Miro Škrgatić - novi predsjednik Uprave Autoceste …jektant su: projektiranje dionica Istarskog Y, državne ceste Stari Grad √ Hvar, tunela Selca √ Dubovica, mosta Dubrovnik

HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

BILTENOŽUJAK 2010.

25. studenoga 2009. godine Skupština Hr-vatskih autocesta d.o.o. je na funkciju pred-sjednika Uprave Hrvatskih autocesta d.o.o. imenovala gospodina Stjepka Bobana.Stjepko Boban, diplomirani inženjer gra-đevinarstva, prije dolaska u Hrvatske au-toceste d.o.o. bio je zaposlen u Hrvatskim cestama gdje je prvotno obnašao funkciju člana Uprave, a zatim predsjednika Upra-ve Hrvatskih cesta d.o.o. Od 1998. do 2002. radio je kao direktor podružnice i voditelj projekta u Walter

Novi predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta d.o.o.Bau AG, podružnica Zagreb, a od 1991. do 1998. bio je zaposlen u Projektnom birou „Palmotićeva 45“ na mjestu samostalnog projektanta, a kasnije kao glavni i odgovorni projektant. Neki od važnijih projekata i građevina u koji-ma je sudjelovao kao glavni i odgovorni pro-jektant su: projektiranje dionica Istarskog Y, državne ceste Stari Grad √ Hvar, tunela Selca √ Dubovica, mosta Dubrovnik te je također radio na izradi Programa građenja i održa-vanja državnih cesta Republike Hrvatske.

Miro Škrgatić - novi predsjednik Uprave Autoceste Rijeka √ Zagreb d.d. i novi predsjednik HUKENa temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novi-ne br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003, 30/2004 i 77/2009), a u smislu članka 14. stavka 2. Statuta društva Autocesta Rijeka √ Zagreb d.d. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca 2009. donijela Zaključak u kojemu se predlaže Nadzornom odboru Autoceste Rijeka √ Zagreb d.d. da opozove gospodina Zlatka Korpara dužnosti predsjednika Uprave Autoceste Rijeka √ Zagreb d.d. na osobni zahtjev te se predlaže Nadzornom odboru Autoceste Rijeka √ Zagreb d.d. da imenuje gospodina Miru Škrgatića za predsjednika Uprave Autoceste Rijeka √ Zagreb d.d.Na sjednici Nadzornog odbora održanoj dana 29. prosinca 2009. gospodin Zlatko Korpar opozvan je s dužnosti predsjedni-ka Uprave Autoceste Rijeka √ Zagreb d.d., a gospodin Miro Škrgatić imenovan je predsjednikom Uprave Autoceste Rijeka √ Zagreb d.d.

Miro Škrgatić rođen je 18. kolovoza 1959. u Karlovcu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1986. te stekao zvanje diplomiranog inženjera arhitekture. Pro-gram edukacije za upravljanje gradovima na International Visitor Program, Washington, SAD završio je 2000. godine.Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, odno-sno Ekonomskom fakultetu u Splitu, 2007. godine završio je edukaciju za certificiranog člana nadzornih i upravnih odbora.Od 1986. do 1996. radi kao samostalni pro-jektant, voditelj grupe za urbanizam, a zatim i direktor u Projektnom birou Urbanis.Od 1996. do 2002. zaposlen je u Gradskom poglavarstvu grada Karlovca (voditelj od-sjeka obnove; pročelnik Odjela stambeno komunalnih djelatnosti i prostornog uređe-nja). Od 2002. do 2005. u Karlovačkoj župa-niji pročelnik je upravnog odjela za obnovu, razvoj i komunalne poslove.Miro Škrgatić na dužnosti je gradonačelnika

Grada Karlovca od 2005. do 2007. godine.Na mjesto člana Uprave za tehničke po-slove u Autocesti Rijeka √ Zagreb d.d. do-lazi 17. travnja 2008. odlukom Nadzornog odbora Autoceste Rijeka √ Zagreb d.d. sa dužnosti pomoćnika ministra u Ministar-stvu gospodarstva, rada i poduzetništva koju je obnašao od 2007. Vršio je dužnost zamjenika predsjednika Nadzornog odbora Autoceste Rijeka √ Za-greb d.d.. Član je Upravnog vijeća Javne ustanove HOC.

