Mladi muslimani'' Sarajevo 1991 - razgovori sa clanovima

7/25/2019 ''Mladi muslimani'' Sarajevo 1991 - razgovori sa clanovima

1/110


2/110

musl imanska

biblioteka

Glavnl i

odgovorni

urednik:

Zilhad Kljudanin

CIP

-

Katalogizacija

u

publikaciii

Narodna i

univerzitetna

biblioteka

Bosne i Hercegovine

Sarqjevo

329

.7

8(497

.

t):

:297

(049

.3)

MLADI

muslimani

/

(likovna

i

grafidka

obrada

Berber/AkSamij

a).

-

Saraj evo

: Biblioteka

Klj

udanin,

1991.

-

193

str.,0

list.

s

tablama: 14

cm.

(Muslimanska

biblioteka)

Merlnnret

-ie

na5 buut

/

Zilhad

Kljudanin:

str.

7-12

-

Registar

MLADI

MUSLIMANI

iblioteka

Kljucanin

Sarajevo,

1991.


3/110

PREDGOVOR


4/110

MERHAMET

JE

NAS

BUNT

Merhamet

je

na5

bunt.

,,Mladi

muslimani,,

su

kvintesencija

toga

bunta.

,,Mladi

muslimani,,

su

nastali

u

ozlojedenim

i

umor-

nim

du5ama

na5ih

didova

i

odeva.

Tridesete

su

godine

ovoga

stoljeia.

Historija

gazi

koracima

od sedam

milja,

a

svaki

njen

dokorak

uniStava,

gotovo,

po

jedan

narod.

Muslimanima

je

ostala

jo5

samo

strijepnja

za

golo

muslimansko

ime. Doba

je

siromaSnih

baStinika

koji beznadeZno

gledaju

kako njihove

obligacije

postaju

zemlja barbara

koji

u njoj

nikada

neie osjetiti

otadZbinski

grumen. Doba Srba,

Hrvata

i

Slovenaca,

titulara

na5ih sudbina.

Cvetkovii-Madek

Bosna,

podijeljena

od onih

dija

nikad

nije

bila.

I

sjen

Mehmeda Spahe

hoda

baSdar-

Sijskim

budZacima,

bez pratnje. Doba koje

je

moralo

poroditi

kataklizmu.

,,Mladi

muslimani,,

su

skupina

mladih

duSa koja

se

morala sastati.

Djedaci, sastali su

se, simbolidno,

u

druStvu

,,Trezvenost,,.

Studenti

i daci.

Esad

Karadozovii,

Emin

Granov,

Tarik

Muftii,

Alija Izetbegovii,

E5ref

dampara,

tlusref BaSagii,

NedZib

Saiirbegovii,

Moamer

Sadovii

...

Doba

je,

rekoh, u

kojem

jedino

djeca

mogu razmiSljati

trezveno. O

islamu. O

Muslimanima.

Na

vratima

kataklizme

razmi5ljati o

preporodu.

To

samo

djeca

mogu. Mogu

i

oslvariti.

,,Mladi

muslimani,,

su

o

islamu

do

tada

proeitali

rlvije-tri,

neadekvatne,

knjige

-

ali, o

njemu

znaju

mnogo.

lntuitivno.

Genetski.

Sehidski.

O

Muslimanima

nemaju

Sto

rri

proditati,

ali tu slatku

kob

osjeiaju

pod

samim

nepcem.

Simi

,,Mladi

muslimani,,

su

preporod,

unutra5nji

preporod.

Na

vanjskom

planu,

opet simbolidno,

organizaciia

,,Mladi

rrruslimani,,

je

nastala

krajem

marta 1941.,

uoii

same tmine.

,,Mladi

muslimani,,

su

moguinost da se u

vremenu

l)rcl)ultom

krvi ostane

dist. Organizacija

raste. Po Skolama,

rur l:rkultctima. Dalje od usta5kih

zdrugova, dalje od Usta5ke

rrrlrrtlt:li. Niko od

,,Mladih

muslimana,,

nije bio

u

usta5kim

lroirrirrna.

I)oslovno

niko.

Mlade ruke

su ostale

merhametli.

I


5/110

I rad

u

,,Merhametu,,.

Zbriniavanje

muslimanskih

muhadZi-

ra.

U

Sarajevu.

Na terenu. U

Fodi. U

GoraZdu.

U

Vi5egra-

du.

dajnidu....

Na tom

poslu,

na

karitasu,

ubijeni su

,,Mladi

muslimani,,:

Asaf Serdarevii,

Nurudin

Gackii

i

Sakib

Ni5ii.

Ubili su

ih

partizani.

,,Mladi

muslimani,,

su

moguinost

da

se

u

vremenu

beScasia

ostane dastan.

Komunistidka

je

vlast.

Priprema

za

komunizam.

eisCenje

nepodobnih

za

zemaljski

raj.

Neprijatelja

je

onoliko

koliko

i

strahova.

Spoljni

neprijatelji,

,,truhli

kapitalizam,,.

,,Amerika

i Engleska

biie

zemlja

proleterska,,.

Sovjetski

Savez.

I

teznja

da se

sa

Josifa

preSe

na Josipa.

UnutraSnji

neprijatelji

su

po

zatvorima.

I

po

duSama.

,,Mladi

muslimani,,

su antikomunisti

po

vokaciji.

Tamo

gdje

oslobodilac

pretvara

dZamije u

skladi5ta,

u

groblja

postavlja

javne

zahode,

ru5i ostatke

,,reakcionarnih

gradevina,, koje su

moj dom -

tamo

je

neprijatelj.

I

tamo

gdje

umjesto

Boga

stavlja

se

Zivi

bravar.

I

tamo

gdje

trgaju

zar

sa

lica

moje majke,

,,Mladi

muslimani,, su

uhapSeni.

Hiljade

mladih

ljudi

je

uhap5eno.

I

sudeno.

I ubijeno.

I

odleZalo

po robijaSnicama

,,najhumanijeg

od

svih dru5tava,,.

Zaito?

Pitanje koje

nikada

neie

dobiti

ljudski odgovor.

Jer,

,,Mladi

muslimani,,

su

bili

nevini.

Ali,

pitanje

koje

moZe

imati

neljudske okolnosti.

U

novoj Jugoslaviji

radala se

nova

nacija

-

nadnacija'

Komunisti

su

radunali

da su

na5i

narodi

u

posljednjem

ratu

izgubili

posljednju

priliku

da ostanu

narod" Srbi su

tu

priliku

izgubili sa

cetnicima.

Hrvati sa

usta5ama.

Za

ita

optuZiti

Muslinrane,

da

se

jo5

manji osjeiaju

u onom

malom

m?

Odgovor

je:

,,Mladi

muslimani,,.

Toliko bolan odgovor.

I

nepravican.

Prvo, detnici

i

usta5e

nikada

ne

mogu

biti

paralela,

makar formalno

nategnuta,

,,Mladim

muslimani-

ma,,. eetnici

i

usta5e

su

bili

druStvene

vojne formacije svojih

drLava.

Drugo,

gotovo

je

perverzno

porediti zlodinom

ispunjene

liude

i

nevinu

d.iecu.

U

novoj Jugoslaviji

zlodini

su

se

vrSili

u

ime

naroda.

U

distili5tu

za

novog

dovjeka,

nije bilo

dovoljno

da se

diste

samo

pojedinci, nego

i

nacije.

