danasdanasinformativno zabavnimjesečni magazin,besplatni primjerak

Projekt „Certificiranaseljačka tržnica“Projekt „Certificiranaseljačka tržnica“

Ministar Tolušić posjetioosječku tržnicu i Zeleni četvrtak

Ministar Tolušić posjetioosječku tržnicu i Zeleni četvrtak

Šetnja tržnicoms gimnastičaromRobertom Seligmanom

Šetnja tržnicoms gimnastičaromRobertom Seligmanom

br. 3svibanj/lipanj2017.

2informativno zabavni mjesečni magazin

sadržaj2. Riječ direktora3. Projekt „Certificirana seljačka tržnica“: Osječka je tržnica među vodećima u Hrvatskoj po

broju proizvođača domaće hrane4. Bivša direktorica Tržnice – Zvjezdana Tuma Pavlov: Projektom „S njive na stol“ vraćali

smo kupce na tržnicu5. Umirovljenica Zdenka Ilin, bivša računovotkinja u Tržnici

– Tržnica je dobar kolektiv koji je uvijek brinuo o radnicima6. Zlatarski obrt „Deall“: Ručna izrada i popravci zlatnog i srebrnog nakita;

OPG Stefan Sevšek: Kvalitetna roba, osmijeh i kulinarski savjeti7. Mara Brtan: Osječani vole sir i vrhnje;

OPG Zoltan Varga: Naslijeđena ljubav prema povrtlarstvu8. OPG Lucija Jurić: Tržnica na Sjenjaku prirasla mi je srcu;

OPG Ljerka Ajdari: Ponuda voća i povrća sve do večernjih sati9. Danica Sabolić: Druženje uz cvjetne bukete;

OPG Jasna Došen: Dugogodišnji sklad s kupcima10.-11. Šetnja tržnicom s poznatim Osječanima: Gimnastičar Robert Seligman

- Na tržnici najčešće kupujem cvijeće za suprugu, mamu i punicu12. Zeleni četvrtak na osječkoj tržnici:Vedre i pretežno medene zelene priče;

Ministar Tolušić posjetio Zeleni četvrtak: Susret ministra i pčelara13. Ekološki OPG Marica Završki: Neprocjenjiv miris i okus eko jagoda14. Recepti s tržnice15. Ćećin kutak16. Barometar cijena

Poštovani čitatelji,polako, ali sigurno proljeće sebliži svom kraju. Stigle su namj a g o d e , t r e š n j e i o s t a l ikasnoproljetni plodovi. Ponudana našim tržnicama je izuzetnoobi lna i k val i tetna , stogapožurite na jednu od našihsedam tržnica (Gornji grad,Donji grad, Retfala, Jug II ,

Svačićeva, Sjenjak i Industrijska četvrt).Postupak certifikacije poljoprivredne proizvodnje našihobiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je pri kraju.Uskoro slijedi svečana podjela certifikata koji, javnoistaknuti na klupama prodavača, jamče da je voće i povrćekoje se prodaje proizvedeno na njivama i vrtovima vlasnikaOPG-a. Geslo naše Udruge hrvatskih tržnica glasi – kupujtesvježe, kupujte lokalno, kupujte na svojoj tržnici. Dakle,pored zdrave i kvalitetne hrane dajete svoj doprinosodrživosti OPG–ova na hrvatskom tržištu hrane. Kolika jevažnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava unašem okružju, najbolje se vidi iz podatka daTržnica d.o.o. svlasnicima OPG–ova ima gotovo 400 sklopljenih ugovora ozakupu klupa na tržnicama. Ako taj broj pomnožimo s

prosječno pet osoba koje žive od te proizvodnje, dolazimodo broja od dvije tisuće ljudi koji žive od proizvodnje hraneza potrebe naših tržnica. Priznat ćete, radi se orespektabilnoj brojci. Kad ovom broju dodamo sveobrtnike, trgovce, mesnice i ostale zaposlene u uslužnimdjelatnostima – možemo zaključiti da na našim tržnicamakruh svoj svagdašnji zarađuje preko tri tisuće ljudi. A naša jezadaća osigurati tehničke i organizacijske uvjete kako binaši zakupnici mogli prodati svoje proizvode i uslugenašim sugrađanima, na sveopće zadovoljstvo.Koliko drži do malih poljoprivrednih proizvođača pokazaoje svojim posjetom našim tržnicama i ministar TomislavTolušić. Svojom pristupačnošću omogućio je mnogimpovrtlarima, voćarima, pčelarima i obrtnicima odgovor naaktualna pitanja koja ih tište. Na kraju su svi bili zadovoljni– poljoprivrednici jer su dobili zadovoljavajuće odgovore,a ministar jer je bio ugodno iznenađen informiranošću ispremnošću slavonskih seljaka za povlačenje EU sredstavakroz apliciranje razvojnih projekata.

Srdačan pozdrav i do skorog viđenja na nekoj od osječkihtržnica,

direktor mr. sc. Ante Šimić, dipl. iur.

riječ direktora

Projekt „Certificirana seljačka tržnica“ pokrenula je Udrugahrvatskih tržnica 2005. godine na inicijativu USAID-a(United States Agency International Development) injegovog partnera DAI (Development AlternativesIncorporated) koji su za Republiku Hrvatsku osmislili iproveli projekt konkurentnosti u poljoprivrednoj industriji(ACE).

Promocija domaćih proizvoda

Udruga hrvatskih tržnica, čiji član je i osječkaTržnica, krovnaje organizacija koja zajedno s proizvođačima pokušavazaustaviti negativni trend smanjenja plasmana proizvodahrvatskog sela na tržnicama. Cilj projekta „Certificiranaseljačka tržnica“ je promocija domaćih proizvoda, pomoćmalim i srednjim OPG-ovima u povećanju proizvodnje,unaprjeđenju kvalitete proizvoda, proširenju područjadistribucije proizvoda i zaštite od nelojalne konkurencije,dok kupcima jamči podrijetlo proizvoda koje kupuju,njegovu kvalitetu i svježinu, uporabu tradicijskihtehnoloških postupaka uzgoja i prerade te potpunuinformiranost o proizvodima. Dobiveni certifikat potvrđujeda je proizvođač proizveo poljoprivredne proizvode uvlastitom domaćinstvu. Projekt zajednički provode Udrugahrvatskih tržnica, Savjetodavna služba Ministarstvapoljoprivrede, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvojOsječko-baranjske županije i Tržnica d.o.o. Osijek, natemelju Pravilnika o organizaciji i radu certificirane seljačketržnice i uporabi oznake „Proizvodi hrvatskog seljaka“. Uprojekt je uključeno 14 hrvatskih gradova i obuhvaćeno jeviše od 600 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Uvjeti certifikacije

Proces certifikacije za proizvođače potpuno je besplatan.Certificiranje se provodi jednom godišnje. Svaki proizvođačkoji želi sudjelovati u projektu certifikacije i steći certifikat oporijeklu svojih proizvoda (Uvjerenje o porijeklu) moraispuniti sljedeće uvjete: imati status OPG-a, u pravilu bitičlan udruge proizvođača poljoprivrednih proizvoda ilip r e r a đ e v i n a , d a t i d o k a z e o p o s j e d u i l i n a j m upoljoprivrednog zemljišta, imati u zakupu mjesečnu iligodišnju klupu odnosno prodavati na jednoj od lokacijatržnice, obaviti nadzor o uvjetima proizvodnje od stranepovjerenstva za izdavanje certifikata te se pridržavatiodredbi Pravilnika o organizaciji i radu certificirane seljačketržnice i uporabi oznake „Proizvodi hrvatskog seljaka“.Zahtjevi i dokumentacija o OPG-u te dokazi o vlasništvuzemljišta predaju se u Upravi Tržnice d.o.o. u Osijeku, TrgLjudevita Gaja 5/I te Povjerenstvo obilazi prijavljenapoljoprivredna gospodarstva, utvrđuje stanje i popisuje uobrasce evidencije o proizvodnji. Certificirani proizvođačine smiju u svojoj ponudi imati one vrste proizvoda za kojenije utvrđeno da ih proizvode na svom gospodarstvu nitismiju prodavati tuđe proizvode.Kako je već navedeno, osječka Tržnica se među prvimauključila u provedbu spomenutog projekta. Svake godine,počevši od 2009. godine, podijeli se preko 100 certifikatašto ju ubraja među vodeće tržnice u Hrvatskoj po brojuproizvođača domaće hrane odnosno voća i povrća.