Stupanjem na funkciju predsjednika Uprave ARZ-a, gospodin Miro Škrgatić preuzeo je od gospodina Zlatka Korpa-ra i vođenje Hrvatske udruge koncesi-onara za autoceste s naplatom cesta-rine √ HUKA. Na izvanrednoj Skupštini Udruge, održanoj 28. prosinca 2009.

godine, Miro Škrgatić imenovan je pred-sjednikom Udruge te preuzima vođenje aktivnosti udruženja na domaćem i među-narodnom planu do travnja 2011. godine. Tijekom predsjedavanja Udrugom, nagla-sak će staviti na ostvarenje ciljeva Udruge usmjerene na poboljšanje sigurnosti na

auto cestama, poboljšanje kvalitete usluge i udobnosti za korisnike koji plaćaju cestarinu, razvoj interopera-bilnosti između domaćih koncesionara te povezivanje sa susjednim koncesij-skim društvima Europske unije na ra-zini euroregionalnih projekata.

HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 18, OŽUJAK 2010.

Riječka obilaznica u prometu u punom profilu

22. prosinca 2009. otvorena je za promet Riječka obilaznica, čvor Orehovica √ čvor Di-račje, u punom profilu. Obilaznicu je otvorila predsjednica Vlade Re-publike Hrvatske Jadranka Kosor.Prigodna svečanost, održana je na čvoru Rujevica, uz brojne uzvanike i predstavnike medija."Vjerujem da će se mnogi složiti sa mnom kad kažem da je najzahtjevniji dio izgradnje bila činjenica da se radi o prometnici koju nazivamo obilaznicom, ali koja je prerasla u gradsku prometnicu i predstavlja žilu kucavicu ovog prekrasnog grada. Radovi na njoj, kao i zatvaranja za promet, a koja su bila neophodna za te radove, uzrokova-li su građanima brojne poteškoće. Stoga s ovog mjesta želim izraziti zahvalnost, pr-venstveno građanima grada Rijeke koji su iskazali veliku strpljivost i kooperativnost prilikom izvođenja radova na obilaznici", izjavio je u svom govoru Zlatko Korpar, ta-dašnji predsjednik Uprave Autoceste Rije-ka √ Zagreb d.d.Ukupna duljina dogradnje južnog kolnika obilaznice Rijeke, dionice čvor Orehovica √ čvor Diračje, iznosi 8,85 km, a zajedno s pri-ključnim cestama 9,6 km. Radovi na ovom izuzetno teškom i zahtjevnom gradilištu tra-jali su 23 mjeseca.Građevinski radovi izgradnje južnog kolni-ka obilaznice grada Rijeke, dionice čvorište Orehovica - čvorište Diračje obuhvaćaju:• dogradnju glavne trase s priključcima juž-

nog kolnika na izgrađene dionice u čvori-štima Diračje i Orehovica, dogradnju čvori-šta Diračje i Orehovica, izgradnju čvorišta Rujevica, odvodnju trase i čvorišta, gra-đevinske radove za kabelsku kanalizaciju i barijere za zaštitu od buke (l=10.550 m), izgradnju retencija Podmurvice I i II, te Kr-njevo II i III

Autocesta Rijeka − Zagreb d.d.

• izgradnju objekata: most Rječina, vijaduk-ti Katarina i Mihačeva Draga, podvožnjak Škurinje, nadvožnjak Kozala (dogradnja) i nadvožnjak u čvorištu Škurinje i Rujevica te sanaciju nadhodnika Malonji i Vrhovo

• proboj i izvedbu građevinskih radova u tu-nelima Trsat, Katarina, Škurinje I i Škuri-nje II

Od ukupne duljine dionice 8856 m, gotovo 30 % radova odnosi se na izgradnju objekata:• četiri tunela: Trsat (858 m), Katarina (190 m),

Škurinje I (402 m), Škurinje II (572 m)• dva vijadukta i most: vijadukt Katarina

(112 m), vijadukt Mihačeva Draga (187 m), most Rječina (208,5 m)

• dva nadvožnjaka i jedan podvožnjak: nad-vožnjak Kozala (55 m), nadvožnjak u čvori-štu Rujevica (29 m), podvožnjak u čvorištu Škurinje (30 m)