S

namjerom,

di5ieni

su od

nacije

po

pravilu najkvalitetniji

njeni

dijelovi.

,,Mladi

mus-

limani,, su

bili

najkvalitetniji

dio

muslimanske

nacije

poslije

rata.

Prvi

su osudili

historijsku

prevaru

socijalizma.

Dovoljno

strasno

vjerovali

u

moi

islama

za

oduvanje

su5tine

muslimanskog

naroda.

Sami

bili

disti,

neukaljani

netom

prolivenom

krvlju.

Obrazovani,

potencijal

intelekta dovoljan

ia uspje5an

historijski

nzvoi

nacije.

PrivrZeni

tradicijama

muslimanskim,

tom

korijenju

bez

kojeg

nije

moguia

nova

stabljika.

Odmaknuti

onoliko

koliko

je

to

korisno

od

tada5nje

IVZ,

njenog

,,zanatskog

islama',.

Hrabri. Sa

mlado5iu,

tom

neprocjenjivom

predno5iu.

U

novoj

Jugoslaviji

svako

ko

nije

razmiSljao

u

ok-

virima

jedne

dogme,

bio

je

terorista. ,,Mladi

muslimani,,

nisu

ni

poku5ali

povjerovati

u

komunistidku

dogmu.

Progla5eni

su

teroristima.

Spremnim

da

ru5e socijalistiiki

sistem.

A,

uistinu,

kakav

je

to terorizam ,,Mladih

mus-

limana,,? Istina

jest

da

su

oni bili

spremni

da

ruSe

socijalis-

tieki sistem,

ali

obrazovanjem,

vjerom, oduvanjem

svoje

vlastitosti. Na

sudenju

glavnoj

grupi

,,Mladih

muslimana,,,

1949.

godine,

vlast

je,

kroz usta

tuZioca

Envera

Krzica,

dokazivala

da

su

,,Mladi

muslimani,,

posjedovali

oruLje

za

ru5enje sistema"

A

istina

je

djedadka:

Nusret

Fazlibegovii,

jcclan

od

voda

,,Mladih

muslimana,,,

dao

je,

,,da

se

ne

bi

lirrdstvo dosadivalo,,,

nalog

jednoj

grupi

da

izraduje

noZeve,

r'irkije,

boksere

i

ostalu

,,priruenu

bosansku

literaturu,,.

To

jt'

na sudenju

pokazano,

a

u Stampi

ispalo,

kao

divizioni

do

zrrl.xr

naoruZanih

neprijatelja'

Socijalizam

nikada

nede

shvlliti da

je

terorizam

,,Mladih

muslimana,,

bio u

njihovim

rrcvinim

odima.

Vrijeme

je

lnformbiroa.

Sudi

se

glavnoj

grupi

,,Ml;rrlilr

nruslimana,,

,

1949.

Prije

je

vei

osudeno

nekoliko

l,.rul)1.

Prva

je

osudena

1946.

Osudeni su

Alija

Izetbegovii,

Nctitilr

Saciibegovii,

E5ref

eampara...

Na

,,male,,

kazne,

,rtl

I

,l

grxline. Vrijeme

je

Informbiroa,

kaZem,

i

okolnosti

,,rr

1rr

onrijcn.jene.

lJnutra5nji neprijatelji

komunizma,

barem


6/110

ratni, su

u

zatvoru.

Spoljni

na

vratima.

Da bi

se,

prvo'

pokazala

svijetu

,,na5a

odludnost,,

valjalo

je

izmisliti uz

is-

tinske

informbirovce

i

sijaset

drugih,

da

bi

opasnost

bila

Sto

veia. Karakteristidno

je

insistiranje

tuZioca

Krzica

na

vezi

,,Mladih

muslimana,,

i Informbiroa.

A

,'Mladi

muslimani,,

imaju

veze sa

Informbiroom

koliko

i

sa komunizmom:

jed-

nako su

prezirali

i

sovjetski

i

jugoslovenski komunizam.

S

druge

strane,

kazne su

poveiane. Radi

preventivne

upotrebe:

radi straha.

ZastraSivanje

naSih naroda

i

svekolikih

narod-

nosti. Opet

je

karakteristidno,

da su

sva

glasila,

od

Ljubljane

do

Beograda, davali

ogroman

znahi

ovom

sudenju.

Osudeni

SU:

Hasan

Biber,

Halid

Kajtaz,

Omer

Stupac

i

Nusret

Fazlibegovic

- na smrtnu

kaznu

streljanjem,

konfiskaciju

imovine

i

trajni

gubitak

dasnih

prava;

Ismet Serdarevii

na 20

godina

robije sa

popravnim

radom, konfiskaciju imovine

i

pet

godina gubitka

dasnih

prava;

Mahmut

Jarebica

i

Tarik

Muftid

po

12

godina

robije

sa

popravnim radom,

konfiskaciju

imovine

i

gubitak

gradanskih prava

u

trajanju

od detiri

godine;

Hilmija

Muftid

na

16

godina robije sa

popravnim

radom,

konfiskaciju

imovine

i

detiri

godine

gubitka

gradanskih

prava;

Ramo

Habota

na

8

godina robije sa

popravnim

radom,

konfiskaciju

imovine

i

2

godine

gubitka

gradanskih

prava;

Ejub

HadZi(.

na

7

godina

robije sa

popravnim

radom,

konfiskacijom

imovine

i

jednu

godinu

gubitka

gradanskih

prava;

Kemal

Kurbegovid

i Sulejman

Musakadid

na

po

3

godine

robije

sa

popravnim radom,

konfiskacijom

imovine

i

jednu

godinu

gubitka

gradanskih

prava.

Navodim

sve.

S

ogordenjem.

Ovakve

kazne nije dobio

Glavni

Stab

detnidkog

pokreta

sa

DraZom

Mihajloviiem

na

celu

eetvorica

mladiia,

na

pravdi Boga,

poslata

u smrt.

Ogromne

kazne,

sa

,,popravnim

radom',.

Ako

se

tome

doda

10

11

grupa

osudenih

,,Mladih

muslimana,,

u

Mostaru

(Salih i

6mlr

gehmen,

Teufik

Velagii,

i

dr.),

u

Zenici,

Banjaluci,

Tuzli,

gotovo svim

gradovima

u

BiH

- ispada

da

su

,'Mladi

muslimani,,

osudeni

na oko

1000

godina

zatvoral

A

',poprav-

nog

rada,,

Sto

se

tide,

on

je

poznat

iz

svjedodenja"'

Po svje-

dodenjima,

rahmetli

Hasana

Bibera

su

mudili

uvladenjem

zahrdile

Zice

u ud,

vjeSanjem

utega

o

mo5nje,

stavljanjem

noZnih

prsta pod

noge

stolova

na

koje su sjedali

isljednici"';

rahmeti

Omera

Stupca

mudili su

stravidno

-

od

vjeSanja

o

klin

(njemaeka tortura:

abinden)

jedna

mu

se

ruka

gotovo

sasvim

osu5ila...

,'Mladi

muslimani',

su

mudeni

teLe

od

sdmih

informbirovaca.

Razumljivo:

infbrmbirovci

su

bili

is-

tokn,ni

neprijatelji,

sa

uvijek

otvorenom

moguino3cu

da

"se

prevaspinju,,;

,,Mladi

muslimani,,

nisu

imali tih

moguinosti

-

bili

su duboko

raznokrvni.

