Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Mirna Vučković
DIPLOMSKI RAD
Zagreb,rujan 2018 godine
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
ISTRAŽIVANJE MOGUĆNOSTI ENERGETSKE OBNOVE ZGRADE IZ
REGISTRA DOBARA RH
Mirna Vučković
Kolegij: Građevinska fizika
Mentor: Doc.dr.sc. Bojan Milovanović
Zagreb,rujan 2018 godine
IZJAVA O IZVORNOSTI:
“Izjavljujem da je moj diplomski rad izvorni rezultat mojeg rada te da se u izradi istoga nisam koristila
drugim izvorima osim onih koji su u njemu navedeni.”
“Slažem se da se ovaj rad u elektronskom obliku objavi na javnoj internetskoj bazi sveučilišne
knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne
sveučilišne knjižnice te u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji CROSBI.”
Zagreb, 22.09.2018
Vučković Mirna, univ. bacc. ing. aedif.
SADRŽAJ
1. UVOD ............................................................................................................................................... 1
2. ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE ................................................................................................ 3
2.1. Definicija ZG0E ......................................................................................................................... 3
2.2. Zahtjevi za zgradu gotovo nulte energije (ZG0E)..................................................................... 7
2.3. Utjecaj faktora koji utječu na ZG0E ....................................................................................... 12
2.3.1. Transmisijski gubici ........................................................................................................ 12
2.3.2. Ventilacijski gubici ......................................................................................................... 13
2.3.3. Toplinski dobici .............................................................................................................. 13
3. ENERGETSKA OBNOVA KULTURNE BAŠTINE ................................................................................. 14
3.1. Pregled zakonske regulative za zgrade pod zaštitom ............................................................ 14
3.1.1. Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine ....... 17
3.2. Planiranje radova ................................................................................................................... 17
3.2.1. Uvjeti korištena i mjere zaštite prostora i okoliša ......................................................... 20
3.3. Materijali za obnovu povijesnih građevina ........................................................................... 22
4. PREGLED DOBRIH PRIMJERA U HRVATSKOJ I EUROPI ................................................................... 23
4.1. Projekt EE Culture .................................................................................................................. 25
4.1.1. Županijska palača u Krapini ........................................................................................... 25
4.2. Poslovna zgrada Eiffel Palace u Budimpešti .......................................................................... 29
4.3. Energetski centar Bračak ....................................................................................................... 31
4.4. Energetska obnova talijanskih škola pod zaštitom Kodeksa kulturne zaštite do razine ZG0E
34
4.5. Obnova naselja u Italiji pod zaštitom UNESCO-a do razine gotovo nulte energije ............... 37
5. Tehnički opis magazina soli na Pagu ............................................................................................. 41
5.1. Lokacija i izgled građevine ..................................................................................................... 41
5.2. Podrijetlo građevine .............................................................................................................. 42
6. Karakteristike magazina soli potrebne za proračun ...................................................................... 44
6.1. Proračunske zone .................................................................................................................. 44
6.2. Geometrijski podaci ............................................................................................................... 49
6.3. Podaci o klimi......................................................................................................................... 49
6.4. Unutarnji toplinski dobici Qint ................................................................................................ 50
6.5. Podaci o termotehničkim sustavima ..................................................................................... 50
6.5.1. Sustavi rasvjete .............................................................................................................. 52
7. Sastav i opis pojedinih dijelova konstrukcije ................................................................................. 54
7.1. Ovojnica građevine ................................................................................................................ 54
7.2. Zona I. .................................................................................................................................... 55
7.2.1. Zid prema IV. Magazinu ................................................................................................. 66
7.2.2. Popis otvora Zone I. u odnosu na strane svijeta ........................................................... 66
7.2.3. Toplinski mostovi ........................................................................................................... 67
7.3. Zona II. ................................................................................................................................... 68
7.3.1. Popis otvora Zone II. ...................................................................................................... 71
8. Rezultati proračuna Zone I. ........................................................................................................... 72
8.1. Proračun građevnih dijelova magazina soli ........................................................................... 72
8.2. Ukupni dobici planine ............................................................................................................ 73
8.3. Ukupni gubici topline............................................................................................................. 74
8.4. Potrebna energija za grijanje i hlađenje ................................................................................ 74
8.5. Konačni rezultati proračuna za Zonu I. .................................................................................. 75
9. Rezultati proračuna Zone II. .......................................................................................................... 77
9.1. Proračun građevnih dijelova magazina soli ........................................................................... 77
9.2. Ukupni dobici planine Qint ..................................................................................................... 77
9.3. Ukupni gubici topline............................................................................................................. 78
9.4. Potrebna energija za grijanje i hlađenje ................................................................................ 78
9.5. Konačni rezultati proračuna za Zonu II. ................................................................................. 79
10. Ukupna potrošnja magazina soli ............................................................................................... 81
11. Proračun toplinskih mostova ..................................................................................................... 82
11.1. Proračun toplinskih mostova u Software-u „Flixo“ ........................................................... 83
11.1.1. Detalj 1– spoj vanjskog zida VZ1 i poda na tlu P1 ......................................................... 85
11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 .............................................................. 87
11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem K2 ........................................ 88
12. Provjera difuzije vodene pare ................................................................................................... 91
12.1. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti HRN EN ISO 13788 ............................ 91
12.1.1. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti vanjskog zida VZ1 .......................... 91
12.1.2. Proračun najveće dozvoljene površinske krovišta K1 ................................................... 93
12.1.3. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti zida kotlovnice OZ2 ....................... 93
12.1.4. Komentar na dobivene rezultate ................................................................................... 93
12.2. Proračun unutarnje kondenzacije ..................................................................................... 94
13. Zaštita od buke .......................................................................................................................... 97
13.1. Određivanje najviše dopuštene razine buke u pojedinim vrstama prostorija .................. 97
13.1.1. Prezentacijsko – edukacijska dvorana ........................................................................... 98
13.1.2. Izložbeni prostor ............................................................................................................ 98
13.1.3. Kuhinje, sanitarije i pomoćne prostorije ....................................................................... 98
13.1.4. Tehničke prostorije s opremom .................................................................................... 98
13.1.5. Određivanje mjerodavne razine buke -MJERODAVNO................................................. 98
13.2. Određivanje najviših razina napadne buke iz izvora unutar zgrade tj. buke od opreme i
instalacija ........................................................................................................................................... 99
13.2.1. Procijenjena razina buke u prostoriji dvorane .............................................................. 99
13.2.2. Strojarnica u galeriji ....................................................................................................... 99
13.3. Određivanje najviših razina napadne buke iz izvora u vanjskom prostoru tj. buke od
opreme na strojarskoj platformi u razini terena ............................................................................. 100
13.3.1. Ventilacijski sustavi sanitarija ...................................................................................... 101
13.3.2. Buka od djelatnosti u kuhinji – utjecaj buke na okolne prostore ................................ 101
13.4. Ocjena akustičnih značajki pojedinih konstrukcija .......................................................... 102
13.4.1. Razdjelni zid strojarnice Z7 .......................................................................................... 103
13.4.2. Međukatna konstrukcija, pod strojarnice – MK3 ........................................................ 103
13.5. Određivanje razine napadne vanjske buke od cestovnog prometa ................................ 103
13.6. Određivanje zvučnih klasa prozora i vrata ...................................................................... 105
13.7. Utjecaj buke iz građevine na okoliš ................................................................................. 105
13.8. Zvučna izolacija od strukturnog zvuka i vibracija ............................................................ 106
13.8.1. Proračun zvučne izolacije od zvuka udara međukatne konstrukcije, poda strojarnice –
MK3………………………………………………………………………………………………………………………………………..107
13.9. Zvučne značajke instalacijskih vodova ............................................................................ 107
13.10. Zaštita od reverberacijske buke ...................................................................................... 108
13.11. Proračun vremena odjeka u zvučno obrađenoj kotlovnici .............................................. 109
14. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 110
15. LITERATURA ............................................................................................................................. 112
POPIS SLIKA ......................................................................................................................................... 116
POPIS TABLICA ..................................................................................................................................... 118
PRILOZI ................................................................................................................................................ 120
SAŽETAK
Ovaj diplomski rad analizira moguće spajanje modernih standarda energetske učinkovitosti,
koji na temelju Direktive (EU) 2018/851 europskog parlamenta i vijeća predviđaju smanjenje
stakleničkih plinova u rasponu od 80 do 90% do 2050.godine, te kulturne baštine koja je sastavni dio
graditeljstva te nosilac tradicije. Stoga je kao predmet ovoga rada odabrana građevina iz Registra
dobra Republike Hrvatske, magazini soli na Pagu (njih tri od ukupno devet magazina). Izazov rada s
kulturnom baštinom započinje pri samoj regulativi i prikupljanju dokumentacije zbog ispreplitanja
triju Ministarstva, onog zaštite okoliša i energetike zatim graditeljstva i prostornog uređenja te kulture.
Kako bi zadovoljili europske Direktive i Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj
zaštiti u zgradam (NN 70/2018) promatranu građevinu potrebno je dovesti do standarda gotovo nulte
energije. Napravljen je proračun potrebne energije za grijanje, hlađenje te pripremu tople vode
popraćen provjerom difuzije i buke čime će se potvrditi kako je moguće spojiti moderne standarde s
ograničenjima koje zahtjeva rad s kulturnom baštinom.
Ključne riječi: zgrada gotovo nulte energije, kulturna baština, očuvanje energije, obnovljivi izvor
energije, konzervatorske smjernice, difuzija, vlaga, buka
1
1. UVOD
Republika Hrvatska, iako je teritorijalno mala država, prepuna je raznolikom graditeljskom
baštinom zbog svoje bogate i duge povijesti. Kako bi osigurali očuvanost i održivost tih građevina za
buduće generacije, usvojena je određena razina zaštite. Upravo se Ustavom Republike Hrvatske i/ili
zakonskih propisima nastoji osigurati trajnost vanjskog izgleda građevina i njihova unikatnost te
posebnosti koji su povijesni dokazi vremena u kojima su sagrađene.
Sve je veći interes oko rekonstrukcije povijesnih građevina čemu se do prije nekoliko godina nije
posvećivala pažnja kao novogradnji. Povećanje interesa možemo zahvaliti sve većim problemima
zaštite okoliša i međunarodnim ugovorima i propisima na tu temu. U svijetu je energetska učinkovitost
prepoznata kao najisplativiji i najučinkovitiji način postizanja održivog razvoja. Želimo se držati
osnovnog principa održivog razvoja kojim koristimo što više obnovljivih prirodnih resursa i stvaramo
što manje po Zemlju štetnih otpada. Poboljšavanjem energetske učinkovitosti zgrade ostvaruju se
važne prednosti kao što su smanjenje negativnih učinaka na okoliš, smanjenje emisije ugljičnog
dioksida, povećanje sigurnosti opskrbe energijom prekidanjem povezanosti između gospodarskog
rasta i povećanja potražnje za energijom. Pored ovih bitnih benefita, ne mogu se zanemariti ni ostale
prednosti kao što su ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, duži vijek trajanja zgrade te velike uštede
energije. Upravo se najveći broj istraživanja povijesnih građevina obavlja (Slika 1.) s ciljem
poboljšanja energetske učinkovitosti i toplinske udobnosti. [1] Iz ovoga je vidljivo da energetska
učinkovitost ima ključnu ulogu u općoj nacionalnoj energetskoj politici.
Slika 1. Zastupljenost istraživanja koja se obavljaju na kulturnoj baštini [1]
2
Postupku obnove povijesnih i kulturnih dobara nije moguće pristupiti bez ishođenja potrebnih
dozvola, a samu obnovu mogu obavljati samo ovlašteni izvođači navedeni na stranicama Ministarstva
kulture. Energetskim obnovama zgrada pristupa se s vanjske strane pri čemu obnavljamo i
poboljšavamo vanjsku ovojnicu zgrade, a kod povijesnih građevina to nije slučaj zbog očuvanja
unikatnosti koji ta građevina nosi. Postavlja se pitanje je li moguće spojiti moderne standarde
današnjice sa ograničenjima kulturne baštine. Dakako, problematika obnove kulturnih dobara nije
nerješiv problem što će biti prikazano u sljedećim poglavljima.
3
2. ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE
2.1. Definicija ZG0E
Zgrada gotovo nulte potrošnje (eng. nearly zero energy buildings) jest zgrada koja ima vrlo
visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo
značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora
koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni Tehničkim propisom o
racionalnom uporabi energije i toplinskoj zaštiti u graditeljstvu (slika 2). [2]
Slika 2. ZG0E [3]
Nastoji se dobiti zgrada s nultom neto energetskom potrošnjom i nultom neto emisijom ugljičnog
dioksida godišnje kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova koja je u 2015.godini u sektoru
zgradarstva iznosila 12 % od čega 71,7% otpada na izgaranje goriva u stambenim zgradama, a 28,5 %
na izgaranje goriva u komercijalnim zgradama i ustanovama.[4] (slika 3.) Također, pogledom na
postotak od 29% u sektoru opskrbe energijom pri čemu je velik postotak emisije stakleničkih plinova
uzrokovan proizvodnjom električne i toplinske energije. Stoga kada se sve zbroji na zgrade se ukupno
troši 40% energije iz EU. Pošto otprilike 75% zgrada u EU-u nije energetski učinkovito upravo se
zgradom gotovo nulte energije nastoje smanjiti negativne brojke. [4]
4
Slika 3. Emisije stakleničkih plinova u EU-u 2015.godine [4]
Obnovljivi izvori energije (energija vjetra, solarna energija, termalna energija,… ) primjenjuju
se u praksi ovisno u dostupnosti izvora energije na mjestu zgrade ili u blizini zgrade te ovisno o vrsti
odabranog obnovljivog izvora energije. Kuća nulte energije djelomično dobiva energiju iz energetske
mreže, a ostatak perioda proizvodi energiju te je šalje direktno u energetsku mrežu. Naravno, postoje
vrste kuća nulte energije koje su samostalne, tj. koje su u potpunosti odvojene od električne mreže.
Karakteristika zgrade gotovo nulte potrošnje energije je da se energija unutar kompleksa proizvodi uz
pomoć različitih sustava za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.[5] Smatra se da zgrade gotovo
nulte energije ispunjavaju zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije ukoliko se
najmanje 30% godišnje primarne energije podmiri iz obnovljivih izvora energije prema sadašnjem
Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u graditeljstvu.[6] Za razliku od
novih zgrada, postojeće zgrade na kojima se provodi veća rekonstrukcija moraju zadovoljiti blaže
kriterije. Najmanje 10% energetskih potreba zgrade trebalo bi biti podmireno iz obnovljivih izvora
energije što uključuje i daljinsko grijanje na energiji iz obnovljivih izvora energije.[6] Prednosti i
nedostaci zgrade gotovo nulte potrošnje prikazani su na slici 4. Toplinski izolirana zgrada je udobna,
dugotrajna i pridonosi zaštiti okoliša. Izvedbom toplinske izolacije smanjuje se gubitak topline tijekom
zime, pregrijavanje prostorije ljeti te štitimo nosivu konstrukciju od vanjskih utjecaja i prekomjernih
toplinskih naprezanja. Tu dolazimo do jednog od glavnih nedostataka, utjecaja ljudskog faktora pri
čemu zbog nedovoljne educiranosti, nemara ili nedovoljne obrade detalja može doći do kontra efekta i
nastanka građevinskih šteta kao što je opadanje fasade, kondenziranje vlage, pojave pljesni i/ili
5
gljivica i slično. Primjećujemo da je za pravilno funkcioniranje ZG0E potrebno uložiti više napora,
uložiti više novaca zbog primjene više slojeva materijala te pripadne tehnologije, ali nakon izgradnje
uloženi novac vraća se kroz uštedu energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople
vode, a da se udobnost življenja ne mijenja ili je čak povećana.
Slika 4. Prednosti i nedostaci ZG0E [5]
Hrvatska je standarde projektiranja i gradnje stambenih i nestambenih zgrada gotovo nulte
energije propisala Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama
(NN 128/15, 70/18, 73/18). [2] U tablici 8. priloga B Tehničkog propisa navedene su granične
vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje po jedinici ploštine korisne površine
zgrade, Q“H,nd [kWh/(m2a)] te godišnje primarne energije po jedinici ploštine korisne površine zgrade
Eprim [kWh/(m2a)] koja uključuje energiju za grijanje, hlađenje, ventilaciju i pripremu potrošne tople
vode.[6] (tablica 1.) Slične vrijednosti potrebno je zadovoljiti pri rekonstrukciji postojeće zgrade što
je prikazano u Tablici 9. priloga B istog propisa. (tablica 2.)
PREDNOSTI
UŠTEDA ENERGIJE
VEĆA UDOBNOST ZBOG JEDNOLIKE RASPODJELE TEMP.
U PROSTORIJI
ZAŠTITA OKOLIŠA (SMANJENJE CO2)
FINANCIJSKA UŠTEDA
NEDOSTACI
VELIKI POČETNI TROŠKOVI
UTJECAJ LJUDSKOG FAKTORA
ZAHTJEVNIJE ODRŽAVANJE
6
Tablica 1. Najveće dopuštene vrijednosti za nove zgrade i zgrade gotovo nulte energije zgrade grijane
i/ili hlađene na temperaturu 18 °C ili višu [2]
ZAHTJEVI
ZA NOVE
ZGRADE I
G0EZ
Q’’H,nd [kWh/(m2·a)] Eprim [kWh/(m2·a)]
NOVA ZGRADA I GOEZ NOVA ZGRADA GOEZ
VRSTA
ZGRADE
kontinent, θmm ≤ 3 °C primorje, θmm > 3 °C kont
θm ≤ 3
°C
prim
θmm >
3 °C
kont
θmm ≤
3 °C
prim
θmm > 3
°C f0 ≤
0,20
0,20 < f0 <
1,05
f0 ≥
1,05
f0 ≤
0,20
0,20 < f0 <
1,05
f0 ≥
1,05
Višestambena 40,50 32,39 +
40,58·f0 75,00 24,84
19,86 +
24,89·f0 45,99 120 90 80 50
Obiteljska
kuća 40,50
32,39 +
40,58· f0 75,00 24,84
17,16 +
38,42·f0 57,50 115 70 45 35
Uredska 16,94 8,82 +
40,58· f0 51,43 16,19
11,21 +
24,89·f0 37,34 70 70 35 25
Obrazovna 11,98 3,86 +
40,58· f0 46,48 9,95
4,97 +
24,91·f0 31,13 65 60 55 55
Bolnica 18,72 10,61 +
40,58·f0 53,21 46,44
41,46 +
24,89·f0 67,60 300 300 250 250
Hotel i
restoran 35,48
27,37 +
40,58·f0 69,98 11,50
6,52 +
24,89·f0 32,65 130 80 90 70
Sportska
dvorana 96,39
88,28 +
40,58·f0 130,89 37,64
32,66 +
24,91·f0 58,82 400 170 210 150
Trgovine 48,91 40,79 +
40,58·f0 83,40 13,90
8,92 +
24,91·f0 35,08 450 250 170 150
Ostale
nestambene 40,40
32,39 +
40,58·f0 75,00 24,84
19,86 +
24,89 f0 45,99 150 100 / /
Tablica 2. Najveće dopuštene vrijednosti za postojeće zgrade grijane i/ili hlađene na temperaturu 18
°C ili višu prilikom rekonstrukcije prema članku 45. stavku 7. [2]
ZAHTJEVI
REKONSTRUKCIJA
Q’’H,nd [kWh/(m2·a)] Eprim [kWh/(m2·a)]
kontinent, θmm ≤ 3 °C primorje, θmm > 3 °C kontinent
θm ≤ 3 °C
primorje
θmm > 3 °C VRSTA ZGRADE f0 ≤
0,20
0,20 < f0 <
1,05
f0 ≥
1,05
f0 ≤
0,20
0,20 < f0
< 1,05
f0 ≥
1,05
Višestambena 50,63 40,49 +
50,73·f0 93,75 24,84
21,59 +
27,06·f0 50,00 180 130
Obiteljska kuća 50,63 40,49 +
50,73·f0 93,75 24,84
19,24+
38,82·f0 60,00 135 80
Uredska 21,18 11,03 +
50,73·f0 64,29 16,19
12,19 +
27,06·f0 40,60 75 75
Obrazovna 14,98 4,84 +
50,73·f0 58,10 9,95
5,40 +
27,06·f0 33,83 90 75
Bolnica 23,40 13,26 +
50,73·f0 66,51 46,44
45,06 +
27,06·f0 73,48 340 330
Hotel i restoran 44,35 34,21 +
50,73·f0 87,48 11,50
7,09 +
27,06·f0 35,50 145 115
Sportska dvorana 120,49 110,35 +
50,73·f0 163,61 37,64
35,50 +
27,06·f0 63,93 420 215
Trgovine 61,14 50,99 +
50,73·f0 104,25 13,90
9,71 +
27,06·f0 38,13 475 300
Ostale nestambene 50,63 40,49 +
50,73·f0 93,75 24,84
21,59 +
27,06·f0 50,00 180 130
7
2.2. Zahtjevi za zgradu gotovo nulte energije (ZG0E)
Europska unija je donijela jedinstvenu strategiju ublažavanja klimatskih promjena i energetskog
razvoja. Donošenjem tih strategija, Europska unija postaje svjetski lider u borbi protiv klimatskih
promjena. Borba protiv klimatskih promjena započela je ciljevima „20-20-20“ čime se od država
članica zahtijevalo da se do 2020.godine omogući:
20% smanjenje emisije stakleničkih plinova
20% smanjenje potrošnje energije
20% povećanja korištenja obnovljivih izvora energije. [7]
U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada 2010/31/EU uveo se pojam gotovo nulte energetske
zgrade te se tražilo da od 31. prosinca 2020. godine sve nove zgrade budu gotovo nulte energije (u
nastavku teksta ZG0E), odnosno da od 31. prosinca 2018. godine nove zgrade javne namjene budu
gotovo ZG0E. Prema Direktivi, trošiti će vrlo malo energije dok će preostala potražnja biti
zadovoljena obnovljivim izvorima energije proizvedenima u neposrednoj blizini potrošnje kako bi se
smanjila ukupna emisija stakleničkih plinova za najmanje 20% kako je propisano Kyotskim
protokolom. Uviđen je problem prevelike potrošnje energije (tada oko 40% ukupne potrošnje energije)
u sektoru zgradarstva. Ovakav pristup zahtjeva multidisciplinarnost pri projektiranju te suradnju struka
– arhitektonske, građevinske, strojarske,... Što se tiče građevinske struke, prvenstveni cilj je osiguranje
besprijekorne vanjske ovojnice. [7]
Približavanjem 2020. godini doneseni su novi strateški ciljevi Europske Unije koji uključuju
usmjerenja za period od 2020.godine do 2030.godine kako bi se nastavio napredak koji je već sada
postignut u pogledu smanjenja stakleničkih plinova, uporabe obnovljivih izvora energije i energetske
učinkovitosti. Prema Izvješću komisije europskom parlamentu i vijeću Europa napreduje u dobrom
smjeru prema ispunjenju ciljeva zacrtanih u okviru strategije Europa 2020. te Kyotskog protokola.
Novi ciljevi (slika 5.) obuhvaćaju:
smanjene emisija stakleničkih plinova za 40% u usporedbi s razinama izmjerenim
1990,godine
najmanje 27% potrošene energije treba biti generirano iz obnovljivih izvora
povećanje energetske učinkovitosti za 27 – 30%
cilj od 15 % elektroenergetske interkonekcije (tj. prijenos 15 % električne energije,
proizvedene u EU-u, u druge zemlje EU-a). [8]
8
Slika 5. Usporedba ciljeva u 2020.godini i 2030.godini [9]
U svrhu smanjenja emisije stakleničkih plinova reformirat će se sustav trgovanja emisijama kako bi se
osigurala konkurentnost svih sektora uz poticaje za inovacije glede ove teme. Odredit će se rezerva od
2% emisijskih jedinica za trgovanje emisijama u državama članicama niskog dohotka kako bi se
prihodni od rezerve mogli iskoristiti za poboljšanje energetske učinkovitosti i modernizaciju sustava, a
u sektoru prometa nastavit će se promicanje smanjenja emisija i ovisnosti o fosilnim gorivima. Za udio
obnovljive energije koja će se u EU-u trošiti do 2030. određen je cilj od barem 27 %. Komisija EU
odredit će prioritetne sektore u kojima je moguće značajno povećanje energetske učinkovitosti, a
svaka država članica slobodna je odrediti i vlastite ciljeve u pogledu korištenja obnovljivih izvora
energije. Ozbiljan i predan pristup pokazan je donošenjem Energetskog plana za 2050.godinu gdje su
prikazani strateški ciljevi EU-e do 2050. godine koji uključuju 80-95 % smanjenja stakleničkih
plinova u usporedbi s polaznom 1990.godinom. [8] (slika 6.) Upravo u ti kratkoročni (2030.),
srednjoročni (2040.) i dugoročni (2050.) planovi sažeti i detaljno objašnjeni u Direktivi (EU)
Europskog parlamenta i vijeća od 30.svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim
svojstvima zgrade i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti. [10]
9
Slika 6. EU do 2030. i 2050.godine [4]
Ključ uspjeha u ostvarenju svih zacrtanih ciljeva leži u suradnji svih dijelova društva ka ostvarenju
zajedničkog cilja pri čemu se podizanje svijesti građana naglašava kao važna stavka u svim pročitanim
dokumentima. Kao nadopuna na energetske i klimatske ciljeve za 2030. godinu. 2016.godine donesen
je Zimski paket mjera (eng. Winter Package) drugog naziva „Čistu energija za sve Europljane“.