Ukupna duljina tunela iznosi 2022 m, velikih objekata (most, vijadukti) 507,5 m te malih objekata (nadvožnjaci, podvožnjak) 114 m.Zidovi za zaštitu od buke protežu se na 10550 m; postavljeni su na potezu prije čvo-ra Diračje iz smjera Opatije, preko novoiz-građenog čvora Rujevica, čvora Škurinje do nadvožnjaka Kozala na dionici Škurinje √ Orehovica.Zidovi su postavljeni sa sjeverne strane sje-vernog kolnika, južne strane južnog kolnika, kao i dijelom u razdjelnom pojasu. Na dijelu trase između vijadukta Mihačeva Draga i nadvožnjaka Kozala u duljini od 352 m umjesto zidova, zaštita od buke ugrađena je u čeličnu tunelsku konstrukciju na južnom, novom kolniku. Konstrukcija je jednim dije-lom obložena solarnim panelima koji tvore sunčanu elektranu instalirane snage 30 kW. Realizacija projekta za zaštitu od buke na Riječkoj obilaznici, koja je najveći i najobu-hvatniji projekt takve vrste u Hrvatskoj, ovim je dobila dodatno na posebnosti.

Dovršetkom izgradnje obilaznice grada Ri-jeke te puštanjem u promet ove važne pro-metnice u punom profilu bitno su smanjene prometne gužve što će sigurno pridonijeti i podizanju razine sigurnosti prometa. Izgradnja južnog kolnika Riječke obilaznice pozitivno će utjecati na razvoj hrvatskog tu-rizma kao i gospodarstva u cjelini povezujući našu najveću i najznačajniju luku Rijeku sa širom regijom.


Hrvatske autoceste d.o.o. HAC uvodi nadoplatu cestarine putem SMS poruke i putem WEB portala

U travnju ove godine, Hrvatske autoceste d.o.o. uvest će nove usluge za svoje pret-platnike čime će pojednostaviti nadoplatu pretplatničkog računa vezanog za ENC uređaj ili HAC SMART karticu. Nadoplata za ENC ili SMART karticu moći će se obaviti putem SMS poruke te putem WEB portala. 1. Nadoplata ENC-a putem SMS bonova U ponudi će se nalaziti tri vrste pretplatnih bon-ova (300, 500 i 900 kn), a korisnik će slanjem SMS poruke na broj 80422, koja će sadržavati „broj ispod folije“ i „broj ENC-a“, nadoplatiti željeni iznos cestarine s 10% popusta.Korisnici, koji će putem internet stran-ice www.prodaja.hac.hr dodijeliti broju ENC uređaja svoj broj mobilnog telefona, u sadržaj SMS poruke upisivat će samo „broj ispod folije“. Bonovi će biti dostupni na svim naplatnim postajama HAC-a od 00 - 24 h, u 17 prodajnih ureda HAC-a kao i na prodajnim mjestima INA-e, TIFON-a, OMV-a i HAK-a.2. WEB kupovina ENC paketaWeb kupovina je usluga koja korisnicima u Republici Hrvatskoj i određenim europskim zemljama omogućava kupovinu ENC paketa iz ponude Hrvatskih autocesta d.o.o.. Korisnik će pristupom na stranicu www.prodaja.hac.hr moći kreirati svoju košaricu i odabrati jedan ili više ENC paketa. U ponudi će biti dostupni sljedeći ENC paketi: ENC 420, ENC 610, ENC 1000 i ENC 1000 za drugu skupinu vozila.

Plaćanje se vrši putem kreditnih kartica (Amex, Visa ili MasterCard), a na jednu kar-ticu u jednom danu može se kupiti ENC pa-keta u maksimalnom iznosu do 2.500,00 kn, što uključuje i troškove dostave.3. Nadoplata ENC ili SMART računa putem

WEBSHOP-aSvaki registrirani korisnik može obavlja-ti nadoplatu pretplatnog računa vezanog za HAC ENC uređaj ili HAC SMART kartice putem web stranica www.prodaja.hac.hr. Korisnik ovu opciju može jednostavno koris-titi odabirom izbornika „nadoplata kredit-nom karticom“ nakon čega mora upisati željeni iznos nadoplate i upisati podatke o korisniku i kreditnoj kartici (Amex, Visa ili MasterCard). Nakon što se izvrši navedena procedura, korisniku se skida iznos nado-plate s kreditne kartice.4. Nadoplata ENC ili SMART računa putem