3informativno zabavni mjesečni magazin

Osječka je tržnica među vodećimau Hrvatskoj po broju proizvođačadomaće hrane

Cilj je projekta promocija domaćih proizvoda, pomoć malim i srednjim OPG-ovima upovećanju proizvodnje, unaprjeđenju kvalitete proizvoda, proširenju područjadistribucije proizvoda i zaštite od nelojalne konkurencije, dok kupcima jamči podrijetlo proizvodakoje kupuju, njegovu kvalitetu i svježinu, uporabu tradicijskih tehnoloških postupaka uzgoja iprerade te potpunu informiranost o proizvodima.

PROJEKT „CERTIFICIRANA SELJAČKA TRŽNICA“

Piše: Gordana Medić

Prednosti seljačkih tržnica:

- nema konkurencije ostalih prodavača (zatvoreni tip tržišta),- visoka frekvencija kupaca i veće prodajne količine u kratkomrazdoblju,- mogućnost nadopunjavanja prodajnog asortimana,- investicije su minimalne,- trenutačna naplata,- dobra prilika za reklamiranje ostalih oblika izravne prodaje,- mjesto izravne veze proizvođača i potrošača,- stvara se međusobno povjerenje (osobni kontakt s proizvođačem),- kupac dobiva izravne informacije o hrani koju kupuje,- kupac osjeća da ima “svog” proizvođača upravo “svoje” hrane,- obična kupnja pretvara se u ritual i zadovoljstvo, tj. prijateljskodruženje,- svježina proizvoda - sezonski proizvodi,- uporaba tradicijskih tehnoloških postupaka,- veća briga za okoliš,- zaštita potrošača kroz jamstvo porijekla i kvalitete proizvoda,- jačanje lokalne ekonomije.

4informativno zabavni mjesečni magazin

Lijepa sjećanja vežu Zvjezdanu Tuma Pavlov za osječkuTržnicu i razdoblje od 2005. do 2009. godine, kada je biladirektorica te tvrtke. Taj je posao, nakon 25 godina rada uPoreznoj upravi, shvatila kao poseban izazov, a sada kaže daje to jedno od najljepših razdoblja njezina radnog staža.- Ekipa koju sam zatekla na tržnici bila je izuzetno korektna,lijepo smo surađivali. Riječ je o malom kolektivu, moglo sedobro raditi, a i međuljudski su odnosi bili dobri. Iako sam dotada većinu radnog vijeka provela u Poreznoj upravi za kojusam bila jako vezana, puno mi je teže bilo otići iz Tržnice.Međutim, nije sve bilo idealno. Naime, dočekao me početakplaćanja kredita za nadstrešnicu na vanjskom dijelu tržnice ito je stvaralo problem u poslovanju jer je bila riječ o velikomiznosu, oko 1,2 milijuna godišnje, rekla je Tuma Pavlov iistaknula kako su neke promjene nabolje ipak napravljene.

Certifikacija

Primjerice, s Udrugom hrvatskih tržnica pokrenut je projekt„S njive na stol“ i certifikacija proizvođača.- Napravili smo promidžbeni spot, uveli prepoznatljive žutepregače… Zadovoljni su bili i kupci jer možda su oni stariji,dugogodišnji kupci već poznavali prodavače i znali tko jeproizvođač, a tko preprodavač, ali za mlađu je generaciju bilozgodno da na taj način mogu prepoznati tko je proizvođač.Ujedno smo namjeravali motivirati ljude da se vratekupovanju na tržnici, umjesto u velikim robnim centrima, nezato što imamo nešto osobito protiv centara, nego zato što je90 posto ponude na tržnici domaća proizvodnja, domaćaroba, obitelji od toga žive. Poznato je da na području grada iu Baranji postoje obitelji koje se godinama bave uzgojem

povrća i voća, naglasila je Tuma Pavlov. Dodala je kako nijebilo mogućnosti za veće investicije jer je prihod tržnicekonstanta i iznosio je oko 10 milijuna kuna godišnje, a nijebilo razumijevanja ni u Gradu, od kojeg se dobivalo 500tisuća kuna. Uza spomenuti kredit, napominje, nije imalapreviše prostora za manevar niti za povećanje prihoda. Kažekako je tada došla i recesija pa je i zakupcima unajmljivanjeklupa i kioska postalo skupo.

Uređenje prostorija

- Malo smo uredili i prostorije u upravi tržnice jer su bile ustvarno lošem stanju. To čak i nije bila velika investicija. Ujednu smo veliku prostoriju stavili pregradni zid i takonapravili dva ureda, obojili oronule zidove, stavili pločice uhodnik i kupili novi namještaj, kako bi ljudi radili upristojnom prostoru i imali bolje radne uvjete. Do tada jetamo bio trošni stari namještaj iz 1960-ih. Bilo je objašnjenjeda ranije nisu uređivali kako zakupci ne bi prigovarali dapreviše trošimo, međutim većina je zakupaca rekla da jedobro što smo konačno potrošili novce na nešto što jepotrebno. Nitko prije nije se dosjetio drukčije logike - da bizakupci mogli zamjeriti jer redovito daju novce plaćajućisvoje obveze, a nikakva se poboljšanja ne vide, prisjetila seZvjezdanaTuma Pavlov.

SPOMENAR:BIVŠA DIREKTORICA TRŽNICE – ZVJEZDANA TUMA PAVLOV

Projektom„Snjivenastol“vraćalismokupcenatržnicu

Subotnja rutina

- Oduvijek sam svake subote išla na tržnicu pa takočinim i danas. Zanimljivo, i dok sam bila direktoricanisam se mogla„ufurati“ da mogu sići dolje kad godhoću i kupiti namirnice, nego sam i tada dolazila ukupovinu isključivo subotom.Sviđa mi se izgled tržnice, proširiti se više ne može, anema ni potrebe. Naša je tržnica jedna od najljepših inajposjećenijih u Hrvatskoj. Zanimljivo ju jepromatrati i kroz turizam jer turisti vole posjećivatitržnice, istaknula jeTuma Pavlov.

Problem nagiba nadstrešnice

- Mislim da bi trebalo naći neko rješenje zanadstrešnicu na vanjskom dijelu tržnice. Dobroizgleda, ali stvara efekt staklenika. Osim toga, vodase zadržava gore jer vjerojatno nagib nije dovoljanpa se prave rupe i voda čak kaplje na klupe.Vjerojatno nije bilo dovoljno prostora da se napravitaj pad. I za vrijeme mog mandata pokušavali smoriješiti taj problem, bilo je raznih zamisli – sve do togada se i to pretvori u zatvoreni dio, ali nikako nisambila za to jer je otvorena tržnica nešto sasvim drugo.Počeli smo tada postavljati plave suncobrane pa jepostalo malo lakše nositi se sa suncem i vrućinom.Bilo je i govora kako bi nekom bojom trebaloprebojiti te ploče, tražili smo na sve strane kako toriješiti… U međuvremenu sam otišla, rekla je bivšadirektorica.

Sa zapisnikom tvrtke iz davne 1955. godine

5informativno zabavni mjesečni magazin

UMIROVLJENICAZDENKAILIN,BIVŠARAČUNOVOTKINJAUTRŽNICI

TržnicajedobarkolektivkojijeuvijekbrinuooradnicimaUmirovljenica Zdenka Ilin provela je skoro cijeli radni vijek uosječkoj Tržnici, na mjestu računovotkinje. Dvije i polgodine je u mirovini, no sjećanja na radne dane ne blijede. Idalje svaki drugi dan prošeće tržnicom, a katkad posjeti ibivše kolegice u uredu.