Usmjeren je na nastavak energetske reforme te tri osnovna cilja koji su se na temelju dosadašnjeg
iskustva pokazali kao problem : postizanje značajnijih energetskih ušteda u zgradarstvu te industriji i
prijevozu, globalno liderstvo na području obnovljivih izvora energije te pravedan odnos prema
potrošačima uz uspostavljanje zajedničkog energetskog tržišta na razini EU kojim bi se ostvarila
mogućnost potrošača da proizvode i prodaju vlastitu električnu energiju te otvaranje velikog broja
novih radnih mjesta zbog novih investicija u području ovog sektora čime bi se trebalo utjecati na
porast zaposlenosti. Cilj je potaknuti države članice EU u izradi nacionalnih smjernica za ostvarenje
zacrtanih ciljeva kako bi Europska Unija zadržala konkurentnost u globalnom procesu tranzicije prema
čistoj energiji. Konkretno u zgradarstvu (na koje otpada 40% potrošnje energije) određuju se još stroži
kriteriji u pogledu energetske učinkovitosti i energetskih svojstava zgrada čime gubici topline još više
dobivaju na značaju kako bi se stvorila platforma za ciljeve koji se žele ostvariti do 2050.godine. Još
veća pažnja mora se posvetiti detaljima toplinskih mostova te infiltracijom zraka kroz vanjsku
ovojnicu zgrade. Zgrade će postati „pametne zgrade“ (slika 7.) multidisciplinarnim pristupom gradnji
gdje se isprepliću građevinarstvo, strojarstvo, informatika te zaštita okoliša. Uporabnom tehnologije i
10
materijala želi se poboljšati ugodnost stanovanja uz približavanje navikama i životnom stilu stanara,
ali i omogućiti daljinsko ili automatsko upravljanje grijanjem i hlađenjem, pripremom tople vode,
uređajima i rasvjetom čime bi se utjecalo na manju potrošnju energije. [11]
Slika 7. Prikaz načina grijanja kroz povijest [12]
U Hrvatskoj su doneseni Nacionalni akcijski planovi energetske učinkovitosti Republike Hrvatske
(NAPEnU) doneseni su kako bi se ispunili zahtjevi Direktive o energetskoj učinkovitosti i energetskim
uslugama. NAPEnU sadrže opis mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. Jedan od
ciljeva definiranih u strategiji NAPEnU je poboljšana učinkovitost svih dijelova energetskog sektora
koji uključuju proizvodnju, prijenos, distribuciju i krajnju potrošnju energije. Do danas su izrađena
četiri NAPEnU, a posljednji četvrti pokriva period od 2017. do 2019. godine.[13] Četvrti NAPEnU
Republike Hrvatske je dokument kojim se ispunjavaju obaveze propisane direktivama EPBD
(2010/31/EU), EED - Energy efficiency directive – Direktiva o energetskoj učinkovitosti (2012/31/EU)
i Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativa goriva (2014/94/EU) za obuhvaćeno trogodišnje
razdoblje.[13] U novom Akcijskom planu novost je plan za suzbijanje energetskog siromaštva kroz
privlačenje sredstava iz EU pri čemu dio sredstava Ministarstvo graditeljstva treba osigurati interno,
usklađivanje sa Strategijom niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine s
pogledom na 2050. godinu koja se odnosi na sve sektore gospodarstva, novi ciljevi za poboljšanje
energetske učinkovitosti te povećanje energetske obnove zgrada javnog sektora u vidu obnove
površine podova grijanih i/ili hlađenih zgrada.[14] Niskougljična strategija s Akcijskim planom
određuje put Republike Hrvatske prema konkurentnom gospodarstvu s niskom emisijom stakleničkih
plinova te se nadovezuje na paket mjera EU – Zimski paket. Vizija strategije je osigurati društvu
zdraviji, ugodniji životni prostor gdje će postojeći stambeni i poslovni prostori biti obnovljivi, a sve
novoizgrađene građevine izgrađene po principima gotovo nulte potrošnje. Održivi razvoj kao
19. stoljeće 20. stoljeće 21. stoljeće
11
ravnoteža između gospodarskog rasta, zaštite okoliša i društvenog razvoja temeljno je načelo ove
strategije pri čemu troškovi mjera na putu prema niskougljičnom gospodarstvu ne smiju ugroziti
razvoj. [15] Republika Hrvatska do 2030. godine postavlja dva temeljna cilja:
smanjenje emisije za 7% u sektorima izvan ETS-a (Emissions Trading Scheme), u odnosu
na emisiju u 2005.godini - ovo je minimalno što se mora ostvariti, a to je ujedno
obvezujući cilj prema Europskoj uniji i Pariškom sporazumu
težiti ambicioznijem smanjenju emisije stakleničkih plinova, prema niskougljičnom
gospodarstvu (između NU1 i NU2-slika 8.). [15]
Slika 8. Ciljevi Niskougljične stategije [16]
Nakon što Sabor donese Niskougljičnu strategiju izraditi će Akcijski energetsko-klimatskog plan do
2030. godine za razdoblje od pet godina kojima će nastojati pratiti korak sa ostalim državama
članicama EU. Pozornost će biti stavljena na emisije, obnovljive izvore energije i energetsku
učinkovitost, a za daljnje ciljeve planovi će biti utvrđeni negdje tokom perioda između 2020 i 2030.
godine. [17] U mjesecu rujnu 2017.godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo je odluku
o početku izrade stručnih podloga za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za
razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu čime, a za daljnje ciljeve planovi će se utvrditi
tokom perioda između 2020. i 2030. godine.
12
2.3. Utjecaj faktora koji utječu na ZG0E
Pravilno projektiranje preduvjet je za uspješno izvedenu ZG0E. Nekoliko je bitnih čimbenika koji
mogu utjecati na uštedu energije i toplinsku zaštitu zgrade. Sama mikrolokacija i klima u kojoj se
zgrada nalazi, orijentacija zgrade i razmještaj prostorija unutar nje, geometrija, materijali, oblikovanje
građevnih dijelova te ventilacija i uređaji koji će biti ugrađeni u zgradu. Dakako, važno je napomenuti
i dostupnost alternativnih izvora energije bez kojih izgradnja novih zgrada više nije moguća. Izdvaja
se pet ključnih faktora koji moraju biti u sinergiji kako bi naša zgrada bila funkcionalna:
Optimalna razina toplinske izolacije ovojnice zgrade
Toplinski izolirani prozorski okviri s optimalnim staklom
Prekinuti toplinski mostovi
Zrakonepropusnost ovojnice
Ventilacija s povratom topline. [18]
Slika 9. Ključni faktori ZG0E [18]
Dakle, za ostvarenje ZG0E potrebno je intervenirati u građevinskom djelu projekta primjenom
toplinskih izolacija na ovojnici zgrade čime se smanjuju transmisijski gubitci i uvesti učinkovit
strojarski sustav prisilne ventilacije sa povratom topline čime se smanjuju ventilacijski gubitci topline
(slika 9.). Time se smanjuju ukupni toplinski gubici.
2.3.1. Transmisijski gubici
Prema mnogim izvorima, najveći utjecaj u smislu energetske učinkovitosti ima ovojnica
zgrade. [19] Cilj je dobiti neprekinutu formu što što podrazumijeva izolaciju vanjskih zidova, stropa
odnosno krova te poda na tlu, a kvaliteta izvedbe ovisi o nekoliko parametara. Počevši od radne snage
koja mora proći edukaciju i biti informirana jer ukoliko realizacija nije odrađena pravilno, što zbog
neznanja što zbog nemarnosti, neće se dobiti željeni učinak. Naravno, u slučaju loše izvedene ovojnice
13
slijedi građevinska šteta. Moguća je u vidu procurivanja vode, njenog kondenziranja, povećanja
vlažnosti u unutrašnjosti i na kraju razvoja gljivica i plijesni. Također, poznati su primjeri iz prakse
kada je toplinska izolacija pala sa zgrade zbog nepravilne izvedbe. Pri izvedbi ovojnice veliku pažnju
bitno je posvetiti obradi detalja (toplinski mostovi) što podrazumijeva i ugradnju toplinski izoliranih
prozora. Danas se koriste dvostruka i trostruka stakla koja kao međuispunu imaju inertni plin ili zrak, a
na vanjskoj površini stakala tzv. Low-E premaz koji smanjuje zračenje preko prozora. Osim
odgovarajuće toplinske izolacije potrebno je osigurati i dozvoljeni stupanj zrakopropusnosti
upotrebom materijala za unutrašnji površinski sloj (npr. membrane, folije, žbuke,…). U TPRUETZZ-u
je navedeno kako je ispitivanje zrakopropusnosti prije tehničkog pregleda zgrade obavezno za zgrade
gotovo nulte energije. Ispitivanje se vrši „Blower door“ testom. Bolja zrakopropusnost znači ušteda
energije, ali i manja mogućnost pojave građevinske štete. [20]
2.3.2. Ventilacijski gubici
Za smanjenje ventilacijskih gubitaka potrebno je uvesti sustav sa povratom toplinom
(rekuperacija) u cilju smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka građevine. Ventilacijske komore sa
izmjenjivačima topline pokretane dizalicom topline pomoću koje iskorištavamo obnovljive izvore
energije.
2.3.3. Toplinski dobici
Toplinski dobici ostvaruju se na više načina, preko ostakljenja vanjske ovojnice tj. građevnih
dijelova koji su izloženi sunčevoj svjetlosti tj. sunčevom zračenju. Ostvarenje solarnih dobitaka
također ovisi lokaciji objekta i broju sunčanih dana, ali i površini otvora i ostakljenja na vanjskim
fasadama. Drugi od dobitaka koji čine ukupne toplinske dobitke su unutarnji dobici od broja ljudi,
uređaja te rasvjete koji također zrače određenu količinu topline. Tehničkim propisom i algoritmom za
proračun toplinske energije propisani su unutarnji toplinski dobici prema namjeni prostora, a ovisno o
broju ljudi koji borave u prostoru, dobicima od rasvjete koji se obračunavaju kroz disipaciju topline i
emisiju u prostor.
14
3. ENERGETSKA OBNOVA KULTURNE BAŠTINE
Kulturna baština je (prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – Kulturno dobro)
naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih
generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim
generacijama. [21] Upravo je ona zajedničko bogatstvo čovječanstva u svojoj raznolikosti i
posebnosti, a njena zaštita jedan je od važnih čimbenika za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju
kulturnog identiteta. Kulturnu baštinu čine pokretna i nepokretna kulturna dobra od umjetničkoga,
povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja. [19] Nažalost, u
Hrvatskoj je 35% spomeničkih zgrada u dosta lošem stanju, unatoč dobrim primjerima. Većina
građevina prepuštena je sporom propadanju ili je ugrožena što zbog napuštanja i neodržavanja, što
zbog neriješenih imovinskih odnosa i siromaštva. Općenito možemo reći da su nedostatak svijesti o
vrijednostima kulturne baštine i nedovoljna usklađenost sektora povezanih s ovom tematikom koji
izravno utječu na kulturnu baštinu glavni čimbenici propadanja. [22] Graditeljska baština ima veliki
potencijal postati jedan od najvažnijih resursa za razvoj kulturnog turizma pogotovo u spoju s
energetskom obnovom koja sve više postaje pravilo i nositelj razvoja (slika 10.).
Slika 10. Je li moguće spojiti kulturnu baštinu i moderne standarde? [23]
3.1. Pregled zakonske regulative za zgrade pod zaštitom
Republika Hrvatska je donijela niz nacionalnih programa kao i niz akcijskih planova koji se
sastoje od raznih pravilnika i tehničkih propisa:
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ‐ NN 69/99, NN 151/03, NN
157/03, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11 , NN 25/12, NN 136/12 , NN 157/13, NN
152/14 i 44/17)
Zakon o gradnji - NN 153/13, NN 20/17
15
Zakon o energetskoj učinkovitosti - NN 127/14
Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za
obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – NN 74/03, 44/10
Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara RH –
NN 89/11, NN 130/13
Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima – NN 112/17, NN 34/18
Pravilnik o dokumentaciji za izdavanje prethodnog odobrenja za radove na
kulturnom dobru – 134/15
Prihvaćeni zakoni, konvencije i uredbe na razini Europske unije i UNESCO‐a
Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara svrha zaštite kulturnih dobara je zaštita i očuvanje
kulturnih dobara te poduzimanje mjera potrebnih za njihovo održavanje. Zakon definira tri vrste
kulturnih dobara : nepokretnu, pokretnu i nematerijalnu vrstu kulturnih dobara. Nepokretnu kulturnu
baštinu čine: arheološka, civilna, profana graditeljska, sakralna graditeljska, memorijalna, kulturno-
povijesna, baština vrtne arhitekture te kategorija ostalo. [24] Građevinsku struku posebno zanima prva
kategorija – nepokretna kulturna dobra - u koju spadaju graditeljska baština kao što su gradovi, sela,
građevine ili njezini dijelovi, spomenici, vrtovi, perivoji itd. Upravo su sva nepokretna kulturna dobra
uvrštena u Registar kulturnih dobara RH koji se, također, sastoji od tri liste:
1. Liste zaštićenih kulturnih dobara
2. Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja
3. Liste preventivno zaštićenih dobara. [25]
U Registar je upisano preko 8200 zaštićenih kulturnih dobara, preko 1000 preventivno zaštićenih
dobara, preko 40 kulturnih dobara nacionalnog značaja te 7 spomenika na UNESCO-voj listi Svjetske
baštine. [26] Za svako nepokretno kulturno dobro u bazi podataka Registra unose se sljedeći podaci:
katastarska općina i popis katastarskih čestica unutar prostornih međa kulturnog dobra, opis prostornih
međa i zone zaštite, površina zaštićenog područja, sustav mjera zaštite nepokretnoga kulturnog dobra,
plan zaštite te datum zabilježbe kulturnoga dobra u zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, datum
objave u Narodnim novinama te napomene. [24]
Prije početka bilo kakvih radova koji bi pri obnovi mogli prouzročiti promjene na izvornom
objektu izdaju se opći i posebni uvjeti zaštite. Opći uvjeti zaštite utvrđuju se prostornim planom i
konzervatorskom podlogom (slika 11.). Mjere zaštite ovise o kulturno‐povijesnoj vrijednosti i
očuvanosti cjeline te su različito stupnjevane. Tako se cjeline ili njihovi dijelovi mogu zaštiti potpuno
(zona A), djelomično (zona B) ili se može štititi ambijent (zona C), a samo zoniranje obavlja se na
lokalnoj razini. Posebni uvjeti zaštite (čl. 60. NN 152/14) izdaju se u fazi planiranja radova, u
postupku ishođenja lokacijske dozvole. Na temelju posebnih uvjeta (npr. posebni uvjeti intervencije na
pročelju ili posebni uvjeti intervencije na krovu) izdaje se rješenje o prethodnom odobrenju. Upravo je
16
ono uvjet za izdavanje građevinske dozvole. Prikupljena dokumentacija podnosi se nadležnom tijelu
koje se, prema Pravilniku o dokumentaciji za izdavanje prethodnog pregleda za radnje na kulturnom
dobru (NN 134/2015), smatra Konzervatorski odjel Ministarstva kulture na čijem se području nalazi.
Za radove na nepokretnom kulturnom dobru posebni dio dokumentacije sadrži elaborate istražnih
radova, projekt (idejni, glavni ili izvedbeni) i projekt uklanjanja građevine, a za druge radnje koje bi
mogle narušiti cjelovitost i/ili prouzročiti promjene na kulturnom dobru i dokumentaciju određenu od
strane nadležnog tijela prema danim okolnostima. [27] Za radove koji ne iziskuju građevinsku dozvolu
tada se zahtjevu prilaže izvedbeni plan. Specifičnost pri radu sa kulturnom baštinom je što radove
smiju projektirati i izvoditi tvrtke s dopuštenjem za rad na kulturnim dobrima. Navedeni popis
izvođača i projektanata može se naći na stranicama Ministarstva kulture. Uvjeti koje mora ispunjavati
fizička ili pravna osoba za dobivanje dopuštenja za obavljanje navedenih poslova propisani su
Pravilnikom o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na
zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 74/03, 44/10). Rješenje kojim se dopušta obavljanje tih
poslova daje se na vrijeme od pet godina i donosi ga ovo Ministarstvo kulture. Ministarstvo kulture
vodi upisnike pravnih i fizičkih osoba kojima je izdano dopuštenje. [28] Važno je napomenuti da u
slučaju odstupanja i kršenja određenih pravila, dolazi do obustave svih radova uz moguće novčane
kazne.
Slika 11. Aktivnosti od starta do cilja [29]
17
3.1.1. Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine
Iako Republika Hrvatska ima nekoliko zakona koji se tiču zgrada koje su karakterizirane kao
kulturna baština, upravo onaj o energetskoj učinkovitosti u takvim zgradama nije donesen. Strategija
očuvanja., zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za
razdoblje od 2011. - 2015. godine (u nastavku teksta Strategija) posljednji, donesen od Ministarstva
kulture, je dokument koji sadrži smjernice i mjere kao okvir za konkretne razvojne projekte za održivo
korištenje kulturne baštine.[30] Ciljevi Strategije su sljedeći:
Stvoriti sveobuhvatnu osnovu za korištenje kulturne baštine kao razvojnog resursa u
skladu sa smjernicama razvoja kulture i zaštite kulturne baštine te regionalnog
razvoja i gospodarskog razvoja u cjelini, kao i sa standardima EU-a te međunarodnih
institucija
Osigurati pouzdan institucionalni i programski temelj koji jamči uvjete za
identificiranje, pripremu i kandidiranje projekata za sredstva državnih institucija
Republike Hrvatske, fondova EU-a i međunarodnih institucija te drugih izvora
financiranja
Razviti i osnažiti sposobnosti i vještine stručnjaka u Ministarstvu kulture i drugim
tijelima državne uprave i organizacijama, te stručnjaka i nositelja razvoja u
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za uspješno pripremanje i
upravljanje projektima održivog korištenja kulturne baštine
Jačati partnerstvo (sudjelovanje javnosti) i informirati stručnu i širu javnost o
važnosti kulturne baštine kao razvojnog resursa i mogućnostima njezina
gospodarskog korištenja u skladu s načelima i praksom održivog razvoja. [30]
U Strategiji se predlaže održivo korištenje kulturne baštine što podrazumijeva njezinu zaštitu i
korištenje u okviru kulturnog turizma i poduzetništva utemeljenog na kulturnoj baštini. Definirani su i
ciljevi povećanja efikasnosti i uspješnosti na ovom području, povećanje prihoda kod održivog
korištenja kulturne baštine te podizanje svijesti pojedinca i kompletnog stanovništva. Trenutno je u
izradi dokument za razdoblje do 2027.godine. Važno je spomenuti nešto novijeg datuma - Strateški
plan Ministarstva kulture za razdoblje od 2018. - 2020. godine i program „Konkurentnost i kohezija“
kojim je obuhvaćena obnova kulturne baštine te poticanje i sufinanciranje projekata.
3.2. Planiranje radova
Za planiranje radova, bitno je upoznati se sa postupcima zahtijevanim od strane dvaju zakona koji
utječu na provedbu radova i ishođenje dozvola za radove, pa su tako u okvirima Pravilnika o
18
jednostavnim građevinama i radovima (NN 112/2017) definirane olakotne okolnosti. Pravilnik
definira dvije situacije kao na slici 12.
Slika 12. Shematski prikaz Pravilnika
U prvom slučaju kada ne postoji izrađen glavni projekt te nije ishođena građevinska dozvola mogu se
obavljati radnje:
Građenja kao npr. pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade (cisterna za
vodu, vrtna sjenica), terase, nadstrešnice, ograde visine do 2.2 m, pješačke staze, klimatološke
postaje, grobnice, reklamni panoi oglasne površine do 12 m² itd.
Izvođenja radova što podrazumijeva održavanje postojeće građevine, hitne popravke, radove
na postojećim zgradama kao npr. zamjenu postojećih vanjskih i unutarnjih prozora i vrata,
dodavanje unutarnjih prozora i vrata te otvora u pregradnim zidovima, ugrađivanje sustava
grijanja i/ili sustava hlađenja i klimatizacije nazivne snage do 30 kW; uređenje okućnice,
radove na postojećim zgradama koje nemaju više od tri stana (bruto površine manje od 600
m2) u vidu dodavanja, zamjene ili obnavljanja dijelova zgrade koji čine omotač grijanog ili
hlađenog dijela zgrade (prozirni elementi pročelja, toplinska izolacija dijelova zgrade,
hidroizolacija, …) te ugradnje sustava sunčevih kolektora i promjene postojećeg sustava
grijanja na onaj primjenom dizalica topline itd. [31]
Drugi slučaj definira situacije kada postoji glavni projekt, ali nije ishođena građevinska dozvola. Kao i
u već navedenom prvom slučaju, moguće je obavljati sljedeće radnje:
Građenja pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade ( jednoetažna pomoćna
zgrada tlocrtne površine do 50 m², bazen, sustav sunčevih kolektora tj. fotonaponskih
Pravilnik o jednostavnim
građevinama i radovima
Bez građevinske dozvole i glavnog
projekta
Građenja
Izvođenja radova
Bez građevinske dozvole i sa glavnim
projektom
Građenja
Izvođenja radova
19
modula), dječje i sportsko igralište, ograda veće visine od 2,2 m, pješački mostovi, građevine
namijenjene mjerenju kvalitete zraka te vodostaja rijeke, atenski stupovi, …
Izvođenja radova
o na postojećoj građevini kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za
građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u
skladu s kojima je izgrađena,
o spajanja dijelova zgrade u jedan posebni dio,
o na postojećoj građevini zamjene unutarnjih i vanjskih prozora te vrata i drugih otvora
u nosivim zidovima;
o na završavanju nezavršenih zgrada (osim onih koje su namijenjene poljoprivrednim ili
proizvodnim djelatnostima) kao što su izvedba fasade te krova,
o na rekonstrukciji krova zgrade stambene namjene i/ili poslovne namjene
o na postojećoj zgradi kada se dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su
dio omotača grijanog ili hlađenog dijela zgrade ili su dio tehničkog sustava zgrade
o na ugradnji sustava sunčevih kolektora i promjene postojećeg sustava grijanja na onaj
primjenom dizalica topline
o itd. [31]
Pri planiranju radova poželjno je zatražiti lokacijsku informaciju u svrhu upoznavanja s
namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata na prostoru iz prostornih planova na određenom
zemljištu. Ukoliko se na području nalazi kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske propisuje se poseban režim korištenja. U slučaju prenamjene istog, nadležno tijelo
mora izdati suglasnost kojom potvrđuje zahtjev. [32] Često je na takvim građevinama zbog propadanja
i starosti teško zadovoljiti temeljne zahtjeve za građevine. Stoga su u Zakonu o gradnji Članku 16.
(NN 153/13 i 20/17) propisani uvjeti odstupanja od temeljnih zahtjeva. Ako se rekonstruira građevina
upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevina koja se nalazi u kulturno-
povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, može se uz suglasnost Ministarstva graditeljstva odstupiti od
temeljnih zahtjeva za građevinu može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za
građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva. Dozvoljeno je odstupanje i kako bi se
osobama smanjene pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad. Ova izuzeća
odnose se na sve temeljne zahtjeve (mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara,
higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje
energijom i očuvanje topline, održiva uporaba prirodnih izvora). No, pri ovom zahtjevu potrebno je
dokazati da bi djelovanje suprotno zahtijevanoga narušilo spomeničke vrijednosti. Investitora izdaje
zahtjev Ministarstvo graditeljstva, uz prethodne konzultacije sa ministarstvom nadležnim za kulturu i
ministarstvom nadležnim za zaštitu od požara te ministarstvom socijalne skrbi, te nakon razmatranja
izdaje (ili ne izdaje) suglasnost kojom se prihvaća odstupanje od temeljnih zahtjeva za građevinu.[33]
20
3.2.1. Uvjeti korištena i mjere zaštite prostora i okoliša
Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 152/14 i 44/17) mogući su različiti
stupnjevi zaštite ovisno o kulturno-povijesnoj vrijednosti i očuvanosti cjeline, a same zone zaštite
određuju tijela lokalne vlasti. [25] Za područja povijesnih graditeljskih cjelina obvezna je izrada
detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti posebno vrijedni prostori i objekti koji
se štite kao pojedinačna kulturna dobra na tim područjima. U svrhu ovog diplomskog rada biti će
detaljnije objašnjen prostorni plan Grada Paga zbog potreba lokacije građevine koja se u daljnjem
tekstu biti obrađena. U prostornom planu Grada Paga određene su tri zone (slika 13.) :
zona A – povijesna jezgra
zona B – kontaktno područje
zona C – zona štalica.
Zonama su određene mjere zaštite pri gradnji novih građevina te zamjene postojećih. Kulturno-
povijesna cjelina grada Paga (na Slici 13. označena blijedo-ljubičastom isprekidanom linijom) kao
povijesna urbana cjelina predstavlja registrirano kulturno dobro Republike Hrvatske za koju se
primjenjuju odredbe zaštite prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 152/14 i 44/17).
Unutar zaštićene povijesne jezgre naselja smjestila se zona A (na slici 13. označena slovom A) koju
čini prostor grada nekad okruženog zidinama, kojom se štiti postojeće građevno tkivo (oblik, izgled, te
u većoj mjeri funkcija i sadržaj) i njegova povijesna matrica - ulice i trgovi bez izmjene njihove
geometrije, završne obrade i urbane opreme, bez uvođenja novih ulica, te povijesna parcelacija bez
mogućnosti spajanja katastarskih čestica. Što se tiče povijesnih građevina koje su upisane u Registar,
dodatno se uspostavlja se i zona "zaštite ekspozicije" na prostoru oko pojedinačnog kulturnog dobra u
svrhu zadržavanja građevina u okviru njihovog autentičnog okruženja, sprječavanja nove izgradnje u
njihovoj neposrednoj blizini, uporabe neprimjerenih materijala i oblikovanja koje mogu zakloniti
vizure na kulturno dobro. Od općih mjera zaštite i mogućih građevnih zahvata predviđa se održavanje
i popravak građevne strukture, te zahvati kao što su rekonstrukcije, adaptacije te preoblikovanja. Osim
općih odredbi koje vrijede za cijelo područje obuhvata Plana, za svako pojedinačno kulturno dobro
odredit će se pojedinačne mjere zaštite. [34] Za sve zahvate u zaštićenoj zoni potrebni su posebni
uvjeti i prethodna suglasnost Konzervatorskog odjela u Zadru. U sklopu cjeline je i prostor na Prosici
(označen slovom I te crvenom šrafurom na slici 13.) koji obuhvaća povijesne magazine soli sa
operativnom obalom i kanalom (foša) koji su registrirani i kao pojedinačno kulturno dobro i u sklopu
cjeline Grada. Za sve građevinske zahvate na građevinama i u prostoru povijesnih jezgri naselja,
označenih na kartografskom prikazu Plana (slika 13.), u postupku ishođenja lokacijske dozvole treba
ishoditi posebne uvjete Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Zadru. Na
povijesnim građevinama, tradicijskim kućama, mogući su radovi konzervacije uz očuvanje izvornog
izgleda i oblikovanja, kao i radovi građevinske sanacije. Rješenje o uvjetima gradnje ne može se izdati
21
ukoliko se nisu zadovoljili posebni uvjeti. Moguća su manja odstupanja ako se želi tradicijske
građevine prilagoditi suvremenim stambenim funkcijama, uz očuvanje njihovog vanjskog izgleda. U
kontaktnoj zoni povijesne jezgre, u okviru granica naselja, moguća su manja proširenja građevinskih
područja naselja, uz uvjet da nova gradnja poštuje oblike tradicijske arhitekture. Prilikom izdavanja
lokacijske dozvole za novu izgradnju u ovim zonama potrebno je od Uprave za zaštitu kulturne baštine
Konzervatorskog odjela u Zadru ishoditi posebne uvjete građenja. Građevinska dozvola za ove
građevinske zahvate u ovoj zoni ne može se izdati ukoliko nisu zadovoljeni posebni uvjeti. Isto se
odnosi i na sve zahvate rekonstrukcije i sanacije prenamjene i dogradnje postojećih građevina. Zone
označene kao ozelenjene i pejzažne površine treba i nadalje održavati u toj namjeni, bez širenja
građevinskog područja, budući da su značajne kao prostori ekspozicije povijesnog naselja. [34]
Slika 13. Granice zona zaštita grada Paga [34]
22
Zbog specifičnosti obnove povijesnih zgrada u skladu s odrednicama energetske učinkovitosti,
često dolazimo do prepreka koje uključuju nedovoljno dokumentacije (i neprimjerene), nedostatka
smjernica za provođenje projekata energetske učinkovitosti na zaštićenim zgradama i povijesnim
cjelinama, visokih standarda koje nameće zakonska regulativa, većeg trošak obnove u odnosu na
rekonstrukciju objekata koji nisu iz Registra, .... [35] Upravo iz tog razloga, Regionalna energetska
agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) izdala je Priručnik o uvođenju mjera energetske
učinkovitosti na objektima kulturne baštine koji sumira svo znanje i iskustvo prikupljeno na njihovim
projektima (EE Culture, Dvorac Bračak, …) i nastoji potaknuti trend energetske obnove istih jer one
više nisu samo svjedoci prošlih vremena već moraju pratiti moderne trendove koji su u skladu s
niskoenergetskim principima.
3.3. Materijali za obnovu povijesnih građevina
Kod povijesnih građevina ne može se slijepo osloniti na pristup koji se primjenjuje na
novoizgrađenim građevinama. Često su povijesne građevine izgrađene od materijala koji zadržavaju
visoki postotak vlage, a njihovo termičko ponašanje nije u potpunosti razjašnjeno. Pri rekonstrukciji
kada se brtvi novo ugrađena stolarija, vlaga iz prostorije uzrokuje povećanu vlažnost zraka što
rezultira kondenzacijom vodene pare. Bitno je izbjeći pojavu vlage i kondenzaciju u slojevima
konstrukcija, kemijsku i tehnološku nekompatibilnost između starih i novih građevinskih materijala te
biti oprezan pri upotrebi suvremenih materijala i tehnologija.