mobilnog uređajaRegistriranim korisnicima ENC uređaja i SMART kartice omogućava se jednostavna nadoplata pretplatnog računa putem mobil-nog uređaja. Za korištenje predmetne usluge potrebno je broju ENC ili SMART pretplatnog računa dodijeliti kreditnu karticu (Amex, Visa ili MasterCard) te broj mobilnog uređaja.Nakon aktivacije usluge koja proizlazi iz provjere Pristupnice dostavljene od strane korisnika u HAC, korisnik može slanjem SMS poruke na broj 80422 nadoplatiti svoj pretplatni račun. U SMS poruci potrebno je

samo navesti željeni iznos nadoplate (npr. Sadržaj poruke: 500). Maksimalni iznos nadoplate kreditnom karticom u jednom danu je 2.500,00 kn.

Bina √ Istra nastavlja svoje napore u održa-vanju visokih sigurnosnih standarda u tunelu Učka. Iako je tunel Učka u funkciji već goto-vo 30 godina, te u tom periodu nije došlo ni do jednog težeg incidenta, kontinuirano se nastoje uvoditi najmodernije tehnologije u opremanje objekta. Na taj je način, nakon za-dnjih realiziranih projekata obnove opreme, kao što su radio sustav u tunelu, sustav de-tekcije požara, sustav rasvjete i video sustav popraćen sa sustavom automatske detekcije incidenata, početkom 2010. dovršen projekt obnove svjetleće signalizacije u tunelu Učka.Projektom je obuhvaćena zamjena postojeće dinamičke prometne signalizacije i opreme u tunelu Učka i tunelu Zrinšćak I, na cesta-rinskim prolazima i prometnim portalnim površinama na istarskoj i kvarnerskoj stra-ni tunela, kao i dopuna novom dinamičkom prometnom signalizacijom i opremom.

Bina − Istra d.d.Obnova prometne signalizacije tunela Učka

Obnovljena je prometna signalizacija pro-mjenjive obavijesti; znakovi opasnosti, ograničenja i informacijski displeji. Oni se uključuju nastankom neuobičajene situacije u prometu i pokazuju predviđeni signalni po-jam sve do prestanka opasnosti. Postavljeni su i informacijski displeji, koji od-govarajućim porukama obavještavaju vozača o trenutnom stanju prometa, odnosno raspo-loživosti tunela. Ove poruke pružaju vozaču osjećaj sigurnosti i upućuju na pouzdanost tunela, a u izvanrednim situacijama informi-raju kako izbjeći incidentne situacije.Ovim projektom nije samo obuhvaćena za-mjena svih znakova ograničenja brzine, zna-kova opasnosti, SOS oznaka, bočnih svjetlećih markera kao i tabela s tekstualnim poruka, već je dan poseban naglasak na evakuaciju putnika iz tunela. U slučaju incidenta, kada je napuštanje objekta od iznimne važnosti za

sigurnost korisnika, nova signalizacija preci-zno vodi korisnika do izlaska iz tunela. Dodat-nu sigurnost predstavljaju i fizičke barijere koje se aktiviraju prilikom incidenta i kori-snicima onemogućavaju pristup opasnoj zoni. Sustav prometne signalizacije je zaseban podsustav koji je također integriran u sustav daljinskog upravljanja tunelom, a njegovom modernizacijom, čija je izvedba upravo do-vršena, postiže se jednoznačno i dobro in-formiranje vozača. Samim time povećana je sigurnost svih sudionika u prometu.


2. ASECAP-ova konferencija o sigurnosti prometa

U Pragu je 1. ožujka 2010. godine, drugu go-dinu za redom, održana jednodnevna kon-ferencija o sigurnosti prometa na cestama u organizaciji Europskog udruženja konce-sionara za autoceste s naplatom cestarine (ASECAP) u suradnji s Kapsch Telematic Service (Republika Češka). Konferencija je održana nakon redovne sjednice Upravnog odbora i Skupštine ASECAP-a. Na konferenciji pod nazivom „Koordinacija i suradnja: korak prema sigurnosti na cesta-ma u Europi“ okupilo se 70 sudionika. Zainteresirani sudionici bili su pozvani pro-diskutirati prijedlog novog Akcijskog plana EU o sigurnosti prometa na cestama i upo-znati se s najboljim i najinovativnijim prak-sama iz područja upravljanja autocestama.