Iznad prosjeka

- Zaposlila sam se u Tržnici 13. siječnja 1976. i radila sve do31. prosinca 2013. godine. Zaista je bilo lijepo raditi, sve mise sviđalo – od lokacije, suradnika, do radnih uvjeta imeđuljudskih odnosa. Činjenica je da tijekom mog radnogvijeka nitko iz Tržnice nije otišao u neku drugu tvrtku. I iztoga je lako zaključiti da je riječ o dobrom kolektivu koji jeuvijek brinuo o radnicima. Imali smo dobre plaće, iznadprosjeka čak i na razini bivše države. Osim toga, rado smo sedružili, redovito smo putovali i sudjelovali u sportskimsusretima s djelatnicima ostalih tržnica, a taj se običajzadržao do danas. Za mog radnog vijeka izmijenilo sesedmero direktora, a sa svima sam dobro surađivala. Imamvrlo lijepe uspomene, rekla je gospođa Ilin i prisjetila se da jena to radno mjesto došla slučajno, javivši se na natječaj, iakokaže da tada nije znala ni gdje se nalazi upravaTržnice.

Računovodstvo nekad i sad

- Mnogi misle da je knjigovodstvo suhoparno i dosadno,međutim moja su iskustva drukčija. Susretala sam se sljudima, pratila propise, obnavljala znanje. Bila sam ivoditeljica računovodstva. Danas je taj posao drukčiji, bržese i lakše dolazi do podataka putem interneta. Ranije smoimali savjetnike, stručne časopise koje je trebalo pratiti,imali smo referente u Fini i u Poreznoj upravi s kojima smokontaktirali. Bilo je dovoljno osoblja pa nikada nismo bilipreopterećeni da ne bismo mogli sve stići. Moralo se maloudubiti i naprezati, trenirali smo mozak. Sada se to radielektronski, brže kolaju dokumenti, ali se ljudi otuđuju. Sveje imalo svoje prednosti i nedostatke. Drago mi je da samradila u vrijeme kada smo komunicirali međusobno,istaknula je Zdenka i napomenula da su ranije od pomagalaimali električne zbrajalice, pisaće strojeve, ručno su obavljaliknjiženja, obavljali periodične i polugodišnje obračune,završni račun, ručno su unosili metar dugačke bruto bilance.Tek 2001. godine uvedena su računala pa su djelatnicipohađali tečajeve i obučavali se.

Svakodnevna nabavka

- Jedna od pogodnosti bila je činjenica da je tržnicadio našeg „tvorničkog kruga“ pa sam za vrijemednevne stanke odlazila u kupnju svježih namirnicatako da nisam morala dolaziti vikendom u nabavku.No posljedica toga je da sam svaki dan kući nosiladvije, tri vrećice koje nisu bile baš lagane. Bilo mi jenezamislivo ići kući praznih ruku, uvijek sam neštoteglila, rekla je Zdenka Ilin uza smijeh.

Nadomak dioničkom društvu

-Tržnica je uvijek bila u vlasništvu Grada, a 1992. godineukazala se mala mogućnost da postane dioničkodruštvo. To smo priželjkivali, ali nije nam uspjelo.Tadašnji gradonačelnik Zlatko Kramarić nije to odobrio.Sada ipak mislim da je bolje što je Tržnica ostala uvlasništvu Grada jer da je postala dioničko društvo,imali bismo drukčiji tretman, a tko zna kako bi tvrtkazavršila u privatizaciji, zaključila je.

Od gelera do zlata

- Mnogo je uspomena iz radnih dana. Primjerice,godišnje rezervacije prodajnih klupa na tržnici bile supravi doživljaj. Imali smo čak zaštitu policije jer je bilomnogo novca u igri, a kada je riječ o nadmetanju zaklupe, situacija je znala doći do usijanja. Dramatično jebilo kada bi netko tko se godinama koristio određenomklupom ostao bez nje jer ju je netko drugi zakupio.I za vrijeme Domovinskog rata smo dolazili raditi, imalismo sreću da nitko u firmi nije poginuo ili bio ranjen.Granata je udarila u zgradu, a na stolu u uredu pronašlasam gelere koje još čuvam.Neke od najljepših uspomene vezane su za našesportske igre, putovanja i druženja. Ja sam se natjecalau streljaštvu, a jednom sam čak osvojila zlatnu medalju,rekla je Zdenka i skromno dodala kako to ne znači da jebila jako dobra, nego da su drugi bili lošiji.

Sa zapisnikom tvrtke iz davne 1955. godineSa zapisnikom tvrtke iz davne 1955. godine

Među kioscima na tržnici možete naići na pravo zlato. Naime, zlataricaSvjetlana Činčurak iskoristila je akciju unajmljivanja kioska za jednu kunu,budući da takvog sadržaja do tada na tržnici nije bilo. Otada je popravilamnogo nakita te kaže kako je zadovoljna lokacijom.- U početku su se svi čudili otkud ovdje zlatarski obrt, ali kad su shvatili daim, primjerice, mogu obaviti popravke za dvadesetak minuta dok šećutržnicom i kupuju namirnice, brzo su se naviknuli. Sada već mnogi znajuda sam tu, vraćaju se i usmenom predajom dobivam nove mušterije.Budući da sam majstor zlatar, nakit i sama izrađujem te mogu izraditizlatni i srebrni nakit prema želji kupca. Radim ručno kao što se nekadradilo.Također graviram, a popravljam i bižuteriju, kaže Svjetlana i dodajekako je riječ o zanimljivom i kreativnom poslu kojim se počela bavitislučajno, prije dvadeset godina nakon što joj je suprug koji je radio kaoprodavač u zlatarnici predložio da izuči zlatarski obrt.- Tada nisam imala posao pa sam prijedlog prihvatila, uhvatila se toga iviše ne puštam. Nakon prekvalifikacije i jednogodišnje prakse u Nakitu,zaposlila sam se kod Roka Krasnićija i tamo radila u radionici devetgodina. Nakon toga kod Marija Horniša, a nakon što je on zatvorio svoj,otvorila sam vlastiti obrt. Položila sam majstorski ispit i već tri godineradim samostalno. Najveća prednost mi je činjenica da si samaorganiziram radno vrijeme jer imam petero djece i bilo mi je nezgodnoodlaziti na roditeljske sastanke i informacije te stalno nekoga moliti dame pusti s radnog mjesta. Mušterije ni sada ne trpe, kada imam poslaostanem raditi koliko god treba. Volim raditi za sebe, nisam se pokajala,kaže Svjetlana naglašavajući da je za ovaj posao potrebno dobro oko tesigurna i precizna ruka.Svoj je zlatarski obrt nazvala„Deall“ prema početnim slovima imena svojedjece - Doriana, Elene, Adrijana, Lorene i Lane.

6informativno zabavni mjesečni magazin

RITAM TRŽNICE

GRAĐANI O TRŽNICI

Na tržnici kupujem svaki drugi tjedan,obično kupim povrće i meso, najčešćepiletinu, a katkad i malo svinjetine,ovisno koliko mi mirovina dopusti. Volimprošetati tržnicom, lijepo je i uvijekživahno. Danas sam kupila rajčice i salatu.

Marica Ivaniš, umirovljenica

Na tržnicu dolazim kad imam novca,znači rijetko (smijeh). Ali kad kupujem,uvijek dođem na tržnicu jer još vjerujemu naš narod i u domaće namirnice. Imamžene kod kojih kupujem piliće i povrće, auvijek se s njima malo i podružim.

Darija Plevnik, glazbena menadžerica

Dvaput tjedno dolazim na tržnicu ikupujem uglavnom povrće i voće, kodproizvođača koje poznajem. Danas samkupio mladi luk, krastavac, papriku irasadu čili papričice za balkon. Rado ukafiću na tržnici popijem kavu pa ću takoučiniti i danas.

Josip Rupčić, umirovljenik

ZLATARSKI OBRT „DEALL“

Ručna izrada i popravci zlatnog i srebrnog nakita

- Nakit nikada neće izaći iz uporabe, a pogotovo štogod da kupite nekad će se potrgati i trebat ćepopravak ili barem poliranje. Taj će obrt uvijekopstati, iako tu nema velike zarade čim se radirukama. To je više stvar ljubavi i tradicije, tu sam sepronašla i drago mi je kada nešto ljudima napravimpa kažu kako im to nitko drugi nije htio popraviti,rekla je Svjetlana koja u ponudi osim popravaka iizrade nakita po narudžbi, ima i izradu vjenčanogprstenja, nizanje bisera, graviranje i čišćenje nakita,bušenje ušiju te otkup zlata i srebra.