Grijeh

,,Mladih

muslimana,,

je

anticki,

sokratovski,

grijeh.

OptuZeni

su

da

kvare

omladinu'

Omladina

kvari

om-

ta


7/110

ali

je

sigurno,

Sto se tiee

,,Mladih

muslimana", da

niti

je

IVZ

gledala

blagonaklono

na njih,

niti

su

oni blagonaklono

gledali

na

nju.

IvZ

je

,,Mlade

muslimane,,

smatrala

isuvi5e

radikalnim,

a

,,Mladi

muslimani,, su

IVZ smatrali

suviSe

neaktivnom.

Taj odnos

ie

vrhuniti

pri

sudenju

,,Mladim

muslimanima,,.

S jedne

strane,

poznato

je

da

je

tada5nji

direktor

Medrese

Kemura, kasniji

reis,

predao

u ruke

policiji

Omera

Kovada,

gotovo djedaka,

koji

ce

pod

torturom

UDBE

umrijeti.

S druge

strane,

poslije

sudenja

,,Mladim

muslimanima,,

1949.

godine, nekoliko

dana

poslije

(da

bi se

pokazala

Sto

hitrije

vjernost reZimu ),

Vakufski

sabor

IVZ

clonosi svoju

sramnu

Rezoluciju. U

toj

Rezoluciji se

napadaju

,,Mladi

muslimani,,

pogrdama

gorim

nego Sto

ih

je

izrekao

tuZilac

E. Kirlii

i

tada5nja

Stampa

(Ako

od

toga

moZe

biti

Sto

gore )

IVZ se doslovno

odride

,,Mladih

mus-

linrana,,. IYZ se,

dakle,

odride

rfajpotentnije svoje

buduinosti

Hrabrost

,,Mladih

muslimana,,

granidi

sa

tragizmom.

Doista

je

nevjerovatno

da tako

mladi

ljudi,

gotovo

djeca,

izdri.e

tako

dostojanstveno

sva

mudenja, ucjene

i

blaienja.

Nusret

Fazlibegovii,

na

primjer,

nakon strahovite

torture

smogne snage

i

poruci

svojoj

braii

i

sestrama:

,,Krenite

mojim

putem,,.

Omer Stupac

(uz,

moZda,

grijeh

prema

drugima),

najhrabriji

medu,,Mladim

muslimanima,,,

takoder

poslije nevidenih

mudenja,

na

sudu

izjavljuje

da

se ne

kaje

i da

vjeruje

u skori

propast

socijalizma.

Tada5nja

Stampa,

cenzurirana

do

posljednjeg

slova,

nije

uspjela

sakriti

divljenje

prema

heroizmu

Omera Stupca.

,,Mladi

muslimani,,

su

narasli

u

ozlojedenim

i mladim

du5ama svojih

sinova

i

unuka.

,,Mladi

muslimani,,

su

kvintesencija

muslimanskog

bunta"

Merhamet

je

naS

bunt.

rr\

.l

'

\

{\'t

\

12

Zilhad

Kljuianin


8/110

-dSb$

-&i'

-f

d@

,Eq{..:

t*


9/110

RAZGOVORI

SA

ETANOVIMA

ORGANIZ,ACIJF,,,MLADI

MUSLIMANI''


10/110

TARIK

MUFTIC

SJEME

JE

POSIJAilO

I

ONO

CE

NICI

.

Kako

su

nastali'Mladi muslimanf'?

ita

ie

uvietovalo

Vai

ulazak

u

"Mlade

muslimane"?

'

Moja

porodica

je

generaciiama unazad

ulemska,

i s odeve

is

majcine strane.

Ja sam

od

1934.

godine

podeo

klanlati

be6-vakat,

pet

vakata

namaza

dnevno.

Znadi,

la

ve6

S6

godina

pet

puta

dnevnO

klanlam.

Brat

Teufik,

koii

ie

u Sa-

rajevu,

onaj 5to

je

pisao

Rietnik,

to

isto

radi. Brat

Refik

je

Medresu

zavrSio

i

on

je

klanjao,

kao

i brat

Memnun

koli

;e

nedavno

umro.

Brat

Refik

ie

poginuo

1942.

godine

na

lstodnom

frontu u

borbi

protiv

komunista-bollSevika.

lslam

je

za

mene

uvijek

bio

prisutna

tema.

Otac

ie

bio

r;olidan musliman,

nile

klanjao

be5-vakat

niti

maika

ali

je

klanlao ak5am

i sabah

redovno. Od

djetinistva

se

tai

moi

;rlirrilet prqma

islamu

pojaiavao. Cim

ie

iziSao

priievod

Ku-

r'ilr;r

od

Cauievica

ja

sam

ga

odnlah

kupio.

U

zadniim

rirzro


11/110

polarizacija.

Mi smo iSli

po

srednjoj

liniii

-

vjerskoj

liniii i

neSto

nas

je

vezalo da se skupljamo.

U mojoj mahali

OdZaktan

ima

i

dZamija uz

ku6u Fehim

ef. Spahe reisa,

oformili smo

jedno

nade mahalsko

dru6tvo.

Zvali

smo

ga

"Naprednjaci", nismo

znali kako

bi

mu

nadjenuli

ime,

lmali

smo

i

svoju

biblioteku,

ja

sam

bio

bibliotekar.

lmali

smo

biblioteku i u mene kod

ku6e, dolazili

su

momci i

djevojke

i

tu uzimali

knlige.

Dva

dinara smo

napla6ivali

po

knjizi.

To

nije bila neka o5tra vjerska literatura,

toga

je

bilo najmanje,

ali

je

beletristike bilo

dosta.

Medutim,

kako

je

iSlo

vrijeme, mi smo se

sve viSe ideolo-

gizirali.

lpak,

ne

disto

na islamskoj osnovi. Bio

je

tu

Salim

Bravo,

Hadiagic Hajrudin,

pa

njegov brat.

Bilo nas

je

jedna

klapa,

imaii

smo

i svoj list.

Moj brat Refik,

stariii

od

mene,

i5ao

je

u

Gazijinu

medresu

i

on

je

pisao

tai

list.

Rudno

je

pisan,

imali

smo

moida

5-6 komada

tog lista i on

je

iSao

po

mahali. U

listu

su

bile

uglavnom

druStvene

a

ne

vjerske

teme.

lpak smo

mi iSli u

pravcu

islamskom. Ja sam

vec tada

upisao

Poljoprivredno-Sumarski

fakultet

u

Sarajevu,

40.

Vei

smo

'41.,

ja

mislim

pred

'15

ili

13

dana

pred

onaj slom,

pud

u

Beogradu, odrZali

u

prostorijama

"Tiezvenosti",

na

obali kod

Careve dZamije, svoju osnivacku

skupStinu i

uzeli

naziv "Dru5tvo Mladih

muslimana'.

Uspjeli smo

do

tada,

dakle,

jo5

prije

puda,

sruSiti komunistidku

vlast u

"Trezve-

nosti". Oni

su se u to dru5tvo bili infiltrirali. lmali

su svog

bibliotekara,

Pitii

Sulejman

mislim da mu

je

bilo

ime,

koji

je

nabavljao disto komunistidku literaturu,

i

odatle

je mogao

na muslimanske

mase uticati.

Poslije

preuzete

vlasti

u

"Trezvenosti

i

posliie

27. marla

'4-1.

mi smo se

ceSce

sa-

stajali.