S jedne strane imamo postojeće slojeve povijesne građevine, prije svega kameno ziđe, drvena
krovna konstrukcija i sl., odnosno primjenu novih, modernih toplinsko-izolacijskih materijala kao što
je ekspandirani polistiren, ekstrudirani polistiren, kamena vuna, bitumenske hidroizolacije. Navedeni
novi materijali su u potpunosti kompatibilni sa postojećim, primjena novih materijala će u kompoziciji
sa postojećim materijalima osigurati sve elemente tehnološke nadgradnje, osigurati toplinska
poboljšanja prema normi, osiguranja stacionarni tok vodene pare, odnosno neće utjecati na degradaciju
ili pojavu građevinskih šteta na postojećim materijalima. Postojeća struktura u svemu zadržava
osnovne značajke, a nova nadgradnja dapače dodatno štiti postojeću strukturu (npr. na kosom krovu su
predviđene nove ploče kamene vune koje su potpuno inertne u sastavu drvene konstrukcije, a daju
dodatnu stabilnost i postojanost drvene konstrukcije jer ju štite od temperaturnih utjecaja). Mogućnost
primjene novijih materijala koji se koriste u slučaju nedostatka prostora zbog svoje male debljine su
vakumizolacijski paneli te aerogelovi. Toplinska provodljivost vakum panela iznosi samo λ=0,005
W/mK što je 3-7 puta efikasnije od klasičnih toplinsko-izolacijskih materijala, ali velika mana im je
visoka cijena. [36] Aerogelovi su tvari s najnižom gustoćom od bilo koje poznate krutine, a kao jedno
od njegovih izvanrednih svojstava je i toplinska izolacija (λ=0,0131W/mK).[37] Koji god materijal
izabrali, bitno je da se u što većoj mjeri poštuje izvornost strukture jer je upravo i to konačni cilj
obnove. [23]
23
4. PREGLED DOBRIH PRIMJERA U HRVATSKOJ I EUROPI
Čak 30% građevina u Europi klasificirane su kao povijesni objekti.[23] Europska Unija nastoji
potaknuti što više projekata kojim bi se utvrdila problematika i definirale smjernice (vrste materijala,
detalji ugradnje, rješenja toplinskih mostova) za energetsku obnovu kulturne baštine. Samu obnovu i
izradu univerzalnog „plana“ otežava činjenica da je svaki kulturni objekt specifičan u svojim
različitostima i zahtjeva potpunu predanost pri svakom novom projektu. Neki od pozitivnih primjera
programa u EU:
2008. SECHURBA (Sustainable Energy Communities in Historic URBan Areas)
2010. 3ENCULT (Efficient Energy for EU Cultural Heritage)
2010. GOVERNEE (Good Governance in Energy Efficiency)
2010.-2013. The Co2olBricks project
2017. – RefurbCulture (Energy efficient refurbishment in cultural heritage buildings)
Valja spomenuti i prekogranični program Energetske učinkovitosti u kulturnoj baštini između
Slovenije i Hrvatske (2014.) nazvan EE CULTURE s ciljem suradnje između tih dviju država.
Nastoji se potaknuti korištenje biomase u prekograničnom području, ali i osiguranje konkurentnosti s
razvijenim zemljama na primjeru primjene načela energetske učinkovitosti u kulturnoj baštini. Na
hrvatskoj strani planira se rekonstrukcija Županijske palače Krapini, a na slovenskoj strani
rekonstrukcija objekta Villa Rožle koji se nalazi u Velenju. [22] Grad Pula sufinancira troškove
izvedbe radova na obnovi pročelja i krovova, izvedbe konzervatorsko-restauratorskih istraživanja na
obnovi povijesnih detalja, izvedbe nove ili zamjenu postojeće dotrajale stolarije, ... Od 2009.godine
provodi se projekt Dolcevita, namijenjen građevinama koje su registrirane kao kulturna baština i
građevinama koje se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Pule. U sklopu projekta
izvode se sanacije i energetske obnove pročelja i krovova, uklanjanja grafita, zamjene postojeće
stolarije/bravarije i ugradnja nove čime se nastoji ostvariti održivost kulturne baštine povijesne jezgre
koja je u slučaju grada Pule povezana s razvojem turizma.[23] 2008.godine s radom je započela i
Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske uz potporu Europske komisije u sklopu
programa Inteligentna Europa za Europu. Osnovni cilj ove agencije je promoviranje i poticanje
regionalnog održivog razvoja u području energetike i zaštite okoliša kroz korištenje obnovljivih izvora
energije i uvođenje mjera povećane energetske efikasnosti. Upravo je REGEA, u suradnji sa
susjednom državnom Slovenijom, pokrenula već spomenuti program EE COLTURE te pokrenula
energetsku obnovu dvorca Bračak o kojem će biti govora u daljnjem tekstu. Kao noviji primjer može
se istaknuti nova prekogranična suradnja Hrvatske i Mađarske na projektu RefurbCulture u kojem
sudjeluju Grad Koprivnica, Regionalna energetska agencija Sjever i mađarski partner grad Hévíz. Cilj
projekta je zajedniča izrada glavnih projektata za energetsku obnovu Muzeja grada Koprivnice i Ville
Pocze u Hévízu. U Europi Italija (slika 14.) prednjači u istraživanju i primjenama obnavljanja i
24
održavanja kulturne baštine pri čemu s povijesnim vrijednostima spaja energetsku učinkovitost i
toplinsku udobnost. [1] Taj podatak djelomično se može prepisati poticajima i olakšicama (smanjenje
poreza od 55% ) koji je talijanska vlada sa svrhom poticanja energetske obnove zgrada kulturne
baštine, a vrijedi za radove kao što su kompletna energetska obnova zgrade, zamjene prozora, zamjene
sustava grijanja te poticanje ugradnje fotonaponskih panela za pripremu tople vode. Također, Italija je
bogata građevinama koje čine kulturnu baštinu pa ne privlači samo domaće nego i strane istraživače
stoga ne čudi da je broj analiziranih građevina, ali i broj objavljenih radova, u kojima su sadržane
povijesne građevine iz Italije, na vrhu grada na slici 14. Još jedna država bogate povijesti, Grčka,
provodi istraživanja i projekte energetske obnove kulturne baštine. Grčki propisi stroži su od
talijanskih pri čemu Ministarstvo kulture i turizma ima najveću odgovornost kada je kulturna baština u
pitanju, a politiku Ministarstva provode uredi na lokalnoj razini. [38]
Slika 14. Broj istraživanja provedenih u svijetu po državama [1]
Tome svjedoči i veliki broj primjera koji su pronađeni prilikom pregleda stanja područja prilikom
izrade ovog diplomskog rada, a bit će opisani u sljedećim poglavljima.
Analizirane građevine
Objavljeni radovi
Bro
j rad
ova
/ gr
ađev
na
25
4.1. Projekt EE Culture
Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) provodila je, zajedno sa
slovenskim i hrvatskim partnerima, zajednički projekt Energetska učinkovitost u kulturnoj baštini –
EE CULTURE.
Slika 15. LOGO projekta [39]
Riječ je o projektu koji se bavi sa primjenom načela energetske učinkovitosti u spomeničkoj baštini te
u poticanju korištenja biomase u prekograničnom području. Prekogranično područje HR-SLO ima sve
uvjete koje je potrebno iskoristiti kako bi postali konkurentni razvijenim zemljama i njihovim
nastojanjima u prodoru na tržište jugozapadne Europe stoga je upravo ova suradnja koristila za
izmjenu znanja, stjecanje iskustva kako bi se moglo lakše pristupiti budućim projektima i biti
konkurentan na EU tržištu energetske učinkovitosti. Osnovni cilj ovog projekta je obnoviti dva
objekta kulturne baštine uvođenjem mjera energetske učinkovitosti kako bi se smanjila potrošnja
energije u tim objektima te unapređenje boravka ljudi – povećanje toplinske ugodnosti u objektima
kulturne baštini (ugradnja sustava grijanja, hlađenje, ventilacija, zamjena stolarije, korištenje biomase)
kako bi se povećala zaštita i očuvanje objekata kulturne baštini na prekograničnom području. Na
hrvatskoj strani odabrana je rekonstrukcija Županijske palače u Krapini, a na slovenskoj strani
rekonstrukcija objekta Villa Rožle koji se nalazi u Velenju. Krajnji cilj projekta je izrada Priručnika o
provedbi energetske učinkovitosti u objektima kulturne baštine zbog nedostatka smjernica u
zakonodavstvu dviju država.
U daljnjem tekstu bit će detaljno opisana energetska obnova palače u Krapini, a što se tiče Vile Rožle
u Republici Sloveniji ostvaren je energetski razred C s ukupnom potrošnjom energije od 64 kWh/m2
godišnje (prije sanacije potrošnja energije iznosila je 202 kWh/m2a). [40]
4.1.1. Županijska palača u Krapini
Županijska palača (slika 16.) je zgrada nastala u više faza što se može saznati iz podataka
dostupnih iz 19.i 20.stoljeća. Upisana je u Registar kulturnih dobara RH na Listu zaštićenih kulturnih
dobara pod brojem Z-4182. Zgrada je L oblika od su čega sjeverni i zapadni zidovi zajednički sa
susjednim građevinama. Osnovu konstrukcije čine zidovi od opeke debljine 55 do 90 cm. Postojeće
26
stanje sastoji se od četiri etaže – prizemlje, dva kata i potkrovlje. Dio prizemlja dat je u najam, a
ostatak zgrade koristi uprava Krapinsko-zagorske županije i Ured državne uprave. Vanjsku stolariju
(slika 17.) su činili dvoprozornici sa jednostrukim staklom i drvenim okvorom u omjeru 86% prema
aluminijskim okvirima sa dvostrukim ostakljenjem koji su zastupljeni 4% te krovnim prozorima koji
čine 10% ostakljenja. Drveni prozori nisu mijenjani pa je drvo s vremenom izgubilo zaštitni sloj pa je
na koncu popucalo. Vanjsko pročelje je zbog starosti i izlaganja vremenskim uvjetima, ali i loše
projektirane odvodnje vode s krovnih ploha i nestručnih popravaka ovojnice i žbuke, bilo potrebno
ponovo obnoviti po pravilima struke. Na većem dijelu vanjske površine pročelja uništeni su
ornamenti. Prije energetske obnove palača je pripadala energetskom razredu E uz specifičnu godišnju
potrošnju energije od 173,06kWh/m2a što je više od dozvoljene granice prema TPRUETZZ-u, a
postojeći način grijanja bio je centralni iz plinske toplovodne kotlovnice koja se sastojala iz dva kotla.
Dio potrebne energije namirivao se iz električnih grijalica i klima uređaja. [40]
Slika 16. Postojeće stanje Županijske palače u Krapini [40]
27
Slika 17. Dotrajali drveni prozori [40]
Konzervatorskim smjernicama utvrđeno je da se ne smiju mijenjati dimenzije i oblik građevine,
smještaj građevine na parceli te njena namjena. Predmet energetske obnove obuhvaća zamjenu fasadne
stolarije na strani uličnog pročelja, rekonstrukcija kotlovnice ugradnjom opreme za grijanje na
biomasu (obnovljivi izvor energije) i obnova žbuke, ornamenta, ograde balkona, također, sa ulične,
zaštićene strane pročelja. Pročelja su žbukana vapnen-pješčanom žbukom poboljšanih termičkih
karakteristika u dva nanosa ukupne debljine od 4 cm, a do visine od 1 metra isušujuća žbuka kao
zaštita od vlage. Uočene pukotine, prije nanosa žbuke, prekrivene su rabitz pletivom urađenim u sloj
žbuke. Završni sloj žbuke je zaglađen kako bi se dobila to ravnija površina, a šablonom su utisnute
linije dok je žbuka još bila u svježem stanju.
28
Slika 18. Izgled pročelja nakon obnove [40]
Vanjska stolarija (slika 19.) je izrađena nova zbog boljih energetskih karakteristika. Pri tome se pazilo
da novi prozori i vrata budu jednaki postojećima. Prozori su izvedeni kao dvostruki, vanjski sa
otvaranjem prema van i običnim staklom debljine 4,0 mm te onaj unutarnji sa izo staklom. Krila
prozora izrađena su od smreke sa tri brtve te zadovoljavaju kategoriju 4 zrakopropusnosti, klasu 7A
vodonepropusnoti te otpornost na opterećenje vjetrom C5. [40]
Slika 19. Obnovljeni drveni prozori sa dvorišne strane palače [40]
29
Učinak provedenih mjera u postocima:
28,96% u potrošnji energije
56,57% smanjenja troškova energije
91,58% smanjena emisija CO2.
Ostvaren je pomak sa energetskog razreda E na energetski razred C, a ukupna godišnja potrošnja
energije smanjena je na 61,26 kWh/god. [40]
4.2. Poslovna zgrada Eiffel Palace u Budimpešti
Poslovna zgrada koja se nalazi na listi UNESCO-ve svjetske baštine, smještena je u Budimpešti i
potječe iz 1893.godine gdje je na mjestu građevine bila tiskara ondašnjih vlasnika braće Légrády.
Njima u čast, predvorje je pretvoreno u mali muzej . Trgovine s pogledom na susjedne ulice nalazile
su se u prizemlju trobrodne zgrade, a na katu su se nalazile uredničke sobe i arhiva. Prostor na drugoj,
trećoj i četvrtoj etaži bio je useljiv pa su se tamo smjestile stambene jedinice, a svoje mjesto u tom
dijelu našao je vlasnik tiskare. Eksterijerom dominira vješta imitacija fasadnih ornamenata koji su
izrađeni od mješavine cementa i gipsa (proizvedeni u industrijskom pogonu) dok su u atriju prisutni
originalni elementi rukohvata na stubištu, zeleni zid te staklene stijene. Posebnost dvorišnog dijela
zgrade su ograde od lijevanog željeza s dvostrukim stupovima (bili su ukrašeni ornamentima i
motivima kovača) koji su izvorno bili dizajnirani od tvrtke Gustafa Eiffela (slika 22.). Tijekom II.
Svjetskog rata pogođen je krov s kutnom kupolom koji je tokom godina obnovljen na pojednostavljen
način (slika 20.).
Slika 20. Nekadašnji izgled pročelja zgrade Eiffel Palac prema glavnoj ulici [41]
30
Slika 21. Današnji izgled pročelja prema glavnoj ulici [42]
Nakon desetljeća sporog propadanja, 2003.godine započela je obnova zgrade nakon što je
cijela zgrada srušena osim vanjskog uličnog zaštićenog pročelja čime. Obnova građevine je započela
izvana prema unutra, obnovom fasade za čiju su obnovu korišteni originalni crteži iz 1893.godine,
izvedbom toplinske izolacija od ekspandiranog polistirena debljine 5 cm na zidove od opeke s
unutarnje strane. U ovom slučaju, dopuštena su veća odstupanja prilikom obnove zbog izgradnje
potpuno nove građevine iza zaštićene vanjske fasade. Pažnja je posvećena novoj vanjskoj energetski
učinkovitoj aluminijskoj bravariji s prekinutim toplinski mostovi koji su se ugradili u rupe ostavljene u
fasadi, a staklo prozora je ispunjeno inertnim plinom. Krovište s kutnom kupolom i kulama nije
obnovljeno, već je izgrađen novi moderan krov na kojem su postavljeni su solarni kolektor za
pripremu potrošne tople vode te fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije. Grijanje i
hlađenje riješeno je instaliranjem dizalice topline zrak-voda, a za ispiranje toaleta osigurano je
skupljanje kišnice. Kroz cijelu zgradu postavljena je LED rasvjeta, a kroz cijelu zgradu pruža se
zelenilo. Eiffel Palace (Slika 21.) je prvi uredski prostor u Srednjoj i Istočnoj Europi koji je za razvoj
nagrađen dvostrukim certifikatom za zaštitu okoliša, koji je ispunio stroge kriterije kako BREEAM-a
tako i LEED-ovih međunarodnih sustava zelene gradnje. [42]
31
Slika 22. Unutarašnji izgled zgrade [42]
4.3. Energetski centar Bračak
Dvorac Bračak nalazi se kraj Zaboka, u nekad zapuštenom parku pored zgrada Opće bolnice
Zabok, između Huma Zabočkog i Dubrave Zabočke. Danas je to mjesto koje s se s ponosom
predstavlja kao energetski centar širom Europe, a projekt energetske obnove dvorca proveden je u
suradnji Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Krapinsko-zagorske
županije uz potporu EU putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Riječima
dr.sc.Julija Domca : „Sve je počelo sa jednim naizgled bezazlenim pitanjem. Pita mene Siniša, tada
župan: Jesi ti spreman za jedan veliki izazov?“. [43] Rekonstrukcija 128 godina starog dvorca trajala
je godinu dana i četiri mjeseca, a priprema i provedba dokumentacije dugih šest godina. [43]
32
Slika 23. Izgled dvorca Bračak 1945.godine [43]
Dvorac je kroz povijest mijenjao ime, izgled i vlasnika (slika 23). Nosio je imena Prilesje, Obračak i
na kraju Bračak. Posjed je nacionaliziran 1945.godine kada i mijenja ime u dvorac Bračak te postaje
Dječja bolnica za plućne bolesti 1947.godine. 1966.godine mijenja namjenu u bolnicu za oboljele od
TBC-a, a s godinama se i širi i na opće odjele dok se s 2008.godinom bolnica seli iz dvorca čime
počinje zapuštanje ovog spomenika kulturne baštine (slika 24.,25.). [44] Dvorac je prije rekonstrukcije
zatečen u vrlo lošem stanju, a s godinama nekorištenja su se urušili dijelovi stropne konstrukcije.
Slika 24. Derutno izdanje dvorca 2015.godine [44]
33
Slika 25. Stanje pročelja 2015.godine [44]
Postavilo se pitanje mogu li obnova kulturne baštine i potrebe 21.stoljeća ići zajedno. Energetskoj
obnovi prethodila je statička rekonstrukcija. Zatim se moglo pristupiti rekonstrukciji pročelja (u
suradnji s konzervatorskim uredom), oslika i arhitektonske plastike. Radovi na ovojnici sastoje se od:
Toplinske izolacije od kamene vune u debljini od 20-30 cm na vanjskim zidovima s njihove
unutarnje strane
Toplinske izolacije od kamene vune debljine 30 cm u potkrovlju
Toplinske izolacije od ekstrudiranog polistirena debljine 12 cm u podrumu i zidovima u tlu.
Postignuta je kompletna ovojnica grijanog dijela zgrade. Izolacija vanjskih zidova morala je biti
postavljena s unutarnje strane zbog ograničenja koje sam objekt nosi kao dio povijesne baštine.
Specifično i zanimljivo za napomenuti je to što je s unutarnje strane vanjskih zidova postavljena aktiva
parna brana koja omogućava isušivanje zidova prema unutra, a sve u svrhu očuvanja izvornog izgleda
zgrade. [43]
Ugrađena je energetski učinkovita vanjska stolarija, drvena, dvostruka, sa unutarnjim krilom
ostakljenim IZO staklom debljine 24 mm sa Low-E premazom te punjenim inertnim plinom argonom.
Koeficijent prolaska topline stakla iznosi 1,1 W/m2K, dok je ukupni koeficijent prolaska topline
prozora <1,4 W/m2K. [43] Ugrađen je kotao za grijanje na pelete nominalnog učinka 80kW te stupnja
iskoristivosti 94,9 %, visokoučinkovitog VRV sustava za hlađenje, visokoučinkovite ventilacije sa
povratom topline, mikrokogeneracija na plin električne snage 6 kW te toplinske snage 14,9 kW za
zagrijavanje potrošne tople vode, naprednog centralnog nadzornog i upravljačkog sustava koji upravlja
34
i rasvjetom, visokoučinkovite LED rasvjete (50% svih ugrađenih rasvjetnih tijela), brza punionica za
dva električna automobila te spremnik za skupljanje kišnice koja služi za ispiranje sanitarija. [44]
Slika 26. Izgled dvorca Bračak nakon obnove [43]
Dobiven je prijelaz iz prvotnog E energetskog razreda u razrede B i C ovisno o zonama pri čemu se
88 % energije za rad koristi iz obnovljivih izvora energije. Energetska ušteda na godišnjoj razini iznosi
70 % potrebne energije za grijanje u odnosu na prvotno stanje. Na temelju odluke Vlade, sredstva je
osigurao Fond za zaštitu okoliša. Investicija je vrijedna 24 mil. kuna. Upravo je dvorac Bračak nakon
energetske obnove postao prvi niskoenergetski dvorac u ovom dijelu Europe koji koristi biomasu kao
obnovljivi izvor energije.
4.4. Energetska obnova talijanskih škola pod zaštitom Kodeksa kulturne zaštite do
razine ZG0E
Većina talijanskih zgrada izgrađena je tijekom tri desetljeća nakon Drugog svjetskog rata. Ipak,
nacionalna arhitektonska građevinska baština također se sastoji od ogromne i rasprostranjene količine
prethodno izgrađenih građevina. Ove zgrade, iako nisu uvijek karakterizirane monumentalnim
značenjem u sebi, određuju povijesni identitet jedinstvenih urbanih konteksta. [45] Obnova tih zgrada
zahtijeva ciljana tehnička rješenja zbog zaštite talijanskog Kodeksa kulturne baštine koji navodi da
kulturna baština ne može biti uništena, degradirana, oštećena ili usvojena za uporabe koje nisu
usklađene s njihovom povijesnom i/ili umjetničkom vrijednosti ili utječu na njihovo očuvanje ili
status.[45] Energetska obnova škole u Milanu (slika 27) složeni je projekt, gdje zbog očuvanja
kulturne baštine, provedba energetskih mjera odvijala s unutrašnje strane zidova kako se ne bi utjecalo
na izvorni oblik zgrade., a da se istovremeno zadovolje parametri predviđeni zakonom. Hipoteze
intervencija također su ekonomski procijenjene kako bi se vidjela isplativost intervencija te povratni
period uloženih investicija.
35
Slika 27. Postojeće stanje školske zgrade [45]
Postojeće stanje školske zgrade sastoji se od nosivih zidova od krute glinene opeke, drvene krovne
konstrukcije s pokrivačem, podova od armiranog betona i šuplje gline te jednoslojnih prozora s
drvenim ili metalnim okvirem. Pojedini dijelovi obnavljani su tijekom vremena kako bi zadovoljavali
osnovne ciljeve održavanja (popravci krova i zidova te zamjena dijela prozora).
Procjena energetske učinkovitosti zgrade obavljena je prema talijanskom nacionalnom
zakonodavstvu i važećim normama. Priprema za ovaj zahtjevni projekt obavljene su u vidu pregleda
već primijenjenih pozitivnih primjera. Zgrada je podijeljena na termalne zone – wc, dvorana za
tjelesno zdravstvenu kulturu, administracija, učionice, hodnici. Dogovoreno je da će energetskoj
obnovi do ZG0E biti podvrgnuto 50% površine građevinske ovojnice, ali i sustav grijanja zbog strožih
ograničenja predviđenih za 2019.godinu. Da bi se ispunili zahtjevi ZG0E, mora se zadovoljiti niz
graničnih vrijednosti: oba dva parametra koeficijent prijenosa topline i ekvivalentno ljetno solarno
područje (za studiju slučaja 0,75 W/m2K i 0,04). [45] Kao zahtjev postavlja se obavezna upotreba
obnovljivih izvora energije koja pokriva najmanje 55% potrošnje energije pripremu tople vode za
kućanstvo te 55% globalne potrošnje energije koja podrazumijeva potrošnju energije za grijanje i
hlađenje te toplu vodu. Umjesto konvencionalnog generatora topline na plin, ugradit će se dizalica
topline zrak-voda koja je kompatibilna s ograničenjima zaštite koje nameću propisi. Dizalica topline
usklađena je s fotonaponskim sustavom. Što se tiče električne energije, potrebno je osigurati
minimalno 55 kW instalirane snage koji bi se zadovoljio ugradnjom fotonaponskog sustava na krovu.
Dopušteno je prekrivanje jednog od dva glavna krova koji je okrenut prema dvorištu kako bi se
smanjio vizualni utjecaj. Ovojnica zgrade poboljšana je dodavanjem:
36
Sloja ekspandiranog polistirena debljine 20 cm na donjoj podlozi poda iznad podruma te preko
poda potkrovlja
Sloja od 12 cm koji se sastoji od stakloplastičnih ploča u kombinaciji sa gipskartonskim
pločama na unutarnjoj strani vertikalnih zidova
Novih unutarnji prozora s dvostrukim ostakljenjem (sloj između stakala ispunjen je plinom
argonom) s Low-E premazom postavljeni uz postojeće
Ugradnjom unutarnjih roleta (osim na sjeveru).
Predviđena je zamjena postojeće rasvjete u kombinaciji sa senzorima za kontrolu (jedan senzor na
svakih šest rasvjetnih tijela) i to primjenom LED svjetiljki koji imaju dvostruko veći vijek od
fluorescentnih. [45] Cijene radova navedene su u tablici 3.
Tablica 3. Izveden radovi [45]
Slika 28. Dijagram uloženih sredstava i povratnog perioda [45]
Izolacija krova
Izolacija podruma
Izolacija zida
Ugrađeni prozori
Zasjenjenja
Održavanje %
Održavanje €/a
UKUPNO
Godine
2 fotonaponska panela 1 fotonaponski panel
37
Na temelju analize ove zgrade (slika 28.), dokazano je da se može postići zadani cilj kojim se
zgrada pod zaštitom, unatoč ograničenjima, može svesti na ZG0E. Ukupna ovojnica zgrade dovela bi
do 60% smanjenja potrošnje primarne energije. U stvari, glavni korisni doprinos promatra se kroz
izolaciju krova (9 godina povratnog razdoblja) dok je za ostale mjere obnove potrebno najmanje dva
puta više vremena ( izolacija zidova 18 godina, dodatni prozori 19 godina, izolacija podrumske ploče
21 godina povratnog razdoblja uloženih investicija). Štoviše, budući da zgrada nije korištena tijekom
ljeta (kao osnovna škola, tijekom ljetnih razdoblja je slobodna), usvajanje uređaja za sjenčanje čini se
nepotrebno i ekonomski neisplativo. Kao završni zaključak dano je povratno razdoblje uloženih
investicija i ono se očekuje u periodu od 26 godina u slučaju da su primijenjena sva navedena rješenja.
[45]
4.5. Obnova naselja u Italiji pod zaštitom UNESCO-a do razine gotovo nulte energije
Mnoga mala povijesna naselja na mediteranskim područjima imaju veliku vrijednost u
pogledu arhitektonske i kulturne baštine. Stoga se događa da je socio-ekonomska situacija mnogih tih
naselja depresivna. Uspješan način razvoja i revitalizacije tih važnih sredina jest provoditi turizam
stoga je u Italiji pokrenut projekt „Spread Hotel“ kojim se nastoji obnoviti propale zgrade smještene
na povijesnoj lokaciji na Siciliji. Barokno središte Palazzolo Acreide (slika 29.) je zajedno sa sedam
drugih baroknih gradova visoravni Val di Noto, koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002.
godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer "vrhunca i završnog
procvata baroka u Europi". Cilj projekta je s jedne strane očuvanje povijesnog lokaliteta buđenjem turizma
te s druge strane energetska obnova prema standardima ZG0E, kako je navedeno u Direktivi, primjenom
lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije, dizalica topline, fotonaponskog sustava, obnovom ovojnice i
promjenom rasvjete.
Slika 29. Palazzolo Acreude [46]
Prije svega su analizirani uvjeti okoline i karakteristike izgrađenog okoliša te energetska
revizija te su ustanovljeni problemi ovojnica zgrada. Obnova energije je olakšana činjenicom da je u
mediteranskim područjima moguće je iskoristiti povoljne klimatske uvjete kako bi se proizvodila
38
energija na pristupačan način. Zapravo, kako bi se omogućilo uređenje zgrada, korištena je umjerena
klima koja prevladava na tom području, temperatura zraka i sunčevo zračenje. Broj sunčanih dana na
otoku Siciliji je velik pa je moguće korištenje dnevnog svjetla, iskorištavanje solarnih dobitaka za
zimsko razdoblje i moguće stvaranje energije fotonaponskim sustavom.
