Mjere za osiguranje provedbe

postupka

1. Pojmovno određenje Mjere za osiguranje provedbe postupka i izvršenje

prekršajne kazne su: a) poziv okrivljeniku, b)dovođenje okrivljenika, c) mjere traganja, d) mjereopreza i jamstvo, e) uhićenje i f) zadržavanje.

Kod određivanja mjera vrijedi načelozakonitosti i razmjernosti. To znači da međumjerama koje propisuje zakon, primijenjuje seuvijek blaža mjera ako se njome može postići istasvrha. Sud ili tijelo državne uprave koje vodiprekršajni postupak po službenoj će dužnostiukinuti poduzetu mjeru ili je zamijeniti blažomako su prestali zakonski uvjeti za njenu primjenuili su nastupili uvjeti da se ista svrha može postićiblažom mjerom.

Također ovo načelo određuje da se pri

određivanju mjera izabire ona mjera koja

odgovara težini prekršaja izražena kroz

zapriječenu kaznu te očekivanu odluku u

konkretnom slučaju.

2. Poziv Poziv je najblaža mjera kojom se osigurava nazočnost

neke osobe u postupku (okrivljenika, svjedoka,vještaka itd.)

Svrha pozivanja jest osigurati nazočnost okrivljenika idrugih osoba u prekršajnom postupku. Poziv upućujesud odnosno tijelo državne uprave koje vodiprekršajni postupak. Uz prvi poziv okrivljenikudostavlja se i primjerak optužnog prijedloga.

Pozivanje se obavlja dostavom zatvorenoga pisanogpoziva (moguć je i usmeni poziv što se bilježi uzapisnik koji ta osoba potpisuje). Poziv sadrži nazivprekršajnog suda odnosno tijela koje poziva, ime iprezime pozvane osobe, vrijeme kada i gdje sepozvani mora javiti, predmet zbog kojeg se poziva inaznaku u kojem svojstvu se poziva (kao okrivljenik,svjedok, vještak,...) te službeni pečat i potpis suca,odnosno službene osobe pred tijelom državne uprave.

Poziv okrivljeniku mora sadržavati upozorenje daće se u slučaju nedolaska biti određeno njegovoprisilno dovođenje ili da će se, ako nazočnostokrivljenika nije potrebna, odluka o prekršajudonijeti i bez njegove nazočnosti.

U prekršajnom postupku sud ili tijelo državneuprave koje vodi prekršajni postupak može, ako jeto prema stanju predmeta primjereno, u pozivunavesti da okrivljenik može ili doći osobno ilisvoju obranu izložiti u pisanom podnesku. Ako utom slučaju okrivljenik ne dođe i ne iznese svojuobranu u pisanom podnesku, smatrat će se da neželi dati iskaz i da se brani šutnjom.

3. Dovođenje

Ako se uredno pozvana osoba ne odazove pozivui svoj nedolazak ne opravda, a njezina jenazočnost u postupku prijeko potrebna, sud možeizdati dovedbeni nalog. Dovedbeni nalog možese izdati i ako se nije mogla obaviti uredna dostavapoziva, a iz okolnosti očito proizlazi da osoba kojase poziva izbjegava primiti poziv.

Dovedbeni nalog se može izdati samo ako jepozvana osoba bila upozorena da može bitidovedena, osim ako se poziv nije mogao uručitizbog izbjegavanja pozvane osobe da ga primi. Uslučaju kada je pravna osoba okrivljenik, navedeneodredbe odnosit će se na njenog predstavnika.

Dovedbeni nalog izvršava policija. Ona

predaje nalog okrivljeniku ili pozvanoj

osobi i poziva ga da pođe s njom. Ako ona

to odbije, dovest će ju prisilno. Policija će

bez odgode izvijestiti tijelo koje je izdalo

dovedbeni nalog o razlozima zbog kojih

taj nalog nije bilo moguće izvršiti.

4. Mjere traganja Prekršajni zakon pod mjerama traganja određuje

potragu i tjeralicu.

Potraga se raspisuje ako se ne zna prebivalište iliboravište okrivljenka u tijeku trajanja postupka ipostupka izvršenja odluke o prekršaju kao i udrugim slučajevima kada je to potrebno. Sudistodobno sa zahtjevom za potragom može odpolicije tražiti da izvrši i dovedbeni nalog.

Tjeralica se raspisuje protiv okrivljenika koji je ubijegu, a protiv njega je pokrenut prekršajnipostupak za prekršaj za koji se može izrećinovčana kazna od 2.000,00 kn ili teža ili protivnjega treba izvršiti prekršajnopravnu sankciju.

Tjeralicu raspisuje sud naredbom koju

dostavlja tijelu unutarnjih poslova prema

mjestu suda koji vodi prekršajni postupak.

5. Mjere opreza i jamstvo

Mjere opreza određuju se kao samostalne i mjerezamjene za zadržavanje, a određuju se rješenjem(protiv kojega postoji pravo žalbe, ali koje neodgađa izvršenje rješenja) koje može odrediti sud,policija, inspekcijska tijela državne uprave. Mogutrajati do pravomoćnosti odluke o prekršaju(postoji i mogućnost produženja). Mjere oprezamogu se odrediti tijekom cijelog prekršajnogpostupka.

Svrha im je dvojaka: učiniti postupak efikasnijimspriječavanjem mogućih opstrukcija postupka ionemogućiti počinjenje novih prekršaja.