OPG STEFAN SEVŠEKKvalitetna roba,osmijeh i kulinarski savjetiPrilazeći prodajnoj klupi Ane Sevšek, često se može čuti živahno tumačenjerecepata i svjedočiti razmjeni kulinarskih tajni. Ta poljoprivrednica iz Bilja, osimpovrća, rado kupcima ponudi i kakav savjet.- Imam puno mušterija, ljudi me godinama poznaju jer na tržnici radim 40 godina, aprije devet godina osnovali smo OPG. U posljednje me vrijeme kupci najčešće pitajukako se još, osim u juhi, može pripremiti koraba pa im kažem neka naprave ćušpajz,isto kao kelj ili kupus. Zajedno sa suprugom na sedam tisuća četvornih metarauzgajam mrkvu, peršin, cvjetaču, brokulu, kupus, kelj, špinat, blitvu, rikulu, grašak,celer, korabu, salatu, zapravo većinu povrća. Od voća uzgajamo maline. Sad jesezona graška, mušterije uglavnom traže oljušteni, iako ga nudim i u ljusci. Volimsvoj posao, radim ga s guštom, ne obazirem se na poteškoće nego se trudim bitivedra. Roditelji su mi također bili poljoprivrednici, a sa mnom je prodavala i kćerka,koja se nedavno osamostalila i na obližnjoj klupi također će prodavati povrće, reklaje Ana Sevšek i naglasila da ako je roba lijepa i kvalitetna, a prodavač pošten iljubazan, neće biti problema s prodajom bez obzira na kupovnu moć ljudi.

Ljubav i tradicija

7

informativno zabavni mjesečni magazin

RITAM TRŽNICEMARA BRTAN

GRAĐANI O TRŽNICI

Na tržnici kupujem sezonsko povrćekoje nemam u svom vrtu. Kupujem ivoće te presadnice cvijeća. U mesnicamana tržnici kupujem meso, sviđa mi se štom i u v i j e k n a r e ž u k o m a d e k o j eodaberem, primjerice svinjske šnicle ipureće vratove.

Lidija Grbeša, građevinska tehničarka

S nekoliko prodavačica sklopio samneku vrstu pakta prema kojemu mi onesvaki dan predlažu što ću kuhati za ručaki prema tom savjetu kupujem namirnice.Tržnica je prebogata, posebno volimposjetiti dijelove s autohtonim domaćimproizvodima.

Željko Garmaz, novinar

Na tržnicu dolazim svaki dan jer se tu sasuprugom i prijateljima družim uz kavu.A u kupnju idem četiri puta tjedno ikupujem povrće, voće, sir i vrhnje.Godinama kupujem kod istih ljudi,važno mi je da su namirnice svježe idomaće.

Ana Šimunović, umirovljenica

Osječani vole sir i vrhnjeSlasni svježi sir i vrhnje mnogim je Osječanima razlog dolaska na tržnicu.O tome svjedoči i Mara Brtan iz Lipovca kod Vuke koja se od 1988. godinebavi proizvodnjom i prodajom sira.Na osječku tržnicu dolazi svakog četvrtka i subote.- Najprije je svekrva dolazila prodavati pa sam ju naslijedila. Uvijek samdobro prodavala, Osječani vole sir i vrhnje. I djecu sam iškolovalaproizvodnjom sira. U ponudi imam i slani sir škripavac te tvrdi sir, poputtrapista, u uobičajenoj i dimljenoj varijanti. Za dobar sir najprije je važnoda hrana za krave bude friška, bitna je čistoća i dobri higijenski uvjeti. Nekime pitaju za postupak pravljenja sira jer se sami misle okušati i uvijek imobjasnim, ali im bude komplicirano. I meni je sve napornije, težak je toposao. Imam dvije krave i to je dovoljno. Radni dan mi počinje ujutro ušest, a kada dolazim na tržnicu budim se već u 4.15 sati jer moram kravepomusti, nahraniti, očistiti i onda se spremiti pa krenuti na pijacu. Sirpravim svake srijede i petka da bude svjež za prodaju, ispričala je MaraBrtan.Dodala je kako sa završetkom školske godine opada prodaja sira papretpostavlja da je razlog taj što tijekom školske godine roditelji nastojeda im djeca što zdravije jedu, a za vrijeme praznike možda kupuju jeftinijisir u trgovačkim centrima. Tu su, kaže, i odlasci na ljetovanje pa je manjeljudi u gradu. Kaže kako je ljeti općenito prodaja slabija pa tada dođe natržnicu više puta tjedno kako bi ipak prodala proizvedene količine sira.Ima svoje stalne kupce, a često naiđu i novi.

Prisnom, gotovo obiteljskom ozračju na donjogradskoj tržnicidoprinosi i proizvođač Zoltan Varga iz Kopačeva koji je na tutržnicu dolazio još kao dječak, s roditeljima koji su se također bavilipovrtlarstvom.- Zbog roditelja sam zavolio ovaj posao, izučio zanat pa naslijedioOPG čiji sam nositelj 13 godina. Na ovoj se tržnici svatko poznaje pase osjeti specifična atmosfera, kao da smo svi dio šireg obiteljskogkruga. Trudim se uvijek imati kvalitetnu, svježu robu i nisam nikadapomišljao otići prodavati na neku drugu tržnicu. Uostalom,nemam ni tako velike količine povrća da ih ne bih mogao ovdjeprodati. Imam svoje stalne mušterije, a i broj novih kupaca selagano povećava. Rado sa svima popričam, a često razmjenjujemoi recepte. Osnovni proizvodi su mi rajčica, paprika, krastavci teostalo sezonsko povrće, rekao je Varga koji na tržnicu dolazisubotom te još 3, 4 puta tijekom tjedna kad je sezona povrća. Ukolovozu dolazi rjeđe, a tada se, kaže, smanjuje i broj kupaca.

OPG ZOLTAN VARGANaslijeđena ljubavprema povrtlarstvu

8informativno zabavni mjesečni magazin

GRAĐANI O TRŽNICI

Već godinama dva, tri puta tjednodolazim u nabavku na tržnicu. Uvijekdođem ciljano po određene namirnice.Danas sam kupila krastavce, rajčice ikupus. Zadovoljna sam ponudom, auglavnom kupujem kod istih osoba.

Snježana Grošelj, učiteljica

Volim posjetiti tržnicu čak i ako ništa nekupim, iako se to rijetko dogodi jeruvijek nađem nešto povoljno što mitreba, a što nemam u svome vrtu.Z a d o v o l j n a s a m i p o n u d o m umesnicama, evo danas sam kupilapureće vratove.

Katarina Horvat, umirovljenica

Gotovo svaki dan dolazim na tržnicu ito mi je svojevrsni ritual. Kupujemmeso, povrće i voće, ponekad svježi sir ivrhnje. Nemam naviku kupovati velikezalihe mesa i povrća, nego kupim onošto taj dan namjeravam kuhati.

Maša Plevnik Cvitanušić, profesoricapovijesti i njemačkog jezika

OPG LUCIJA JURIĆRITAM TRŽNICE

Tržnica na Sjenjaku prirasla mi je srcuOtkako je prije 15 godina osnovala OPG, Lucija Jurić iz Tenjesvoje povrće i voće prodaje na tržnici na Sjenjaku. Kaže da je zavrijeme Domovinskog rata stanovala u tom osječkom naseljupa joj je tržnica prirasla srcu.- Oduvijek mi se sviđa ova tržnica, međutim Sjenjak se dostaispraznio posljednjih godina pa nema ni kupaca kao nekad.Ova je godina, čini mi se, posebno loša. Ljudi naveliko odlaze.Čula sam da u Irskoj postoji i nogometni klub Osječana koji sezove Sjenjak. Ipak dolazim prodavati svaki dan osim nedjeljomi blagdanom. U ponudi imam krumpir, mrkvu, peršin, luk,tikvice, krastavce, češnjak, ciklu, grah, višnje, trešnje i jabuke. Uposlu suprugu i meni pomažu naša dva sina. Katkad,primjerice kada beremo grašak, unajmimo dvije žene da nampomognu brati i okopati jer ne stignemo sve sami. Na tržnicibudem od 7 do 12 sati, zatim me kod kuće čeka kuhanje i rad ubašči, opisala je Lucija svoju dnevnu rutinu i rekla da tijekomzime ne dolazi prodavati.Tada u plasteniku uzgajaju špinat, luksrebrenac i salatu pa u veljači, kad je spremno za berbu,ponovno počne dolaziti na tržnicu.