Na primjeru zgrade „Primosole“ prikazana je detaljna analiza (slika 30.,31.). Posebna pažnja
posvećena je izolaciji ovojnice i omogućavanju maksimalne solarne dobiti tijekom zime. Cjelokupna
postojeća građevinska ovojnica izrađena je od kamena od tufa i ima transmisiju (U-value) koja iznosi
1,7 W/m2 K. (18) Intervencija je uključivala dodatni polistirenski izolacijski sloj. Novo rješenje
postiglo je izvrsna toplinska svojstva (U vrijednost od 0,34 W/m2 K) s vrlo malo dodatne debljine (10
cm). [46]
Slika 30. Grijanje i hlađenje nakon obnove zgrade Primasole [46]
Slika 31. Grijanje i hlađenje prije obnove zgrade Primasole [46]
Mjeseci
Grijanje Hlađenje
Grijanje Hlađenje
e
Mjeseci
39
Prethodni jednoslojni prozori zamijenjeni su visokoučinkovitim dvostrukim rješenjem s Low-
E premazom kako bi se postigla ekvivalentna izvedba trostrukog stakla (U vrijednost od 1 W/m2K).
Prozori su bili opremljeni drvenim okvirima kako bi se smanjili gubitci topline kroz okvir. Velika
staklena područja na južnim pročeljima bila su dizajnirana da primaju zimsko zračenje koje se zatim
pohranjuje u toplinskoj masi ploče prizemlja. Novo instalirano toplinsko postrojenje sastoji se od
toplinske pumpe zrak-voda u kombinaciji sa sustavim zračenjem s temperaturom vode od 35 °C
tijekom zime i 18 °C tijekom ljeta. Obnovljivi izvori energije koriste se za proizvodnju električne
energije preko fotonaponskih panela (slika 32.) koji su postavljeni na južnoj strani krova i pokrivaju
površinu od 40 m2. Ova je zgrada trošila 112 kWh/m2 godišnjem prije obnove, a nakon obnove troši
27 kWh/m2 godišnje što je smanjenje od skoro 76 %.
Slika 32. Solarni paneli na krovu zgrade [46]
Kako bi se procijenilo vrijeme povrata uloženih investicija kroz uštedu energije i turizam
napravljena su potrebna istraživanja i pretpostavke. Procjenjuje se da će vrijeme povrata uloženih
investicija (110 000 €) za zgradu Primasole biti 5 godina (slika 33.) s srednjim kapacitetom
popunjenosti od 3 kreveta. [46]
40
Slika 33. Prikaz povratnog vremena u odnosu na postotak posjećenosti zgrade [46]
Ovim projektom je, također, dokazano je da napredni koncepti energije i tehnologije i tradicionalne
značajke mogu živjeti zajedno.
Povratno razdoblje
Go
din
e
Postotak okupiranosti
1 krevet
2 kreveta
3 kreveta
4 kreveta
41
5. Tehnički opis magazina soli na Pagu
5.1. Lokacija i izgled građevine
Magazini soli skladišta su u kojima se odlagala sol proizvedena u bazenima na „poljima soli“.
Devet magazina soli smjestilo se na plaži Prosika na otoku Pagu (slika 34.), jugoistočno od povijesne
jezgre grada Paga sa adresom Branimirova obala 1, katastarskih čestica k.č.br. 12223, 12224, 12225,
k.o. Pag (katastarska situacija u Prilogu). Ova građevina pravnog statusa zaštićenog kulturnog dobra,
oznake Z-2381, spada u vrstu nepokretnog pojedinačnog kulturnog dobra. [47] Predmet ovog
diplomskog rada su prva tri magazina (od njih 9). Građevina je već parcijalno obnovljena sukladno
konzervatorskim smjernicama zaštićene konstrukcije kojima su spriječeni radovi na vanjskim i
razdjelnim zidovima te krovu i podu, dakle kompletnoj ovojnici. Smjernicama nije zabranjeno oprezno
demontirati pod, obnoviti ga te ponovo postaviti postojeći kamen kao završnu oblogu poda.
Slika 34. Lokacija magazina soli [48]
Predmetna građevina koja se vodi kao nestambena zgrada (tri magazina), relativno je pravilnog tlocrta
najvećih gabarita 37,70 x 41,72 m. Sa tri strane vidljiva su tradicionalna kamena pročelja dok treći
magazin sa jugozapadne strane graniči sa IV .magazinom koji nije predmet ovog rada. Građevina je
omeđena masivnim kamenim zidovima debljine od 100,00 do 220,00 cm, a sa gornje strane drvenim
krovištem i pokrovom od crijepa (Slika 35).
42
Slika 35. Pogled na stanje prije obnove [49]
5.2. Podrijetlo građevine
Prvi zapisi o skladištenju soli u Pagu potječu još iz davne 1368. godine. Skladišta soli postojala su
u starom gradu Pagu (10. st.-15. st.) i još su vidljivi ostaci temelja najmanje dva skladišta. U novom
gradu Pagu, koji je naseljen u drugoj polovici 15. st. nije bilo skladišta soli jer su se za skladištenje soli
koristili magazini u Starom gradu. Međutim, ubrzo nakon naseljavanja novog grada Paga pokazala se
potreba za izgradnjom većih i boljih skladišta soli koji bi bili bliže novom gradu radi lakšeg nadzora.
Kao mjesto izgradnje novih magazina odabrana je plaža Prosika s kojeg je bio olakšan prijevoz soli od
bazena do skladišta. Prema povijesnim dokumentima, od 1629. godine do 1797. izgrađena su tri
magazina soli koji su nazvani: sv. Marko, sv. Petar i sv. Pavao. Prema nekim istraživanjima, na mjestu
magazina sv. Petar bila je muška benediktinska zajednica. [50] Godine 1826. vlasnik magazina sv.
Marko je bio Jerolim Kačić, vlasnik magazina sv. Petar je bila obitelj Zorović, a vlasnik skladišta sv.
Pavao je bila država. Tri magazina nisu bila dovoljna zbog opasnosti od vremenskih neprilika i
propadanja proizvedene soli stoga je izgrađeno još pet magazina. Nakon izgradnje osam magazina
zaključeno je kako je potreban još jedan i 1846. godine je izgrađen i deveti magazin. Radove na
izgradnji je nadzirao Petar Ferrari, zidarski stručnjak. [51] Nazivi novih magazina su bili Ferdinand I
(Prvi magazin), Frane Karlo (Drugi magazin), Frane Josip (Treći magazin), Ivan Krstitelj (Sedmi
magazin), Ludovik (Osmi magazin) i Ferdinand Maksimilijan (Deveti magazin). Od 1946. godine bilo
je zabranjeno koristiti izvorne nazive magazina i oni su nazvani po redoslijedu kojeg zauzimaju u
43
kompleksu, Prvi magazin, Drugi magazin, Treći magazin itd. Svi su magazini bili jednake veličine,
dugi 41.5, široki 11.3 i visoki 5,.6 metara, a u njih se moglo uskladištiti 22 000 tona soli. [51] Soline i
magazini su bili spojen kanalima, a jedan dio je bio spojen i uskom cestom. Sol se uglavnom prevozila
malim jedrenjacima i brodicama na vesla. U drugoj polovici 19. stoljeća solana je imala šest gondola
za prijevoz soli od solina do magazina. Gondole su služile i za ukrcaj soli na teretne jedrenjake kojima
se sol odvozila u državna i pokrajinska skladišta. Nakon propadanja nekih bazena soli početkom
20.stoljeća, ali i popravljanjem onih koji nisu propali, dolazi do kraha proizvodnje soli na tom
području te su magazini soli izgubili izvornu svrhu. Dodatni razlog bio je otvaranje nove obližnje
modernije tvornice soli.
Slika 36. Magazini soli na Pagu [50]
44
6. Karakteristike magazina soli potrebne za proračun
6.1. Proračunske zone
Zbog potreba projekta ova građevina podijeljena je u dvije zone za koje se posebno računa potreba
energija za grijanje i hlađenje, pripremu tople vode pozivajući se na Algoritam za proračun potrebne
energije za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790 koji govori o zoniranju
građevine u slučaju različitog termotehničkog sustava i njegovog režima uporabe. Zbog razlike
unutarnjih temperatura između zona koja je manja od 5 °C izmjena temperature između samih zona se
ne uzima u obzir. Iako je predviđena rekonstrukcija magazina soli u muzej, unutar samog muzeja
nalaze se višenamjenski prostori. Tako je u sklopu Zone I. (crna ispuna na slici 36.) izložbeni prostor,
edukacijsko-prezentacijski prostor i suvenirnica te sanitarije i spremišta. Zona II. (roza ispuna na slici
36.) sadrži kuhinju i pomoćne prostorije te kantinu sa ponudom lokalno dostupnih specijaliteta i hrane.
U tablici 4. Navedene su odabrane su unutarnje proračunske temperature prema namjeni prostorija, a
prema Algoritmu za proračun toplinske energije za ventilaciju i klimatizaciju minimalni potrebni
protok vanjskog zraka po jedinici površine (VA) temeljem DIN V 18599-10 te su iste navedene u
tablici 6. Odabrani su sljedeći podaci:
Tablica 4. Podaci o zonama - Unutarnja proračunska temperatura u sezoni grijanja i hlađenja
Zona I. Zona II.
Unutarnja proračunska
temperatura u sezoni grijanja int
(°C)
20 20
Unutarnja proračunska
temperatura u sezoni hlađenja
int (°C)
24 24
45
Tablica 5. Unutarnje proračunske temperature (temeljem HRN EN 13790 Tablica G.12 i DIN V
18599-10) [52]
Zbog višenamjenskog prostora ove dvije zone potrebno je izračunati prosječnu vrijednost vanjskog
zraka po jedinici površine VA . Naime, u slučaju Zone I., podatak od 4 m3/m
2h (tablica 6.) za muzejsku
uspoređuje se sa namjenom i površinom drugog magazina gdje se nalazi edukacijsko – izložbeni
prostor gdje su moguće pojave velikog broja ljudi stoga treba biti na strani sigurnosti. Na području
zone II. podatak od VA od 90 m3/m
2h (tablica 6.) uspoređuje se s vrijednosti VA za kantine u ovisnosti
i površini. Referentna kuhinja u Zoni II. zauzima tek manji dio površine zone stoga je potrebno
izračunati prosječnu vrijednost minimalnog potrebnog protoka u kombinaciji sa vrijednošću
46
minimalnog potrebnog protoka vanjskog zraka po jedinici površine za prostor kantine. Korekcija ce se
izvršiti u ovisnosti o zastupljenosti namjene prostorija unutar ukupne površine. Konačne prosječne
vrijednosti s kojima ulazimo u proračun dane su u tablici 7.
Tablica 6. Standardne vrijednosti vremena rada sustava mehaničke ventilacije za nestambene zgrade
47
Tablica 7. Podaci o zonama - Minimalni potrebni protok vanjskog zraka po jedinici površine
Zona I. Zona II.
Minimalni potrebni protok
vanjskog zraka po jedinici
površine
VA (m3/m
2h)
Muzej Kazališta i kina Kuhinja Kantina
4 25 90 18
KORIGIRANI minimalni
potrebni protok vanjskog zraka
po jedinici površine
VA (m3/m
2h)
12 35
Unutar prvog magazina i Zone I. nalazi se kotlovnica u kojoj je smještena strojarska oprema koja je
prostor koji se ne grije preko kojeg računamo toplinske gubitke. Proračunske zone prikazane su na
slikama 37 i 38.
Slika 37. Prikaz zona u presjeku
48
Slika 38. Prikaz zona na tlocrtu prizemlja
49
6.2. Geometrijski podaci
Ulazni podaci geometrijskih karakteristika građevine za Zone I. i II., navedeni su redom u
tablicama 8. i 9.
Tablica 8. Geometrijske karakteristike Zone I.
Potrebni podaci Zona 1
Oplošje grijanog dijela zgrade – A [m 2 ] 4519,42
Obujam grijanog dijela zgrade – V e [m 3 ] 12089,85
Obujam grijanog zraka – V [m 3 ] 7927,90
Faktor oblika zgrade - f 0 [m -1 ] 0,38
Ploština korisne površine – A K [m 2 ] 2042,23
Ukupna ploština pročelja – A uk [m 2 ] 2836,09
Ukupna ploština prozora – A wuk [m 2 ] 47,11
Tablica 9. Geometrijske karakteristike Zone II.
Potrebni podaci Zona 2
Oplošje grijanog dijela zgrade – A [m 2 ] 75,51
Obujam grijanog dijela zgrade – V e [m 3 ] 237,86
Obujam grijanog zraka – V [m 3 ] 155,53
Faktor oblika zgrade - f 0 [m -1 ] 0,32
Ploština korisne površine – A K [m 2 ] 62,21
6.3. Podaci o klimi
Referentni klimatski podaci određuju se posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku.
Klimatski podaci određeni su prema lokaciji najbliže meteorološke stanice, a pošto na otoku Pagu ne
postoji takva kao mjerodavna izabrana je ona Grada Zadra (5,0 m.n.v). Prema referentnoj točki zgrada
ovog proračuna, Pag se nalazi u 4. zoni globalnog Sunčevog zračenja sa srednjom mjesečnom
temperaturom vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade iznosi manje ili jednako 7,5°C,
i unutarnja temperatura veća ili jednaka 24,80 °C. Minimalne, maksimalne i srednje mjesečne
temperature zraka za navedenu postaju dane su u tablici 10.
Tablica 10. Prosječne mjesečne temperature zraka za Zadar
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
Temperature zraka ( o C) m 7,5 7,5 10,1 13,5 18,4 22,3 24,8 24,5 20,1 16,4 12,2 8,6 15,5
min -1,6 -2,3 -2,2 3,8 8,8 14,8 17,7 16,7 13,1 5,7 1,4 -4,6 -4,6
max 14,8 13,4 16,5 19,7 25,1 28,6 30,7 29,8 26,1 22,8 20 16 30,7
50
6.4. Unutarnji toplinski dobici Qint
Sama namjena građevine sugerira na veliki broj ljudi koji će posjećivati magazine soli stoga se
nameće da vrijednost od u 6 W/m2 ploštine korisne površine grijanog dijela nestambene zgrade, prema
Algoritmu, nije dovoljna. Uzevši u obzir najsličniju namjenu prostorija, trgovine za Zonu I. te
restorana za Zonu II., proveden je odvojeni proračun metaboličkih dobitaka od broja ljudi te proračun
dobitaka od uređaja kako bi proračun bio potpun (prema Annex-u G norme 13790). Dobivena je
vrijednost od :
Za Zonu I. : 17,89 W/m2
Za Zonu II. : 30,24 W/m2
6.5. Podaci o termotehničkim sustavima
Prema članku 15. Zakona o prostornom uređenju (NN 76/07) termotehnički sustav zgrade jest
tehnička oprema ugrađena u zgradu koja služi za njeno grijanje, hlađenje, ventilaciju te pripremu
potrošne tople vode. Pri definiranju Zone I. i Zone II. odabran jedinstven centraliziran sustav grijanja,
hlađenja te pripreme tople vode uz sustava zrak-voda koji koristi toplinu okoliša kao obnovljiv izvor
energije (dizalica topline zrak – voda). Vanjska jedinica smještena je na strojarskoj platformi uz
vanjski zid građevine. Za ventilaciju prostora u magazinima i kuhinji predviđene su ventilo komore za
rad sa 100 % svježim zrakom, pogonjene dizalicom topline, smještene u strojarnici u posebno
odijeljenom, zvučno izoliranom prostoru na galeriji. Na sustavu ventilacije predviđeni su rekuperatori
topline iskoristivosti min. 70 %. Hlađenje i grijanje zona obavlja se centralno s odabranim energentom
električnom energijom, a grijanje tople vode preko spremnika na ,također, električnu energiju.
Priprema tople vode u Zoni I. ne uzima se u proračun (u tablici 11. označeno crvenom bojom) kako je
navedeno u Algoritmu za određivanje energetskih značajki termotehničkih sustava (NN 36/10) dok je
u Zoni II., u kojoj prevladava ugostiteljska zona, priprema tople vode obavezna (U tablici 11.
označeno plavom bojom).
51
Tablica 11. (HRN EN B.1) Vrijednosti specifične potrošnje PTV-a za nestambene zgrade
Naime, zbog povoljne lokacije građevine i velikog broja sunčanih dana, ali i većem broju posjeta ljeti
zbog turističke sezone, kao rezultat dobijemo veće toplinsko opterećenje ljeti. Kako bi se osigurala
toplinska ugodnost i komfor u prostorijama Zone I., a pogotovo na prostoru II. magazina u kojem se
predviđaju razne manifestacije i veliki broj ljudi u isto vrijeme, potrebno je pravilno dimenzionirati
odabrani sustav rekuperacije topline na povećano opterećenje ljeti. Za potrebe ovog diplomskog rada
odabrani sustav rekuperacije sa toplinskom pripremom (Shema 8) predimenzionirani će se za ljetni
period u ovisnosti o minimalnom potrebnom protok vanjskog zraka po jedinici površine VA (ranije
objašnjen u poglavlju 6.1.) te zastupljenosti površine prostorije određene namjene unutar ukupne
površine zone. Tako dobivena korigirana vrijednost u ovisnosti o visini prostorije te relativno velikom
obujmu kondicioniranog dijela zraka zone daje konačnu vrijednost koju koristimo za proračun. No da
bi mehanička ventilacija zadovoljila visoko opterećenje ljeti, potrebno je korigirati dobivenu
vrijednost. Odlučeno je da će se za ljetni period volumen projektnog zraka povećati za Zonu I. za 20%
te za isto toliko smanjiti za period grijanja. U Zoni II. ponavlja se postupak s vrijednostima te zone da
bi se na kraju dobiveni volumen povećao za 30% u ljetnom periodu dok se zadržava izračunata
vrijednost za zimski period zbog namjene zone.
52
U tablici 12. dani su podaci uneseni u program „KI Expert Plus“ kao ulazni podaci za proračun
mehaničke ventilacije Zone I. i Zone II.
Tablica 12. Ulazni podaci za proračun mehaničke ventilacije
Dobivena vrijednost za Zonu I.
V mech,exh, H = 12367,53 m3/h
Dobivena vrijednost za Zonu II.
V mech,exh, H 2140,18 m3/h
Projektna vrijednost volumnog
protoka odsisnog/vanjskog
zraka u režimu grijanja (m3/h)
V mech,exh, H /V mech,des, H
9894,02 2140,18
Projektna vrijednost volumnog
protoka odsisnog/vanjskog
zraka u režimu hlađenja (m3/h)
V mech,exh, C /V mech,des, C
14841,04 2782,23
Podaci o zrakopropusnosti, odnosno vrijednosti n50 odrediti će se ispitivanjem nakon završetka
rekonstrukcije. Za potrebe proračuna odabrana je vrijednost prema Kategoriji I za netestirane zgrade
prema Algoritmu za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prema HRN EN 13790 (tablica
13).
Tablica 13. Kategorije zrakopropusnosti
6.5.1. Sustavi rasvjete
Sustavi rasvjete sastavni su dio zgrada gotovo nulte energije i kao što je prikazano u poglavlju 4. u
dobrim primjerima izvedenim u praksi. LED tehnologijom smanjuje se potrošnja energije, a primjeri
su pokazali kako se ulaganjem u energetski učinkovite rasvjete može uštedjeti 30 do 50 % električne
energije. [53] Na webu su dostupni kalkulatori koji računaju snagu potrebu da LED sijalice osvijetle
određenu površinu. Takav kalkulator korišten je pri izračunu snage potrebne za osvjetljavanje Zone I. i
Zone II. pri čemu je dobivena ukupna instalirana snaga rasvjete u zoni Pn (W):
Zona I. Pn = 4500,00 W [54]
Zona II. Pn = 120,00 W [54] .
53
Podatak je potreban pri izračunu konačne energije prema složenoj metodi opisanoj u Algoritmu za
određivanje energijskih zahtjeva za rasvjetu. Složena metoda koristi detaljnije i preciznije (stvarne)
podatke kalkulirane/definirane na mjesečnoj/dnevnoj bazi tip građevine i namjenu prostora. [55]
Faktor ovisnosti o prirodnoj rasvjeti F D C,,n računa se prema prema HRN EN C.2b (tablica X.),
a Algoritam za određivanje energetskih zahtjeva za rasvjetu kaže da se vrijednost uzima za status
srednja, ukoliko nije drugačije specificirano.
Tablica 14. (HRN EN C.9) Određivanje faktora iskorištenja dnevne svjetlosti FD,C,n
54
7. Sastav i opis pojedinih dijelova konstrukcije
7.1. Ovojnica građevine
Prema TPRUETZZ-u (NN 128/15, 70/18, 73/18) ovojnicu građevine čine građevni dijelovi koji
odvajaju unutrašnjost zgrade od vanjskog okoliša. Zbog lakšeg razumijevanja daljnjeg teksta na slici
39. i slici 40. prikazana je vanjska ovojnica (crvena linija) promatranih magazina soli. Niti jedan
građevni dio Zone II. ne ulazi u vanjsku ovojnicu.
Slika 39. Ovojnica – tlocrtno
55
Slika 40. Ovojnica - presjek kotlovnice
7.2. Zona I.
Zona I. omeđena je masivnim zidovima (VZ1) od lokalno dostupnog kamena debljine od 100 do
220 cm (slika 41.), koji su sastavni dio vanjske ovojnice magazina soli tj. dijeli grijani prostorije od
vanjskog zraka. Zbog zaštite vanjskih zidova konzervatorskim smjernicama nije moguća dodatna
izolacija niti s vanjske niti s unutarnje strane građevine stoga u sastavu ovog dijela dominira samo
kamen velike debljine (tablica 14).
Tablica 15. Vanjski zid - VZ1
R.b. Materijal d [cm] λ
[W/mK]
μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]
1 1.15 Prirodni kamen 160,000 1,400 50,00 80,00 2000,00
Definirane ploštine [m 2 ]: Jug 311,15
Sjeveroistok 243,35
Jugoistok 311,15
Sjeverozapad 309,54
56
Slika 41. Vanjski zid VZ1
Slijedeći dio koji čini vanjsku ovojnicu magazina soli je pod na tlu P1, Slojevi sadržani u podu
na tlo prikazani su u tablici 15 te slici 42. Odabrani raspored slojeva omogućuje smanjenje toplinskih
gubitaka postavom ploča od XPS-a debljine 6.0 cm te, ispod „tvrde“ nadgradnje (cementni estrih i
tvrde ploče XPS-a), prigušnog sloja od elastificiranog polistirena debljine 1.0 + 1.0 cm.
Tablica 16. Pod na tlu - P1
R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]
1 4.04 Kamene ploče 15,000 2,800 170,00 25,50 2500,00
2 3.18 Cementni mort 5,000 1,600 25,00 1,25 2000,00
3 Armirani cementni estrih 7,000 1,600 50,00 3,50 2000,00
4 PE - folija 0,010 0,600 54000,00 5,40 980,00
5 7.03 Ekstrudirana polistir. pjena
(XPS) 6,000 0,033 80,00 4,80 25,00
6 Elastificirani EPS 2,000 0,040 60,00 1,20 16,00
7 Bitumenska ljepenka (traka) 0,800 0,230 50000,00 400,00 1100,00
8 Beton armiran (s 2% čelika) 10,000 2,300 130,00 13,00 2300,00
9 Pijesak i šljunak 20,000 2,000 50,00 10,00 1700,00
Definirana ploština [m 2 ]: 1578,31
57
Slika 42. Slojevi poda P1
S gornje strane zonu I., ali i vanjsku ovojnicu omeđuje krovište (K1). Postojeća drvena
podkonstrukcija (slika 42.) krovišta je pod zaštitom kulturnog dobra stoga se njen izgled ne može
mijenjati, ali kao zaštitu od prevelikih gubitaka topline, dopuštena je rekonstrukcija u vidu stavljanja
sloja toplinske izolacije kao što je navedeno u tablici 16 uz priložen detalj na slici 43.
Slika 43. Prikaz drvene konstrukcije
58
Tablica 17. Krovište – K1
R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]
1 4.05 Drvo - meko - crnogorica 2,400 0,130 50,00 1,20 500,00
2 Geotekstil 150-200 g/m2 0,300 0,200 1000,00 3,00 900,00
3 5.13 Aluminijska folija,
prelijepljena 0,020 160,000 30000000,00 20,00 2800,00
4 Knauf Insulation ploča za kose
krovove KP 8,000 0,037 1,10 0,09 45,00
5 Knauf Insulation ploča za kose
krovove KP 8,000 0,037 1,10 0,09 45,00
6 Knauf Insulation paropropusna i
vodonepropusna folija LDS 0,04 0,020 0,200 75,00 0,02 300,00
Definirane ploštine [m 2 ]: Sjeveroistok 688,00
Jugozapad 688,00
Sjeverozapad 200,78
Slika 44. Krov K1
59
Unutar Zone I. nalazi se negrijana kotlovnica (slika 45.) koja odvaja grijani prostor od negrijanog i s
time njeni su granični zidovi sastavni dio vanjske ovojnice magazina soli.
Slika 45. Prikaz pozicije negrijane kotlovnice
Omeđena je masivnim kamenim zidovima OZ1 i OZ2 dodatno obloženim slojevima (tablice 17. i 18.)
i te pregradnim zidovima – Z7 (tablica 19.). Zbog negrijanog prostora se kod ove prostorije javlja
potreba za pojačanom toplinskom izolacijom kako bi se smanjili gubici kroz građevne dijelove, ali i
potreba za gipskartonskim slojem te slojem akustičke kamene vune za potrebe zvučne izolacije.
Dodatno, zbog postojanosti strojarske opreme javlja se zahtjev za požarnom otpornošću zbog koje su
slojeve uvrštene vatrootporne gipskartonske izolacijske ploče .
60
Tablica 18. Zid kotlovnice – Z7
R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]
1 4.10 Drvene ploče od iverja (iverica) 3,000 0,100 50,00 1,50 300,00
2 Knauf Insulation akustična ploča s
crnim voalom KDL 035 GVB 5,000 0,035 1,10 0,06 50,00
3 Suhi zrak 2,500 0,025 1,00 0,03 1,23
4 4.01 Gipskartonske ploče 3,750 0,250 8,00 0,30 900,00
5 Knauf Insulation višenamjenska
ploča DP 3 10,000 0,039 1,10 0,11 30,00
6 4.01 Gipskartonske ploče 3,750 0,250 8,00 0,30 900,00
7 Suhi zrak 3,500 0,025 1,00 0,04 1,23
8 Knauf Insulation višenamjenska
ploča DP 3 5,000 0,039 1,10 0,06 30,00
9 4.01 Gipskartonske ploče 2,500 0,250 8,00 0,20 900,00
10 Suhi zrak 1,000 0,025 1,00 0,01 1,23
11 Knauf Insulation akustična ploča s
crnim voalom KDL 035 GVB 5,000 0,035 1,10 0,06 50,00
12 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00
13 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00
Definirana ploština [m 2 ]: 66,52
Slika 46. Zid kotlovnice Z7
61
Tablica 19. Zid kotlovnice – OZ1
R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]
1 1.15 Prirodni kamen 180,000 1,400 50,00 90,00 2000,00
2 Suhi zrak 20,000 0,025 1,00 0,20 1,23
3 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00
4 Suhi zrak 7,500 0,025 1,00 0,08 1,23
5 Knauf Insulation višenamjenska
ploča DP 3 5,000 0,039 1,10 0,06 30,00
6 PE - folija (pričvršćena metalnim
spojnicama) 0,020 0,600 54000,00 10,80 980,00
7 4.01 Gipskartonske ploče 5,000 0,250 8,00 0,40 900,00
8 Suhi zrak 1,000 0,025 1,00 0,01 1,23
9 Knauf Insulation akustična ploča s
crnim voalom KDL 035 GVB 5,000 0,035 1,10 0,06 50,00
10 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00
11 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00
Definirana ploština [m 2 ]: 18,27
Slika 47. Zid kotlovnice – OZ1
62
Tablica 20. Zid kotlovnice – OZ2
R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]
1 1.15 Prirodni kamen 180,000 1,400 50,00 90,00 2000,00
2 Suhi zrak 5,000 0,025 1,00 0,05 1,23
3 Knauf Insulation višenamjenska
ploča DP 3 6,000 0,039 1,10 0,07 30,00
4 5.13 Aluminijska folija,
prelijepljena 0,020 160,000 30000000,00 20,00 2800,00
5 4.01 Gipskartonske ploče 5,000 0,250 8,00 0,40 900,00
6 Suhi zrak 5,000 0,025 1,00 0,05 1,23
7 Knauf Insulation akustična ploča s
crnim voalom KDL 035 GVB 5,000 0,035 1,10 0,06 50,00
8 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00
9 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00
Definirana ploština [m 2 ]: 18,27
Slika 48. Zid kotlovnice – OZ2
Pod na granici kotlovnice i Zone I. - MK3 (tablica 20.) također je građevni dio na granici
grijanog i negrijanog prostora koji osim toplinskog zahtjeva mora zadovoljiti i zvučni zahtjev. Gubici
topline riješeni su dvostrukim slojem kamene vune (8cm i 5cm), a kao izolacija od zvuka udara
ugrađen je elastificirani EPS debljine 4 cm. Pod MK3 čini ovojnicu građevine kao što je prikazano na
slici 38.
