srijemskim Karlovcima, sam tijek pregovora, odredbe pregovora te razgranienje na

hrvatskom povijesnom prostoru. Pri izradi ovog rada u dijelu o pregovorima najvie je

koritena knjiga eljka Dimia: Veliki beki rat i Karlovaki mir i lanak eljka Holjevca:

Mir u Srijemskim Karlovcima 26. sijenja 1699., a u dijelu rada vezanom uz razgranienje

na hrvatskom povijesnom prostoru: knjige Eref Kovaevi: Granice bosanskog paaluka

prema Austriji i Mletakoj Republici po odredbama Karlovakog mira i Mirele Slukan Alti:

Kartografski izvori za povijest Triplex Confinuma.

1 Srijemski Karlovci se danas nalaze u Republici Srbiji, na desnoj obali Dunava, udaljeni 4 kilometra odPetrovaradina. Joseph von Hammer, Historija Osmanskog Carstva Sv. 3 (Zagreb: Nerkez Smailagi, 1979), 76.2 U historiografiji se jo se koriste i razni drugi nazivi: Trei austro turski rat, Veliki turski rat, Rat svetelige Veliki rat, no u ovom seminarskom radu koristi se naziv Veliki beki rat.3 Eref Kovaevi, Granice bosanskog paaluka prema Austriji i Mletakoj Republici po odredbamaKarlovakog mira (Sarajevo: Svjetlost, 1973), 27-28. i Mirela Slukan, Kartografski izvori za povijest TriplexConfinuma (Zagreb: Hrvatski dravni arhiv i Zavod za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskogfakulteta u Zagrebu, 1999), 31.

42. MIR U SRIJEMSKIM KARLOVCIMA I RAZGRANIENJE NA

HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU

2.1. STANJE KOJE JE PRETHODILO MIRU U SRIJEMSKIM

KARLOVCIMA

Veliki vezir Kara Mustafa sa svojih je oko 250 tisua vojnika, koji su inili najbrojniju

skupljenu osmansku vojsku ikada, krenuo 1683. godine prema habsburkoj prijestolnici Beu.

Osvajanje Bea za Osmanlije bi predstavljalo veliki znaaj, zbog vrlo povoljnog

geostratekog poloaja izmeu Alpa i Karpata, to bi omoguilo daljnju penetraciju u

europski kontinent. Sredinom srpnja iste godine, osmanskoj vojsci je uspjelo opsjesti Be te je

opsada trajala oko dva mjeseca. Osmanska vojska, osim to je sporo napredovala, uinila je i

veliku pogreku ostavljajui slobodnima prilaze gradu, te time omoguila dolazak pomoi

poljskog kralja Jana III. Sobjeskog te vojvode Karla Lotarinkog, urjaka cara Leopolda I.

Upravo, zahvaljujui njihovoj pomoi u bitci na Kahlenbergu kraj Bea potuena je osmanska

vojska koja se urno pomicala prema Dravi i Savi ostavljajui putem veliku koliinu opreme

(Slika 1). Zanimljivo je kako su se tu nale i velike koliine kave koje je navodno,

poznavajui nain pripreme, poljski asnik Franz Georg Kolschinsky iskoristio za otvaranje

prve beke kavane.4

Nakon mnogih razmatranja o sklapanju mira ili nastavku ratovanja, pod posredstvom

pape Inocenta XI. 1684. godine sklopljen je savez Svete lige izmeu cara Leopolda I.,

poljskog kralja Jana Sobjeskog i Mletake Republike s glavnim ciljem protjerivanja

Osmanlija iz Europe.5

I prije nego to se za to odluila slubena carska vlast, u hrvatskim je zemljama zapoeo

oslobodilaki rat za teritorije pod osmanskom vlau. Tako je narod organizirao oslobodilake

pokrete sa svojim narodnim voama i hajdukim druinama u Dalmaciji, Lici, Baniji, i

Slavoniji. U Slavoniji je voa bio fra Luka Ibriimovi iz Poege, u Lici i Krbavi pop Marko

Mesi iz Brinja, a u Dalmaciji knez Frane Posedarski, Stojan Jankovi i Ilija Smiljani.6

U razdoblju od 1684. do 1686. godine, zahvaljujui djelovanju domaih ustanika pod

vodstvom fra Luka Ibriimovia, habsburka je carska vojska oslobodila podruje izmeu

Save i Drave od Virovitice do Iloka, a u tom periodu je osloboena i Ugarska s Budimom.