Ponuda voća i povrća svedo večernjih satiProdajne klupe bračnog para Ajdari krcate voćem i povrćem,svojevrsni su zaštitni znak tržnice na Sjenjaku jer su tamo sve dokasnih popodnevnih sati. Tako i oni koji to nisu stigli napravitiprijepodne, mogu obaviti kupnju domaćeg voća i povrća.- Stalno smo tu, budemo i do 19, 20 sati. Ljudi dođu i upopodnevnim satima, netko nešto kupi, ali kriza se itekako osjeti.Nema se novaca, nitko više ne kupuje na kilograme, kupuju dvapo dva komada voća ili povrća, najviše pola kilograma. Ranije sambio privatni poduzetnik i također se sa suprugom bavio prodajomvoća i povrća, a prije tri godine odlučili smo osnovati OPG. Kupilismo voćnjak od dva i pol hektara, a imamo i plastenike s povrćem.Uzgajamo rajčicu, krastavce, papriku, kupus, luk, višnje, trešnje,kajsije, jabuke, kaže Ismail Ajdari i nastavlja:- Iako situacija nije sjajna, ne napušta me nada da će biti bolje, jerda izgubimo nadu, ne bi imali ni razloga živjeti. Uostalom, kamoda idem sad kad mi je 60 godina. Da imam 20 godina, drukčije bihrazmišljao. Evo, lijepo mi je ovdje prodavati pored svoje žene,imamo stalne mušterije i prijatelje koji nam prave društvo,družimo se, šalimo i vrijeme brže prođe. A prođu ovuda i mladežene koje volim pogledati, zaključio je Ajdari uz osmijeh.

OPG LJERKA AJDARI

9

informativno zabavni mjesečni magazin

RITAM TRŽNICEDANICA SABOLIĆ

GRAĐANI O TRŽNICI

Stanujem na Sjenjaku i svakodnevnokupujem na toj maloj tržnici. Ponuda jeodlična, uvijek je sve svježe. Sviprodavači su jako ljubazni, kupujemvoće i povrće, a jednom tjedno ovdjekupim i sir. Danas sam kupila trešnje ijagode.

Ana Šoš, trenerica plivanja

Dvaput tjedno dolazim na tržnicu naSjenjaku jer stanujem u bliz ini .Najčešće kupujem rajčicu i papriku.Sviđa mi se ovdje kupovati jer jedomaće i s igurno bolje nego utrgovačkim centrima. Danas ću kupitirajčicu za doručak.

Ivan Ripić, student

Svaki dan sam na tržnici Sjenjak jerstanujem u blizini i to mi je praktično.Uvijek nešto kupim, najčešće povrćekoje mi treba toga dana. Prodavačice suljubazne, a zadovoljna sam i ponudom.Danas sam kupila mladi luk i kupus.

Zlata Husić, umirovljenica

Druženje uzcvjetne bukete

OPG JASNA DOŠENDugogodišnji sklad s kupcima

Ugodnom ozračju sjenjačke tržnice doprinosi i Danica Sabolićprodajući cvijeće. Desetak godina dolazi na tržnicu, a ranije jeprodavala i povrće.- Imam veliku bašču, nekada sam proizvodila povrće i voće, alisada mi je to naporno pa uzgajam povrće samo za sebe. Prodajemrazne vrste cvijeća, imam ljiljane, gladiole, lijepe kate, božure,margarete, imala sam i irise. Nekad su žene imale običaj češćekupovati cvijeće, ove mlađe generacije kupuju rijetko, vjerojatnosamo za posebne prilike. Dolazim jednom ili dvaput tjedno idonesem nekoliko buketa. Mirovina mi je mala pa mi puno značisvaka kuna koju ovdje zaradim. Dok platim režije, ne ostane mipuno, tri puta odem u trgovinu i – mirovina gotova. Nije da ja tumogu zaraditi da uštedim, ali ipak si malo pomognem. A i mi starijiponekad si volimo nešto priuštiti i finije pojesti, rekla je Danica idodala da zbog dolazaka na tržnicu ostaje u pokretu, druži se sljudima, napriča se s ostalim prodavačima i kupcima pa joj danzabavnije prođe.

Tržnica na Sjenjaku je kao jedno veliko dvorište u kojem sesvi poznaju, kako je nadahnuto primijetila Jasna Došen,koja gotovo 20 godina tu prodaje.- Imam vrt u Stadionskom naselju i na više od tisućukvadrata uzgajam uobičajeno povrće: mrkvu, peršin,kupus, krumpir, grašak, blitvu, luk te začinske trave. Imam iraštiku jer na Sjenjaku ima dosta Hercegovaca pa radokupuju to povrće. Ovdje se svi znamo, postoji neka vezaizmeđu nas i kupaca. Ne događa se da netko dođe jednom iviše nikada, zna se da će doći i ubuduće. Zanimljivo je ilijepo i to što imam stalne mušterije koje dolaze još od1998. godine, otkako sam počela prodavati. I prodavači sumeđu sobom dobri, u nekoj smo vrsti suživota. Vidljiv jemanji protok ljudi nego prijašnjih godina pa je manje iprometa. Neobičan mi je podatak da Sjenjak ima ljudi kaomali gradić jer se to na ovoj tržnici ne primijeti. Jedino ihvikendom bude više. Primjećuje se i da ljudi više kupuju nakartice, biraju jeftiniju robu bez obzira na kvalitetu, što jenormalno jer svi gledamo na svaku lipu, zaključila je Jasnate naglasila kako bi voljela da ovaj način trgovanja neizumre jer drži da je izravan kontakt kupaca i proizvođačadragocjen. Optimistično je dodala kako nema mjestarazočaranju jer se na tržnici uvijek dogodi nešto lijepo.

10informativno zabavni mjesečni magazin

ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA GIMNASTIČARROBERT SELIGMAN

Grad diše s tržnicom, a budući da je Osijek stari grad s bogatom tradicijom,logično je da uz, primjerice kazalište, mostove, stare građevine i ostaleznamenitosti ima i tržnicu, kaže Robert

Vrhunski gimnastičar Robert Seligman već je desetakgodina najpopularniji osječki sportaš. Osim o sportu, svelikom strašću govori i o svome gradu pa tako i o tržnici.Kaže da grad bez tržnice nema dušu te gdje god da otputuje,obvezno posjeti i tržnicu jer na taj način mnogo nauči ogradu i ljudima određene zemlje.

Uhodana prehrambena rutina

- Grad diše s tržnicom, a budući da je Osijek stari grad sbogatom tradicijom, logično je da uz, primjerice kazalište,mostove, stare građevine i ostale znamenitosti ima i tržnicu.Na tržnicu najčešće dolazim kupiti cvijeće za suprugu,mamu i punicu, za razne prigode, ali i bez povoda. Stara samškola, valjda je to taj njemački štih u meni. Vjerojatno sam to

naučio od oca, koji je također uvijek kupovao cvijeće, rekaoje Robert. Osim cvijeća, rado pogleda ponudu povrća i voćakoji čine važan dio njegove prehrane, te mliječne i pčelinjeproizvode. Kaže da je veliki gurman te da nije tipičan sportaškoji važe svaki obrok, zbrajajući grame i kalorije.- Prehrana je važna, ali poznajem sebe i znam kako seponašati kada je riječ o hrani. Već sam 25 godina ugimnastičkoj dvorani i uz četiri do šest sati treninga dnevno,moram paziti na prehranu i na dodatke prehrani. Recimo,dva mjeseca prije natjecanja moram pripaziti i smanjiti ilisasvim izbaciti ono što svi mi Slavonci volimo – kulen,kobasice, slaninu, fiš-paprikaš, čobanac. Isto je i s alkoholnimpićima, to je samo za zaista posebne prigode. Prehrana mi sesastoji od puno povrća i sezonskog voća. Kada su najtežitreninzi ili nastupi, tih dana jedem puno ugljikohidrata zbogenergije, a navečer su na jelovniku nemasni proteini,primjerice tunjevina, posni sir, kefir i sirutka. Volim katkadpojesti sataraš i razna druga povrtna variva. Dvaput tjednojedem ribu i imam sreću da su mi punac i otac pecaroši, takoda uvijek imamo dosta ribe, rekao je Robert.