63
Tablica 21. Pod kotlovnice – MK3
R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]
1 4.01 Gipskartonske ploče 2,500 0,250 8,00 0,20 900,00
2 5.13 Aluminijska folija,
prelijepljena 0,020 160,000 30000000,00 20,00 2800,00
3 Knauf Insulation višenamjenska
ploča DP 3 8,000 0,039 1,10 0,09 30,00
4 Knauf Insulation višenamjenska
ploča DP 3 5,000 0,039 1,10 0,06 30,00
5 Suhi zrak 8,000 0,025 1,00 0,08 1,23
6 Čelik 0,040 50,000 1000000,00 40,00 7800,00
7 2.01 Armirani beton 7,000 2,600 110,00 7,70 2500,00
8 Elastificirani Eps 4,000 0,070 60,00 2,40 16,00
9 Geotekstil 150-200 g/m2 0,300 0,200 1000,00 3,00 900,00
10 3.19 Cementni estrih 6,000 1,600 50,00 3,00 2000,00
Definirana ploština [m 2 ]: 75,51
Slika 49. Pod kotlovnice – MK3
64
S gornje strane stropom prema negrijanoj prostoriji - MK5 (tablica 21.) kotlovnica je odvojena
od ostatka drvenog krovišta, a kako bi se u što većoj mjeri smanjili gubici preko ove prostorije izveden
je dodatni zid Z8 te zid Z9 koji zajedno s krovištem (K1) iznad njih zatvara prostor (slika 41). Preko
stropa MK5 računamo neposredne gubitke između negrijane prostorije i stropa prema provjetravanom
tavanu.
Tablica 22. Strop kotlovnice – MK5
R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]
1 Knauf DIAMANT gips-kartonska
ploča tip DFH2IR 1,250 0,270 4,00 0,05 1000,00
2 Suhi zrak 15,000 0,025 1,00 0,15 1,23
3 4.01 Gipskartonske ploče 4,500 0,250 8,00 0,36 900,00
4 Čelik 3,000 50,000 1000000,00 3.000,00 7800,00
5 PE - folija (pričvršćena metalnim
spojnicama) 0,010 0,600 54000,00 5,40 980,00
6 Knauf Insulation višenamjenska
ploča DP 5 12,000 0,035 1,10 0,13 50,00
7 4.06 Drvo - tvrdo - bjelogorica 5,000 0,180 200,00 10,00 700,00
Definirana ploština [m 2 ]: 9,73
Slika 50. Kotlovnica
65
Dio volumena prostire se skroz do krovišta K2 (slika 43.) stoga je u kotlovnici dodatno izoliran krov
slojem kamene vune ispod već postojećeg drvenog krovišta (tablica 22., slika 51.). Krovište K2 ne
ulazi u vanjsku ovojnicu magazina soli.
Tablica 23. Krov na granici negrijano vani – K2
R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]
1 Knauf DIAMANT gips-kartonska
ploča tip DFH2IR 1,250 0,270 4,00 0,05 1000,00
2 Suhi zrak 15,000 0,025 1,00 0,15 1,23
3 4.01 Gipskartonske ploče 4,500 0,250 8,00 0,36 900,00
4 PE - folija (pričvršćena metalnim
spojnicama) 0,020 0,600 54000,00 10,80 980,00
5 Knauf Insulation višenamjenska
ploča DP 3 12,000 0,039 1,10 0,13 30,00
6 4.01 Gipskartonske ploče 2,500 0,250 8,00 0,20 900,00
Definirane ploštine [m 2 ]: Sjeverozapad 37,01
Slika 51. Krov na granici negrijano vani – K2
Preko kotlovnice potrebno je izračunati gubitke na granici grijane i negrijane prostorije te neposredne
gubitke preko stropa prema provjetravanom tavanu te zida prema provjetravanom tavanu.
66
7.2.1. Zid prema IV. Magazinu
Poznati je podatak da magazine soli na Prosici čini devet magazina od čega su prva tri predmet
ovog rada. Naime ostali magazini i dalje su neiskorišten prostor i čekaju svoju obnovu stoga zid prema
IV.magazinu čini granicu prema susjednoj građevini koju je potrebno definirati radi izračuna
transmisijskih gubitaka kroz susjedne zgrade (HA). Zid od kamena, kao i ostali obodni zidovi,
promjenjive je debljine od 170 – 190 cm, površine 42.03 m 2.
7.2.2. Popis otvora Zone I. u odnosu na strane svijeta
Zona I. u najvećoj mjerni čini vanjsku ovojnicu građevine stoga ne čudi da su otvori ove zone oni
koji graniče sa vanjskim prostorom te preko kojih, zbog povoljne lokacije sa velikim brojem sunčanih
dana, uvrštavamo u proračun solarnih dobitaka. Specifičnost pri rekonstrukciji objekata koji su ujedno
i kulturna baština je ta da se postojeći prozori moraju zadržati, a sa unutarnje strane građevine moguća
su poboljšanja. Prije obnove zatečeni se su samo škure, bez ostakljenja, koje su zatvarale prostor pa su,
uz njihovo zadržavanje, predviđena drvena vrata kako bi se što bolje uklopila u postojeće stanje
objekta koje se nastoji zadržati (slika 44.). Samo se za ulazna vrata u kotlovnicu predviđaju metalna
zbog jednostavnije održavanja i čišćenja.
Prozori, kao i vrata, kao zasjenjenje imaju zelene škure. Prilikom rekonstrukcije odabrani su
dvostruki prozori sa drvenim okvirom i dvostrukim izolirajućim staklom i jednim slojem zraka
(4+16+4 = 24 mm - punjen argonom). Koeficijent prolaska topline za prozore računan je ručno prema
proračunu i dostupnim vrijednostima koeficijenata topline za ostakljenje i okvire :
Ustakla = 1,2 kW/m2xK
Uokvira = 2,4 kW/m2xK.
Dobivene vrijedosti Uw unesene su u program „Ki Expert Plus“ te su sadržane u tablici 24. u ovom
radu.
67
Slika 52. Prikaz škura na vratima i prozorima
Popis svih otvora prema stranama svijeta prikazan je u tablici 23.
Tablica 24. Popis otvora u Zoni I.
Naziv otvora Uw [W/m 2 K] Orijentacija Aw [m 2 ] n
P1_SZ_zona1 1,28 Sjevero-zapad 5,00 2,00
V1_SZ_zona1 1,80 Sjevero-zapad 5,40 1,00
V1_SI_zona1 1,60 Sjevero-istok 4,82 1,00
P1_JI_zona1 1,60 Jugo-istok 1,72 3,00
P2_JI_zona1 1,22 Jugo-istok 2,89 3,00
V1_JI_zona1 1,80 Jugo-istok 4,46 1,00
V2_JI_zona1 1,80 Jugo-istok 4,30 2,00
V3_JI_kotlovnica 1,80 Sjever-zapad 4,78 1,00
7.2.3. Toplinski mostovi
Da bi rekonstrukcija magazina soli bila u skladu s konzervatorskim smjernicama i datim
ograničenjima, vanjski se zidovi te unutarnji kameni zidovi ne smiju toplinski izolirati niti su moguće
promjene na njima. Stoga je za „gole“ masivne zidove, prema pojednostavljenoj metodi proračuna
toplinskih mostova i korekciji koeficijenata prolaska topline građevnih dijelova vanjske ovojnice
zgrade koja je sadržana u Algoritmu za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prema HRN
EN 13790, odabrana opcija toplinskih mostova koji nisu u hrvatskoj normi tj. jer u slučaju ove
postojeće zgrade nije moguće adekvatno toplinski izolirati građevinu po pitanju najnovije regulative
68
na toj temi. Utjecaj toplinskih mostova, prema Algoritmu, uzet je s povećanjem U svakog građevnog
dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0,10 W/(m²·K) [52] osim rekonstruiran poda na tlu,
gdje je zbog kompletan pod upušten u odnosu na završnu podnu oblogu za 43 cm. Time su osigurani
uvjeti za izvedbu obodne rubne izolacije od XPS-a debljine 3 cm, i primjenu proračunskog modela za
toplinske gubitke kroz tlo – GF7. (slika 53.)
Slika 53. Toplinski most GF7
7.3. Zona II.
Kao što je već navedeno u prethodnom poglavlju, zbog različitog termotehničkog režima rada ovu
je zonu, u kojoj prevladava kantina i kuhinja, bilo potrebno odvojiti od Zone I., ali ne i računati
transmisiju između te dvije zone. Strop i zidovi (Z3a) Zone II. koji je omeđuju nisu sastavni dio
vanjske ovojnice ove građevine. Sastavi konstrukcija navedeni su u tablicama 25. i 26.
Tablica 25. Zid- Z3a
R.b. Materijal d [cm] λ
[W/mK]
μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]
1 4.01 Gipskartonske ploče 2,500 0,250 8,00 0,20 900,00
2 Suhi zrak 5,000 0,025 1,00 0,05 1,23
3 Knauf Insulation višenamjenska
ploča DP 5 5,000 0,035 1,10 0,06 50,00
4 4.03 Keramičke pločice 1,250 1,300 200,00 2,50 2300,00
Definirana ploština [m 2 ]: 120,46
69
Slika 54. Zid- Z3a
Tablica 26. Strop prema Zoni I. - MK2
R.b. Materijal d [cm] λ
[W/mK]
μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]
1 4.01 Gipskartonske ploče 2,500 0,250 8,00 0,20 900,00
2 7.01 Mineralna vuna (MW) 8,000 0,032 1,00 0,08 10,00
3 Suhi zrak 8,000 0,025 1,00 0,08 1,23
4 Čelik 4,000 50,000 1000000,00 4.000,00 7800,00
5 Ploče od drvenih vlakana, uklj.
MDF
2,200 0,070 2,00 0,04 250,00
6 Knauf Insulation
višenamjenska ploča DP 3 5,000 0,039 1,10 0,06 30,00
7 Ploče od drvenih vlakana, uklj.
MDF
2,200 0,070 2,00 0,04 250,00
8 4.06 Drvo - tvrdo - bjelogorica 2,500 0,180 200,00 5,00 700,00
Definirana ploština [m 2 ]: 75,51
70
Slika 55. Strop prema Zoni I. - MK2
Pod na tlu P4 omeđuje Zonu II. s donje strane te je on dio vanjske ovojnice, ali preko njega ne
računamo transmisijske gubitke zbog toga što je kompletnom površinom graniči sa grijanim
prostorima Zone I. Sastav poda na tlu P4 nalazi se u tablici 27 te je prikazan na slici 56.
Tablica 27. Pod P4
R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]
1 Tekući hidroizolacijski premaz 0,500 0,250 6000,00 30,00 1200,00
2 Armirani cementni estrih 7,000 1,600 50,00 3,50 2000,00
3 PE - folija (pričvršćena metalnim
spojnicama) 0,020 0,600 54000,00 10,80 980,00
4 7.03 Ekstrudirana polistir. pjena
(XPS) 8,000 0,033 80,00 6,40 25,00
5 Elastificirani Eps 2,000 0,070 60,00 1,20 16,00
6 2.01 Armirani beton 30,000 2,600 110,00 33,00 2500,00
7 2.03 Beton 5,000 2,000 100,00 5,00 2400,00
8 Bitumenska ljepenka (traka) 0,800 0,230 50000,00 400,00 1100,00
9 Beton armiran (s 2% čelika) 10,000 2,300 130,00 13,00 2300,00
10 6.04 Pijesak, šljunak, tucanik
(drobljenac) 20,000 0,810 3,00 0,60 1700,00
Definirana ploština [m 2 ]: 75,51
71
Slika 56. Pod P4
7.3.1. Popis otvora Zone II.
Zona II. definirana je u prethodnim poglavljima kao ona koja sadrži kantinu i kuhinju, stoga se
i ovdje ugrađuju vrata od PVC-a iz razloga lakšeg čišćenja i održavanja (tablica 28.). Vrata pomoćnih
prostorija moraju ostvarivati zvučnu izolaciju od 25 dB.
Tablica 28. Strop prema Zoni I. - MK2
Naziv otvora Uw [W/m 2 K] Orijentacija Aw [m 2 ] n
V_zonaII_SZ 1,80 Sjevero-zapad 2,43 1,00
V_zonaII_SI 1,80 Sjevero-istok 2,12 1,00
72
8. Rezultati proračuna Zone I.
8.1. Proračun građevnih dijelova magazina soli
U tablici 29. poredani su građevni dijelovi Zone I., pripadni rezultati te ocjena fizikalnih svojstava
u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu.
Tablica 29. Rezultati proračuna građevnih dijelova Zone I.
Naziv građevnog dijela A [m 2 ] U [W/m 2 K] U max [W/m 2
K] ZADOVOLJAVA
Zidovi - VZ1 1175,19 0,76 0,45 NE
Zid - Z8 42,26 0,23 0,45 DA
Zid - Z9 33,25 0,23 0,45 DA
Zidovi kotlovnice-OZ1 18,27 0,11 0,60 DA
Zidovi kotlovnice - Z7 66,52 0,09 0,60 DA
Zidovi kotlovnice-OZ2 18,27 0,06 0,60 DA
Pod na tlu - P1 1578,31 0,38 0,50 DA
Strop iznad negrijane prostorije -MK5 9,73 0,10 0,60 DA
Pod kotlovnice -MK3 75,51 0,13 0,60 DA
Krovište - K1 1576,78 0,21 0,30 DA
Krov iznad kotlovnice - K2 37,01 0,10 0,30 DA
Može se primijetiti kako svi građevinski dijelovi, osim vanjskog zida VZ1, u pogledu toplinske zaštite
zadovoljavaju Tehnički propis (NN 128/15, 70/18, 73/18). Rezultati nisu neočekivani jer jedino
vanjski zid od kamena nije podvrgnut postupku rekonstrukcije i energetske obnove zbog, već ranije
spomenute, razine zaštite kulturnog dobra. Stoga i ne čudi da su najveći gubici kroz vanjski omotač
zgrade upravo kroz vanjske zidove (tablica 30.)
73
Tablica 30. Prikaz gubitaka kroz vanjski omotač zgrade
Naziv građevnog dijela (U + 0,10) · A
Zidovi - VZ1 1012,658
Zid - Z8 13,988
Zid - Z9 11,006
Krovište - K1 495,677
8.2. Ukupni dobici planine
Ukupne dobitke topline magazina soli u Pagu čine unutarnji dobici od uređaja, ljudi i rasvjete te
solarni dobici. U tablici 31. prikazani su navedeni dobici.
Tablica 31. Ukupni dobici topline
Ukupni dobici topline
Unutarnji dobici topline Q int = 214.679,11 [kWh]
Solarni dobici topline Q sol = 18.045,33 [kWh]
Ostali dobici topline Q' = 0,00 [MJ]
Solarni dobici, unatoč povoljnoj lokaciji i dobicima tokom cijele godini (slika 57.), ne zastupljuju
većinski dio ukupnih dobitaka topline. Razlog tome je u manjoj zastupljenosti otvora unutar masivne
konstrukcije magazina soli. Stoga ne čudi da su upravo unutarnji dobici veći. Već je u prijašnjim
poglavljima objašnjeno kako očekivani veliki broj ljudi te pripadna oprema i rasvjeta emitiraju toplinu
te doprinose toplinskim dobicima.
Slika 57. Grafikon mjesečnih solarnih dobitaka topline
15.500,00
16.000,00
16.500,00
17.000,00
17.500,00
18.000,00
18.500,00
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
kWh
Mjesec
Q int
74
8.3. Ukupni gubici topline
Na slici 58. prikazani su godišnji gubici topline koji sadrže gubitke od grijanja i hlađenja u koji su
uračunati transmisijski gubici preko vanjske ovojnice (zidove i otvore) i pod na tlu, neposredni gubici
preko negrijane prostorije, ventilacijski gubici te gubici kroz susjedne zgrade (IV. magazin). Gubici
između dviju zona ne računaju se zbog razlike u projektnim temperaturama koja je manja od 5 (°C).
Slika 58. Godišnji gubici topline od grijanja i hlađenja
8.4. Potrebna energija za grijanje i hlađenje
Rezultati proračuna koji se odnose na potrebna energija za grijanje i hlađenje prikazani su na slici
59. Ti se rezultati uspoređuju sa kriterijima danim u Tehničkom propisu (NN 128/15, 70/18, 73/18) te
se usporedbom rezultata dobiva uvid o stanju potrošnje magazina soli. Potrošnja energije za pripremu
tople vode ne ulazi u proračun. Vidljivo je da se više energije troši za hlađenje nego za grijanje što je i
očekivani rezultat s obzirom na lokaciju magazina soli.
568852,06
144815,52
0
100000
200000
300000
400000
500000
600000
kWh
Toplinski gubici hlađenja
Toplinski gubici grijanja
75
Slika 59. Graf potrebne energije za grijanje i hlađenje
8.5. Konačni rezultati proračuna za Zonu I.
Dobiveni podaci izračunati u Software-u „KI-Expert Plus“ uspoređuju se vrijednostima danim u
Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradarstvu (NN 128/15,
70/18, 73/18) gdje su propisani maksimalni kriteriji koje je potrebno zadovoljiti za rekonstrukcije
građevina, ali i kriterije koje bi građevina treba zadovoljiti kao zgrada gotovo nulte energije (tablica 1.
i tablica 2.) Na slici 49. prikazane su usporedbe dobivenih rezultata te vrijednosti dane u Tehničkom
propisu.
Primarna energija i konačna energija dobivene su na preko koeficijenata primarne energije te
koeficijenata iskoristivosti strojarskog sustava pri unosu termotehničkog sustava. Za Zonu I. faktori
pretvorbe potrebne energije u konačnu energiju (u kojeg su uračunati spomenuti faktori) iznose:
Za grijanje : 𝑛 =1
fp=
1
3.5= 0.2857
Za hlađenje : 𝑛 =1
fp=
1
4= 0.25.
0 0 0 0 0
12.817
32.184 33.534
0 0 177 0
8,714 3,439
2.652
0 0 0 0 0 0 0 0
6.893
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000kW
h
Mjesec
Q C,nd [kWh]
Q H,nd [kWh]
76
Iz sume potrebnih energija za grijanje, hlađenje i rasvjetu, koja se zatim uspoređuje s
isporučenom energijom dobiva se udio obnovljivih izvora energije koji za Zonu I. iznosi 70,87 % čime
je zadovoljen Tehnički propis (NN 128/15, 70/18, 73/18).
Slika 60. Analiza dobivenih rezultata s Tehničkim propisom
Naime, Tehnički propis (NN 128/15, 70/18, 73/18) ne propisuje vrijednost primarne energije za
kategoriju „Ostale zgrade“, ali usporedbenom s tablicom iz Tehničkog propisa (tablica 1.) možemo
usporediti predmetnu građevinu s propisima za obrazovne zgrade te primijetiti da zadovoljava kriterije
stoga se može zaključiti kako primarna energije zadovoljava kriterije za zgradu gotovo nulte energije.
Kriteriji za rekonstruirane građevine (tablica 2.) blaži su od ovih za zgrade gotovo nulte energije stoga
su zadovoljenjem kriterija za gotovo nultu energiju zadovoljeni i kriteriji iz Tehničkog propisa za
rekonstrukcije.
0
10
20
30
40
50
60
Q'' H,nd Q'' c,nd E prim E del
Q'' H,nd ; 12,96
Q'' c,nd; 38,46
E prim; 25,85
E del ; 15,66
Q'' H,nd ; 29,25
Q'' c,nd; 50
/
E del ; 60
kWh
/m2 a
Izračunati podaci Kriterij iz Tehničkog propisa
77
9. Rezultati proračuna Zone II.
9.1. Proračun građevnih dijelova magazina soli
U tablici 32. poredani su građevni dijelovi Zone II., pripadni rezultati te ocjena fizikalnih
svojstava u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu. Svi građeni elementi
zadovoljavaju proračun.
Tablica 32. Rezultati proračuna građevnih dijelova Zone II.
Naziv građevnog dijela A [m 2 ] U [W/m 2 K] U max [W/m 2
K] ZADOVOLJAVA
Zid- Z3a 120,46 0,26 0,80 DA
Strop prema Zoni I.- MK2 75,51 0,12 0,80 DA
Pod na tlu - Zona II.- P4 75,51 0,29 0,50 DA
9.2. Ukupni dobici planine Qint
Proračunska Zona II. ne graniči sa vanjskim prostorom (unutar Zone I.) sa svojim građevnim
dijelovima i otvorima stoga preko ove zone nemamo solarnih dobitaka. Jedini dobici topline su oni od
uređaja, ljudi te rasvjete te su prikazani na slici 61.
Slika 61. Graf mjesečnih unutarnjih dobitaka topline
900,00
920,00
940,00
960,00
980,00
1.000,00
1.020,00
1.040,00
1.060,00
1.080,00
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
kWh
Mjesec
Q int
78
9.3. Ukupni gubici topline
Zona II. nalazi se unutar Zone I. stoga u ovom slučaju nema transmisijskih gubitaka preko
ovojnice građevine niti preko tla, a zbog razlike u projektnim temperaturama, koja je manja od 5 °C,
transmisijski gubici između dvije zone su također nepostojani. Ukupne gubitke čine samo ventilacijski
gubici koji su prikazani na slici 62.
Slika 62. Graf ukupnih godišnjih toplinskih gubitaka
9.4. Potrebna energija za grijanje i hlađenje
Zbog lokacije Zone II. unutar Zone I., nepostojanja transmisijskih gubitaka te velikih
unutarnjih dobitaka u ovoj zoni proračunata potrebna energija za grijanje Q H,nd je minimalna u odnosu
na potrebnu za hlađenje Q C,nd. Potrebna energija za grijanje i hlađenje prikazana je na slici 63., a
dodatno za ovu zonu računa se i potrebna energija za zagrijavanje vode. (tablica 33.)
Tablica 33. Proračun potrebne energije za pripremu tople vode
Potrebni podaci
Temperatura potrošne tople vode - θ W,del 60,00 °C
Temperatura svježe vode - θ W,0 16,00 °C
Tip zgrade: Ugostiteljski objekti
Dnevna potrošnja vode po jedinici - V w,f,day 10,00 l/jedinica/dan
Potrebna toplinska energija za pripremu PTV (u sezoni grijanja) - Q W,g 3888,26 kWh
Potrebna toplinska energija za pripremu PTV (izvan sezone grijanja) - Q
W,ng 2774,72 kWh
Potrebna godišnja toplinska energija za pripremu PTV - Q W 6662,99 kWh
28709,29
6872,01
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
kWh
Toplinski gubici hlađenja
Toplinski gubici grijanja
79
Slika 63. Potrebna energija za grijanje i hlađenje
9.5. Konačni rezultati proračuna za Zonu II.
Dobiveni podaci izračunati u Software-u „KI-Expert Plus“ uspoređuju se vrijednostima danim u
Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradarstvu (NN 128/15,
70/18, 73/18) gdje su propisani maksimalni kriteriji koje je potrebno zadovoljiti za rekonstrukcije
građevina, ali i kriterije koje bi građevina treba zadovoljiti kao zgrada gotovo nulte energije (tablica 1.
i tablica 2.). Kriterije za rekonstrukcije, koji su već prethodno navedeni u poglavlju 2.1 (tablicu 2.),
blaži su od kriterija za zgrade gotovo nulte energije stoga zadovoljenjem prvog kriterija može se
smatrati da su oba kriterija zadovoljena. Na slici 53. prikazane su usporedbe dobivenih rezultata te
vrijednosti dane u Tehničkom propisu.
Primarna energija i konačna energija dobivene su na preko koeficijenata primarne energije te
koeficijenata iskoristivosti strojarskog sustava pri unosu termotehničkog sustava. Za Zonu II. faktori
pretvorbe potrebne energije u konačnu energiju (u kojeg su uračunati spomenuti faktori) iznose:
Za grijanje : 𝑛 =1
fp=
1
3.5= 0.2857
Za hlađenje : 𝑛 =1
fp=
1
4= 0.25
Za hlađenje : 𝑛 =1
fp=
1
3.8= 0.2631.
0 0 0 0 0
482
1.204 1.288
16 0 0 0
284 255
85 0 0 0 0 0 0 0 0
194
0
200
400
600
800
1000
1200
1400kW
h
Q C,nd [kWh] Q H,nd [kWh]
80
Iz sume potrebnih energija za grijanje, hlađenje i rasvjetu, koja se zatim uspoređuje s
isporučenom energijom dobiva se udio obnovljivih izvora energije koji za Zonu I. iznosi 72,06 % čime
je zadovoljen Tehnički propis (NN 128/15, 70/18, 73/18).
Slika 64. Analiza dobivenih rezultata za Zonu II.
Tehnički propis (NN 128/15, 70/18, 73/18) ne propisuje vrijednost primarne energije za
kategoriju „Ostale zgrade“, ali usporedbenom s tablicom iz Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi
energije i toplinskoj zaštiti u zgradarstvu (tablica 1.) možemo primijetiti da su ostali kriteriji
zadovoljeni. Primarna energija Zone II. više od tri puta veća je nego primarna energija Zone I.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Q'' H,nd Q'' c,nd E prim E del
Q'' H,nd ; 13,16
Q'' c,nd; 48,06
E prim; 78,05
E del ; 48,36
Q'' H,nd ; 29,16
Q'' c,nd; 50
; /
E del ; 60
kWh
/m2 a
Izračunati podaci Kriterij iz Tehničkog propisa
81
10. Ukupna potrošnja magazina soli
Nakon pregleda rezultata za svaku proračunsku zonu posebno u ovom poglavlju dan je sumarni
prikaz ukupnih toplinskih energija predmetne građevine (slika 65.).
Slika 65. Usporedba konačnih rezultata proračuna
Planiranom energetskom obnovom dobiveni su rezultati za potrebne energije za grijanje i hlađenje koji
su manji od maksimalnih dopuštenih vrijednosti propisanih tablicom 9., ali i tablicom 8. Tehničkog
propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15, 70/18, 73/18 tj.
tablicama 1. i 2. u ovom diplomskom radu. Ukupna primarna energija je također manja od maksimalne
dopuštene primarne energije za promatran tip građevine (svrstane u ostale građevine prema tablici)
dok u tablici 1. ovog rada (tablica 8. Tehničkog propisa) nema propisanog zahtjeva za ostale
građevine. Ukupni proračunski rezultati upućuju na relativno visoku energetsku potrošnju za hlađenje
u zoni 2 – kuhinji, što je uobičajeno za tehnološke prostorije sa visokim stupnjem disipacije topline od
djelatnosti.