Poslije

prekida

aprilskog rata, sa

fakultetA iz

Beograda

su

pobjegli

studenti

GranoV

Karadozovi6, Badagic, DerviSevii,

Murtez i

ne

mogu

se

sjetiti

jo5

koji. Sigurno

je

bilo

jo5

imena koli

su bili

potpuni

antikomunisti,

jasno,

kao i

ja.

I

ja

sam se tada bacio

na

intenzivno studiranle. lmao sam

vi5e od

pola godine

vremena

dok sam se upisao na me

dicinu

u Zareb. Dakle, ditav

april, maj,

juni, juli,

septembat

i

oktobar. Sedam mjeseci.

lntenzivno

sam

se

bacio na

stu

diranle islama i

islamistike u

Gazilinoj biblioteci.

Tu

sam sc

16

17

upoznao sa Had2i hfz,

HandZicem Kreievljakoviia

sam

upoznao...

bilo

je

tu

jod

muslirnpnskih

rntelektualaca.

Ali,

ja

sam

imao

svoj 6odak i citao.

Citao, ditao, Ie Behar,

Hik-

met

i dr. Drlao sam se

pravila

"knjiga

se iita

sa olovkom,

perom

i

tekom

uza se", tako da sam

stalno

pravio

bilje5ke.

I onda

bi u

"Trezvenosti",

nadi se

sa mladarijom,

pretresao

ta

znanja.

Dolazio

je

dak

iSilajdZic

ef. Camil, on 1e ve6 tad

bio hodZa,

pa

mu

se

nije

svidalo.

Ja

sam desto napadao

hodZe,

kao trutove,

kao

prilidnu

koinicu

prodiranja

napri-

jed.

On se

je

s tim slagao,

ali, eto,

jer je

sAm bio

hcdZa,

malo

mu

je

bilo

tedko

to shvatiti,

Od imena_koje

mogu

spomenuti,

bio

je,

recimo,

Muamer

Sadovii.

Cujem

da

je

karsnije

otidao u

partizane

i

da

je

poginuo

tamo. Bio

je

Esref

Campara,

pa

i

Alija

lzetbegovic

je

dolazio,

pa

onda

Avdo

Suko,

sad

iivi u

Zagrebu,

Husref

Badagi6

i mnogi

rlruei

kojih

se

u ovom trenutku ne

mogu

sjetiti.

Mi bismo

n;r lirn

svojim

sastancima

u

jednom

iodku u

"Tiezvenosti"

r;

rzr;ovarali,

razgavarali

i

razgovarali.

Mr:;lrrn

da

je

tu

glavna

klica,

dakle, ne

ono

dru6tvo kole

'.rrro

rlti

osnovali.

Sjeiam

se da

sam

otiSao

u

policiju

i

,

,,

lrrio

la

pravila.

lme

"Drudtvo

lt/ladih

muslimana"

odnekud

'

,rrr

r;rrr),

ka2u

postoji

u

Kairu neko

"El-dZemijjetu

5u'ba-

rrrrl

nrrr:;lirnin".

Nikakve veze

nismc

imali

sa n1ima,

ali mi

se

'.vr,ilr,lrr

lcl

ime

pa

smo

ga

onda

tako dali. i

znam da

1e

u

1

,r

,l1r

r11

lrio

tad

Balta Arif

,

zet lme Serdareviia

koji

je

bio

sa

r,,rr,r

rr

rlrLrStvu.

Arif

je

bio

policilski

dinovnik

i kad sam

nurl,r,',

l;ro pravila pitao

me

da

li

to

miride na

crveno. Bez

i

,rr,

1, ,

1,'kr

il

r,

to

1e

iisto muslimansko.

I

tr

.r',l,rrrr;i,

rnislim

da

je

to

iezgro

svega onoga

mlado-

r.,

r

lr

rr, rrr,rl(or

1

;lokreta.

Odatle

je

podelo.

Beogradska

gru-

t,,

1

,,r,

I

l',.. rrrrtlozovii,

Emin

Granov, Husref Badagii

-

sa

,,i'

'.lr.urr'

1c

rJoprinijela

ovom

nastanku.

Medutim,

uspo-

,r,r

rrr

',rrr{r

{)(irro:;t:

i

sa HandZiiem"

I

tad

je

dodla situacija

.I

,1r

rrl.rrr,,l;r:rkc

tjriave.

KreSevljakovic

rahmetli Hamdija

,r,

r,'lrt

I

l,'l'ro

lrrv;rlski

orijentiran

i bio

je

oduSevljen

osni-

,il,l,,rr

lrrv,rl.,l,r'

tlt)avc

.

Medutim

vrlo brzo,

cim su

podeie

,,,:

,

,lrrr

11r

,

rorri

Jlokolji

Srba

od strane

Usta5a,

on

se

.r

,i.

i, t

, ,

1,.,

lr

r,r

;

r

l;

rrr;

I

tlosao

je

sav

izbezumljen.

USao

1e

.

,

,t r

rrr

|

,rl

rll,

rll[tt

i

tckito: "LjUdi, pa

OVO

je

StfaSnO,

OVO


12/110

Sto se

radi. Ovo

je

BoZe

saduvaj."

Mislim,

tad

je

on

napra-

vio

prekid...

.

Kakav

je

bio

odnos

'Mladih

muslimana"

prema

ustaSkoy

driavi?

BoZe

-

naopak.

Nikad

mi

nismo

muslimani,

"Mladi

musli-

mani", imali afinitet prema

jednoj

drlavi

kakva

ie

bila

Hrvat-

ska.

Mi

smo

htjeli da

budemo

nekakva

ako

je

moguie

autonomna

oblast

pod

njemadkom

vlaiiu.

Ali nikad

nismo

imali

nikakve

pretenziie

da

budemo

Hrvati.

Mi smo

htjeli

da

napravimo

autonomiju

Bosne,

da

napravimo

demon-

stracije

da bi

stavili

do

znanja

Svabama

da

Bosnu

ne

mi-

jeialu

u NDH.

Da

Bosna

sa

SandZakom

bude

autonomna.

Spominjan

je

i SandZak.

Dakle,

da

ni na kakav

nadin

ne

budemo

u ustadkr

pokret

ukljudeni.

Uostalom,

ia

sam

'41.

pokusao

da

u Zagrebu

legaliziramo

"Drustvo

Mladih

mu-

slimana"

pa

sam

i5ao

Aliji Suljku,

on

je

bio

poglavnik

po

Bosni.

Znao sam

se sa niim

licno

iz stare

Jugoslavile. Znao

je

da sam

napadao

hrvatske

ekstremiste

jednom

kad smo

putovali

skupa

od Trebinja

do Sarajeva

vozom.

Nabio

mi

je

na

nos to

kad

je

vlast

postao.

On

1e

bio

profesor

u

Trebiniu

i bio

je

ekstremni

ustaSa.

Uputio

me

1e

fra

Radi

Glavaiu,

koji

je

radio

u

tom

ministarstvu.

Ja

time nisam

bio zadovoljan,

5ta

ce

meni

iedan

fratar

odobravati

musli-

mansko

dru5tvo,

i

onda

GlavaSu

nisam

ni

iSao.

Onda

je,

u toku

'42.

mislim,

napravljen

dogovor

s Do-

bradom

Kasim

efendijom.

On

je

bio

predsjednik

pri

"El-Hi-

dayi

.