4 eljko Holjevac, Mir u Srijemskim Karlovcima 26. sijenja 1699., Matica: mjesena revija za hrvatskezajednice u svijetu 57 (2009), 46. i Ive Mauran, Hrvati i Osmansko Carstvo (Zagreb: Golden marketing,1999), 247.5 Isto 248.6 Holjevac, Mir u Srijemskim Karlovcima 26. sijenja 1699., 46.

5U Dalmaciji su domai ustanici voeni Stojanom Jankoviem i Ilijom Smiljaniem

oslobodili kontinentalno zalee, dok je mletaka vojska pod generalom Cornarom (1686.-

1688.) osvojila gradove Sinj i Knin.7

Nakon to je zaposjednuto nekoliko osmanskih utvrda (1685.) i Udbina (1689.),

hrvatski ustanici pod vodstvom popa Marka Mesia i karlovakog generala Ivana Josipa

Herbersteina oslobodili su podruje Like i Krbave.8

Pod vodstvom hrvatskog bana Nikole Erddyja, banska je vojska pobjedom nad

Osmanlijama na Zrinskom polju (1689.) oslobodila podruje od Kupe do Une i stare hrvatske

utvrde na Uni. No, opsada Bihaa kao najvanije utvrde na Uni pod osmanskom vlau, u

ljeto 1697. godine ipak nije uspjela.9

Godine 1691. zbila se bitka kod Slankamena u kojoj je poraena osmanska vojska, dok

se posljednja velika bitka u kojoj je carska vojska pod vrhovnim zapovjednitvom princa

Eugena Savojskog razbila novog osmanskog sultana Mustafu II. odigrala 11. rujna 1697.

godine kod Sente. Nakon zavretka ove bitke, esto se koristila uzreica Be je spaen kod

Sente. Ovaj veliki poraz, Osmanlije je konano uvjerio kako bi najbolje bilo odustati od

daljnjeg ratovanja i traiti mir.10 Takoer, kako se u zapadnoj Europi pribliavao Rat za

panjolsku batinu s Francuskom, carska je vojska morala zaustaviti daljnje ratovanje u

jugoistonoj Europi. Dakle, zbog veoma iscrpljenih zaraenih strana, mirovni pregovori su

bili jedva doekani.11

2.2. PREGOVORI U SRIJEMSKIM KARLOVCIMA

Sredinom listopada 1698. godine u improviziranoj baraci u Srijemskim Karlovcima, na

neutralnom podruju izmeu osmanskog Beograda i habsburkog Petrovaradina, okupili su se

mirovni poslanici zaraenih strana (Slika 2).12 Tijekom pregovora odreeno je stanje primirja i

kako oruja moraju zamuknuti. Sve lanice Svete lige imale su svoje predstavnike. Tako su

habsburki predstavnici bili grof Wolfgang von Ottingen, grof Leopold Schlick te savjetnik

poslanstva grof Ferdinand Marsigli koji e kasnije biti i predsjednikom Komisije za

odreivanje granica. Stavove Mletake Republike zastupao je Carlo Ruccini, ruske Prokopije

7 eljko Holjevac i Nenad Moaanin, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina u ranome novom vijeku (Zagreb:Leykam international, 2007), 24.8 Isto 24.9 Milan Kruhek i Augustin Pavlovi, Granice Republike Hrvatske u svjetlu Karlovakog (1699) iPoarevakog (1718) mira, Croatica Christiana periodica 15 (1991), 108.10 Holjevac, Mir u Srijemskim Karlovcima 26. sijenja 1699., 47. i Kruhek i Pavlovi, Granice RepublikeHrvatske u svjetlu Karlovakog (1699) i Poarevakog (1718) mira, 109.11 Dragutin Pavlievi, Povijest Hrvatske (Zagreb: Naklada P.I.P. Pavii, 1994), 205.12 Holjevac, Mir u Srijemskim Karlovcima 26. sijenja 1699., 47.