0
20
40
60
80
100
120
Q'' H,nd Q'' c,nd E prim E del
Q'' H,nd ; 12,96
Q'' c,nd; 38,46
E prim; 25,85
E del ; 15,66
Q'' H,nd ; 13,16
Q'' c,nd; 48,06
E prim ; 78,05
E del ; 48,36
Q'' H,nd ; 26,12
Q'' c,nd; 86,52
E prim; 103,9
E del ; 65,02
kWh
/m2a
Podaci za zonu I. Podaci za zonu II. Ukupna vrijednost za cijelu građevinu
82
11. Proračun toplinskih mostova
Tehnički propisu o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti o zgradama (NN 128/15,
70/18, 73/18) definira toplinske mostove kao: „manja područja u omotaču grijanog dijela zgrade kroz
koji je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela.“
Prema Algoritmu za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje (prema HRN EN 13790) za
zgrade koje se kategoriziraju kao zgrade Energetskog razreda A ili A+ potrebno je koristiti detaljni
proračun toplinskih mostova.[52] Kao kritična mjesta magazina soli odabrana su tri mjesta:
Detalj spoja poda P1 i vanjskog zida VZ1
Detalj spoja kamenog zida VZ1 sa krovištem K1
Detalj spoja zida kotlovnice Z7 sa krovištem K2.
Naime, zbog konzervatorskih smjernica i zaštite vanjskog zida, vanjski se zid ne smije biti podliježen
toplinskoj obnavi stoga svaki spoj sa vanjskih zidom (ili razdjelnim zidovima) predstavlja problem.
Također, radi smanjenja toplinskih gubitaka na granici negrijane kotlovnice i Zone I., zidovi i krov
ove prostorije morali su se dodatno izolirati te je iz tog razloga odabran upravo detalj na spoju zida
kotlovnice i novih slojeva krovišta. Na slici 66. i 67. prikazana su mjesta navedenih mjesta
promatranja.
Slika 66.Lokacija detalja 1 i 2
83
Slika 67. Lokacija detalja 3
11.1. Proračun toplinskih mostova u Software-u „Flixo“
Prethodno navedeni detalji proračunali su se u Software-u „Flixo“ koji je izračunava temperature u
elementima prema metodi konačnih elemenata. Metoda konačnih elemenata temelji se na ideju podjele
materijalnog kontinuuma na elemente konačnih dimenzija pri čemu svaki konačni element sadrži svoj
sustav jednadžbi koji je međusobno poveza sa susjednim elementima što završava uklapanjem sustava
jednadžbi svakog elementa u globalni sustav jednadžbi. Ova metoda je pogodna za računalno
programiranje, a generiranjem mreže povećana je točnost. [56] Na slici 68. i 69. prikazane su
formirane mreže konačnih elemenata za navedene detalje.
84
Slika 68. Detalj 1
Slika 69. Detalj 2 i 3
Program je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu unosimo geometriju, sastav konstrukcija
(materijale sa njihovim karakteristikama) te granične uvjete. U drugom dijelu dobivamo grafički
prikazane rezultate preko izotermi, temperaturnih krivulja te strujnica toplinskog toka s pripadnim U
vrijednostima (koeficijent prolaska topline) i Ψ vrijednostima (linijski koeficijent prolaska topline).
[57] Materijali građevnih dijelova su uneseni u program prema sastavu konstrukcija navedenim u
poglavlju 7. Za sve tipove toplinskih mostova vanjska temperatura je postavljena na -5°C, za unutarnja
za grijane prostorije na 20°C prema određenim granicama vanjskog i unutarnjeg prostora te za prostor
negrijane kotlovnice 10°C. Odabrani rubni uvjeti definirani su u programu prema normama EN USO
6946 za unutarnje projektne temperature te prema DIN 4108 Beiblatt 2 za projektnu temperaturu
kotlovnice te vanjske temperature te dijela zida ispod zemlje. Za svaki toplinski most, s obzirom na
unutrašnju vlažnost (pretpostavljena je ona od 60%), obavljena je analiza za navedene projektne
temperature i provjera hoće li doći do orošavanja na unutarnjem zidu i samim time građevinske štete.
85
11.1.1. Detalj 1– spoj vanjskog zida VZ1 i poda na tlu P1
Prvi detalj (slika 70.) koji će biti obrađen je detalj spoja vanjskog kamenog zida VZ1 i
obnovljenog poda na tlu P1. U Software-u „Flixo“ obavljena je provjera izvedbe te obrade detalja uz
provjeru postojanja toplinskih mostova i dobivenog toplinskog toka kroz zid. Raspored temperatura
prikazan je na slici 69.
Slika 70. Detalj 1
Zadani rubni uvjeti:
Vanjska temperatura : -5 °C
Unutarnja temperatura: +20 °C
Temperatura tla : -5 °C.
Može se primijetiti kako vanjska, hladnija, temperatura zbog debelih masivnih zidova (iako nisu
izolirani) ne pothlađuje u većoj mjeri prostor magazina soli. Temperatura unutarnjeg prostora je
smanjena s predviđenih 20 °C na 13.5 °C , što je temperatura iznad temperature orošavanja očitane iz
tablice u Prilogu (12 °C) te neće doći do kondenzacije vodene pare na površini zida, zasićenja
materijala vlagom i pojave građevinskih šteta. Problemi se javljaju kada relativna vlaga poraste preko
75 % kada je dolazi do zasićenja materijala vlagom te stvaranja podloge za rast mikroorganizama, a
zatim i većih šteta. Naravno, izvedbom sloja toplinske izolacije sigurno bi se smanjio temperaturni
gradijent i gubici topline no, kako je već spomenuto u ovom radu, vanjski zidovi ne smiju biti predmet
energetske obnove. Stoga toplinske mostove nije moguće izbjeći. Izvedbom izolacije na podu
smanjeni su toplinski gubici kroz pod što je vidljivo kroz dio označen zelenom bojom na slici 71. koji
se proteže do sloja toplinske izolacije od XPS-a. Također, na istom tom podu spriječeno je strujanja
Vanjski prostor
Unutarnji prostor
86
topline kroz tlo prema unutarnjem prostoru, što na slici 68. predstavlja plava boja zemljanog materijala
s temperaturom od -3 °C do +3 °C, koja je prekinuta na sloju toplinske izolacije od XPS-a.
Slika 71. Dobiveni rezultati za detalj 1
Naime, rezultati detalja ovog toplinskog mosta ne poklapaju se s odabranom vrijednosti na slici 53.
kojom je uzeta vrijednost koeficijenta daljinskog prijelaza topline Ψ = -0,05 W/mK. Prema točnom
proračunu u software-u dobivena je vrijednost istog koeficijenta Ψ = 0,03 W/mK kao na slici 71.
Odabrana pretpostavljenu vrijednost prema Algoritmu za proračun potrebne energije za grijanje i
hlađenje za toplinski most GF7 veća je od vrijednosti dobivene za stvarnu situaciju stoga smo na strani
sigurnosti.
87
11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1
Detalj spoja istog vanjskog masivnog zida, kao i kod detalja 1, te drvenog krovišta K1 (slika
72.), također je provjeren kako bi se ustanovili toplinski gubici kroz spoj neizoliranog vanjskog zida te
djelomično obnovljenog krovišta.
Zadani rubni uvjeti:
Vanjska temperatura : -5 °C
Unutarnja temperatura: +20 °C.
Slika 72. Detalj 2
Kao i kod detalja 1, zbog velike debljine vanjskog zida (do 220 cm) vanjska temperatura postupno se
smanjuje prodiranjem kroz zid te (plava boja na slici 73.) na unutrašnjoj površini zida iznosi 13 °C
čime je smanjena projektna temperatura unutarnjeg prostora za 7 °C. Ti rezultati ne čude zbog
nepostojanja toplinske izolacije vanjskog zida čime nisu spriječeni gubici topline kroz vanjski zid. Za
razliku od vanjskog zida, na području krovišta zadržana je projekta temperatura zbog obnove krovišta
kojim su spriječeni gubici topline kroz taj građevni dio. Unatoč smanjenju temperature, neće doći do
orošavanje jer za projektnu temperaturu i vlažnost ne postoji opasnost od stvaranja kondenzata zbog
88
temperature veće od temperature orošavanja (12°C). Povećanjem vlažnosti do 70%, moguće je
kondenziranje vlage, stvaranje plijesni i mikroorganizama, a samim time i stvaranja građevinskih
šteta.
Slika 73. Rezultati za detalj 2
11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem K2
Kako bi se maksimalno smanjili gubici topline kroz negrijanu kotlovnicu prema vanjskom
prostoru te prema grijanim dijelovima magazina soli bitno je pravilno i detaljno obraditi spoj ova tri
elementa višestrukom toplinskom izolacijom od kamene vune (slika 74.). U Software-u „Flixo“
provjerena je izvedba ovog spoja uz pretpostavku da neće biti toplinskih mostova jer kod navedenih
građevnih elemenata nije bilo ograničenja u izvedbi konzervatorskim smjernicama. Krov K2 dodatno
je obložen kamenom vunom ispod postojećeg krovišta.
89
Slika 74. Detalj 3
Zadani rubni uvjeti:
Vanjska temperatura : -5 °C
Unutarnja temperatura magazina soli: +20 °C
Unutarnja temperatura kotlovnice: +10 °C.
90
Slika 75. Dobiveni rezultati za detalj 3
Dobiveni rezultati potvrđuju kako je projektna temperatura kotlovnice od 10 °C te projektna
temperatura okolnog grijanog prostora magazina soli od 20 °C zadržana te čime je potvrđeno da je
obrada ovog detalja uspješna. Također, prijenos topline iz negrijanog prostora ne utječe na grijani
prostor oko kotlovnice što dokazuje slika 75. Vrijednost koeficijenta duljinskog prijelaza topline Ψ
koji je za ovaj slučaj ispao -0,016 W/mK. Negativna vrijednost koeficijenta ima samo matematičku
vrijednost te ona nije pokazatelj kvalitete konstrukcije na koju se odnosi zbog preklapanja dijelova na
spoju elemenata. [58] Temperatura orošavanja za projektnu temperaturu 10 °C (prema tablici iz
Priloga) iznosi 2.6 °C što znači da na zidu kotlovnice neće doći do orošavanja te ne postoji rizik od
građevinske štete zbog izraženije razlike u temperaturama.
91
12. Provjera difuzije vodene pare
Zahtjev Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN
128/15, 70/18, 73/18) je da se osigura stacionarni tok vodene pare kroz građevinske konstrukcije, bez
pojave kondenzata ili je dopušten kondenzat koji se u ljetnom periodu isuši iz konstrukcije. Magazini
soli klimatizirana je građevina sa stalnom relativnom vlažnosti u prostoriji te u ovom slučaju vrijedi
pretpostavka konstante vlažnosti, temperature i parcijalnog tlaka. U smislu tog zahtjeva izvršena je
provjera difuzije vodene pare na građevinsku toplinski obnovljenu konstrukciju, provjera unutrašnje
kondenzacije u presjecima, kondenzacije na okvirima te količine kondenzirane vlage. Svi građevni
dijelovi zadovoljavaju proračun količine i akumulacije vlage te u građevnim dijelovima nema
opasnosti od pojave plijesni i građevinske štete.
12.1. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti HRN EN ISO 13788
Proračun najveće dopuštene površinske vlažnosti (kondenzacije) proveden je prema normi HRN
EN ISO 13788 u programu „KI Expert Plus“. U tablici 34. prikazane su rezultati proračuna za
pretežno klimatiziranu zgradu prema građevnim dijelovima, a na primjeru vanjskog zida, krova te zida
kotlovnice OZ2 bit će objašnjen detaljniji proračun.
Tablica 34. Rezultati proračuna površinske vlažnosti za pojedine građevne dijelove
Građevni dio Faktor temperature na unutrašnjoj površini
fRsi Ocjena
VZ1 fR si = 0,53 ≤ fR si, max = 0,81 ZADOVOLJAVA
Z8 fR si = 0,51 ≤ fR si, max = 0,94 ZADOVOLJAVA
Z9 fR si = 0,51 ≤ fR si, max = 0,94 ZADOVOLJAVA
OZ1 fR si = 0,66 ≤ fR si, max = 0,97 ZADOVOLJAVA
OZ2 fR si = 0,66 ≤ fR si, max = 0,98 ZADOVOLJAVA
Z7 fR si = 0,66 ≤ fR si, max = 0,98 ZADOVOLJAVA
MK5 fR si = 0,66 ≤ fR si, max = 0,98 ZADOVOLJAVA
MK3 fR si = 0,66 ≤ fR si, max = 0,97 ZADOVOLJAVA
K1 fR si = 0,51 ≤ fR si, max = 0,95 ZADOVOLJAVA
K2 fR si = 0,51 ≤ fR si, max = 0,97 ZADOVOLJAVA
12.1.1. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti vanjskog zida VZ1
U tablici 35. prikazan je detaljan proračun površinske vlažnosti vanjskog zida VZ1 po
mjesecima.,a u tablici 36. ocjena opasnosti od kondenzacije na okvirima otvora koji se nalaze na ovom
građevnom dijelu.
92
Tablica 35. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti zida VZ1
Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti (HRN EN ISO 13788)
Odabrani način proračuna površinske
vlažnosti:
Stalna relativna vlažnost u prostoriji - pretežno klimatizirana
zgrada Odabrani razred vlažnosti: Stambene prostorije s malim intenzitetom korištenja
Mjesec Θ e Θ i φ i p e Θ si,
min
p i p sat (Θ
)si )
fR si
Siječanj 7,5 20,0 0,5 735,73 14 1285 1606,65 0,53
Veljača 7,5 20,0 0,5 715,00 14 1285 1606,65 0,53
Ožujak 10,1 20,0 0,5 877,25 14 1285 1606,65 0,40
Travanj 13,5 20,0 0,5 1129,04 14 1285 1606,65 0,09
Svibanj 18,4 20,0 0,5 1501,85 14 1285 1606,65 -
Lipanj 22,3 20,0 0,5 1883,78 14 1285 1606,65 -
Srpanj 24,8 20,0 0,5 2064,75 14 1285 1606,65 -
Kolovoz 24,5 20,0 0,5 2120,27 14 1285 1606,65 -
Rujan 20,1 20,0 0,5 1646,02 14 1285 1606,65 -
Listopad 16,4 20,0 0,5 1360,89 14 1285 1606,65 -
Studeni 12,2 20,0 0,5 1051,10 14 1285 1606,65 0,24
Prosinac 8,6 20,0 0,5 792,94 14 1285 1606,65 0,48
Površinska vlažnost fR si = 0,53 ≤ fR si, max =
0,81
ZADOVOLJAVA
Tablica 36. Ocjena opasnosti od kondenzacije na okvirima otvora koji se nalaze na ovom građevnom
dijelu
Ocjena opasnosti od kondenzacije na okvirima otvora koji se nalaze na ovom građevnom dijelu
Naziv otvora fRsi fRsi,max Θ min OK
P1_SZ_zona1 0,83 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA
V1_SZ_zona1 0,77 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA
V1_SI_zona1 0,79 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA
P1_JI_zona1 0,79 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA
P2_JI_zona1 0,84 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA
V1_JI_zona1 0,77 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA
V2_JI_zona1 0,77 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA
93
12.1.2. Proračun najveće dozvoljene površinske krovišta K1
U tablici 37. prikazan je detaljan proračun površinske vlažnosti krovišta K1 po mjesecima.
Tablica 37. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti za krovnište K1
Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti (HRN EN ISO 13788)
Odabrani način proračuna površinske
vlažnosti:
Stalna relativna vlažnost u prostoriji - pretežno klimatizirana
zgrada Odabrani razred vlažnosti: Stambene prostorije s malim intenzitetom korištenja
Građevni dio s plošnom masom manjom od 100kg/m 2 .
Mjesec Θ e Θ i φ i p e Θ si, min p i p sat (Θ si
)
fR si
Svi mjeseci 0,9 20,0 0,5 619,08 10,7 1285 1285,32 0,51
Površinska vlažnost fR si = 0,51 ≤ fR si, max = 0,95 ZADOVOLJAVA
12.1.3. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti zida kotlovnice OZ2
U tablici 38. prikazan je detaljan proračun površinske vlažnosti za zid kotlovnice OZ2 po
mjesecima.
Tablica 38. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti za zid OZ2
Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti (HRN EN ISO 13788)
Odabrani način proračuna površinske
vlažnosti:
Primjena razreda vlažnosti u prostoriji - neklimatizirana
zgrada Odabrani razred vlažnosti: Skladišta
Unutarnja temperatura grijanja uz
građevni dio:
θ int,set,H,gd = 20,00°C
Mjesec Θ e φ e p e Δp p i p sat (Θ si
)
Θ si, min Θ i fR si
Siječanj 7,5 0,71 736 169 921 1152 9,1 20,0 0,12
Veljača 7,5 0,69 715 169 901 1126 8,7 20,0 0,10
Ožujak 10,1 0,71 877 134 1024 1280 10,6 20,0 0,05
Travanj 13,5 0,73 1129 88 1226 1532 13,4 20,0 0,00
Svibanj 18,4 0,71 1502 22 1526 1907 16,8 20,0 0,00
Lipanj 22,3 0,70 1884 0 1884 2355 20,1 20,0 0,00
Srpanj 24,8 0,66 2065 0 2065 2581 21,6 20,0 0,66
Kolovoz 24,5 0,69 2120 0 2120 2650 22,0 20,0 0,54
Rujan 20,1 0,70 1646 0 1646 2058 18,0 20,0 0,00
Listopad 16,4 0,73 1361 49 1414 1768 15,6 20,0 0,00
Studeni 12,2 0,74 1051 105 1167 1459 12,6 20,0 0,05
Prosinac 8,6 0,71 793 154 962 1203 9,7 20,0 0,10
Površinska vlažnost fR si = 0,66 ≤ fR si, max = 0,98 ZADOVOLJAVA
12.1.4. Komentar na dobivene rezultate
Vidljivo je da su površinske temperature konstrukcija veće od temperatura tlakova zasićenja
(rosišta) za projektnu temperaturu unutarnjeg i vanjskog zraka i vlažnost što upućuje da na površini
promatrane konstrukcije neće doći do akumulacije vodene pare iznad maksimalne količine masene
94
vlage za materijal (npr. unutarnja površina kamenog zida). Izračunata plošna temperatura materijala
na površini je veća od temperature rosišta za zadane parametre te nema uvjeta za zasićenje materijala
vodenom parom kao podloge za stvaranje mikroorganizama u materijalu i pojave građevinskih šteta.
12.2. Proračun unutarnje kondenzacije
Proračun najveće dopuštene površinske vlažnosti (kondenzacije) proveden je prema normi HRN
EN ISO 13788 u programu „KI Expert Plus“ te dobivamo uvid u moguću pojavu kondenzata unutar
građevnog dijela pomoću Glaserove metode. Kondenzacija vodene pare događa se ukoliko krivulja
parcijalnog tlaka siječe krivulju tlaka zasićenja. Kod niti jednog građevnog elementa ne dolazi do
pojave kondenzata. U tom slučaju količina vodene pare koja ulazi u konstrukciju jednaka je količini
vodene pare koja izlazi iz konstrukcije.
Na primjeru vanjskog zida, krova te zida kotlovnice OZ2 biti će prikazani grafovi parcijalnih
tlakova vodene pare p vi, p ve i tlakova zasićenja p sat u odnosu na relativni otpor difuziji vodene pare
pojedinih dijelova elemenata sd za najtopliji (srpanj) i najhladniji (siječanj) mjesec.
Podaci za proračun difuzije uzeti su za vanjsku ljetnu i zimsku temperaturu na lokaciji
meteorološke postaje Zadar, uvrštena je projektna temperatura unutarnjeg zraka, te vlažnost za
unutarnji i vanjski zrak, a podaci za tlakove zasićenja uzeti su iz tablice u Prilogu (Šimetin).
Slika 76. Vanjski zid - 1.mjesec
Slika 77. Vanjski zid - 7.mjesec
95
Slika 78. Krov -1.mjesec
Slika 79. Krov - 7.mjesec
Slika 80. Zid kotlovnice - 1.mjesec
Slika 81. Zid kotlovnice - 7.mjesec
Vidljivo je na grafičkom prikazu (Slike 76.-81.) da je krivulje parcijalnih tlakova zasićenja
vodene pare za projektirane uvjete temperature unutarnjeg i vanjskog zraka i vlažnosti manja od
96
krivulje parcijalnih tlakova na granicama slojeva, što upućuje da se u konstrukciji ne pojavljuje
kondenzat, odnosno da je osiguran stacionarni tlak vodene pare kroz konstrukciju.
Pravilnim rasporedom slojeva zidova konstrukcije i krovova od vanjskog materijala s većom
propusnosti vode do unutarnjeg materijala s manjom propusnosti vodene pare tj. ugradnjom parne
brane na unutarnjoj, toploj, strani termoizolacijskog sloja omogućili smo stacionaran tok vodene pare.
Vodena para zimi prolazi od toplijih slojeva prema hladnijim te u slučaju lošeg rasporeda slojeva
dolazi do pojave kondenzata između slojeva zida, no u slučaju magazina soli to nije slučaj. Na
primjer., ugrađena aluminijska parna brana, u slojevima krovne konstrukcije, ima faktora otpora
prolasku difuziji μ=30000000 te PE folija u slojevima razdjelnih zidova vrijednost od μ=54000.
97
13. Zaštita od buke
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da buka koju zamjećuju korisnici ili osobe koje
se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovu zdravlju i koja im omogućuje
spavanje, odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima jer je zaštita od buke, također, jedan od temeljnih
zahtjeva za građevinu. [33] Bitan element kvalitete izgrađenoga prostora je i zaštita od širenja zvuka
kroz zrak (zračni zvuk) i od širenja zvuka kroz građevnu konstrukciju (udarni zvuk) stoga će u
sljedećim poglavljima biti objašnjena zaštita od buke mjerodavnih konstrukcija magazina soli na Pagu.
13.1. Određivanje najviše dopuštene razine buke u pojedinim vrstama prostorija
Magazini soli, kao što je već bilo rečeno u prethodnim poglavljima, višenamjenski su prostor
stoga da bi se odredila najviša dopuštena razina buke potrebno je usporediti dopuštene razine buke za
svaku od vrsta prostorija prema Pravilniku o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08,
71/14) te Pravilniku o najvišoj dopuštenoj razini buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04., 46/08. i 30/09). (tablica 39.)
Tablica 39. Dopuštene razine buke s obzirom na djelatnosti [59]
98
13.1.1. Prezentacijsko – edukacijska dvorana
Za prezentacijsko – edukacijsku dvoranu u kojoj se predviđa održavanje predavanja, seminara i
sličnih manifestacija, dopuštena razina buke (L eq) određena u skladu s najstrožim zahtjevom kao za
“Pretežno umni rad koji zahtijeva usredotočenost, kreativno razmišljanje, dugoročne odluke
istraživanje, projektiranje, komuniciranje sa skupinom ljudi”, prema odredbama Pravilniku o o zaštiti
radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08, 71/14), Prilog 1. red 2 te iznosi 40 dB(A). [59]
13.1.2. Izložbeni prostor
Izložbeni prostor (turističko-informacijski prostor), prema Pravilniku o zaštiti radnika od
izloženosti buci na radu (NN 46/08, 71/14), Članak 3, stavak c., je sukladno sa zahtjevom projektnog
zadatka određena za “mentalni rad koji zahtjeva često komuniciranje govorom” prema Prilogu 1., red
4 te za taj zahtjev dopuštena razina buke (L eq) iznosi 50 dB(A). [59]
13.1.3. Kuhinje, sanitarije i pomoćne prostorije
Dopuštena razina buke u kuhinjama, sanitarijama, komunikacijskim, radnim i pomoćnim
prostorijama, od neproizvodnih izvora buke u zgradi (od uređaja za grijanje, ventilaciju i
kondicioniranje zraka, te opreme na krovu), odnosno od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade,
prema Pravilniku o najvišoj dopuštenoj razini buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04.,
46/08. i 30/09), analogno kao za “rad koji zahtjeva koncentraciju, ali rutinski rad” prema tablici iz
priloga Pravilnika o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu, određuje se sa 50 dB(A). [59]
13.1.4. Tehničke prostorije s opremom
Za tehničke prostore (kotlovnica) dopuštena razina buke (L eq) nije određena Pravilnikom o
najvišoj dopuštenoj razini buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04., 46/08. i 30/09), ali je
sukladno sa zahtjevom projektnog zadatka određena sa 70 db(A). Sva strojarska oprema smještena je u
galeriji II. magazina i izvan građevine. [59]
13.1.5. Određivanje mjerodavne razine buke -MJERODAVNO
Za proračune potrebne zvučne izolacije ostakljenih elemenata pročelja određena je kao
mjerodavna vrijednost za prezentacijsko – edukacijsku dvoranu te iznosi: max dop L eq = 40 dB(A).
Odabrane projektne, najviše dopuštene razine buke vrijede za dnevni period koji je Zakonom o zaštiti
od buke (NN NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16), članak 5. definiran od 07 sata do 19 sati, period večeri
od 19 do 23 sata te noćni period od 23 do 07 sati. Djelatnosti u zgradi odvijati će se do 22 sata. [59]
99
Za granično “bučne” tehničke prostorije (kotlovnica), kako su definirane prema HRN U.J6.201, biti će
izvršena pojedinačna i posebna analiza.
13.2. Određivanje najviših razina napadne buke iz izvora unutar zgrade tj. buke od
opreme i instalacija
13.2.1. Procijenjena razina buke u prostoriji dvorane
Razina buke u prostoru uslijed korištenja dvorane (prema zahtjevu 70dB), te zvučnog
prigušenja najslabijim elementom koji zatvara volumen dvorane – kosi krov K1 (prostor se prisilno
ventilira), približno će iznositi:
L eq = 70 + 3 – 25 + 5 = 53 dB(A) < L eq.dop = 55 dB(A) – zona mješovite namjene, dan.
13.2.2. Strojarnica u galeriji
Na galeriji središnjeg magazina građevine smještena je tehnička prostorija – strojarnica u kojoj
su smještene dvije klima komore (P=10.8 m2) za potrebe kondicioniranja zraka u unutrašnjim
prostorima. Prostorija je akustički obrađena izvedbom zidne i stropne obloge od akustičkih gips-
kartonskih ploča i akustičke kamene vune. Ispod strojarnice su sanitarni čvorovi koji nisu zvučno
štićene prostorije, te nema zahtjeva za dokazivanjem utjecaja buke na taj prostor. [60]
maxLp = 65 dB(A) na 1 m od uređaja za jednu komoru (podatak dobiven iz tablice
karakteristika uređaja).
Razina buke od grupe pojedinačnih uređaja daje ukupnu napadnu buku na lokaciji unutar prostora
[61]:
max L eq vanj. = 10 log (2 x 106,5
) = 68,01 68 dB(A)
max Le = 68 + 3 = 71 dB(A)
Gdje je:
- Le = vanjska, ekstremna buka
- Lo – izmjerene ili izračunate – kojoj se dodaje + 3 dB (buka od ostale opreme)
Pritom će razina zvučne snage rashladnog uređaja iznositi:
Lw = 10 log 10,8 + 70 = 80,33 dB(A).
Prema proračunu (poglavlje 11.4), vrijeme reverberacije (odjeka) unutar prostorije (približni volumen
153m3) koja je zvučno obrađena, za karakterističnu srednju frekvenciju od 500 Hz, iznosi oko 0,24
sekundi (tablica 11.4.). Razina zvučnog tlaka unutar prostorije, pri radu uređaja, prema smjernicama
VDI 2571, iznosit će [61]:
100
Lp = Lw + 14 + 10 log T/V
Lp = 80,33 + 14 + 10 log 0,24/153 = 66,28 dB(A).