I

onda smo

mi

imali sastanke

u

onim

prostorijama

koje

se

danas

koriste

u dvoriitu

Begove

dZamije.

Tu smo

odrZavali

sastanke.

Tu

nam

je

i

Ma5ovic

dolazio

pa

nam

je

odrZao

par predavanja.

I znam

da sar,'r

ja

tad napisao

fedan

ili dva

dlanka u

El-Hidaji"'.

Kompromisni

islam i

kom-

promisni

muslimani.

Znam

da sam

i

potpisan

bio

"Mladi

musliman

-

student medicine".

Mislim Traljic

je

to

negdje

nasao,

ja

se

ne slecam

5to

je

bio drugi

dlanak. E,

u tom

smislu

je

rad

poieo.

Medutim,

ja

sam

se vec

tada

radi

studija

medicine

mnogo u

Zagrebu

anga1rao.

Gore smo

se mi

str-rdenti

sastali,

grupa

naSih istomiSlienika,

ali

je

glavnina ostala

u

Saraievu.

1B

19

Tad

se krug

proSirio, Bio

ie

tu

neki

Sabrihafizovic,

znam

da

je

bio kukavica,

stalno

se

boiao

da

ne dode

"Crna

ma-

rical'.

Ne mogu

se

viSe

sjetiti

svih

tih

imena,

ali znam

da

ie

sala

na

sastancima

i

predavaniima

bila

puna

Neki

Sehic,

gimnazijalac,

kasnije

sam

ga'44' duo

u

partizanima'

nanio

mi

ie

puno

zla

ier

me

otkucao.

Naime,

on

je

onda

postao

partizan, komunista.

Bio

ie

prvo

sa

mnom

u

do-

mobranima

a onda

je

iz

domobrana

oti5ao

u

partizane.

Tamo

je

postao

komesar

i

ia

sam

ga

zatekao

kao kome-

sara u

Cazinskoj

krajini,

kapetana.

Zahvaliuju6i

njemu

ia

sam

Supiran

u Liku,

u

iednu

35

diviziiu.

U

teSku

diviziju.

Tamo dim

sam

prvu

priliku

iskoristio

pobiegao

sam,

ivratio

se u

Zagreb.

Bio

sam

svega

tri

mieseca

u

partizanima.

Dakle,

dalli

rad

"Mladih

muslimana"

nastavljen

je

u Saraie-

vu. Ja

sam

se

sa

mnogim

dopisrvao,

imao

sam

svu

do-

kumentacilu

saduvanu

do

'83.

Tad

je

UDB-a

razboinidki

napravila

pretres moje

kuce.

Nadla

mi

je

sve

te spise

koie

sam

ja

trebao

sloZiti

i

sortirati.

Sva

ta

dokumentacija

1e

orJuzeta.

Jesu

li

je

ovi

u

UDB-|

'83.

uni5tili,

imam

namjeru

sad

saznati

i vratiti

je

nazad.

lmao

sam

izrezak

iz

novina,

Irt-.ogradske

novine

"Vreme",

gdje

je

bila Stampana

"Osni-

viidka

skup5tina

Druitva

mladih

muslimana

u Saralevu"

/nam

da

mi

je

prijetio

iedan

ovaj

udbaS'

nadelnik

Durica

[]oro:

"Neiete

vi

pisati

istoriju".

A, eto,

evo

doilo

je

vrijenre

lrirs

da se

mora

pisati.

Oni

odo5e

a

neko

drugi

dolazi

Tad

;c

rird

uglavnom

voden

u

Sarajevu.

Esad

Karadozovic

ve6

lrr

rr

toku

'42.

i'43.

tu

vodio

glavnu

ri1ed,

napravo

nekakvu

,rrr1;rnrzaciju,

podijelio

na

grupu

"A",

grupu

"B".

Ja u

to vec

nliinr)

ulazio.

Ja sam'43.

otiSao

u domobrane u voisku

a

lror:lijt,'

toga

u

nlemadku

vojsku.

Bio

sam

pola

godine

u

lJ1,rrraiko1,

pa

onda

u

partizanima tri mjeseca.

Onda

ie

v,'r:

riosla

'45.,

ianuar,

pa

tzv

oslobodenje.

Ja

sam

dVile

,;rrrlir)e

bio

odsutan

iz Zagreba.

Zapao

sam

u

zatvor

u

M,rrilroru. Robijao

sam

dviie

godrne

po

Sloveniii,

radio

tedki

Ir,'r,

lrr ri,rr1,

sjekao

5umu.

Poslije

toga

sam

'47.

po

povratku

rr

'i,rrrit:vo

odmah

otiSao

na

prugu

Samac-Sarajevo,

da

bi

,

I

rlrrl

rlot;re

karakteristike.

Tu

sam

proveo

pet

mjeseci.

Tre-

li.rlr,:;rr rni karakteristike

da bi nastavio

studii,

jer

mi ne

bi

t,rr.'rr;rlr

lroloiene

ispite.

Sedam

semestara

medicine

sam


13/110

imao, odmah

sam

se

ponovo

upisao

i

godinu

dana

stu-

dirao.

Ukljudio

sam

se

u

rad "Mladih muslimana"

uZagrebu. Tad

je

vec

bila

dvrsta

organizacija u

Sarajevu.

Bio

je

Biber

Omer

na

delu,

bili su Kajtazovi,

5to

su

streljani.

Oni su bili ruko-

vodeci

kadrovi. Mene

su

zovnuli

'49.

i

bio

sam svega

Sest

mjeseci te

godine u

Organizaciji.

I

za

tih

Sest

mjeseci

dobio

sam

'12

godina

robije. Mi smo

u

Zagrebu imali

svol krug,

dosta

nas

je

bilo, sve sami

intelektualci. Sastajali

smo

se

u stilu "trojki"

da se ne

bi

6irilo,

radi

teZeg otkrivanja.Onda

sam

pozvan

u Sarajevo na

Plenum u februaru,

tu

je

bio

dobar

dio ljudi,

nije bio

jedino

Omer Stupac.

Stupca

rah-

metli

nisam

upoznao.

Ni Fazlibegovii

nije

bio

na Plenumu,

bio

je

samo KajIaz

i

Biber,

bio

je

i rahmetli

Salko

Behmen.

Ne mogu

se sad sjetiti

tih svih imena.

Poslije Plenuma

rad

se

odvijao naSiroko

u Sarajevu,

Mostaru,

Zagrebu,

Tuzli.

lmali

smo svoje

podruZnice

svuda

uzdui

Bosne

i Herce-

govine.

l,

lasno,

onda

je

pod

reZimom UDB-e moralo negd-

je

da

pukne.

o

Da

li

ste imali

neku

politiiku

koncepciju

po

pitanju

Bosne u

toku

rata

koja

bi

bila

razliiita

od, recimo,

onih

ekstremnih,

ustaSkih,

proustaikih

ili

procet-

nickih?

Koncepcija

je

bila

spasiti

Muslimane

od

detnika.

Da

spa-

simo

glave,

Zivote,

tijela.

A

od

partizana

da spasimo

dudu.

Cetnici

su

iSli da nas

uniSte tlelesno,

fiziiki,

a

partizani,

komunisti

su iSli da

nas

uni5te

duhovno,

Koncepcija

je

bila

da

se

saiuvamo kao

Muslimani.