6Bogdanovi, dok je Poljsku zastupao grof Stanisaw Maachowski. Za predstavnika

Osmanskog Carstva bio je odreen Rami Mehmed-paa. Takoer, bili su prisutni i

predstavnici posrednikih drava; Engleske lord Wiliam Paget i Nizozemske - Jakob

Kolijer.13 Veliko ogorenje zavladalo je u redovima Hrvatskog i Ugarskog sabora jer na

pregovorima nije bilo njihovih predstavnika, a odluivalo se upravo o granicama na njihovu

teritoriju. Meutim, ipak je bio prisutan Senjanin Petar Pavao Vitezovi14 kao savjetnik

predstavnika.15

Predstavnici svake zemlje ulazili su u pregovaraku prostoriju na svoja vrata te sjedili

za okruglim stolom kako ne bi dolazilo do velikih rasprava tko e prvi ulaziti ili tko e gdje

sjediti, to se dogodilo prvi puta u povijesti diplomacije. Takoer, prema svome obiaju

osmanski su predstavnici sjedili prekrienih nogu, dok su europski predstavnici sjedili na

stolicama (Slika 3).16 Pregovaranja su vrena prema temeljnom naelu uti possidetis, ita

possideatis, tonije to je svaka strana do zakljuenja mirovnog ugovora osvojila orujem i

u tom asu imala pod svojom vlau, tu e vlast moi i zadrati.17

Za vrijeme pregovaranja, svaka se lanica Svete lige posebno sastajala s Osmanlijama.

Tijekom vie je navrata dolazilo do situacija, u kojima je moglo doi do prekidanja pregovora

zbog veoma nerealnih zahtjeva osmanskih predstavnika.18 Jedan takav zahtjev Osmanlija koji

je ubrzo grubo odbijen bio je da Erdelj (Transilvanija) treba ostati neovisnom kneevinom

pod osmanskom zatitom. Uz njega je ostala poznata reakcija engleskog predstavnika Pageta

prema osmanskim predstavnicima: Oni desnom rukom nude mir, lijevom rat, vi odaberite!

Osmanlije su se tada ak morali sveano ispriati kako vie nee spominjati da im se ustupi

Erdelj.19

U periodu od sredine listopada 1698. do kraja sijenja 1699. godine pregovarai su se

ukupno sastajali trideset i est puta. Konano, neto prije ponoi 26. sijenja 1699. kada su

zvijezde imale pogodan poloaj Osmanlije su potpisale mirovni ugovor s Habsburkom

Monarhijom i Poljskom u trajanju od dvadeset i pet godina s mogunou daljnjeg

produavanja. Dok je s carskom Rusijom potpisano primirje na rok od tri godine. Nakon toga

otvorena su sva etiri vrata prostorije kako bi svatko mogao ui i biti svjedok potpisanog

13 eljko Dimi, Veliki beki rat i mir u Srijemskim Karlovcima (Beograd: Verzalpress, 199), 245.14 Pavao Ritter Vitezovi (1652.-1713.) bio je hrvatski povjesniar, knjievnik, publicist i tiskar. Mirela SlukanAlti, Povijesna kartografija Kartografski izvori u povijesnim znanostima (Samobor: Meridijani, 2003), 136.15 Pavlievi, Povijest Hrvatske, 206.16 Holjevac, Mir u Srijemskim Karlovcima 26. sijenja 1699., 47.17 Kruhek i Pavlovi, Granice Republike Hrvatske u svjetlu Karlovakog (1699) i Poarevakog (1718) mira,109.18 Ive Mauran, Hrvati i Osmansko Carstvom 274.19 Dimi, Veliki beki rat, 245-246.

7dokumenta te da vijest sklopljenog mirovnog ugovora odlepra vjetrovima na sve etiri

strane svijeta.20

Iako je Mletaka Republika prihvatila odredbe zajednikog mirovnog ugovora, s

Osmanskim je Carstvom sklopila i potpisala separatni mir tek 7. veljae 1700. godine.21

Postavljalo se pitanje to e se dogoditi s prostorijom u kojoj su odravani pregovori.

Tako je grof Leopold Schlick predloio da se preuredi u bogomolju. Tako su oko 1710.

godine franjevci, uz habsburku novanu pomo preuredili pregovaraku baraku u kapelu

Gospe od mira.22 Danas, se na tome mjestu nalazi druga Kapela Mira iz 1817. godine

sagraena pod bizantskim utjecajem, a nedavno je i preureena (Slika 4). Na vratima kapele

stoji spomen na mirovne pregovore odrane u Srijemskim Karlovcima: Na spomen mira 26.

sijenja 1699. izmeu kranskih saveznika i Turaka podigli su ovu kapelu karlovaki katolici