ASECAP je Europsko udruženje koncesijskih društava za autoceste i objekte s naplatom cestarine koje okuplja 20 država članica i više od 40 000 km cestovne mreže. ASECAP-ova misija je promicanje naplate cestarine i principa plaćanja korisnika kao najučin-kovitijeg alata za financiranje izgradnje, si-

gurnog upravljanja i učinkovitog održa-vanja autocesta i drugih većih cestov-nih objekata.

ASECAP i njegove članice diljem Eu-rope obvezale su se 2004. godine, pot-pisivanjem Povelje „Spasimo 25000 ži-vota“, da će učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se po-većala sigurnost na

autocestama i prepolovio broj poginulih u nesrećama.Stoga je na konferenciji ASECAP predstavio EU institucijama, državnim tijelima i dru-gim sudionicima sektora cestovnog prometa izvanredne rezultate koje su njene članice postigle u razdoblju od 2000. do 2010. godine. Mnoge članice, koncesionari s naplatom ce-starine, postigli su cilj koji je pred njih stavila Europska komisija, odnosno smanjenje pro-metnih nesreća za 50%, a neke su čak posti-gle i više od toga, unatoč povećanju mreže kao i ukupnog broja voznih kilometara!Tako je od 2002. - 2008. godine, dakle u raz-doblju kraćem od deset godina predviđenih EU planom, broj poginulih u Austriji smanjen za 47 %, u Francuskoj za 49 %, a u Španjol-skoj za čak 62 %.

Značajna postignuća na području sigurnosti prometa na autocestama rezultat su najbo-ljih praksi u istraživanju, dizajniranju, odr-žavanju i upravljanju koje se primjenjuju na autocestama s naplatom cestarine i prema PPP modelu, pri čemu se prihodi ostvareni

od naplate cestarine ponovno investiraju u cestovnu infra-strukturu kako bi bila sigurnija, eko-loški održiva i opre-mljena inteligen-tnim transportnim sustavima.

Enrico Grillo-Pa-squarelli, direktor kopnenog pro-meta nove Glavne uprave za mobil-nost i promet (DG MOVE, tj. bivši DG TREN √ Glavna uprava za promet i energiju) srdač-no je pozdravio ulogu koncesionara i ASE-CAP-a, profesionalnog i pouzdanog partne-ra Europske komisije. Zatim je predstavio glavne elemente kojima se vodio četvrti Akcijski plan sigurnosti EU koji će biti objav-ljen u svibnju. Fokus buduće strategije EU usmjerit će se na najslabije elemente u lan-cu sigurnosti prometa na cestama: ponaša-nju korisnika (edukacija i izobrazba), ranjive skupine korisnika, mrežu cesta niže razine uslužnosti, kontrolu provedbe postojećih pravila i poboljšanje situacije u članicama koje imaju lošije rezultate sigurnosti pro-meta na cestama. Gospodin Kaas, zamjenik ministra prometa Republike Češke, istaknuo je važnost budu-će strategije EU i sudionicima iznio ambici-ozan češki program sigurnosti koji posebnu pažnju poklanja prevenciji, kako u pogledu nadzora projektiranja i izgradnje, tako i u pogledu edukacije korisnika i informativnih kampanja.

Glavni tajnik ASECAP-a, K. Dionelis, izra-žavajući ponovno jaku podršku ASECAP-a akcijama Europske komisije, naglasio je potrebu koncipiranja pouzdane statistike, jasnih i jednoznačnih zajedničkih definicija i mehanizama prikupljanja podataka. Pritom je pozvao EU dužnosnike da postave jasne ciljeve i fokusiraju se na neodgovarajuće ponašanje korisnika, na ceste niže razine uslužnosti te gradske ceste gdje se događa i najviše nesreća. U toj perspektivi, ASECAP je spreman svoju stručnost i iskustva svojih članica staviti na raspolaganje europskim institucijama i gra-đanima i tako pridonijeti spašavanju što većeg broja života u desetljeću koje je pred nama. Cjeloviti članak i prezentacije potražite na www.huka.hr . Hrvatska delegacija: J. Željeznjak, A. Čaklović, B. Bajić, Z. Drozdek, D. Benković, M. Škrgatić