O

nekakvoj dr2avotvorno-

sti nismo imali

nekakvih

planova.

Uvijek

smo mislili

na

BiH

da

se saduva,

u

nekakvoj

moZe

bit drZavi

al' da budemo

autonomni.

Ove

budale, ovi

razbojnici komunistidki

su

nam

naturili

'83.

da hocemo

nekakvu islamsku,

iistu islamsku

Bosnu.

To su

budalaitine,

to

su

podvale,

to su

razbojstva

koja

su nam cinili,

podmetanla.

Dakle, nekakve

koncepciye

u

Sirem

smislu

nije

bilo.

.

Da li

je

'45.

doilo

do obnavljanja

rada Organizacije

ili rad

nije

uopce

bio

prekidan,

i kakvi

su vaii

bili

p:i

utisci

sa

tekovinama

nove

vlasti?

20

21

Organizaciia

le

tinjala

u Saraievu.

Ja

od

'43.

kad

sam

oti5ao

u

domobrane

do

'47.

kad

sam

se

vratio

s

pruge,

nisam

imao

nikakve

kontakte.

Ja

nisam

prosto

smio

oti6i

u Sarajevo,

ier

sam

'45.

duo

da

ie

Nada

Biser

o

meni

pisala

kao o

opasnom

organizatoru

Mladih muslimana"'

'Boiao

sam

se ako

dodem

da ie

me

snaci

ono

dto

je

sna6lo

Busulad2iia

Mustafu.

I

zalo nikada nisam

htio

u

Saraievo.

Ja

sam

prvi

put

oca

vidio,

nakon

godina,

'4

na

pruzi

Samac-Saraievo.

Dakle,

kakav

ie

bio

rad to

je

za

mene

nepoznato

jer

su

to

radili

drugi.

Ja

sam

bio

potpuno

odsutan,

do

'48.

ia

se

nisam

viSe

aktivno

ukljudivao,

ier

sam eto

{izidki

bio

izbaden

radi

rata,

ili

poratnih

prilika'

Kad spominieS

HandZar

diviziju,

u

vezi

nie

ie

onaj

udbaSki

razbojnik

MandZuka

Smaio

priie

par

godina

pisao

u

"Oslo-

bodenlu"

nekoliko

dlanaka.

To

ie

iedna

od

najcrniih

osola

sto ih

u 2ivotu

znam"

On i

Mesud

Fazlagic.

Te5ki

udbadi,

i

tesko njima

kod

Boga

-

ako

tobe

ne

dodu.

Tal

MandZuka

Ilrnalo

pisao

je

u

vezi

"Mladih

muslimana'

i

HandZar

divi-

zijc Niko

nije

tierao

Muslimane.

Mlade

muslimane

u

llrrndZar

divizilu.

To

le

laZ

Nismo

mi

gurali

llude

tamo

Ako

1c

neko i

govorio

Muslimanima

da

idu

u

HandZar

divizilu

rri;t: im

govorio

ni iz

kakvih

razloga

drugih

lggo 9? :.

Mir:;lirnani

sacuvalu

od

detnidke

kame.

To su

bili

motivi.

Da

',r' :;aiuva

Musliman,

bilo

duhovno

bilo

{izidki.

Duhovnost

r';l;rrrrii

da se

saduva

od

opasnosti

komunizma.

Ali

prven-

',lvcrrr)

je

bila

borba

protiv

uniStenja

Muslimana

-

fizidkog

rrrrr'rlcnja

Muslimana

od

strane

detnika.

Na

osnovu

iskustva

"ll

'42,'43,

na

osnovu

masovnih

pokolia

stotine

hillada

Mrlrlirrriina,

posebno u istodnoj

Bosnr,

nasiala

ie

ta divizija"

l).rl,lc,

l-land2ar

divizila

nile

bila nade

dedo.

Mi

srno

htjeli

r',1,,,rr:;lilr

Nijemce

cia

nam

pomognu

da

se

opremo

uniSta-

;,qr

l,111rr

Jrohodu

Dra|e

Mihajloviia,

i velikosrpske

politike

i'.r'.rr;r

i

G;trasanina,

politike

koia

nas

Zeli

istrijebiti

s

ovih

It.rt'rr,r

Ii


14/110

Ta

1e

insinuacija

nekom

trebala.

Ja

kad

.sam

doveden

u

UDB-u

'49.

iz

Zagreba, gdje

sam uhapden,

u Mostar,

u

ieliji

sam

zatekao

rahmetli

Nusreta

Fazlibegovi6a,

koji

je

kasnije

strel;an

Onda

sam

mu rekao

da su

mi na

sasluda-

nju

kazali

da

imamo

oruZje.

Ja veze

nisam

imao

sa

tim,

niti

je

to

ikad

spomenuto,

pogotovo

na

plenumu,

gdje

je

data

generalna linija. Onda

mije

rekao Nusret Fazlibegovi6

da

je

on

sa

Hilmijom

Muftiiem podeo

sabirati

oruZle.

pa,

kakvo

oruije?"

KaZe,

nedto

pudaka

ali

su one

sve

zakopane

u

zemlju

i istruhle.

I

kama...

,,pa,

bolan,

dta

ce

nam

to?',

Kaie,

ja

sam

to

potpuno

primio

na

sebe.

,'Ma

to si

ti mo_

gao

primiti

na

sebe,

ali

to

6e

partizani,

komunisti

jedva

doiekati

da

nas

proglase

teroristima,,.

To

su iskrene

rijedi

Nusreta

Fazlibegoviia,

on

je

meni

kazao

da

je

to

njegovo

maslo,

njegovo

i nekolicine

Hercegovaca.

lnade

to nije

bila

nikakva

linija

'Mladih

muslimana',.

pogotovo

se

na

plenumu

o

tome

ni

rijeii

nije

progovorilo.

Oruije

kao

sredstvo

borbe

protiv komunistiike

vlasti

nije

bilo

nikada

spomenuto

niti

se

o njemu

u tom

smislu

govorilo.

NaSe

ledino

oruZje,

uo-

stalom

ideja-vodilja

"Mladih

muslimana,,

je

bila

borba

pro-

tiv

komuniziranja,

marksiziranja

Muslimana,

Otimanje

muslirnanske

omladine

od

SKOJ-a

i

partije.

NaSa

je

Zelia

bila

da saduvamo

svoj vjerski,

nacionalni

muslimanski

identitet.

Da

ostanemo

Muslimani

unatod propagandi

mar-

ksistidko-kom

unistiiko-socijalistidkoj.

.

BolI

poznavaoci

ove

tematike

kaiu

da

su "Mladi

muslimani"

najiistija

moralna

pojava

u

ovofn

stoljecu

kad

je

u

pitanju

nai

narod, naia

inteligen_

cija,

naia

duhovna

kretanja.

Ati

da

nisu

imalivelikog

potiti6kog

takta,

nisu imali

dovoljno

svijesti

o

politici,

niti

ih

je

toliko

zanimala,

vec

da su

bili

prevashodno

jedan

moralno

iist

pokret?

Apsolutno.

Mi

smo

bili

zeleni,

nezreli

za

nekakvu

dublju

i

Siru

politiku.

Nama

je

bila osnovna

misao

i

ideja

oduvanje

islama

i

Muslimana

na

ovim

prostorima.

To

je

bila

misao_

vodilja

za

politiku.