1817. godine (Slika 5).23

2.3. ODREDBE MIRA U SRIJEMSKIM KARLOVCIMA

Dokument nastao mirovnim pregovorima u Srijemskim Karlovcima izmeu Habsburke

Monarhije i Osmanskog Carstva koji je predan caru Leopoldu I., u svom uvodnom dijelu

sadri sultanovo zahvaljivanje i velianje cara. Neka je beskrajna hvala i slava, i bezmjerna

zahvalnost, pohvala i velianje onom uzvienom, vjenom vladaru svijeta. ... Poto sukob koji

traje esnaest godina sa njegovim velianstvom Leopoldom, ponosom velikih kranskih

starjeina, izabranikom ponosnih kranskih velikana, rukovodiocem poslova kranskog

naroda, monim i dostojanstvenim vladarom, dokazom slave i potovanja, monim vladarom

pokrajina Njemake, eke, Maarske i Austrije, najkrupnijim i najpotovanijim meu

vladarima kranske vjere, rimskim imperatorom neka mu se s bojom voljom sve njegovo

zavri s dobrom i na pravom putu.24

Nadalje, pitanja razgranienja, kao i mogua daljnja pitanja i problemi izmeu

potpisnica ureeni su u dvadeset lanaka mirovnog ugovora iz Srijemskih Karlovaca.25 Prvih

pet lanaka govori o pitanju razgranienja, a posebice su znaajni IV. i V. lanak budui da

govore o razgranienju na hrvatskom povijesnom prostoru, izmeu Habsburke Monarhije i

20 Von Hammer, Historija Osmanskog Carstva, 84.21Kruhek i Pavlovi, Granice Republike Hrvatske u svjetlu Karlovakog (1699) i Poarevakog (1718) mira,109.22 Von Hammer, Historija Osmanskog Carstva, 84.23 Sremski Karlovci.org, http://www.karlovci.org.rs/kulturna-ruta1.html, posjet 18.1.2015.24 Kovaevi, Granice bosanskog paaluka, 68-69.25 Kruhek i Pavlovi, Granice Republike Hrvatske u svjetlu Karlovakog (1699) i Poarevakog (1718) mira,109.

8Osmanskog Carstva.26 Prema V. lanku granica na rijeci Savi sa svim je svojim rijenim

otocima (adama) u zajednikom posjedu te se obe sile mogu ravnopravno koristiti njome u

mirnodopske svrhe. lanak VI. odreuje granice odreene mirovnim ugovorom kao

nepovredive, ime ne postoji mogunost da se one mijenjaju, proiruju ili suavaju.

Postojanje mogunosti popravljanja ve postojeih tvrava kao i gradnju novih naselja

potrebnih za podanike, uz striknu zabranu gradnje novih tvrava iznosi VII. lanak.27

Prijelaz granica u neprijateljske svrhe kao npr. radi pljakanja, vrenja nasilja nad

podanicima ili ruenja strogo je zabranjen, i ukoliko doe do povreda ovog VIII. lanka,

izgrednike treba sankcionirati primjerenom kaznom za takva nedjela. lanak IX. govori o

hajducima s obiju strana i potrebe da se sazna gdje se prikrivaju kako bi zadobili zavrijeene

kazne, a takoer kazne zasluuju i oni koji ih prikrivaju. O izbjeglicama i prebjezima koji su

za vrijeme Velikog bekog rata preli sa osmanskog na habsburki teritorij svjedoi X.

lanak; kako im se omoguava miran ivot gdje oni poele, ali uz uvjet da to bude podalje od

granice i graninog prostora kako ne bi dolo do remetenja mira podanika pograninih

krajeva.28

Svi eventualni naknadni sporovi oko razgranienja se moraju rjeavati sporazumno,

bez prisutnosti sile i vojske nalae lanak XI. Prema XII.. lanku svi zarobljenici s obadvije

strane koji su tijekom rata uhvaeni i zarobljeni trebaju se izbaviti i vratiti u svoje domove.