Buka od uređaja, koju tretiramo kao točkasti izvor buke, opasti će uslijed zvučnog prigušenja
na dozvoljenu maksimalnu razinu zvučno štićenih prostora, kako pokazuje proračun:
- konstrukcijom zida Z7 prema dvorani zvučne izolacije 57 dB,
L eq = 66,28 – 57 + 5 = 14,28 dB(A) < L eq dop = 40 dB(A) za dvoranu
- konstrukcijom stropa iznad strojarnice MK5 prema dvorani zvučne izolacije 35 dB
L eq = 66,28 – 35 + 5 = 36,28 dB(A) < L eq dop = 40 dB(A)
Dokazano je da buka koju emitiraju strojarski uređaji neće ugroziti zvučno štićene prostore u
građevini.
Utjecaj buke od uređaja u strojarnici na granici parcele građevine na sjeverozapadu, udaljenu
min. 10 m od prostorije, uz zvučno prigušenje krova (Rw = 35 dB) kao najslabijeg zvučnog elementa
strojarnice i opadanja buke uslijed udaljenosti do međe. [61]
L eq međa = 66,28 + 5 – 20 log 10,0/1,0 – 35 = 16,28 dB(A) < L eq dop. dan zona = 55 dB(A) - dnevni
period
Noću uređaj radi na nižim brzinama, smanjenog kapaciteta samo za održavanje minimalnih
izmjena zraka prema sanitarnim propisima, te se proračun utjecaj buke od uređaja u strojarnici na
granici parcele građevine na sjeverozapadu, udaljenu min. 10 m od prostorije, uz zvučno prigušenje
krova (Rw = 35 dB) kao najslabijeg zvučnog elementa strojarnice i opadanja buke uslijed udaljenosti
do međe vrši sa uvrštenom reduciranom bukom uređaja za -10 dB(A).
L eq međa =(66,28 -10 ) + 5 – 20 log 10,0/1,0 – 35 = 6,28 dB(A) < L eq dop. noć zona = 45 dB(A) - noćni
period
13.3. Određivanje najviših razina napadne buke iz izvora u vanjskom prostoru tj.
buke od opreme na strojarskoj platformi u razini terena
Prema katastarskoj situaciji (u Prilogu) određena je pozicija strojarske platforme na sjeveroistoku
parcele. Na platformi je smještena rashladni uređaj za grijanje i hlađenje zraka u zvučnoizoliranom
kućištu, koje prigušuje emitiranje buke prema okolini, deklariranog zvučnog tlaka 65 dB(A) na 1 m od
uređaja. Buka od uređaja na strojarskoj platformi na visini 0,5 m od okoline (koju tretiramo kao
točkasti izvor buke) opasti će s udaljenošću (horizontalne i vertikalne) od izvora od min 15 m od
najbliže istočne međe opast će na razinu dnevne buke (zonske) kako pokazuje proračun (5 dB dodaje
se zbog mogućih posrednih prijenosa buke):
101
L eqmeđa = 65 – 20 log 15/1 + 5 = 46,48 dB(A) < L eq dop. dan zona = 55 dB(A) – za dnevni period
Noću uređaj radi na nižim brzinama, smanjenog kapaciteta samo za održavanje temperatura
unutarnjeg zraka, te se proračun utjecaj buke od uređaja u strojarnici na granici parcele građevine na
sjeveroistoku, udaljenu min. 15 m od uređaja i opadanja buke uslijed udaljenosti do međe vrši sa
uvrštenom reduciranom bukom uređaja za -10 dB(A).
L eq međa =(65 -10 ) + 5 – 20 log 15,0/1,0 = 36,38 dB(A) < L eq dop. noć zona = 45 dB(A) - noćni period
Buka od uređaja na strojarskoj platformi (koju tretiramo kao točkasti izvor buke) opasti će s
udaljenošću (horizontalne i vertikalne) od izvora od min 10 m, te uslijed zvučno-prigušne moći
prozora (Rw = 32 dB), na dozvoljenu maksimalnu razinu zvučno štićenih prostora u građevini
(dvorana 40 dB(A)), kako pokazuje proračun:
L eq = 65 – 20 log 10/1 – 32 + 5 = 18,00 dB(A) ~ L eq dop. = 40 dB(A) – za unutarnji štićeni
prostor
Proračun je rađen za zatvorene prozore i vrata jer je u građevini predviđena prisilna ventilacija
(izmjena zraka), te je u proračun uvrštena zvučna izolacija prozora. Nadalje, za noćni period nema
zahtjeva za proračun utjecaja buke od uređaja na unutarnji štićeni prostor jer prostor noću ne koristi.
Dokazano je da buka koju emitiraju strojarski uređaji neće ugroziti zvučno štićene prostore uz
uređaje. Prethodne proračune i procjene potrebno je provjeriti i potvrditi mjerenjima tijekom probnog
pogona.
13.3.1. Ventilacijski sustavi sanitarija
Prisilna ventilacija sanitarnih prostorija predviđena je kanalskim ventilatorima, preko
plastičnih odsisnih reški. Kanali su smješteni ispod stropa (u spuštenom stropu). Kanalski ventilatori
emitiraju buku prema unutarnjim prostorima razine max L eq = 30-45 dB(A) na 1 m udaljenosti (prema
podacima iz strojarskog projekta). Kako ovo nisu zvučno štićeni prostori (garderobe, sanitarije i sl), u
smislu HRN.U. J6.201, buka će do zvučno štićenih prostorija opasti na dozvoljenu razinu. Ovi uređaji
bukom ne ugrožavaju zvučno štićene prostore ni okoliš.
13.3.2. Buka od djelatnosti u kuhinji – utjecaj buke na okolne prostore
Kuhinja ne graniči sa zvučno štićenim prostorijama (dvorana) te je predviđena kao posebno
odijeljen prostor unutar zračnog prostora III. magazina, a tehnološkim projektom određen je sustav
ventilacije (napa) za odvođenje pare i otpadnog zraka. Pretpostavljena razina zvučnog tlaka u kuhinji,
uslijed neprekinutog rada sustava za ventilaciju, prema literaturnim podacima za slične uređaje, iznosit
će maksimalno : Lp = 50 dB(A). Ovakva razina buke svrstava kuhinju u prostorije koje nisu
102
"bučne" prema kriteriju iz točke 3 HRN U.J6.201. Proračun utjecaja buke od ventilacijskog sustava
kuhinje za noćni period je izostavljen jer kuhinja i pripadni ventilacijski sustav ne rade.
Buka od djelatnosti u kuhinji uslijed zvučnog prigušenja konstrukcije stropa iznad kuhinje,
koji ostvaruje zvučnu izolaciju od minimalno 50 dB, (MK2) pasti će na razinu:
Lw = 70 – 50 + 5 = 25 dB(A).
Buka od ventilacije i djelatnosti u kuhinji u vanjskom prostoru izvan zgrade, uslijed zvučnog
prigušenja na odsisnom kanalu nape od min 20 dB i opadanja buke uslijed udaljenosti od sjeverne
međe opasti će na:
Lw = 70 – 20 - 20 log 10,0/1,0 + 5 = 35 dB(A) < L dop.dan = 55 dB(A)
Redukcija buke na usisnom i odsisnom kanalu ventilacijskog sustava za odsis para mora biti
minimalno 20 dB.
13.4. Ocjena akustičnih značajki pojedinih konstrukcija
Ocjena akustičkih značajki pojedinih mjerodavnih konstrukcija provedena je prema katalogu iz
norme DIN 4109 Schallschutz im Hochbau [60]. Popis konstrukcija dan je u tablici 40.
Tablica 40. Ocjena akustičnih značajki pojedinih konstrukcija
Vrijednost zvučne
izolacije
Ocjena prema
normi
Zahtjevi
norme HRN
U.J6.201
OCJENA
Kosi krov K1 Rw = 35 dB
DIN, Bbl.1, tablica 1
red 17 /
NEMA
ZAHTJEVA
Zid strojarnice
Z7
Rw = 57 dB
DIN 4109, Bbl. 1,
Tab.23, red 11,
stupac 5, određuje
vrijednost zvučne
izolacije od 56 dB,
uz korekturu od -5
dB, prema poglavlju
5.3 citirane norme,
određuje izolaciju od
51 dB. Prema Tab.
15. daljnja korektura
od +6 dB određuje
ukupnu zvučnu
Rwmin =
57dB
ZADOVOLJAVA
103
izolaciju zida
Strop
strojarnice
MK3
Rw = 51+3 = 54 dB
DIN 4190, Bbl.1,
tablica 12 red 7,
supac 3
Rwmin =
52dB
ZADOVOLJAVA
Vanjski zid
VZ1 Rw = 57 dB
DIN 4190, Bbl.1,
tablica 1 red 24 /
NEMA
ZAHTEJVA
13.4.1. Razdjelni zid strojarnice Z7
Zadovoljeni su zahtjevi norme HRN U.J6.201, točka B.4, gdje se za prema bučnoj pogonskoj
prostoriji traži zvučna izolacija od 57 dB, što je ostvareno. Slojevi su izrađeni prema smjernicama iz
DIN 4109, Bbl. 1, Tab. 23, red. 11 (dvostruka metalna podkonstrukcija, sve ploče u sastavu
zrakonepropusno ploškane). [62]
13.4.2. Međukatna konstrukcija, pod strojarnice – MK3
Ploče elastificiranog ekspandiranog polistirena polažu se u 2 sloja debljine po 2.0 cm s
izmaknutim spojnicama te ne smiju imati krute veze s okolnim zidovima. Prilikom izvođenja
plivajućeg poda treba paziti da se slojevi koji služe za zvučnu izolaciju postave na suhu i ravnu
površinu. Nije dozvoljeno poravnanje površine materijalom koji služi kao zvučni izolator. Ako je
vlažnost podloge veća od 7% u odnosu na njenu težinu, onda se zvučni izolator mora zaštiti
bitumenskom ljepenkom. Prije betoniranja podloge poda mora se preko zvučnog izolatora postaviti
sloj bitumenske ljepenke s preklopima do 10 cm.
Međukatne konstrukcije uz ocjenu zvučne izolacijske moći Rw, zahtijevaju provjeru zvučne
izolacije udarnog zvuka (L n,,w,eq) što će biti prikazano u poglavlju 12.8.1.
13.5. Određivanje razine napadne vanjske buke od cestovnog prometa
Zbog nedostataka podataka o mjerenjima buke prometa u ulici uz magazine soli odabrana je
vrijednost prema procijenjenoj frekvenciji mješovitog prometa od 100 vozila u satu (danju). Prema
tom podatku razina buke bi iznosila 63 dB(A) (mjereno 3.0 m od bližeg ruba kolnika).
Pred pročeljem zgrade, zbog udaljenosti od bližeg ruba kolnika prometnice i najbliže točke
pročelja zgrade – koja iznosi min 6 m – razina buke od vanjskog prometa bit će:
L eq vanj.prom. = 63 – 10 log 6,0/3,0 = 59,98 dB(A) 60 dB(A)
104
Razina buke od prometa vozila na parkiralištu i buka od djelatnosti ispred zgrade procjenjuje
se na 60 dB(A), koja će se energetski pribrojiti buci od cestovnog prometa, te će se dobiti napadna
vanjska buka razine:
max L eq vanj. = 10 log (106+106 ) = 63,01 63 dB(A)
Prema metodologiji proračuna iz smjernica VDI 2719 – “Zvučna izolacija prozora i opreme” potrebna
rezultirajuća, ponderirana vrijednost zvučnog prigušenja južne, vanjske pročeljne stijene, izračunava
se prema izrazu: [63]
R w,res. = L e – Li + 10 log Sg/A + K + W
Gdje je:
- L e = vanjska, ekstremna buka (izračunava se iz razine vanjske buke slobodnog zvučnog
polja)
- L o – izmjerene ili izračunate (kojoj se dodaje + 3 dB) - koja će u promatranom slučaju,
iznositi: L e = 63 + 3 = 66 dB(A)
- Li = dopuštena, projicirana A razina unutarnje buke, koja je u promatranom slučaju za
dvoranu, određena sa vrijednošću: Li = 40 dB(A)
- Sg = ukupna vanjska površina proračunskog segmenta pročeljnog zida, viđenog iznutra, za
dvoranu, koja u promatranom slučaju iznosi: Sg = 11x4,89 = 53,79 m2
- A = ekvivalentna apsorpcijska površina (približno se računa iz površine poda prostorije uz
promatrano pročelje, pomnožene faktorom 0,8) U promatranom slučaju biti će to spomenuta
dvorana površine 257 m2 pa slijedi da je apsorpcijska površina: A = 0,8 x 257,0 = 205,600 m
2
- K = dodatna, popravna vrijednost zavisna o spektru vanjske buke, tj. vrste prometa koji je
uzrokuje, prema:
Željezničke pruge sa pretežno putničkim prometom: K = 0 dB
Ostale pruge: K = 3 dB
Ceste u gradovima: K = 6 dB - ODABRANO
Ostale ceste: K = 3 dB
Prometna uzletišta: K = 6 dB
Prema navedenom izrazu iz Smjernica VDI 2719 [63] i izračunatih komponenti, potrebna rezultirajuća
ponderirana vrijednost zvučne izolacije vanjske pročeljne stijene, iznosi:
R w,potr = 66 – 40 + 10 log 53,79/205,6 + 6 = 26,17 dB
Proračunska vrijednosta zvučne izolacije ostakljenja na pročeljnim zidovima je dovoljna 27 dB, ali će
zbog realno mogućih posrednih prijenosa buke predvidjeti će se prozori sa pojačanim zvučnim
otporom od 32 dB.
105
13.6. Određivanje zvučnih klasa prozora i vrata
Prozori moraju biti osigurani s dovoljnim brojem učvrsnih zapora ("rigli") i tako konstruirani da
se osigura jednoličan pritisak, dovoljnog intenziteta na nalijegajućim plohama. Unutrašnji razmak
između stakala mora iznositi min. 16 mm. Uz to vanjsko staklo 4 mm, unutarnje staklo debljine 4 mm,
premazano željeznim oksidom uz postojeće zasjenjenje škurama dok međuprostor ne smije biti
ventiliran. Ukupna debljina svih stakala iznosi 8 mm što zadovoljava citiranu normu. Prozorski okviri
imaju dvostruke utore, što također zadovoljava citiranu normu, gdje se traži najmanje 1 utora
(nalijegajuće plohe) koji moraju biti opskrbljeni sa 2 sustava brtvi, trajno elestičnih, koje se daju lako
čistiti. Ukupna debljina obaju stakala dakle iznosi 8 mm, što je jednako ukupnoj debljini obaju stakala
propisanoj citiranoj normi. (ukupno d > 8 mm). [60] Ovakvi će prozori ostvarivati zvučnu izolaciju od
min 32 dB. [64]
Unutarnja vrata ureda moraju biti zvučne klase I. (prema klasifikaciji iz točke 3.3. norme HRN
U.J6.201) te ostvarivati zvučnu izolaciju od min Rw = 32 dB dok vrata pomoćnih prostorija moraju
ostvarivati zvučnu izolaciju od 25 dB. Vrata na strojarnici moraju biti specijalne zvučne klase (prema
klasifikaciji iz točke 3.3. norme HRN U.J6.201) te ostvarivati zvučnu izolaciju od min Rw = 36 dB te
da su ugrađenja vratau metalna, s dvostrukom oblogom (po potrebi s kontrolnim oknima sa
specijalnim staklom pojačane debljine ili višestruko ostakljenim) učvršćena u najmanje tri točke sa
svake strane, s pragom i specijalnim okovom.
13.7. Utjecaj buke iz građevine na okoliš
Dopuštena razina vanjske buke unutar “Zona mješovite, pretežito stambene namjene” (tablica 41.),
u kakvoj je zoni smještena predmetna građevina, prema važećim odredbama Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04., 46/08. i 30/09) i tablici
38. iz navedenog pravilnika iznosi:
max dop. L eq = 55 dB danju
max dop. L eq = 45 dB noću.
106
Tablica 41. Najviše dopuštene ocjenske razine buke emisije u otvorenom prostoru [65]
Buka od djelatnosti u građevini uz pročelja procjenjuje se na razinu od 70 dB(A). To je buka u
promatranom prostoru. Razina buke na granici parcele će iznositi (uz dodatak od 5 dB zbog mogućih
posrednih putova širenja buke):
L eq = Leq,max – 10 log l/1,0 - R’w +5
L eq = 70 – 10 log 5,0/1,0 - 32 + 5
L eq = 36,01 dB(A) < L eq , dop, zonsko = 55 dB(A) za dan ZADOVOLJAVA
U gornjem je izrazu zanemaren apsorpcijski pribrojnik, a za rezultirajuću izolaciju pročelja uvrštena je
vrijednost od samo 32 dB, što je vrijednost zvučne izolacije ostakljenja građevine, odnosno najslabija
klasa prozora.
Buka od instalacija, na granici parcele, odnosno pred najbližim prozorima susjednih stambenih
zgrada, kako je predhodno izloženo, neće prelaziti dopuštene razine. Dokazano je da su obodne
konstrukcije dimenzionirane tako da sprečavaju utjecaj buke iz građevine na okoliš.
13.8. Zvučna izolacija od strukturnog zvuka i vibracija
Budući da je projektnim rješenjem predviđena izvedba armirano-cementnog estriha na elastičnom
sloju od pjenoplasta s time da je estrih bočno odvojen od nosive konstrukcije slojem elastificiranog
EPS-a debljine 1.0 cm, odnosno armirano betonska podna ploča je plivajuća jer je trakama pjenoplasta
odijeljena od masivnih zidova.
Za opremu i uređaje potrebno je predvidjeti antivibracijsko pričvršćenje opreme i druge mjere
akustičke zaštite na samim izvorima buke (nije predmet ovog diplomskog rada). Sva pričvršćenja
107
opreme, cijevi i instalacijskih vodova na konstrukciji moraju biti izvedena elastičnim ovjesnom ili
oslonjena na podmetače od gume ili plastike. Nadalje, svi prodori i cijevi koje prolaze kroz
konstrukcije moraju biti izolirani mineralnom vunom, a na vanjskim površinama obrađeni trajno
elastičnim kitom da bi se izbjegla kruta veza instalacija i konstrukcije. Vertikalna okna za instalacije
moraju biti obzidana punom opekom, prekinuta na etažnim pojačanjima, zvukoizolirana mineralnom
vunom te zrakotijesno zabrtvljena probojna mjesta.
Sve podove u „bučnim prostorijama“ potrebno je izvesti prema principu „plivajućeg“ poda (kao u
poglavlju 11.3.2).
13.8.1. Proračun zvučne izolacije od zvuka udara međukatne konstrukcije, poda
strojarnice – MK3
Iako u HRN U.J6.201. nema zahtjeva za proračunom utjecaja ovakve konstrukcije koja je
između tehničke prostorije i pomoćne prostorije, izvršit će se proračun zvučne propustljivosti sa
ocjenom prema najblažem kriteriju norme za ploče između poslovnih etaža koja iznosi 68 dB. [64]
Masivna "puna" A-B ploča debljine 10 cm akustički reducirane mase po površini od m = 0,10x2300
kg/m3 = 230 kg/m
2, bez obloge (prema DIN 4109, Bbl. 1, Tab. 16, red 7/8, stupac 3.) iznosi 85 dB.
Umanjenje, tj. poboljšanje zbog izvedbe "plivajuće" nadgradnje sa prigušnim slojem od elastificiranog
ekspandiranog polistirena (EPS) debljine 40 mm (dinamičke krutosti 30 MN/m3) uz primjenu
cementnog estriha (sa mineralnim vezivom mase preko 70 kg/m2 - m' = 0,06x2000 kg/m3=120 kg/m
2)
i akustički "tvrde" podne obloge -lijevani pod (prema Tab. 17, red 2, stupac 2) iznosit će 26 dB:
L n,,w,eq = 85 – 26 + 2 + 5 = 66 dB
Pogoršanje od + 2dB uvjetuje estrih s cementnim vezivom (prema op.4 uz Tab. 16 citirane DIN
norme), a daljnjih + 5 dB proizlazi iz proračunavanja iz tercnog na oktavni spektar, u kojem su
navedene vrijednosti maksimalne zvučne propustljivosti u HRN U.J6.201.
L w,max = 66 dB ≤ L n,,w,eq = 68 dB ZADOVOLJAVA
13.9. Zvučne značajke instalacijskih vodova
Instalacijski vodovi grijanja i ventilacije, te dovoda vode i odvodnje moraju biti izvedeni od
“teških” materijala koji su dobri zvučni izolatori, te elastično učvršćeni i spajani, kako slijedi:
VENTILACIJSKI KANALI – pocinčani lim debljine min 1 mm, obložen pjenastom gumom,
ili kamenom vunom
VODOVOD - čelične, pocinčane cijevi ili bakrene cijevi s plastičnim ovojem
108
ODVODNJA – lijevano-željezne cijevi ili čelične cijevi iznutra premazane plastikom
(plastične cijevi smiju se primijeniti samo na mjestima gdje buka pri odvodnji ne izaziva
smetnje).
Svi instalacijski vodovi moraju biti i dodatno zvučno izolirani kamenom vunom.
13.10. Zaštita od reverberacijske buke
Vrijeme odjeka za dvoranu uzeto je kao za “višenamjensku dvoranu” prema 0N0RM B 8115 Teil
3, tj. oko 0,8 sek.
109
13.11. Proračun vremena odjeka u zvučno obrađenoj kotlovnici
Za praznu prostoriju izračunato je vrijeme reverberacije, uzevši u obzir i disipaciju pri relativnoj
vlažnosti zraka od 50 %, da se ustanove prostorno-akustičke značajke prostorije u svrhu potvrde
ocjene razine unutarnje buke da bi se zatim izvršio proračun vremena odjeka koji se nalazi u tablici 42.
Proračuni su izvršeni prema Sabine-u.
Tablica 42. Proračun vremena odjeka u kotlovnici
FUNKCIJA I POLOŽAJ APSORPCIJSKOG
ELEMENTA S OPISOM APSORPCIJSKE PLOHE
POVRŠINA 125 Hz 250 Hz 500 Hz 1000 Hz 2000 Hz 4000 Hz
ii i i i i i
Si Si X i Si X ii Si X i Si X i Si X i Si X i
[m2] [m2] [m2] [m2] [m2] [m2] [m2]
Zid unutarnji: gips-karton. Akustičke ploče
0,4
0,4
0,7
0,7
0,7
0,8
57,20
22,88
22,88
40,04
40,04
40,04
45,76
Zidovi vanjski: gips-karton. Akustičke ploče
0,4
0,4
0,7
0,7
0,7
0,8
26,40
10,56
10,56
18,48
18,48
18,48
21,12
Strop : gips-karton. Akustičke ploče
0,4
0,4
0,7
0,7
0,7
0,8
59,13
23,65
23,65
41,39
41,39
41,39
47,30
Pod: A-B ploča 0,02
0,02
0,03
0,04
0,04
0,05
59,13
1,18
1,18
1,77
2,37
2,37
2,96
Otvori: limena vrata
0,1
0,04
0,03
0,02
0,02
0,02
4,20
0,42
0,17
0,13
0,08
0,08
0,08
UKUPNA POVRŠINA [m2] 206,06
UKUPNA APSORPCIJSKA POVRŠINA
iSi x i[ m2] 58,69
5 58,4
4 101,8
1 102,
4 102,
4 117,2
2
VOLUMEN V = 153 [m3]
0,161 x V = 24,633
VRIJEME REVERBERACIJE (PO Sabine-u) u sekundama T = 0,161 V/A
0,42
0,42
0,24
0,24
0,24
0,21
110
14. ZAKLJUČAK
Republika Hrvatska bogata je graditeljskom baštinom. Spomenici kulture uživaju posebnu zaštitu
na način propisan Ustavom Republike Hrvatske i zakonskim propisima. Aktualizacijom pitanja
energetske učinkovitosti zbog sve strožih propisa koji dolaze iz Europske Unije, i kulturna baština
došla je na red za energetsku obnovu što pokazuje sve veći broj projekata i istraživanja provedena s
tom temom. Zaštita okoliša i planeta Zemlje u svijetu postaje jedno od glavnih prioriteta. Pogled na
oblikovanje građevina ponovno se mijenja prema projektiranju zgrada koje su gotovo nulte energije
uz korištenje obnovljivih izvora energije kao izvora energije čime bi se postiglo smanjenje emitiranja
CO2, a samim time i smanjenje stakleničkih plinova. U pripremi ovog diplomskog rada postavljeno je
pitanje moguće obnove kulturne baštine prema aktualnim standardima Europske Unije s pogledom na
dugoročne planove propisane Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i vijeća prema kojoj
bi se do 2050.godine emisija stakleničkih plinova trebala smanjiti za 80-95 %. Prema mnogim
izvorima, obrađenim u toku pisanja ovog rada, kao glavni problem navodi se nedostatak iskustva i
smjernica pri radu s građevinama kulturne baštine. Upravo iz tog razloga pokrenute su brojne
međugranične suradnje s ciljem razmjene iskustava i znanja kako bi izazovi energetske obnove bili
uspješno savladani. Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske sastavila je priručnik
„Priručnik o uvođenju mjera energetske učinkovitosti na objektima kulturne baštine“ u kojem su
sadržana prikupljena iskustva i dobri primjeri iz prakse.
S ciljem savladavanja izazova spajanja energetske obnove i kulturne baštine u istu rečenicu, u
ovom diplomskom radu na predmetnoj građevini upisanoj u Registar dobara Republike Hrvatske s
oznakom Z-2381, koje spada u vrstu nepokretnog pojedinačnog kulturnog dobra, obavljena je
energetska obnova prema pravilima struke uz poštivanje konzervatorskih smjernica i zabrana. Tri
magazina soli u gradu Pagu, u sklopu zaštićene zone s najvišom zaštitom, podvrgnuti su obnovi
krovišta, podova, stolarije te kompletne unutrašnjosti uz ograničenje očuvanja izvornosti vanjskih i
unutarnjih kamenih zidova.
Dakle, magazini soli nisu smjeli biti podvrgnuti obnovi vanjskih zidova čime je otežana izvedba
efikasne vanjske ovojnice. S dobivenom dokumentacijom pristupilo se u proračun potrebne energije za
grijanje, hlađenje i pripremu tople vode. Prednost magazina soli je njihova lokacija koja omogućuje
veliki broj sunčanih dana te iskoristivost topline okoline kao obnovljivog izvora energije čime je
potkrijepljeno oko 70% potreba ukupne isporučene energije za rad sustava ove građevine čime je
zadovoljen uvjet iz Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama
(NN 128/15, 70/18, 73/18). Da bi projekt bio kompletan, obavljena je provjera difuzije vodene pare
obnovljene konstrukcije kako bi se uvjerili da u građevnim dijelovima nema opasnosti od pojave
plijesni i građevinske štete te provjera da li građevina izgrađena tako da proizvedena buka ne
111
predstavlja prijetnju zdravlju i svakodnevnom životu. Svi provedeni proračuni pokazali su
zadovoljavajuće rezultate čime možemo proglasiti obnovu I., II., i III. magazina soli uspješnom.
Zaključujem da je nakon visokih početnih troškova, naravno uz uvjet pravilne izvedbe te suradnje
različitih struka, moguće energetski obnoviti objekte kulturne baštine. Često su upravo ti visoki
troškovi barijera koja se ne prelazi. No bitno je pratiti promjene jer se naš planet mijenja, a
građevinska struka se upravo zgradama gotovo nulte energije prilagođava tim promjenama. Stoga je
neizbježno i moguće prihvatiti standarde zgrade gotovo nulte energije pri energetskoj obnovi kulturne
baštine.
112
15. LITERATURA
[1] A. Martínez-Molina, I. Tort-Ausina, S. Cho, and J. L. Vivancos, “Energy efficiency and
thermal comfort in historic buildings: A review,” Renew. Sustain. Energy Rev., vol. 61, pp. 70–
85, 2016.
[2] M. Predrag Štromar, Tehnički propis o izmjenama i dopunama Tehničkog propisa o
racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Hrvatska: NN 70/2018, 2018.
[3] “No Title,” Google. [Online]. Available:
https://www.google.com/search?q=kuća+nulte+energije&client=firefox-b-
ab&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjh1473zILdAhUFlosKHVLbD3QQ_AUI
CigB&biw=1920&bih=938#imgrc=ZmXpELmOnzSozM: [Accessed: 20-Aug-2018].