Nacionalno izvješće o autocestama u Hrvatskoj za 2009. godinu

Ukupna mreža autocesta u Hrvatskoj počet-kom 2010. godine iznosi 1.240,7 km.U 2009. godini pušteno je u promet: - 42,0 km novih autocesta - 20,32 km dopune postojećih dionica na puni

profil autoceste Na A1: Zagreb − Bosiljevo 2, dionica Za-greb � Jastrebarsko (4,56 km) Rekonstruk-Rekonstruk-cija prilaza NP „Lučko“ iz smjera Karlovca uključujući izgradnju nove NP „Demerje“ u

3+025 za bezgotovinsko plaćanje cestarine.Na A1: Bosiljevo 2 − Split − Dubrovnik, do-gradnja lijevih cijevi tunela Mala Kapela i Sveti Rok (11,46 km).Na A5: Beli Manastir − Osijek − Svilaj, di-onica Đakovo � Osijek (33,0 km).Na A7: Rupa − Matulji − Diračje − Orehovica, (dopuna do punog profila autoceste (III faza Riječka obilaznica)) dionica Čvor Orehovica � Čvor Diračje (8,86 km).

I. Izgrađenost mrežeNa A11: Zagreb − Sisak, poddionica Velika Gorica jug � Buševec (9,0 km).Autocestama u Republici Hrvatskoj uprav-ljaju četiri tvrtke: Hrvatske autoceste d.o.o. (upravlja svim autocestama pod naplatom osim autocestama u koncesiji) te tri konce-sijska društva BINA�ISTRA d.d. (upravlja tzv. Istarskim ipsilonom � A8 i A9), Autocesta Rijeka � Zagreb d.d. (A6, A7, dio A1 i Krčki most) i Autocesta Zagreb � Macelj d.o.o (A2).

broj km autocesta

Tvrtka Ukupno pod naplatom 2008. Ukupno pod naplatom 2009.

1. HAC 816,7 858,0

2. ARZ 181,0 181,7

3. BINA-ISTRA 141,0 141,0

4. AZM 60,0 60,0

UKUPNO 1.198,7 1.240,7

Izgradnja autocesta u Republici Hrvatskoj od kraja 20. stoljeća, a posebice nakon 2000. godine paralelno je popraćena značajnim ak-tivnostima očuvanja okoliša, posebice zaštite voda i zaštite od buke. Svi za to potrebni za-hvati predviđeni su svakim projektom novih i modernih autocesta posebno u skladu s tada novodonesenim zakonima i pravilnicima koji-ma je određeno upravljanje okolišem za vri-jeme i poslije građenja, pa je to bio slučaj i na autocesti Zagreb-Macelj na novo izgrađenom dijelu od Krapine do Macelja. Vozeći se tim dijelom autoceste, nemoguće je na svakom za to predviđenom mjestu, odnosno odsječku autoceste, ne primijetiti zidove za zaštitu od buke koji su bojom i oblikom prilagođeni kra-jobrazu. Posebno ističemo prozirni zid za za-štitu izgrađen uz spomen područje i crkvu uz Maceljsku šumu, na prostoru pronađenih ma-sovnih grobnica žrtava bleiburškog konvoja.Na ranije izgrađenom dijelu autoceste Za-greb-Macelj od Zagreba do Krapine, sli-jedom odredbi koje su bile na snazi, nisu projektirane niti izvedene nikakve mjere za zaštitu od buke. No, briga za okoliš te sta-novništvo smješteno u blizini autoceste, kao i ranije doneseni zakoni i pravilnici te prošle godine donesen i novi Zakon o zaštiti od buke potiču AZM da nastavi započetu aktivnost na projektu izgradnje zidova za zaštitu od buke i na ovom dijelu autoceste.

Do sada je obavljen niz potrebnih prethod-nih aktivnosti. Krapinsko-zagorska županija izradila je karte buke za dijelove autoceste od Zaboka do Sv. Križa Začretje i dalje do Krapine, nakon čega je AZM izvršio provjeru i potvrdu istih. Temeljem karata buke AZM je napravio vlastiti plan aktivnosti i ugovorio projektiranje potrebne zaštite.Uskoro se očekuje građevinska dozvola za zidove za zaštitu od buke na dionici od Sv.Križa Začretje do čvora Krapina.Kao i kod svih vlastitih investicija, tako je i

Zidovi za zaštitu od buke

Autocesta Zagreb √ Macelj d.o.o.