XIII. lanak iznosi vjersku tolerantnost i slobodnu mogunost popravljanja i ureivanja

crkava, kao i vrenje uobiajenih vjerskih obreda. Trgovci mogu bezbrino obavljati svoju

djelatnost na podruju obadviju strana govori lanak XIV.29

lankom XV. oznaeno je da i u budue budu potovane prijanje odredbe, osim ako

one nisu izmijenjene novim dokumentom ime se tada one ponitavaju. Kako bi ojaalo

prijateljstvo i mir meu dvjema stranama, svaka je sila duna obavijestiti o dolasku

ambasadora, kako bi ona druga mogla prirediti uobiajenu ceremoniju odavanja poasti i

potovanja nalae lanak XVI. Posljednji, XX. lanak donosi razdoblje trajanja mira, a

ukoliko u vremenu isteka mira obadvije strane poele produiti trajanje mira, to im je

omogueno uz prethodne pregovore radi produavanja mira.30

26 Detaljnije u poglavlju 2.4. Razgranienje na hrvatskom povijesnom prostoru.27 Kovaevi, Granice bosanskog paaluka, 70-72.28 Isto 72-73.29 Isto 73-74.30 Isto 75-76.

92.4. RAZGRANIENJE NA HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORUGranina linija izmeu habsburkog teritorija i Osmanskog Carstva zapoinje na mjestu

gdje se rijeka Tisa ulijeva u Dunav. Dalje je ravna linija nastavljena prema Mitrovici na Savi,

tako da su Ruma i Mitrovica pripale osmanskoj strani, a Slankamen habsburkoj strani.

Granica je od Mitrovice tekla Savom do Laarka, pa pravocrtno do Marovia na Bosutu i

dalje sljedei tok Bosuta natrag do Save. Od ua Bosuta pa sve do ua Une u Jasenovcu,

granica je slijedila tok rijeke Save. Od Jasenovca pa do Novog je granica tekla rijekom Unom.

Meutim, na ovoj dionici javili su se mnogobrojni sporovi oko razgranienja: kod Jasenovca,

Dubice i Kostajnice te iako su prema naelu uti possidetis, ita possideatis trebali biti u

habsburkom posjedu, zbog osmanske su intervencije ipak predani Osmanlijama.31

Svakako najkompleksniji i najdugotrajniji problem bilo je pitanje granice kod Novoga

na Uni. Na lijevoj je obali Une, Habsburka Monarhija nakon zauzea Novog tijekom Velikog

bekog rata sagradila ratnu utvrdu Novi Novi te smatrala kako im taj dio teritorija treba

pripadati. Meutim, Osmanlije su tvrdili kako im taj prostor pripada, budui da su tu njihovi

podanici imali zemlju, sjenokou i kolibe. Kako niti jedna niti druga strana nisu htjele

popustiti, svjesne vanosti ovog podruja, odgoeno je rjeenje spora.32

Granica je nastavljena dalje prema Glini, tako da su utvrde Buim, Vranogra,

Podzvizd, Mala i Velika Kladua, Peigrad, Cazin, Trac i Cetingrad pripadale osmanskoj

strani, a utvrde Zrin, Pedalj, Gorika, Gvozdansko, Perna, Kloko i Slunj ostale na

habsburkom teritoriju. Granica je rijeku Koranu prelazila ispod Drenika, ime je plitviki

kraj bio na hrvatskom teritoriju. Granina crta nadalje je tekla vrnim dijelom planinskog

masiva Pljeivice. Granica izmeu austrijskog dijela Habsburke Monarhije i Osmanskog

Carstva konano je zavrila na Debelom Brdu sjeverozapadno od Knina, na vrhu Mevie

granice (Slika 6). Lokalitet Medvie glavice oznaavao je tromeu (Triplex Confinium) na

kojemu su se prema odredbama mirovnog ugovora po prvi puta dotakli teritoriji triju

stoljeima zaraenih imperijalnih sila; Habsburke Monarhije, Osmanskog Carstva i Mletake

Republike.33

Od Medvie glavice dalje prema jugu tekla je mletako-osmanska granica poznata kao

Linea Grimani ili Aquisto Nuovo. Granica je od Triplex Confinuma prolazila kroz Svilovu

(danas Vidakovu) glavicu i Ravnu poljanu (danas Stara straa), pa uz selo agrovii sve do

31 Kovaevi, Granice bosanskog paaluka, 68-69.32 Isto 77-83.33 Slukan Alti, Povijesna kartografija, 214-215.

10

Kamenitog brda. Nadalje poinje linija koja je okruivala Knin od sjeverozapada i sjevera, pa

se pravocrtno nastavila prema Sinju koji je takoer polukruno opasan. Ravna linija se

nastavlja prema Zadvarju koje je polukruno okrueno, pa linija opet ide pravocrtno do