Dečko izTvrđe

Sebe naziva lokalpatriotom, a to pokazuje i svojimponašanjem. Kaže kako nikada nije pomislio odseliti izOsijeka i stalno se trudi gledati dobre strane svoga grada teširiti pozitivnu energiju oko sebe.- Ja sam dečko iz Tvrđe, pravi sam Esseker, moja je obitelj uOsijeku već tristo godina, sve nas veže za ovaj grad. Usrednjoj sam školi radio kao konobar u klubovima u Tvrđi,

Na tržnici najčešće kupujemcvijeće za suprugu, mamu i punicu

Sirutku Robert kupuje redovito za zdrav večernji gutljajSirutku Robert kupuje redovito za zdrav večernji gutljaj

Povrće je Robertu svakodnevno na jelovniku

Domaće suhomesnate proizvode jedesamo u posebnim prigodama

Osim meda i propolisa, pozornost mu je privukla pelud

11informativno zabavni mjesečni magazin

ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA

Lagani jutarnji i večernji obroci

- Ne kuham, ali si svakodnevno pripremam zdrave laganezalogaje. Ujutro nakon buđenja popijem šalicu jogurta scimetom, kao i čašu tople vode u koju iscijedim velikilimun. Kćerkici dajem med i propolis, katkad i ja to pijem, anavečer prije spavanja opet popijem jogurt s cimetom.Predlažem svima da se navečer ne pretrpavaju pizzama isendvičima pa da moraju piti vodu cijelu noć i ujutro sečuditi kako se debljaju od jednog obroka. Za večeru čestou kefir ili svježi sir umiješam narezanu papriku ili rajčicu,čak i feferone za malo ljutine, stavim katkad lješnjake,bademe… Od toga se svaki dan može napraviti drukčijiobrok da ne bude dosadno, a jako je zdravo, zasitno i lakoprobavljivo. Ujutro se osjećate lagano i dobro, rekao jeRobert.

Najposjećeniji svjetski kup

- Naravno da sam htio pobijediti na našem nedavnoodržanom Žito Challenge Cupu, ali potkrala mi sepogreška i osvojio sam drugo mjesto. Važno mi je dasu navijači zadovoljni, maksimalno sam riskirao iodužio se svojoj publici. Iduće godine bit će deseta,jubilarna obljetnica našeg svjetskog kupa.To je velikidogađaj za Osijek, ne samo sportski nego igospodarski. Popune se svi hoteli, sudionici ovdježive sedam dana. Ove smo godine bili najposjećenijisvjetski kup na svijetu, to je velika čast, istaknuo jeSeligman.

dobro poznajem Osijek i uvijek sam našao zadovoljstvo usvojoj mikrosredini te vjerovao da će biti bolje. Stranciprepoznaju dušu i ljepote Osijeka, a mi to često neprimijetimo jer gledamo samo loše strane. Uvjeren sam datreba mijenjati ljude oko sebe i stvarati pozitivnu energiju.Ovdje je teže i trenirati i biti vrhunski sportaš, ali eto –dokažeš se u svijetu pa onda lokalnu zajednicu uključiš u to.Moj sport nije popularan kao primjerice nogomet, košarka ilirukomet, nema toliko financijskih sredstava, ali može naučitisportaša kako biti čovjek. Sport je priprema za život. Puno miviše znači iskren stisak ruke nekog sugrađanina, nego kakvoslužbeno političko primanje. To su sve protokoli na kojimagovore ono što im piše na papiru, to nema dušu. Ali kad tečovjek sretne u gradu, na tržnici, u šetnji promenadom ipohvali te, to puno znači. I sad se naježim kada pričam otome, rekao je Robert s posebnim sjajem u očima i dodaokako se nada da su supruga Tanja i troipolgodišnja kći Tiaponosne na njega.

Optimist u sportu i u životu

S istim žarom i ponosom priča o gimnastici i o svomgimnastičkom društvu.- Kolijevka gimnastike u Hrvatskoj je u Osijeku. Gimnastičkodruštvo Osijek Žito postoji od 1865. godine i drugo je postarosti u Hrvatskoj. Funkcioniramo kao da smo već desetgodina u Europskoj uniji, zato se i obnavlja Sokolski dom kojije hram gimnastike. Sada će postati i obiteljski sportskicentar. Organiziramo Svjetski kup u gimnastici, najvećisportski događaj u Slavoniji i šire, drugi u Hrvatskoj, odmahiza Snježne kraljice. Ponosni smo, trudimo se i ne damo danas slomi opće nezadovoljstvo zbog loše gospodarskesituacije. Svi se možemo zatvoriti u kuće, sjesti i plakati.Hajdemo nešto kreirati! Istina, kod nas ima manje novca, aliima više vremena i vedrih ljudi. Idemo iskoristiti to štoimamo. To promičemo i u svom sportskom društvu, zato se irazvijamo. Guraš prema naprijed i vjeruješ da će sve bitidobro. Nije sve u novcu, optimistično je zaključio RobertSeligman.

Sportski planovi

Kad je riječ o medaljama, uvjeren sam da ću u ovomolimpijskom ciklusu osvojiti ono što mi nedostaje –medalju na svjetskom prvenstvu te otići s time naOlimpijske igre i tamo se okititi, zaokružiti priču.Bavit ću se gimnastikom dok imam neostvareneciljeve, dok sam među najboljima i, naravno, dok mezdravlje služi. Uvjeren sam da će u iduće četiri godinesve doći na naplatu, sad sam najzreliji fizički i psihički.Pripremam neke nove stvari koje će biti iskorak usvijetu, najavio je najpopularniji osječki sportaš.

Sirutku Robert kupuje redovito za zdrav večernji gutljaj

Povrće je Robertu svakodnevno na jelovnikuPovrće je Robertu svakodnevno na jelovniku

Domaće suhomesnate proizvode jedesamo u posebnim prigodamaDomaće suhomesnate proizvode jedesamo u posebnim prigodama

Osim meda i propolisa, pozornost mu je privukla peludOsim meda i propolisa, pozornost mu je privukla pelud

Svibanj i lipanj već tradicionalno donose najljepše pričeZelenog četvrtka. Najprije nas početak svibnja podsjeti da suprošli i posljednji proljetni mrazovi i da je stiglo vrijeme sadnjesve popularnije povrtnice – batata. Miris cvjetova bazge bioje radostan nagovještaj ljeta, potom smo se sredinom svibnjapoklonili jagodi – moćnoj voćnoj svibanjskoj kraljici, a vrelinanas je motivirala da se okušamo u pripremanju jednostavnih,laganih, cjelovitih obroka. Dočekali smo napokon i prvo ekopovrće, a ove je godine sve još bilo i zaslađeno domaćimmedom od bagrema i bagremaca.

Neodoljive jagode

Iako su teme ovih priča mnogima već dobro znane, Zeleničetvrtak nastoji svaki puta otkriti neki novi detalj, dodati novopoglavlje, ukratko nečim osvježiti i iznenaditi.Tako je, primjerice, već uobičajena i redovita ponuda sadnicabatata ove godine dobila certificirani eko predznak, a naradost kupaca cijena sadnica ipak nije skočila.Bazga se također ove godine okitila eko znakom, što je biopovod da se na Zelenom četvrtku predstavi poduzetničkainicijativa jednog mladog poljoprivrednika, koji je potvrdiokako je bazga ne samo izvrsna hrana za tijelo i dušu, već i zapoduzetnički duh.Jagodama je teško odoljeti; pokorit će nas odmah bojom,mirisom i okusom i posve će nam biti nevažno je li i ona u

nekim od top 10 nutricionističkih tablica. Svima je vjerojatnopoznato kako jagoda pomaže smanjiti rizik od artritisa, gihta,nekih oblika karcinoma, jača imunitet, čuva zdravlje očiju,odlična je hrana za mozak i živčani sustav te pomaže kodbolesti krvožilnog sustava. No Zeleni je četvrtak otkrio jošjednu njihovu posebnost: ta je mala, slatka, mirisna voćka nimanje ni više bila u srcu najsretnijeg doba čovječanstva – uvrtu Zlatnog doba, kako nam kaže pjesnik Ovidije.