[4] EUROPSKI REVIZORSKI SUD, Panoramski pregled - Mjere EU-a u području energije i
klimatskih promjena. 2017.
[5] S. Momčilović, “Obnova zgrade tehničkog fakulteta do razine gotovo nulte potrošnje energije,”
Sveučilište u Rijeci, 2017.
[6] Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Tehnički propis o racionalnoj uporabi
energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 128/15. Hrvatsja, 2015, pp. 11–68.
[7] “Strateški ciljevi Europske Unije do 2020. godine,” NACIONALNI PORTAL ENERGETSKE
UČINKOVITOSTI. [Online]. Available: https://www.enu.hr/ee-u-hrvatskoj/20-20-20-i-
dalje/ciljevi-eu-2020/. [Accessed: 10-Apr-2018].
[8] Glavno tajništvo Vijeća, “Zaključci Europskog vijeća, 23. i 24. listopada 2014.,” 2014.
[9] “Treće izvješće o stanju energetske unije,” 2017. [Online]. Available: http://eur-
lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=COM:2017:0688:FIN. [Accessed: 20-May-2018].
[10] E. Parlament and E. Unije, DIREKTIVA (EU) 2018/844 EUROPSKOG PARLAMENTA I
VIJEĆA. 2018, pp. 75–91.
[11] B. Milovanovi, “PAMETNE ZGRADE – ARHITEKTONSKO GRADITELJSKI ILI
STROJARSKI IZAZOV.”
[12] “No Title.” [Online]. Available: https://www.edgearchitectural.com.au/passive-house-
designing-for-a-better-future/. [Accessed: 04-Apr-2018].
[13] D. Smolar, “4. NACIONALNI AKCIJSKI PLANOVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI za
razdoblje 2017.-2019.,” 2019.
[14] Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, “Četvrti Nacionalni akcijski plan energetske
učinkovitosti za razdoblje 2017. - 2019.,” 2017.
[15] J. Vladimir and B. Jušinski, “STRUČNE PODLOGE ZA IZRADU STRATEGIJE
NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S
POGLEDOM NA 2050. GODINU - BIJELA KNJIGA,” Minist. ZAŠTITE OKOLIŠ A I Energ.
REPUBLIKE Hrvat., 2017.
113
[16] Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, “Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske
za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu (prijedlog),” 2017.
[17] V. Grgasović, “Ublažavanje klimatskih promjena,” in LIFE tematski info dan, 2017.
[18] Z. Ver, “Zgrade gotovo nulte energije (nZEB) /,” 2018.
[19] B. Milovanović, “Toplinska ovojnica zgrade – problemi i rješenja u praksi,” pp. 37–44, 2012.
[20] M. Gaši, “Doprinos zrakopropusnosti na ukupne energetske gubitke kod zgrada gotovo nulte
energije,” in Zgrade gotovo nulte energije (nZEB) /povezivanjem znanosti, inovacija i
gospodarstva, 2018, pp. 1–20.
[21] “Kulturna baština.” [Online]. Available: https://hr.wikipedia.org/wiki/Kulturna_baština.
[Accessed: 18-May-2018].
[22] J. Domelec, I. Horvat, T. Husak, and I. Suradnici, “Priručnik o uvođenju mjera energetske
učinkovitosti na objektima kulturne baštine,” REGEA, 2015.
[23] L. L. Toth, “PROBLEMATIKA ENERGETSKE OBNOVE I ZAŠTITS OBJEKATA
KULTURNE BAŠTINE,” 2017.
[24] Ministarstvo kulture, “PRAVILNIK O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA
REGISTRA KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE.” [Online]. Available:
http://www.propisi.hr/print.php?id=6066. [Accessed: 24-May-2018].
[25] ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA, ZAKON O ZAŠTITI I
OČUVANJU KULTURNIH DOBARA. Hrvatska, 1999.
[26] “Rehabilitacija naše zajedničke baštine,” 2014.
[27] Ministarstvo kulture, PRAVILNIK O DOKUMENTACIJI ZA IZDAVANJE PRETHODNOG
ODOBRENJA ZA RADNJE NA KULTURNOM DOBRU. pp. 3–5.
[28] “Registar kulturnih dobara,” Ministarstvo kulture. [Online]. Available: http://www.min-
kulture.hr/default.aspx?id=6. [Accessed: 18-May-2018].
[29] I. Horvat, M. Krizmanić, S. Vrček, and S. Zenko, “Energetska obnova i revitalizacija kulturne
baštine Energetska učinkovitost u kulturnoj baštini,” EE Cult., 2015.
[30] Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, “Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog
korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015.,” 2011.
[31] M. Predrag Štromar, PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAĐEVINAMA I
RADOVIMA. 2017.
[32] Hrvatski sabor, ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU NN 153/13, 65/17. Hrvatska, 2013.
[33] Hrvatski sabor, ZAKON O GRADNJI NN 153/13, 20/17. Hrvatska, 2017.
[34] Grad Pag, “SLUŽBENI GLASNIK GRADA PAGA,” vol. 272017, 2017.
[35] Z. Sigmund, “PROVOĐENJE GRAĐEVINSKIH RADOVA NA OBJEKTIMA
KULTURNE.”
[36] B. Milovanović, “Toplinska svojstva građevinskih materijala,” Građevinski fakultet u Zagrebu.
[Online]. Available: https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/03.predavanje.pdf.
114
[Accessed: 14-Apr-2018].
[37] P. Kőműves, “Materijal neobičnih svojstava,” vol. 66, pp. 387–388, 2014.
[38] V. Hartman, M. Kirac, V. Zanki, M. Grozdek, D. Poletto, and C. Ronchini, Energy Efficiency
and Energy Management in Cultural Heritage. Case Studies Guidebook. 2013.
[39] J. Domac, B. Krajnc, H. Knez, and Ž. Kolar, “Energetska učinkovitos u kulturnoj baštini,” in
Međunarodna konferencija EE Culture, 2015.
[40] REGEA, “Elaborat učinkovitosti provedenih mjera energ.učinkovitosti za Županijsku palaču u
Krapini.”
[41] Organization of World Heritage Cities, “MUNICIPAL PROTECTION OF THE
ARCHITECTURAL HERITAGE,” 2015. [Online]. Available:
https://www.ovpm.org/en/municipal_protection_architectural_heritage_budapest. [Accessed:
15-Jul-2018].
[42] “Eiffel Palace.” [Online]. Available: http://eiffelpalace.hu/en/. [Accessed: 28-May-2018].
[43] “Dvorac Bračak.” [Online]. Available: http://bracak.croenergy.eu/. [Accessed: 15-Apr-2018].
[44] Antonio Šiber, “Dvorac Bračak,” Konstrukcija stvarnosti. [Online]. Available:
http://www.antoniosiber.org/dvorac_bracak.html. [Accessed: 15-Apr-2018].
[45] S. Ferrari and C. Romeo, “Retrofitting under protection constraints according to the nearly
Zero Energy Building (nZEB) target: The case of an Italian cultural heritage’s school
building.,” Energy Procedia, vol. 140, pp. 495–505, 2017.
[46] L. C. Tagliabue, F. Leonforte, and J. Compostella, “Renovation of an UNESCO heritage
settlement in southern Italy: ASHP and BIPV for a ‘Spread Hotel’ project,” Energy Procedia,
vol. 30, pp. 1060–1068, 2012.
[47] “Ministarstvo kulture.” [Online]. Available: http://www.min-
kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=317112557. [Accessed: 19-May-2018].
[48] “No Title.” [Online]. Available:
https://www.google.hr/maps/search/google+karte+magazin+soli+pag/@44.4424869,15.049565
,17z/data=!3m1!4b1. [Accessed: 28-May-2018].
[49] “No Title.” [Online]. Available:
https://www.google.com/search?q=magazini+soli+pag&client=firefox-b-
ab&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjzwceZ4KDdAhWMFCwKHUjCBIkQ_A
UICygC&biw=1920&bih=938. [Accessed: 15-Aug-2018].
[50] “GLAVOM KROZ ZID - II. Dio.” [Online]. Available:
http://takvismoazac.blogspot.hr/p/ii.html. [Accessed: 19-May-2018].
[51] “No Title.” [Online]. Available: http://www.pagpress.com/zanimljivosti/57-spomenika-batina-
paga-magazini-skladita-soli-.html. [Accessed: 19-May-2018].
[52] D. ing. stroj. prof.dr.sc. Vladimir Soldo, D. ing. građ. Silvio Novak, and M. ing. mech. Ivan
Horvat, “Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN 13790,”
115
2017.
[53] “Zelena nabava u Europi: Nabava i zaštita okoliša, Smjernice - učinkovita rasvjeta,” 2012.
[54] “LED Light Requirement Calculator.” [Online]. Available:
http://www.charlstonlights.com/led-light-requirement-calculator. [Accessed: 30-Aug-2018].
[55] F. Prebeg and I. Horvat, “Algoritam za određivanje energijskih zahtjeva i učinkovitosti
termotehničkih sustava u zgradama Sustavi kogeneracije , sustavi daljinskog grijanja ,
fotonaponski sustavi,” 2017.
[56] D. V. Lucija Đurković, Dijana Knežević, Katarina Konjevod, Ivan Kukina, Tea Maleš,
“UTJECAJ TEMELJENJA NA XPS-u NA TOPLINSKE GUBITKE I PONAŠANJE PRI
POTRESU ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE,” 2018.
[57] CAD-PLAN GmbH, “The thermal analysis and reporting program,” CAD-PLAN.
[58] C. Petit and R. Jacobson, “The Why of Psi,” CertiPHIers Coop., 2017.
[59] Zavod za unaprijeđenje zaštite na radu, Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu.
Hrvatska, pp. 1–9.
[60] Beuth Verlag GmbH, Schallschutz im Hochbau, Anforderungen und Nachweise. 1989.
[61] Schallschutz. Germany, 2016.
[62] Beuth Verlag GmbH, Schallschutz im Hochbau; Ausführungsbeispiele und Rechenverfahren :
Beiblatt 1. 1989.
[63] Beuth Verlag GmbH, Schalldämmung von Fenstern. germany.
[64] Akustika u zgradarstvu, Tehnilki uslovi za projektiranje i građenje zgrada. SFRJ, 1982.
[65] Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM
RAZINAMA BUKE U SREDINI U KOJOJ LJUDI RADE I BORAVE. Hrvatska, 1996, pp. 4–9.
116
POPIS SLIKA
Slika 1. Zastupljenost istraživanja koja se obavljaju na kulturnoj baštini [1] ......................................... 1
Slika 2. ZG0E [3] .................................................................................................................................... 3
Slika 3. Emisije stakleničkih plinova u EU-u 2015.godine [4] ............................................................... 4
Slika 4. Prednosti i nedostaci ZG0E [5] .................................................................................................. 5
Slika 5. Usporedba ciljeva u 2020.godini i 2030.godini [9] .................................................................... 8
Slika 6. EU do 2030. i 2050.godine [4] ................................................................................................... 9
Slika 7. Prikaz načina grijanja kroz povijest [12] .................................................................................. 10
Slika 8. Ciljevi Niskougljične stategije [16] .......................................................................................... 11
Slika 9. Ključni faktori ZG0E [18] ........................................................................................................ 12
Slika 10. Je li moguće spojiti kulturnu baštinu i moderne standarde? [23] .......................................... 14
Slika 11. Aktivnosti od starta do cilja [29] ............................................................................................. 16
Slika 12. Shematski prikaz Pravilnika ................................................................................................... 18
Slika 13. Granice zona zaštita grada Paga [34] ..................................................................................... 21
Slika 14. Broj istraživanja provedenih u svijetu po državama [1] ......................................................... 24
Slika 15. LOGO projekta [39] ............................................................................................................... 25
Slika 16. Postojeće stanje Županijske palače u Krapini [40] ................................................................ 26
Slika 17. Dotrajali drveni prozori [40] .................................................................................................. 27
Slika 18. Izgled pročelja nakon obnove [40] ........................................................................................ 28
Slika 19. Obnovljeni drveni prozori sa dvorišne strane palače [40] ...................................................... 28
Slika 20. Nekadašnji izgled pročelja zgrade Eiffel Palac prema glavnoj ulici [41] ............................. 29
Slika 21. Današnji izgled pročelja prema glavnoj ulici [42] ................................................................. 30
Slika 22. Unutarašnji izgled zgrade [42] .............................................................................................. 31
Slika 23. Izgled dvorca Bračak 1945.godine [43] ................................................................................. 32
Slika 24. Derutno izdanje dvorca 2015.godine [44] .............................................................................. 32
Slika 25. Stanje pročelja 2015.godine [44] ........................................................................................... 33
Slika 26. Izgled dvorca Bračak nakon obnove [43] .............................................................................. 34
Slika 27. Postojeće stanje školske zgrade [45] ...................................................................................... 35
Slika 28. Dijagram uloženih sredstava i povratnog perioda [45] .......................................................... 36
Slika 29. Palazzolo Acreude [46] .......................................................................................................... 37
Slika 30. Grijanje i hlađenje nakon obnove zgrade Primasole [46] ...................................................... 38
Slika 31. Grijanje i hlađenje prije obnove zgrade Primasole [46] ......................................................... 38
Slika 32. Solarni paneli na krovu zgrade [46] ....................................................................................... 39
Slika 33. Prikaz povratnog vremena u odnosu na postotak posjećenosti zgrade [46] ........................... 40
Slika 34. Lokacija magazina soli [48] ................................................................................................... 41
Slika 35. Pogled na stanje prije obnove [49] ......................................................................................... 42
Slika 36. Magazini soli na Pagu [50]..................................................................................................... 43
Slika 37. Prikaz zona u presjeku............................................................................................................ 47
Slika 38. Prikaz zona na tlocrtu prizemlja ............................................................................................. 48
Slika 39. Ovojnica – tlocrtno ................................................................................................................ 54
Slika 40. Ovojnica - presjek kotlovnice ................................................................................................ 55
Slika 41. Vanjski zid VZ1 ..................................................................................................................... 56
Slika 42. Slojevi poda P1 ...................................................................................................................... 57
Slika 43. Prikaz drvene konstrukcije ..................................................................................................... 57
117
Slika 44. Krov K1 .................................................................................................................................. 58
Slika 45. Prikaz pozicije negrijane kotlovnice ...................................................................................... 59
Slika 46. Zid kotlovnice Z7 ................................................................................................................... 60
Slika 47. Zid kotlovnice – OZ1 ............................................................................................................. 61
Slika 48. Zid kotlovnice – OZ2 ............................................................................................................. 62
Slika 49. Pod kotlovnice – MK3 ........................................................................................................... 63
Slika 50. Kotlovnica .............................................................................................................................. 64
Slika 51. Krov na granici negrijano vani – K2 ...................................................................................... 65
Slika 52. Prikaz škura na vratima i prozorima ...................................................................................... 67
Slika 53. Toplinski most GF7 ................................................................................................................ 68
Slika 54. Zid- Z3a .................................................................................................................................. 69
Slika 55. Strop prema Zoni I. - MK2 ..................................................................................................... 70
Slika 56. Pod P4 .................................................................................................................................... 71
Slika 57. Grafikon mjesečnih solarnih dobitaka topline........................................................................ 73
Slika 58. Godišnji gubici topline od grijanja i hlađenja ........................................................................ 74
Slika 59. Graf potrebne energije za grijanje i hlađenje ......................................................................... 75
Slika 60. Analiza dobivenih rezultata s Tehničkim propisom ............................................................... 76
Slika 61. Graf mjesečnih unutarnjih dobitaka topline ........................................................................... 77
Slika 62. Graf ukupnih godišnjih toplinskih gubitaka ........................................................................... 78
Slika 63. Potrebna energija za grijanje i hlađenje ................................................................................ 79
Slika 64. Analiza dobivenih rezultata za Zonu II. ................................................................................. 80
Slika 65. Usporedba konačnih rezultata proračuna ............................................................................... 81
Slika 66.Lokacija detalja 1 i 2 ............................................................................................................... 82
Slika 67. Lokacija detalja 3 ................................................................................................................... 83
Slika 68. Detalj 1 ................................................................................................................................... 84
Slika 69. Detalj 2 i 3 .............................................................................................................................. 84
Slika 70. Detalj 1 ................................................................................................................................... 85
Slika 71. Dobiveni rezultati za detalj 1 ................................................................................................. 86
Slika 72. Detalj 2 ................................................................................................................................... 87
Slika 73. Rezultati za detalj 2 ................................................................................................................ 88
Slika 74. Detalj 3 ................................................................................................................................... 89
Slika 75. Dobiveni rezultati za detalj 3 ................................................................................................. 90
Slika 76. Vanjski zid - 1.mjesec ............................................................................................................ 94
Slika 77. Vanjski zid - 7.mjesec ............................................................................................................ 94
Slika 78. Krov -1.mjesec ....................................................................................................................... 95
Slika 79. Krov - 7.mjesec ..................................................................................................................... 95
Slika 80. Zid kotlovnice - 1.mjesec ....................................................................................................... 95
Slika 81. Zid kotlovnice - 7.mjesec ....................................................................................................... 95
118
POPIS TABLICA
Tablica 1. Najveće dopuštene vrijednosti za nove zgrade i zgrade gotovo nulte energije zgrade grijane
i/ili hlađene na temperaturu 18 °C ili višu [2] ......................................................................................... 6
Tablica 2. Najveće dopuštene vrijednosti za postojeće zgrade grijane i/ili hlađene na temperaturu 18
°C ili višu prilikom rekonstrukcije prema članku 45. stavku 7. [2] ......................................................... 6
Tablica 3. Izveden radovi [45]............................................................................................................... 36
Tablica 4. Podaci o zonama - Unutarnja proračunska temperatura u sezoni grijanja i hlađenja ........... 44
Tablica 5. Unutarnje proračunske temperature (temeljem HRN EN 13790 Tablica G.12 i DIN V
18599-10) [52] ....................................................................................................................................... 45
Tablica 6. Standardne vrijednosti vremena rada sustava mehaničke ventilacije za nestambene zgrade 46
Tablica 7. Podaci o zonama - Minimalni potrebni protok vanjskog zraka po jedinici površine ........... 47
Tablica 8. Geometrijske karakteristike Zone I. ..................................................................................... 49
Tablica 9. Geometrijske karakteristike Zone II. .................................................................................... 49
Tablica 10. Prosječne mjesečne temperature zraka za Zadar ................................................................ 49
Tablica 11. (HRN EN B.1) Vrijednosti specifične potrošnje PTV-a za nestambene zgrade ................ 51
Tablica 12. Ulazni podaci za proračun mehaničke ventilacije .............................................................. 52
Tablica 13. Kategorije zrakopropusnosti ............................................................................................... 52
Tablica 14. (HRN EN C.9) Određivanje faktora iskorištenja dnevne svjetlosti FD,C,n ....................... 53
Tablica 15. Vanjski zid - VZ1 ............................................................................................................... 55
Tablica 16. Pod na tlu - P1 .................................................................................................................... 56
Tablica 17. Krovište – K1 ..................................................................................................................... 58
Tablica 18. Zid kotlovnice – Z7 ............................................................................................................ 60
Tablica 19. Zid kotlovnice – OZ1 ......................................................................................................... 61
Tablica 20. Zid kotlovnice – OZ2 ......................................................................................................... 62
Tablica 21. Pod kotlovnice – MK3........................................................................................................ 63
Tablica 22. Strop kotlovnice – MK5 ..................................................................................................... 64
Tablica 23. Krov na granici negrijano vani – K2 .................................................................................. 65
Tablica 24. Popis otvora u Zoni I. ......................................................................................................... 67
Tablica 25. Zid- Z3a .............................................................................................................................. 68
Tablica 26. Strop prema Zoni I. - MK2 ................................................................................................. 69
Tablica 27. Pod P4................................................................................................................................. 70
Tablica 28. Strop prema Zoni I. - MK2 ................................................................................................. 71
Tablica 29. Rezultati proračuna građevnih dijelova Zone I. ................................................................. 72
Tablica 30. Prikaz gubitaka kroz vanjski omotač zgrade ...................................................................... 73
Tablica 31. Ukupni dobici topline ......................................................................................................... 73
Tablica 32. Rezultati proračuna građevnih dijelova Zone II. ................................................................ 77
Tablica 33. Proračun potrebne energije za pripremu tople vode ........................................................... 78
Tablica 34. Rezultati proračuna površinske vlažnosti za pojedine građevne dijelove .......................... 91
Tablica 35. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti zida VZ1 ............................................ 92
Tablica 36. Ocjena opasnosti od kondenzacije na okvirima otvora koji se nalaze na ovom građevnom
dijelu ...................................................................................................................................................... 92
Tablica 37. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti za krovnište K1 .................................. 93
Tablica 38. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti za zid OZ2.......................................... 93
Tablica 39. Dopuštene razine buke s obzirom na djelatnosti [59] ......................................................... 97
119
Tablica 40. Ocjena akustičnih značajki pojedinih konstrukcija .......................................................... 102
Tablica 41. Najviše dopuštene ocjenske razine buke emisije u otvorenom prostoru [65]................... 106
Tablica 42. Proračun vremena odjeka u kotlovnici ............................................................................. 109
120
PRILOZI
Prilog I. Izvod iz katastarskog plana
Prilog II. Temperature orošavanja zraka kod relativne vlage (Šimetin)
temperature orošavanja zraka [˚C] kod relativne vlage %
TEMPERATURA ZRAKA ˚C
50% 55% 60% 65% 70% 75% 80% 85% 90% 95% 100%
-10 - 17,60
- 16,60
- 15,70
- 14,70
- 13,90
- 13,20
- 12,50
- 11,80
- 11,20
- 10,50
- 10,00
-9 - 16,66
- 15,64
- 14,72
- 13,74
- 12,94
- 12,22
- 11,52
- 10,82
- 10,20
- 9,52
- 9,00
-8 - 15,72
- 14,68
- 13,74
- 12,78
- 11,98
- 11,24
- 10,54
- 9,84
- 9,20
- 8,54
- 8,00
-7 - 14,78
- 13,72
- 12,76
- 11,82
- 11,02
- 10,26
- 9,56
- 8,86
- 8,20
- 7,56
- 7,00
-6 - 13,84
- 12,76
- 11,78
- 10,86
- 10,06
- 9,28
- 8,58
- 7,88
- 7,20
- 6,58
- 6,00
-5 - 12,90
- 11,80
- 10,80
- 9,90
- 9,10
- 8,30
- 7,60
- 6,90
- 6,20
- 5,60
- 5,00
-4 - 11,94
- 10,76
- 9,76
- 8,86
- 8,04
- 7,26
- 6,54
- 5,84
- 5,14
- 4,54
- 4,00
-3 - 10,98
- 9,72
- 8,72
- 7,82
- 6,98
- 6,22
- 5,48
- 4,78
- 4,08
- 3,48
- 3,00
-2 - 10,02
- 8,68
- 7,68
- 6,78
- 5,92
- 5,18
- 4,42
- 3,72
- 3,02
- 2,42
- 2,00
-1 - 9,06
- 7,64
- 6,64
- 5,74
- 4,86
- 4,14
- 3,36
- 2,66
- 1,96
- 1,36
- 1,00
0 - 8,10
- 6,60
- 5,60
- 4,70
- 3,80
- 3,10
- 2,30
- 1,60
- 0,90
- 0,30
-
1 - 7,30
- 5,95
- 4,95
- 4,05
- 3,15
- 2,35
- 1,55
- 0,85
- 0,15
0,50
1,00
2 - 6,50
- 5,30
- 4,30
- 3,40
- 2,50
- 1,60
- 0,80
- 0,10
0,60
1,30
2,00
3 - 5,65
- 4,50
- 3,50
- 2,60
- 1,70
- 0,85
-
0,75
1,50
2,25
3,00
4 - 4,80
- 3,70
- 2,70
- 1,80
- 0,90
- 0,10
0,80
1,60
2,40
3,20
4,00
5 - 4,00
- 2,90
- 1,85
- 0,95
-
0,90
1,80
2,60
3,40
4,20
5,00
6 - 3,20
- 2,10
- 1,00
- 0,10
0,90
1,90
2,80
3,60
4,40
5,20
6,00
7 - 2,40
- 1,25
- 0,15
0,85
1,90
2,90
3,80
4,60
5,40
6,20
7,00
8 - 1,60
- 0,40
0,70
1,80
2,90
3,90
4,80
5,60
6,40
7,20
8,00
9 - 0,75
0,50
1,65
2,75
3,85
4,85
5,75
6,60
7,40
8,20
9,00
10 0,10
1,40
2,60
3,70
4,80
5,80
6,70
7,60
8,40
9,20
10,00
11 1,00
2,30
3,45
4,60
5,70
6,70
7,60
8,55
9,35
10,20
11,00
12 1,90
3,20
4,30
5,50
6,60
7,60
8,50
9,50
10,30
11,20
12,00
13 2,85
4,15
5,35
6,50
7,60
8,60
9,55
10,50
11,35
12,20
13,00
14 3,80
5,10
6,40
7,50
8,60
9,60
10,60
11,50
12,40
13,20
14,00
15 4,70
6,05
7,30
8,45
9,55
10,55
11,55
12,45
13,35
14,20
15,00
16 5,60
7,00
8,20
9,40
10,50
11,50
12,50
13,40
14,30
15,20
16,00
17 6,50
7,90
9,15
10,35
11,45
12,50
13,50
14,40
15,30
16,20
17,00
18 7,40
8,80
10,10
11,30
12,40
13,50
14,50
15,40
16,30
17,20
18,00
19 8,35
9,75
11,05
12,25
13,35
14,45
15,50
16,40
17,30
18,20
19,00
20 9,30
10,70
12,00
13,20
14,30
15,40
16,50
17,40
18,30
19,20
20,00
21 10,20
11,60
12,95
14,20
15,30
16,40
17,45
18,40
19,30
20,20
21,00
22 11,10
12,50
13,90
15,20
16,30
17,40
18,40
19,40
20,30
21,20
22,00
23 12,00
13,43
14,83
16,10
17,23
18,33
19,37
20,37
21,27
22,17
23,00
24 12,90
14,37
15,77
17,00
18,17
19,27
20,33
21,33
22,23
23,13
24,00
25 13,80
15,30
16,70
17,90
19,10
20,20
21,30
22,30
23,20
24,10
25,00
26 14,74
16,22
17,60
18,88
20,12
21,22
22,32
23,34
24,26
25,12
26,00
27 15,68
17,14
18,50
19,86
21,14
22,24
23,34
24,38
25,32
26,14
27,00
28 16,62
18,06
19,40
20,84
22,16
23,26
24,36
25,42
26,38
27,16
28,00
29 17,56
18,98
20,30
21,82
23,18
24,28
25,38
26,46
27,44
28,18
29,00
30 18,50
19,90
21,20
22,80
24,20
25,30
26,40
27,50
28,50
29,20
30,00
31 19,40
20,82
22,16
23,72
25,10
26,22
27,32
28,52
29,42
30,18
31,00
32 20,30
21,74
23,12
24,64
26,00
27,14
28,24
29,54
30,34
31,16
32,00
33 21,20
22,66
24,08
25,56
26,90
28,06
29,16
30,56
31,26
32,14
33,00
34 22,10
23,58
25,04
26,48
27,80
28,98
30,08
31,58
32,18
33,12
34,00
35 23,00
24,50
26,00
27,40
28,70
29,90
31,00
32,60
33,10
34,10
35,00
36 23,92
25,44
26,94
28,34
29,66
30,86
31,98
33,48
34,08
35,08
36,00
37 24,84
26,38
27,88
29,28
30,62
31,82
32,96
34,36
35,06
36,06
37,00
38 25,76
27,32
28,82
30,22
31,58
32,78
33,94
35,24
36,04
37,04
38,00
39 26,68
28,26
29,76
31,16
32,54
33,74
34,92
36,12
37,02
38,02
39,00
40 27,60
29,20
30,70
32,10
33,50
34,70
35,90
37,00
38,00
39,00
40,00