Vrgorakog luka. Pravocrtna linija dalje dolazi do itluka koji je polukruno opasan i

nastavlja se prema Opuzenu.34

2.5. TERENSKA KARTIRANJA I OBILJEAVANJE GRANICE NA

HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU

Kroz povijest postojali su mnogobrojni sporovi i nesporazumi zbog nepotpunog

definiranja teritorijalno pograninih granica uglavnom temeljenih samo na pisanim

izvorima35. Za poboljanje takvih nedostataka postale su nune tzv. karte razgranienja,

tematske karte u krupnijem mjerilu koje prikazuju graninu liniju izmeu dviju drava. Uz

pojavu karata razgranienja vee se i pojava fizikog oznaavanja granica na terenu. Prvo

takvo fiziko razgranienje na hrvatskom povijesnom prostoru provedeno je upravo nakon

mira u Srijemskim Karlovcima. Od 1699. godine dolazi do naglog razvoja kartografije i

kartiranja hrvatskog povijesnog prostora, te e od tog vremena svaki mirovni ugovor nuno

sadravati i kartografski prikaz linije razgranienja.36

Nakon sklapanja Karlovakog mira odabrano je mjeovito povjerenstvo za

razgranienje koje je s habsburke strane predvodio ve spomenuti grof Fernando Luigi

Marsigli (1658.-1730). U povjerenstvu su bili i potpredsjednik Dvorskog ratnog vijea u

Grazu grof Ivan Ferdinand Herberstein, ratni savjetnik grof Josip Rabatta, grof Ivan Josip

Wildenstein, grof Gvidobald Max Sauer te nadinenjer Ivan Friedrich Hollstein. Dok je

austrijski topograf Johann Christoph Mller bio zaduen za kartiranje habsburko osmanske

granice. Nakon to je kartirana granica od Srijema do Jasenovca dolo je zauzimanja

hrvatskih stalea pa se ostatku kartiranja granice prikljuio i Pavao Ritter Vitezovi37.

Viemjeseno terensko kartiranje zavrilo je nedaleko od Knina na vrhu Medvie glavice,

granine tromee izmeu Habsburke Monarhije, Osmanskog Carstva i Mletake Republike,

34 Slukan Alti, Povijesna kartografija, 215.35 Ugovori o razgranienju nakon mirovnog ugovora ili dokumenti vezani uz pogranine sporove. Slukan Alti,Povijesna kartografija 211.36 Isto 210.37 Vitezovi je bio svestranog obrazovanja te politiki angairan. Stoga je bio vrlo dobar izbor za obranuhrvatskih interesa pri kartiranju habsburko osmanske granice. Slukan Alti, Povijesna kartografija, 136-137.

11

gdje je postavljen najvei kamen mea s natpisom Triplex Confinium, Caesareo, Turcico,

Venetum. Kao rezultat proizala je karta razgranienja u 24 lista mjerila 1:37 500 (Slika 7).38

Iako su kartiranja uglavnom vrena uz samo granicu, s habsburke strane raena su u

neto veem opsegu, zahvaljujui interesu Vitezovia i Marsiglija. Mllerove i Vitezovieve

karte Krajine i ireg podruja tromee predstavljaju prve realne kartografske prikaze veeg

dijela pograninih krajeva ime kartiranje granice nakon Karlovakog mira moemo nazvati

prekretnicom kartiranja tih podruja. Jedan takav primjer je i Vitezovieva karta Hrvatskog

Kraljevstva na kojoj su uz granice iz 1699. godine, istonije ucrtane i stare granice za vrijeme

ugarskog kralja Ludovika, ime je vidljiv Vitezoviev stav kako bi hrvatske zemlje trebale

ukljuivati i vei dio Bosne koji je bio pod Osmanlijama (Slika 8).39

Linija razgranienja Mletake Republike i Osmanskog Carstva u Dalmaciji poznata je

pod imenom Linea Grimani (ili Aquisto Nuovo) prema Giuseppeu Grimaniju koji je provodio

razgranienje za Mletaku Republiku. Mjeovita osmansko mletaka pogranina komisija

koju je s osmanske strane predvodio Osman-aga, a s mletake Giuseppe Grimani, imala je

priblino jednak zadatak kao habsburka pogranika komisija, samo na podruju od Knina

preko Neuma do Kleka. Vojni inenjer Giusto Emilio Albergheti bio je zaduen za terensko