Ukusan i lagan med

Na Zelenom četvrtku pčelari su uvijek dobro došli, a ove su gagodine odlučili itekako zasladiti. Dogovorena je suradnja sdvije osječke udruge pčelara da se posjetiteljima tržnicepredstave nakon svakog novog vrcanje popularne vrstemeda. Bagremov je med zasladio svibanj, a neobično ukusan,lagan, ali u nas još zapostavljen med od bagremca ili amorfebio je naš prvi lipanjski med.Kada je riječ o laganim obrocima primjerenim ranoj i preranojljetnoj vrelini, pomislimo odmah na svježe voće i povrće, a daono uistinu može biti i sirovo i svježe i cjelovit obrok, pokazalaje ekipa Zelenog četvrtka kratkom i zabavnom lekcijom o"kuhanju" sirovih obroka. No i tradicionalno kuhanje može bitijednostavno, a obroci lagani pa je Zeleni četvrtakposjetiteljima osječke tržnice poslao i poruku da proso nijesamo hrana za ptice.

12informativno zabavni mjesečni magazin

EKOLOGIJA ZELENI ČETVRTAK NA OSJEČKOJ TRŽNICI

Vedre i pretežno medene zelene pričePiše: Ljiljana Olujić

Iako su teme ovih priča mnogima već dobro znane, Zeleni četvrtak nastoji svaki puta otkritineki novi detalj, dodati novo poglavlje, nečim osvježiti i iznenaditi.

MINISTAR TOLUŠIĆ POSJETIO ZELENI ČETVRTAK

Susret ministra i pčelaraPočetkom lipnja osječku je tržnicu i Zeleni četvrtakposjetio ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.Pčelari su tada predstavljali med pa su upoznaliministra s proizvodnjom meda u Osijeku te sprednostima i nedostacima tog posla. Ministar je,između ostaloga, rekao da se radi na zaštiti slavonskogmeda, kao i na nacionalnoj bočici za med.To znači da bise med pakirao u prepoznatljivu, jedinstvenustaklenku koja će se moći plasirati na stranim tržištima.Podsjetio je da je napravljen novi Pravilnik o medu,prema kojem na svakom medu koji dođe u Hrvatsku izdrugih zemalja, mora biti deklarirana zemlja porijekla.Tolušić je s pčelarima razgovarao i o Nacionalnomprogramu za poticanje pčelarstva. Na kraju je poručiokako bismo svi trebali kupovati hrvatski med jer je tonajbolji način za proboj domaćeg meda na policetrgovačkih centara. Članovi Udruge pčelara Slavonije iBaranje "Radilica" i Udruge pčelara „Pčela“ bili suzadovoljni razgovorom s ministrom poljoprivrede iprigodom da mu izravno kažu što ih tišti pri proizvodnjii prodaji meda, poput nedostatka bagremovih šuma,dodjele poticaja i nabavke lijekova. Ministar je nakonrazgovora kušao i pohvalio osvježavajuću limunadu smedom, posluženu na štandu Udruge „Pčela“.

Na ekološkom dijelu tržnice nemoguće je ne zamijetiti MaricuZavrški koja redovito dolazi na tržnicu prodavati, a na taj načinujedno i educirati posjetitelje o dobrobitima voća i povrćauzgojenog bez kemijskih dodataka. Brojne je Zelene četvrtkeobogatila plodovima svoga vrta i raznim zanimljivimprerađevinama. Ekološkom se proizvodnjom bavi od 2003.godine.

Zdrava kupina

- Ekološka me proizvodnja jako zanimala jer sam shvatila kolikoljudi upotrebljavaju kemijska sredstva pri uzgoju i zaštiti bilja. Tome ponukalo da svojoj djeci i drugim ljudima pokažem da se svemože napraviti na prihvatljiviji, prirodan način, bez zagađivanjaokoliša. Uvjerena sam da bi svi mi bili zdraviji kada bismo jelihranu proizvedenu bez pesticida i drugih kemijskih dodataka.Bili smo pioniri u tome, rekla je Marica i dodala da su počeliuzgojem ekoloških kupina na jednom hektaru zemlje, a kasnijesu se proširili na još 1.700 četvornih metara, što je za ekološkupoljoprivredu, kaže, sasvim dovoljno. Napomenula je da jekupina zahtjevna i traži puno rada, a zahtjevna je i berba togvoća. U počecima nije bilo ni prirodnih zaštitnih sredstava pa suih sami izrađivali.

Ježevi kao pomoćnici

- Pravili smo pripravke od preslice, gaveza, koprive, umjestoumjetnih sredstava. Rabili smo i stajnjak koji smo kompostirali, abiljke su nam uzvratile. Dok nismo stvorili ravnotežu imali smoproblema s puževima, no ubrzo su se pojavili ježevi kojiuništavaju puževe. Imamo cijelu obitelj ježeva i zadovoljni smo.Naši su prinosi umanjeni u odnosu na konvencionalnupoljoprivredu, ali okus hrane je nešto posve drukčije. Svi koji kodmene kupe jagode kažu da su posebne, da nisu dugo osjetili

takav miris i okus jagode pa se svi koji probaju uvijek vraćaju.Tako je i s kupinama, istaknula je Marica. Osim jagoda i kupinauzgaja i ekološki krumpir, a pravi i prerađevine poput soka odbazge te soka, sirupa, pekmeza i vina od kupine. Kako uvijek voliisprobati nešto novo, zasadila je papriku ajvaricu te je najavilanovu prerađevinu – ukiseljenu papriku s češnjakom i peršinovimlistom, koja se prethodno ne kuha, nego se samo zalijevatekućinom. Entuzijazam Marice Završki daje naslutiti da ćeekološki proizvedeno voće i povrće postati prvi izbor sve većembroju ljudi.

13informativno zabavni mjesečni magazin

EKOLOGIJAPREDSTAVLJAMO: EKOLOŠKI OPG MARICA ZAVRŠKI

Neprocjenjiv miris i okus eko jagoda

Maštoviti zdravi zalogaji i pića

- Već godinama predstavljam svoje proizvode naZelenim četvrtcima, nastojim da to uvijek bude neštonovo. Trudimo s privući pozornost ljudi zanimljivimprerađevinama te ukusnim zalogajima i zdravimnapitcima koji se mogu kušati na našem štandu. Nudilismo, između ostalog, pekmez od kupina s chiasjemenkama, salatu od maslačka, jagode s čokoladom,jagode s kukuruznim pahuljicama i jogurtom,limunadu s chia sjemenkama, krem juhu od buče skurkumom, što je bilo posebno atraktivno jer smo juhuposlužili u velikoj bundevi. Ta je manifestacija većprepoznatljiva pa nas ljudi često pitaju što ćemoponuditi sljedećeg četvrtka. Budu razočarani ako nestignu kušati jer je zanimanje zaista veliko. Puno nampomaže Ljiljana Olujić, organizatorica Zelenihčetvrtaka jer je puna ideja. Prodavat ću eko proizvodedok me zdravlje služi i dok su moji kupci zadovoljni,zaključila je Marica.

Cijena zdravlja

- Imamo stalne mušterije, ali ima i onih kojizavrnu nosom kada vide da za ekološki proizvod

moraju dati kunu ili dvije više. Na takve se neobaziremo, svatko ima pravo za svoj novac birati što

želi. Ionako se kad-tad svi vrate zdravom voću i povrću,ali nažalost tek kada se razbole. Zna se da je

konvencionalno uzgojena jagoda tretirana i do 17 puta teda je jedino voće koje se ne može oprati jer u svoje porepreuzme sve te pesticide. Mislim da kuna ili dvije više za

eko jagodu nije puno. Bude mi žao kada vidim da majka sdjetetom plati 10 kuna, ali neće dati 12 kuna za mojuposudicu jagoda. Primijetila sam da mnogi dođu natržnicu kupiti namirnice prema svom popisu pa tožele što brže obaviti i ne biraju gdje će što kupiti,

nego kupe gdje najprije vide ili kupujuautomatski tamo gdje su naviknuli,

primjećuje Marica Završki.