Mi

se

nikad

nismo

vodili

mislju

da

osvo_

jimo

vlast

Jasno

nam

je

bilo

da

smo

za

to

bili

presitni

i

presicu5ni,

nego

da

se

mora

traZiti

modus

da

se

ito bolje

uklopinro

u

stanje kakvo jeste

u

BiH

i

Jugoslaviji

t)

23

.

Sta

mislite

po

iemu

ste

se

vi,

ta

ideia,

razlikovali

od

postoiebih ideia

i

politi\kih

pokreta

medu

Mus-

limanima.

Da

li

ie

kod

vas

bilo

viie

prisutno,

lo

se

bar meni

iini,

viie

is/amske

iisroce

na

duhovnom

i sociiainom

Planu?

Bilo

je

viSe

muslimanskih

druStava.

JMO, Gairet,

Uzdani-

ca...'Jedni

su

b-ili

prohrvatski

orilentirani,

drugi

prosrpski'

Muslimanska

jugoslovenska

organizaciia

nije

mi

bila

defi-

nirana

kao

muslimanska.

To

je

viSe

bilo

nasliede

starog

agovata,

begovata

i Zelle

da

se

neito

1o5

saduva

od

tih

uipo.enu

na

staru

tursku

imperiju'

lnade,

ledne

islamske

ideolodke

stranke

kod

nas

nije

bilo.

I

naSe

hodZe

bile su

iedna

razlivena

organizacija,

bezidejna,

bitno

bezidelna

iJodZe su

bili

nekakvi

vjeroucitelji'

ali

ne

ideologizirani

ucitelji.

Mnoge

hod2e

tek

od nas

su

udile

prve

postavke

islama.,Kaiem,

medu

nama

je

bio

Camil

ef.SilajdZii

a

bilo

ih

1e

joi

Dakle,

islam,

ideologizirani

islam

u

kontaktu

sa

eviopskim,

fasistidkim,

komunistickim,

lievidarskim,

de-

snidarskim

ideologijama,

bio

;e

naia

vododjelnica

od

dru-

gih.

lslam

se tek

kod

nas

kroz

"Mlade

muslimane"

izodtrio

i


15/110

i apsolutno

smo na

pozicilama

vracanja

pravim

osnovama

islama.

U Singapuru

je

izlazila

jedna

novina,

nisam ti

to

rekao,

ja

sam

dobivao nekoliko

dasopisa,

dak

i iz

Singa-

pura.

Tamo

sam crpio onih

stvari,

izbazena

lndijskog okea-

na,

znao sam

prilidno

tu

situaciju i bio sam

u

toku.

o

Da

li su "Mladi

muslimanf'

pred

rat

imali duhovne

kontakte

preko

literature,

ili

liino,

mo1da,

preko

[udi,

sa

modernistiikim

pokretima

u islamu?

Samo

preko

literature.

Znali

smo

za Sekiba Arslana,

za

Muhameda

Re5ida

Rida, za

DZemaludina Afganiju.

Dakle,

samo

preko

onog

Sto

je

bilo

napisano

na

naiem

jeziku.

Nikakve

kontakte,

personalne,

nismo

imali ni sa kim.

UDB-

a

je

na tome

insistirala,

a to

mi

je

pridao

i

jedan

fratar

koji

je

bio u

ieliji sa Fazlibegovicem

do

pred

sAmo streljanje.

lnade,

Fazlibegovii

a i ostali su bili

okovani u lance i

tako

su

ih

gonili

na

sasluSanje,

mlatili, ubijali,

prebijali,

jod

kao

osudene

na

smrt.

To mi

je

priiao

fra

Rufim Sili6. lnsistirali

su

uvijek da

nadu neku

vezu sa Egiptom.

Nikakve direktne

veze

sigurno nile

bilo. Nikada

i

nikadal Mi

smo uzeli ime

El-d2emijjetu

5u'banul-muslimin"

-

"Vodstvo Mladih

musli-

mana".

Ali

to

le

bilo

proditano

negdje

u

Stampi a nikako

da

smo mi

nekakve

kontakte imali.

Naime, UDB-a

je

stalno

kao

isvi komunisti,

ovi komunistidki

razbojnici

i

KGB

i

UDB-

a, stalno

bolovali

od

ideje

proganjanja,

uvijek

Spijuni, uvijek

"lnteligence

service"

i

tako. I

radi

toga

su

oni insistirali na

tome

.

aini

se

danas

da

je

ta

grupa

mtadih

tjudi,

vrlo

mladih

ljudi

predstavljala

u

odnosu

prema

islamu

neSro

drugaiiju

struju

od

one

koja

je

bila

prisutna

u

zvaniinoj

lslamskoj

zajednici, da

je

po

islamu

bila islamskiia

od lZ,

da se sasym

drugadije

od-

nosila

prema

nauci,

tekovinama modernog

druitva,

prema

uienju

stranih

jezika,

jer

su ti

ljudi

poznati

danas

kao vrsni

intelektualci?

Sigurno

tako. Meni

je

'40.

bilo 20

godina.

lnade,

mi smo

se koristili 'El-Hidalom"

kao

pokrovom

nekakvim.

Do hodia,

hodZizma

i

hodZinskog

islama nismo

puno

drZali.

HodZe

su

stradno

na

naftalin

smrdili, na

Zalost

tog

naftalina

jod

uvijek

ima. Mr malo

imamo

hodZa od

ove

masovne

grupe

24

25

hodZa koji

su

prihvatili

islam ovako

kako smo

ga

mt

prih-

vatili. Naime, nlima

je

islam

bio sredstvo

za livol, i to

je

bitna razlika,

a meni

je

islam

bio duhovna

hrana. Unatod

tome 5to

sam

ja

medicinar

ja

sam nastojao

da se izgradim

u intelektualca,

da zadrem

u sve mogu6e,

ba5 tjeran Ku-

r'anom

i

Hadisom

prodro

sam

u

tajne nauke.

lSao sam

i

u

biologiju,

i

u fiziku,

i

u

hemiju,

i

to

i

danas radirn,

Mene

i

danas interesira

astronomija,

ali

na

osnovu

dega, 5ta

me

goni.

Goni me ajet 53,41

poglavlje

Kur'ana

"Mi

cemo vam

pruiiti

dokaze

u svemirskim

prostranstvima

i u

vama sa-

mima

da

je

Kur'an

prava

istina".

Dakle,

jedan

takav aiel

za

koji tek danas znamo

Sta znadi. On

je

bio stradan

poriv

-

ljudi traZite,

udite. "Utlubul ilme

ve

lew bissinni". Pa smo u

tom

pravcu

djelovali i radili. I

danas

ima veliki broj

korjenitih

i dubokih

intelektualaca.

Jer

intelektualac danas zavrSi

fa-

kultet i misli

da

je

intelektualac. BoZe

saiuvaj,

taj

je

samo

zanallija koji

je

zavrSio

"Vi5u

zanatsku

Skolu",

koja

se zove

fakultet.

Ja

sam

sjedio godinama

sa

25

takvih

tzv. intelek-

tualaca

pa

nisam imao s

kim rijedi

progovoriti.

Ovdje

u

Mostaru

pravi

intelektualac

je

rijetkost.

I

definirati

jednog

intelektualc

a duiaje

malo

prida.