kartiranje granice i izradu karte razgranienja izmeu Mleana i Osmanlija koja se sastojala

od pet listova u mjerilu 1:288 000 (Slika 9). Na posebnoj karti krupnijeg mjerila (1: 56 000)

prikazano je podruje od tromee do Dinare. Velika je vanost tih karata jer su to prve

detaljne karte dalmatinskog zalea. Naalost, znaajan nedostatak te Alberghetije karte je

njena izrada na temelju iskaza oevidaca, a ne detaljnih snimaka itava terena. Kao posljedica

toga, karta je sadravala znatno manje geografskih podataka ime je i sam kartografski

rezultat bio znatno slabije vrijednosti.40

Mir u Srijemskim Karlovcima predstavlja prekretnicu i u geografskom poznavanju i

terenskom snimanju osmanske Bosne i pograninog prostora. Kako mletaka i habsburka

strana, tako je i osmanska strana, usprkos nezadovoljstvu, potpisivanjem mirovnog ugovora

morala prihvatiti kartiranje svoga teritorija u irini od oko dva sata hoda (ili u duljini od oko

10 do 20 kilometara) od hrvatskoosmanske i mletako-osmanske granice. Kapidibaa

Ibrahim-efendija predvodio je povjerenstvo za utvrivanje hrvatsko-osmanske granice, a

Osmanaga za mletako-osmansku granicu. Ne moe se sa sigurnou rei kako Osmanlije u

svojoj komisiji nisu imali kartografe, ali lako je mogue kako su osmanski pogranini prostor

38 Isto 214-215.39 Slukan Alti, Povijesna kartografija, 136-137.40 Slukan Alti, Kartografski izvori, 19.

12

kartirali upravo Mller i Vitezovi za granicu s Habsburkom Monarhijom, odnosno

Alberghetti za granicu s Mleanima.41

3. ZAKLJUAK

Mirovni ugovor u Srijemskim Karlovcima (1699./1700.) smatra se jednim od

najznaajnijih dogaaja u svjetskoj povijesti. Ovim meunarodno priznatim ugovorom, kojim

su utvrene granice izmeu Osmanskog Carstva, Habsburke Monarhije i Mletake

Republike, Osmansko je Carstvo izgubilo veliko teritorijalno podruje; veinu ranije

osvojenih hrvatskih dijelova (Slavoniju, Liku, Krbavu, Baniju i Kordun) te cijelu Ugarsku.

Ovaj mir bio je poetak nazadovanja Osmanskog Carstva koje se vie nikada nije oporavilo

od ovakvih gubitaka, te od nekada velikih osvajakih ratova poinje voditi obrambene ratove.

Njihovim padom zapoinje razdoblje u kojem Habsburka Monarhija sve vie jaa prostorno i

materijalno.

Mir u Srijemskim Karlovcima predstavlja prvi mirovni ugovor u kojem su dogovorene

granice oznaene i na samom terenu. Vanost novih stvorenih granica nije bila samo politike

naravi, ve je to bila granica dviju vrsta svjetova kroz koju su dopirali europski duh i

civilizacija. Takoer, ovim mirom dolazi do prekretnice u razvoju kartografije na hrvatskom

povijesnom prostoru, te su tako obavljena prva kartiranja terena i izraeni prvi realni

kartografski prikazi toga podruja. Bitno je napomenuti kako veina granice tokom rijeke

Save te dio granice u Baniji uspostavljene 1699. godine i danas ini graninu liniju izmeu

Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

41 Slukan Alti, Kartografski izvori, 27-28.

13

4. POPIS BIBLIOGRAFIJE

Dimi, eljko. Veliki beki rat i Karlovaki mir: 1683-1699. Beograd: Verzalpress, 1999.

Holjevac, eljko. Mir u Srijemskim Karlovcima 26. sijenja 1699. Matica: mjesena revijaza hrvatske zajednice u svijetu. 57 (2009): 46-47.

Holjevac, eljko i Nenad Moaanin. Hrvatsko-slavonska Vojna krajina u ranome novomvijeku. Zagreb: Leykam international, 2007.

Kovaevi, Eref. Granice bosanskog paaluka prema Austriji i Mletakoj Republici poodredbama Karlovakog mira. Sarajevo: Svjetlost, 1973.

Kruhek, Milan i Augustin Pavlovi. Granice Republike Hrvatske u svjetlu Karlovakog(1699) i Poarevakog (1718) mira. Croatica Christiana periodica. 15 (1991): 105-138.