Recepti s tržniceDobro je poznato da će prodavači(ce) na piji uvijek rado popričati s kupcima, dati kakav koristansavjet ili prijedlog kako pripremiti namirnice koje prodaju. Razmjena recepata s obje straneštanda se podrazumijeva, bilo da je riječ o brzinskom jelu ili kakvoj složenoj raskošnoj deliciji.Donosimo nekoliko recepata susretljivih prodavačica …

14informativno zabavni mjesečni magazin

Renata Drašković - Rado kuham ragu juhu koja se jednostavno i brzopriprema, a vrlo je ukusna. Potrebno je pripremiti pileće meso i što višepovrća – luk, mrkvu, peršin, grašak, cvjetaču… Najprije izrežem glaviculuka na sitne kockice pa ga malo propirjam te dodam piletinu narezanuna komadiće. Zatim dodam i povrće, kratko pustim da se pirja pa zalijempovrtnim temeljcem. Komadiće cvjetače posljednje dodajem u juhu jerse najbrže skuhaju. Na kraju razmutim žumanjak s malo vrhnja za kuhanjei ukuham u juhu. Mogu se dodati i rezanci prema želji, a ja najčešće stavimnoklice koje napravim od jednog jajeta, malo brašna i vode. To je pravadomaća juha.

Mirela Betlehem – Odlična ideja za brzinski ručak je varivo od heljde.Heljda je bez razloga pomalo zanemarena namirnica, a vrlo je zdrava. Zaovo varivo nije potrebno puno sastojaka, jednostavno je za pripremu, a vrloukusno i zasitno. Pripremam ga tako da sitno narežem glavicu luka i ispirjamga na ulju ili na masti. Zatim dodam malo sitno narezane slaninice i heljdu,podlijem vodom, dodam mješavinu začina pa ostavim da se kuha oko desetminuta. Kad heljda omekša, jelo je gotovo. Tako za deset minuta imamgotov ručak. Uz ovo varivo može se poslužiti i salata prema želji.

Ragu juha

Varivo od heljde

Ivana Šunjić – Volim peći kolače, a jedan od najdražih mi je kolač sjagodama. Umutim šest žumanjaka sa šest žlica šećera, zatim dodam šestžlica brašna, prašak za pecivo, šest žlica mlijeka i šest žlica ulja. Dobropromiješam pa smjesu stavim peći u pećnicu zagrijanu na 180 stupnjeva.Vilicom provjerim kad je biskvit pečen. Pripremim fil tako da u 7,5 dlmlijeka skuham dva pudinga od vanilije s tri žlice šećera pa ostavim da seohladi. Istučem bjelanjke s pet žlica šećera pa dobiveni snijeg laganoumiješam u ohlađeni puding. Oko 600 grama prepolovljenih jagoda maloušećerim pa sok koji puste prelijem preko biskvita, a jagode složim pobiskvitu. Na jagode stavim fil, zatim šlag i ostavim da se kolač dobroohladi.

Kolač s jagodama

Sandra Kaptein – Rado pripremam sok – sirup od jagoda premapovjerenom receptu kojeg se uvijek pridržavam. Taj recept čestopodijelim i s kupcima. Potrebne su dvije kile jagoda, četiri litre vode,konzervans i 10 dag limunske kiseline. Jagode izgnječim i pomiješam sostalim sastojcima pa ostavim stajati 24 sata. Sutradan procijedim padodam - koliko vode toliko šećera i zatim ulijem sirup u boce. Na onajostatak iscijeđenih jagoda, istresem kilu šećera i skuham pekmez. Takoosim soka, dobijem i dvije teglice pekmeza.

Sirup i pekmez od jagoda

Produkcija: Osijek danasUrednica: Melita BerečićPriprema i tisak: Gradska tiskara Osijek

Nakladnik: Tržnica d.o.o.Direktor: Ante Šimić031/213-330www.trznica.hr

15

informativno zabavni mjesečni magazin

Ćećin kutakSrećko Milas Ćećo, djelatnik s najduljim stažom u Tržnici d.o.o. živaje riznica znanja o povijesti osječke tržnice i ljudima koji su kroz njuprošli ili tu još rade. Svoja zapažanja već gotovo 40 godina zapisujei tako spašava od zaborava razne zanimljive događaje, anegdote iviceve… Dio svojih uspomena u svakom broju dijeli i s nama:

Poštena razmjena- Devedesetih godina prošlog stoljeća često se odlazilo u Mađarsku u kupovinu kojekakvih potrepština. Tako su mejednog dana supruga i šogorica zamolile da im nabavim forinte jer su htjele ići u Mađarsku kupovati cipelice i patikiceza djecu, budući da je to tamo tada bilo jeftino. Nisam znao s forintama, nisam imao pojma koliki je tečaj, ali znao sam tkozna! Punica mog prijatelja prodavala je povrće tu na piji, bila je opasna baka, pričljiva i simpatična, rado smo se zafrkavali.Pitao sam ju može li mi razmijeniti kune za forinte, a ona je rekla: -„ma za tebe - nema problema!“ Mislio sam prijateljski tokod nje razmijeniti kad sam već tu, računao sam – dobri smo, imam u nju povjerenja, ona će mi to najbolje obaviti ponekoj povoljnoj cijeni. Dala mi je novce i nakon toga otišao sam u birtiju s legama. U ruci sam držao te forinte pa su mepitali koliko sam ih platio. Izbrojali smo ih i ispalo je da sam ih platio čak trideset posto više od tečaja! Bio sam šokiran –poznajem tu baku, svaki dan se zezamo i s povjerenjem sam joj dao lovu, a ona me tako prevarila. Uzeo sam te forinte ikrenuo do nje, a ona je čim me vidjela kako prilazim povikala:„nije uspjelo!“. Samo mi je vratila novce i rekla –„ i dalje si midrag“. Bio sam ljutit, a ona se samo smijala. Shvatio sam - ona je trgovac po prirodi, mislila me prevariti po sistemu: akoprođe - prođe. Pa ako sam ja klipan neoprezan, možda neću primijetiti. Ali svejedno, iako sam bio neugodno iznenađen,nisam se mogao dugo na nju ljutiti pa smo i dalje ostali dobri.

Vi imate poslovnu ideju, a nemate prostor za njezinu realizaciju. Mi imamo ideju kako u našem prostoru realiziratiVašu ideju. Za samo jednu kunu mjesečno unajmite kiosk ili štand na glavnoj osječkoj tržnici pod uvjetom daprodajete robu ili pružate usluge kojih nema na gornjogradskoj tržnici.Više informacija potražite u upraviTržnice,Trg Ljudevita Gaja 5 ili nazovite: 213-330.

KVALITETNODOMAĆESVJEŽETržnica Osijek

Umirovljenici! Neka utorak bude vaš dan za dolazak na tržnicu jer osim dobrog ugođaja i bogate ponude,nudimo vam i deset posto niže cijene za mnoge proizvode i usluge. Akcija Umirovljenički utorak, plod jesuradnje stranke Aktivni nezavisni umirovljenici iTržnice d.o.o.. Svakog utorka potražite štandove i prodajnamjesta s posebnom oznakom popusta za umirovljenike. Uživajte u druženju i dobrom raspoloženju tenapunite svoje košare voćem, povrćem, jajima, mesom i mliječnim proizvodima po povoljnijim cijenama.

3informativno zabavni mjesecni magazin

Barometar cijenaBarometar cijenaLubenica

8 kn/kg

Kupus

4-5 kn/kg

Sadnicapelargonije

5 kn/kom

Dinja

15 kn/kg

Domaće mlijeko

4, 550- kn/kg

Rajčica

10-15 kn/kg

Domaća slanina

50-60 kn/kg

Sadnicapetunije

3 kn/kom

Jabuka

5-7 kn/kg

Domaći rezanci

50 kn/kg

Koraba

5 kn/kg

Mladi krumpir

3-5 kn/kg

Limun

20 kn/kg

Rajčica

20 kn/kg

Grašak u ljusci

10 kn/kg

Jagoda

15-20 kn/kgMalina

12 kn/250g

Mrkva

8-10 kn/kg

Trešnja

8-15 kn/kg

Višnja

6-8 kn/kg

Peršin

15-20 kn/kg

Blitva

6 kn/vezica