AZM-u, u ovo vrijeme recesije i smanjenog prometa te shodno tome i manjim prihodom od predviđenog, problem kako financijski realizirati izgradnju novih zidova za zaštitu od buke, budući da koncesijskim ugovorom iz 2004. god. izgradnja istih na ranije izgra-đenim dionicama nije bila predviđena. U svakom slučaju, AZM će ustrajati da, makar i samostalno, vlastitim sredstvima izvanred-nog održavanja, izgradi zidove za zaštitu od buke, za početak barem na najugroženijim dijelovima autoceste.


U 2009. godini bilo je ukupno 2.755 prometnih nezgoda u kojima je smrtno stradalo 58 osoba, a broj nezgoda s ozlijeđenima iznosio je 425. Ukupan broj svih prometnih nezgoda u 2009. godini je porastao je za 8,46 %, a broj poginulih je pao za 19,44 % u odnosu na prethodnu godinu.

III. Sigurnost prometa

Broj prometnih nezgoda: 2008. 2009.

HAC816 km

ARZ182 km

BINA ISTRA141 km

AZM60 km

RH1199 km

HAC858 km

ARZ182 km

BINA ISTRA141 km

AZM60 km

RH1241 km

- s poginulima 27 9 5 7 48 27 10 4 2 43

- s ozlijeđenima 251 125 22 22 420 265 124 15 21 425

- s materijal. štetom 1.353 511 132 76 2.072 1.619 445 121 102 2.287

Ukupno prom. nezgode 1.631 645 159 105 2.540 1.911 579 140 125 2.755

Ukupan broj poginulih 47 11 6 8 72 39 12 4 3 58

Investicije u izgradnju novih autocesta u 2009. godini iznosile su ukupno 4.964,48 mil. kuna (680,07 mil. EUR), a investicije u dionice u prometu 570,8 mil. kuna (78,19 mil. EUR).

Na 106 voz. km u 2009. Promjena u % - 2009./2008.

HAC(858 km)

ARZ(182 km)

BINA- ISTRA

(141 km)

AZM(60 km)

RH(1241 km)

HAC ARZBINA- ISTRA

AZM RH

Koef. nezgoda s ozlijeđenima

0,069 0,111 0,023 0,054 0,071 1,34 - 0,44 - 26,67 - 2,12 - 0,36

Koef. nezgoda s poginulima

0,007 0,0089 0,0061 0,0052 0,0071 - 3,91 11,55 - 13,90 - 70,70 - 11,79

Koeficijent poginulih

0,0101 0,0107 0,0061 0,0078 0,0096 - 20,38 9,50 - 28,30 - 61,55 - 20,67

NA MILIJUN VOZNIH KILOMETARA

II. Vrijednost investicija i financiranje

mil. kn (mil. EUR) (1 EUR = 7,3 kn)

TvrtkaInvesticije u 2009. Plan za 2010.

u nove dionice u izgrađene dionice u nove dionice u izgrađene dionice

HAC 3.055,04 (418,50) 394,93 (54,10) 1.146,68 (157,08) 431,42 (59,10)

ARZ 1.214,19 (166,33) 128,47 (17,60) 213,74 (29,28) 115,59 (15,83)

BINA-ISTRA 695,25 (95,24) 24,90 (3,41) 1.113,00 (152,47) 15,08 (2,07)

AZM 0,00 (0,00) 22,50 (3,08) 0,00 (0,00) 23,15 (3,17)

UKUPNO 4.964,48 (680,07) 570,8 (78,19) 2.473,42 (338,83) 585,24 (80,17)


Ukupni prihodi od cestarine u 2009. godini su smanjeni u odnosu na prethodnu godinu za 0,32 %, što je rezultat globalne ekonomske krize i smanjenja prometa gospodarskih vozila.

V. Prihodi od naplate cestarine (bez PDV-a)

1 EUR = 7,3 kn

Tvrtka2008. 2009. %

(09/08)kn EUR kn EUR

HAC 1.234.616.228 169.125.511 1.232.685.757* 168.861.062 - 0,16

ARZ 473.158.671 64.816.256 462.997.185* 63.424.272 - 2,15

BINA-ISTRA 129.674.801 17.763.671 124.132.646 17.004.472 - 4,27

AZM 155.397.526 21.287.332 166.581.998 22.819.452 7,20

UKUPNO 1.992.847.226 272.992.770 1.986.397.586 272.109.258 - 0,32

IV. PrometUkupan promet svih vozila na svim autocestama u 2009. godini porastao je u odnosu na prethodnu godinu za 1,52 %.