Prekršajnim zakonom određeno je da su mjereopreza:

a) zabrana napuštanja boravišta, bez dozvole suda,

b) zabrana okrivljeniku da posjećuje određenamjesta ili područja,

c) zabrana približavanja određenoj osobi i zabranauspostavljanja ili održavanja veze s određenomosobom,

d) zabrana poduzimanja određene poslovneaktivnosti,

e) privremeno oduzimanje putne ili druge ispraveza prijelaz državne granice, sa zabranom,

f) privremeno oduzimanja vozačke dozvole zaupravljanje vozilom ili dozvole za upravljanjeplovilom, zrakoplovom ili drugim prijevoznimsredstvom.

Mjere opreza izvršava policija, osim mjerezabrane poduzimanja određene poslovneaktivnosti, koju izvršava tijelo državne upravenadležno za nadzor nad tom poslovnomaktivnošću.

Osobu koja postupa protivno određenimmjerama opreza, sud ili tijelo državne upravekoje vodi prekršajni postupak može kaznitinovčanom kaznom do 10.000,00 kuna.

Jamstvo je mjera kojom se osiguravanazočnost okrivljenika u prekršajnompostupku i zamjena je za zadržavanje.Određuje ga sud rješenjem.

Okrivljenik protiv kojeg treba odreditizadržavanje ili je ono već određeno zbogbojazni da će pobjeći, može se ostaviti naslobodi ili pustiti na slobodu, ako on osobnoili tko drugi za njega dade jamstvo da dokraja prekršajnog postupka neće pobjeći, asam okrivljenik obeća na zapisnik da se nećekriti i da neće bez odobrenja mijenjati svojeboravište.

Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca,a iznimno i vrijednosnih papira, dragocjenostii drugih vrijednosti. Određuje ga sud pisanimi obrazloženim rješenjem.

Iznos jamstva se vraća okrivljeniku ili osobikoja je dala jamstvo ako se prekršajnipostupak uopće ne pokrene ili se pakobustavi ili ako je prestala potreba zajamstvom.

Ipak, novac ili druge vrijednosti dane kaojamstvo se rješenjem suda zadržavaju kaoprihod državnog proračuna umanjeni zatroškove postupka odnosno naknade šteteoštećeniku ako okrivljenik ne postupi poobećanju koje je dao prilikom određivanjajamstva ili ne plati novčanu kaznu ili nenastupi na izvršenje kazne zatvora ili zaštitnemjere ili ne naknadi štetu oštećeniku.

6. Uhićenje Pod uhićenjem se smatra svaka mjera ili radnja koju

uključuje prisilno zadržavanje neke osobe podsumnjom da je učinila prekršaj. Policija je ovlaštenajedina uhititi neku osobu.

Policija može uhititi osobu zatečenu u činjenjuprekršaja uz kumulativni uvjet postojanja nekog odrazloga za zadržavanje. Isto tako, policija može uhititiosobu protiv koje izvršava dovedbeni nalog.

Nakon uhićenja, policija je obvezna;

- obavijestiti uhićenika o razlozima uhićenja,

- u roku od 12 sati nakon uhićenja, po želji uhićenikaobavijestiti uhićenikovu obitelj, a bez obzira na željuobavijestititi roditelje ili skrbnike uhićenogmaloljetnika,

- o uhićenju obavijestiti tijelo socijalne skrbi, ako jepotrebno poduzeti mjere zbrinjavanja uhićenikoveobitelji.

Nakon uhićenja policija mora tu osobu bez

odgode dovesti sucu (uz optužni prijedlog) ili

ga pustit na slobodu čim prestane potreba

lišenja slobode, a najkasnije u roku od 12 sati

od uhićenja (zadržavanje ne može trajati

dulje od 24 sata).

Nakon što mu je uhićena osoba dovedena,

sudac ju je dužan odmah ispitati o navodima

optužnog prijedloga i na prijedlog policije ili

po službenoj dužnosti obrazloženim

rješenjem odlučiti o njezinu zadržavanju ili

puštanju na slobodu.

7. Zadržavanje Razlikuje se dvije vrste zadržavanja:

a) zadržavanje radi osiguranja nazočnostiokrivljenika u postupku – pisanim iobrazloženim nalogom određuje ga sud poslužbenoj dužnosti ili na prijedlog tužiteljauz zakonom propisane uvjete.

b) zadržavanje radi osiguravanja izvršenjakazne – može se odrediti ili produžitiprotiv okrivljenika kome je izrečenazatvorska kazna nakon donesenenepravomoćne presude, a postoji bojazanza počinjenje istovrsnog prekršaja.

Prije nego sud odredi zadržavanja moraispitati okrivljenika i utvrditi dali postojerazlozi za odbacivanje optužnog prijedloga.

Sud može zadržati okrivljenika samo ako:

a) postoje okolnosti koje upućuju na opasnostda će pobjeći,

b) postoji opasnost da će uništiti, sakriti,izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragovevažne za prekršajni postupak ili da ćeutjecajem na svjedoke ili sudionike ometatiprovođenje prekršajnog postupka,

c) postoje osobite okolnosti koje opravdavajubojazan da će ponoviti istovrsni prekršaj.

Zadržavanje određuje sud posebnimrješenjem, a može trajati do prestankarazloga zbog kojih je određeno, ali najdulje15 dana, a prema maloljetniku najdulje 24sata, a računa se od trenutka lišenja slobode.

Rješenje o zadržavanju odmah se predajeokrivljeniku. Na to rješenje okrivljenik imapravo žalbe u roku od 48 sati. Žalba nemasuspenzivno djelovanje.

Osoba pod utjecajem opojnih sredstavazatečena u činjenju prekršaja može senaredbom policije zadržati do otrežnjenjaodnosno najdulje do 12 sati ako postojibojazan da će u takvom stanju nastaviti sčinjenjem prekršaja.