Mauran, Ive. Hrvati i Osmansko Carstvo. Zagreb: Golden marketing, 1999.

Slukan Alti, Mirela. Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima.Samobor: Meridijani, 2003.

___________. Kartografski izvori za povijest Triplex Confinuma. Zagreb: Hrvatski dravniarhiv i Zavod za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu,1999.

Sremski Karlovci.org. http://www.karlovci.org.rs/kulturna-ruta1.html. Posjet 18.1.2015.

Von Hammer, Joseph. Historija Osmanskog Carstva. Sv. 3. Zagreb: Nerkez Smailagi, 1979

14

5. IZVORI ILUSTRACIJASlika 1: Bitka na Kahlenbergu 1683. godine (umjetniko djelo flamanskog slikara Fransa

Geffelsa), http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/84/Vienna_Battle_1683.

.jpg (posjet 11.2.2014.)

Slika 2: Lokacija Srijemskih Karlovaca (oznaeno crvenom bojom), http://upload.wikimedia.

org/wikipedia/commons/d/d3/Municipalities_of_Serbia_Sremski_Karlovci.png (posjet

11.2.2015.)

Slika 3: Potpisivanje mira u Srijemskim Karlovcima, http://sr.wikipedia.org/sr-el

/%D0%9A%D0%B0%D1%80%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%87%D0

%BA%D0%B8_%D0%BC%D0%B8%D1%80#mediaviewer/File:Negotiation_of_the_

peace_of_Karlowitz.jpg (posjet 18.1.2015).

Slika 4: Kapela Mira u Srijemskim Karlovcima, http://upload.wikimedia.org/wikipedia/

commons/3/38/Sremski_Karlovci,_Kapela_Mira.jpg (posjet 18.1.2015).

Slika 5: Spomen na mirovne pregovore na portalu Kapele Mira u Srijemskim Karlovcima,

http://vojvodinaonline.com/wp-content/uploads/kapela-mira-sremski-karlovci-2.jpg

Slika 6. Karta razgranienja prema miru u Srijemskim Karlovcima, Ive Mauran: Hrvati i

Osmansko Carstvo, str. 278.

Slika 7: Johann Christoph Mller - Triplex Confinium (Medvia glavica - tromea kraj

Knina), posljednji 24. list karte razgranienja, 1699., http://www.enciklopedija.hr/

Natuknica.aspx?ID=42362 (posjet 18.1.2015.)

Slika 8. Vitezovieva povijesna karta Hrvatskog Kraljevstva iz 1699., martinmayhew.com/

wordpress/wp-content/uploads/2012/05/1699-Pavao-Ritter-Vitezovi%C4%87-3.jpg

(posjet 19.1.2015.)

Slika 9: Alberghettijeva karta mletako osmanskog razgranienja - Linea Grimani (zelena

linija), http://image.slidesharecdn.com/crossbordercartographicimaginery-

090526054202-phpapp01/95/crossborder-cartographic-imaginery-11-728.jpg?cb

=1243334586 (posjet 18.1.2015.)

15

6. PRILOZI

Slika 1: Bitka na Kahlenbergu 1683. godine (umjetniko djelo flamanskog slikara FransaGeffelsa)

Slika 2: Lokacija Srijemskih Karlovaca (oznaeno crvenom bojom)

16

Slika 3. Potpisivanje mira u Srijemskim Karlovcima (umjetniko djelo nepoznatog umjetnika)

Slika 4: Kapela Mira u Srijemskim Karlovcima

17

Slika 5. Spomen na mirovne pregovore na portalu Kapele Mira u Srijemskim Karlovcima

Slika 6. Karta razgranienja prema miru u Srijemskim Karlovcima (treba uzeti u obzir kakokarta nije u potpunosti vjerodostojna, budui da je dio Srijema i dalje pripadao OsmanskomCarstvom sve do mira u Poarevcu 1718. godine).

18

Slika 7. Johann Christoph Mller- Triplex Confinium (Medvia glavica - tromea krajKnina), posljednji 24. list karte razgranienja, 1699.

Slika 8. Vitezovieva povijesna karta Hrvatskog Kraljevstva iz 1699.iz 1699. (ucrtanasadanja i nekadanja granica)

19

Slika 9: Alberghettijeva karta mletako osmanskog razgranienja Linea Grimani (zelenalinija)