Tvrtka

2008. 2009.

Laka vozila(1. i 2. kategorija)

Teška vozila(3. i 4. kategorija)

Laka vozila(1. i 2. kategorija)

%(09/08)

Teška vozila(3. i 4. kategorija)

%(09/08)

HAC 27.813.913 4.147.348 29.466.095 5,94 3.865.812 - 6,79

ARZ 16.541.162 2.166.368 16.702.595 0,98 1.788.478 - 17,44

BINA-ISTRA 4.282.130 457.139 4.210.683 - 1.67 416.925 - 8,80

AZM 5.801.563 734.674 5.768.501 - 0,57 663.794 - 9,65

UKUPNO 54.438.768 7.505.529 56.147.874 3,14 6.735.009 - 10,27

broj vozila u područjima naplate

U 2009. godini mreža je povećana za 42 km, odnosno za 3,5 %, u odnosu na 2008. godinu, a u 2008. godini mreža je povećana također za 42 km, odnosno za 3,5 %, u odnosu na 2007. godinu.

Cjelovito Nacionalno izvješće i Statistički bilten potražite na www.huka.hr

Rast bruto domaćegproizvoda u 2008. (%)

Rast prometau 2008. (%)

Pad bruto domaćegproizvoda u 2009. (%)

Rast prometau 2009. (%)

2,4 8,9 - 5,8* 1,52

* privremeni podatak

* podaci o prihodima su privremeni jer financijska godina završava 30. travnja te je to ujedno i razlog odstupanja podataka u 2008. godini


Koturaška cesta 43, 10000 Zagreb | tel: +385 1 6515 375 | fax: +385 1 6515 377 [email protected] | web: www.huka.hr |

žiro-račun kunski: 2360000-1101710267žiro-račun devizni: 2100247894uređivački odbor: Miro Škrgatić, glavni i odgovorni urednik; Brankica Bajić, tehnička urednica; Diana Benković, pomoćnica tehničke urednice; Darija Petrović, Vlatka Weiser, Nikola Bulić, Tea Balde grafičko oblikovanje: Studio Domino dizajn, Hrvoje Vražićfotografija na zaglavlju: dijapozitivi: Hand dizajn d.o.o. (Božidar Prezelj)fotografije: Fimi media (Damil Kalogjera)datum izdanja: ožujak 2010.

B

Ključni podaci - 2009. godina

HRVATSKA 2009.

Ukupna duljina mreže u km, na dan 31. 12. 2009. 1.240,70

2 x 1 trak 151,00

2 x 2 traka 1.069,00

2 x 3 traka 20,70

2 x 4 traka 0,00Broj km puštenih u promet u 2009.

ACPAC

Dopuna do punog profila

42,000,00

*20,32

Broj km u izgradnji na dan 31. 12. 2009.AC

PACDopuna do punog profila

79,800,00

*94,90

Prognoza puštanja u promet novih dionica u 2010., u kmAC

PACDopuna do punog profila

10,800,00

*27,60

Godišnji prihod od naplate cestarine u 2009., u mil. kn 1.986,4

Stalno zaposleni 3.919

PGDP LAKA VOZILA 11.577

PGDP TEŠKA VOZILA 1.711

PGDP LV + TV 13.288

Ukupan broj nezgoda 2.755

Broj nezgoda s ozlijeđenim osobama 425

Broj poginulih 58

Broj voznih kilometara (106 x km) 6.018,78

Broj cestarinskih prolaza 76

Broj trakova za naplatu 538

Broj trakova za elektronički sustav naplate ** **293

Broj pretplatnika na elektronički sustav 101.483

Broj odmorišta (s benzinskim crpkama) 72

Broj odmorišta 120

Broj restorana 18

Broj hotela 8

* izgradnja postojećih dionica do punog profila AC** tvrtke Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka √ Zagreb imaju elektroničku naplatu cestarine (DSRC 5,8 GHz), BINA√ISTRA d.d. i Autocesta Zagreb

√ Macelj d.o.o. nemaju ENC

Documents

Miro Škrgatić - novi predsjednik Uprave Autoceste …jektant su: projektiranje dionica Istarskog Y, državne ceste Stari Grad √ Hvar, tunela Selca √ Dubovica, mosta Dubrovnik