To

je

dovlek

koji ima dudu

koji ho6e

da

prodre

u sve

pore

nauke u

potraZnji

za Bo-

c;om"

Jer

Kur'an upucuje tome. Znadi, treba

gledati

svijet

oko

sebe,

nebo nad sobom,

zemlju

pod

sobom a

narodito

sebe,

promatrati

iovjeka. Sama

antropologija

danas ima

rra hillade disciplina, manjih

naudnih

disciplina koje nisu

tlovoljne

da

otkriju samog iovjeka.

Prema

tome, biti inte-

lcktualac

znaii

primirisati

svega

pomalo.

Ne

mo2e

se otiii

u

jednom pravcu predugo, jer onda

dovjek

izgubi

vezu

sa

rrrnoqim

stvarima.

lntelektualac

mora vidjeti

svugdje Boiju

lrris;utnost.

To

je

po

mom

radunu i

miSljenju

duZnost

jednog

rrrlclektualca

ina taj nadin on 6e oplemeniti

svoju duSu

i

';vrrjol

sredini

pruZiti

dio onoga

Sto

mu

je

Bog

dao u za-

rlrrl;rk.

Da kao Skolovan

dovjek

pruZi

dru6tvu nedto od svo-

1,rr;

lrogatstva.

Hadis kaie.

"Zekiat

na

imetak

je

davanje

n(

)voa,

ili

materijalnih bogatstava, ze{at

tijela

je

post

a

zek-

1,rl

zii

nauku

1e

propagiranje

nauke".

ZaIo

ja

godinama

rlcnr

u Zagreb i drZim

predavanja.

lnteresantno,

'83.

kad

'.u

rno

ovi u UDB-| uhapsili iciledili

nisu ni znali da sam

l,r lrrc


16/110

cursa

drZim

predavanja. Sad

mi

je

tema

"Ateizam"

pa ga

za

onih

pola

sata

sa svih

aspekata

pomalo

obradujem.

Zivi

primjer

naseE

intelektualca

bio

le

Salko

Behmen. Jedna

enciklopedija

od

dovjeka,

vrlo

skroman

dovjek

ali

duboki'

duboki

intelektualac.

Ali

on nije

sAm,

ima

ioi

ditav niz

takvih

koji

su

radili

i dokazali

se

kao takvi.

Oplodili

su

se

jer

su

oko

sebe

stvorili

krug

prilatelja koie

su, da

se

tako

izrazim,

inficirali

ovim Sto

su znali.

o

Da

/i ste

dolazili u

koliziiu

bilo

personalno

sa

liudima

iz

lslamske

zaiednice

brTo

sa

zaiednicom

kao

in-

stitucijom,

i da

li

vam

ie

pruiila

podriku

kad

ste

bili

osudeni?

Nikakve

podr5ke

od

strane

lZ

nije bilo.

Posliie

tzv. oslo-

bodenja

to su

sve bile

sluge

reZima. Narodito

onal

koit

nas

je

osudio

i

izbacio

iz lYZ,

reis Feiii.

On

je

nas zvanidno

izbacio iz

IVZ-e" Postao

je

reis zato 5to

je

imao sinove

partizane

i

narodne heroie,

i

to ie bio

partizanski

reis.

Pa

kemura,

kaZu

dok

ie

bio direktor

Medrese

da

ie

on

sAm

otkucavao

dake,

da

je

otkucao

mnoge

"Mlade

muslimane",

pa

su bili

uhapSeni.

Ne

mogu

reci za

Had2iabdiia

nedto

viSe.

Ja sam

podeo

ici

Kemuri,

bio

je

priiatell

moga

oca,

nisam iSao

da sa

njim

govorim

o "Mladim

muslimanima",

nego,

jednostavno,

htio sam

neki kontakt

sa

tom musli-

manskom zajednicom.

Jer,

i to

ie

vaZno,

tamo

je

bio

Dozo,

hadZi

Husejn efendila.

Onda sam

sa

njim

i

Edrefom

Ber-

beroviiem

imao

kontakte.

NajviSe

bi

pridao

sa Dozom,

pa

bi svratili

kod

reisa,ali

to

ie

bio samo

kurtoazni

kontakt,

Nikakvih idelnih kontakata

sa

njim

nisam

imao.

lsto

tako,

kasnije,

kadei

je

dodao

HadZiabdi6.

Sjeiam

se

iedanput

HadZiabdi6

mi

ie

pola

sata

priiao

koliko

je

va2no da

se

poituje

huimet.

A

huimet

je

vlast.

Dakle,

jedno

kokuzan-

stvo,

on

je

isto

tako bio

reis bez

boje,

okusa

i

mirisa, samo

jedna

figura.

Pokazao se

tek

na kraju

reisovanja

jer

je

dacl

materijalna

sredstva

za

gradnju

Zagrebadke

diamiie.

Tu

ie

potpomogao

dobro.

lnade

je

bio

jedan

reis na ltniji.

Onakav

kakav

1e

trebao.

Reis

koji

ne radi

niSta,

odnosno

u islam

skom smislu ne

radi

ni5ta.

A

pogotovo

onaj

iopac

Mujiri,

Zivi UDB-in

covjek.

BoZe

saduvaj,

nisam

mu se

ni

pokudao

nikada

pribliZiti.

26

27

o

Da

li su'Miadi

muslimanf'

uspieli

da

preiive

'49-tu?

Kako

da

ne,

pa

tek

1e

onda

podela

organizacija,

mada

su

streljali

u

zatvoru

detvortcu

Sto

su ih

osudili

na smrt'

Ubili

su i

dvoiicu

na

granici.

o

Ko

je

ubiien na

granici,

znate

Ii?

Na

granici

1e

ubijen

Plodo

i iamdZi6

Asim.

o

A

koji

je

Ploio?

Ne mogu

se

sietiti,

ne

znam

mu

imena

.

A

oni su

na

granici

ubiieni,

iiioi

granic?

Oni

su

pokuSali

pobieci

u Grdku.

To

su meni

rekli

i

mene

su zvali.

U

Zagreb

ie

dolazio

Plodo

da

me

zove

da

idem

i rlao mi

adresu

nekih

Siptara

iz

okoline

Tetova

koji 6e

me

lrrovesti.

Medutim,

zna

se da

su

ih

pobili,

pobio

ih

KNOJ

ili

ko

1e

bio..,

o

Da ti

ie ioi

liudi

stradalo

tada,

sem

ove

ietvorice

u zatvoru

Sto

su

streliani

i

dvojice

Sfo

su

ubiieni

na

granict,

da ti

je

nezvani\no

loS

ko stradao?

.loi;

jr.'

umro

u

toku

istrage...

a

ne

znam

mimo toga,

ne

.',,,,,',

Ali

mislim

moZe

se

radrti

samo

o

par

ljudi.

lnaie,

lr,l'

rurkon toga

1e

podela izgradnia

i kontaktiranje

ovih

l,rliiviclilt

Neki su

nam se

odmetnuli

u

zatvoru.

Ja znam

j,.,lrror1rr

iz Capljine,

taj

se

propio. Kurbegovic

se zvao

itaj

,,r'

(r{lrrrctnLro.

Kemo,

onaj

5to

nas

je

otkucao,

je

umro

ll,r',

1c

okrrcao '49.

vec,

ier

je

bio

prisutan

na

Plenumu.

Il.r,

,'l;rrlsu

podeli

kontakti

ikontakti.

Kao

Sto

je

komuniste

;.lvtrr

i/(.lttrcJivao,

tako

su

se

kroz

kontakte,

kroz

zatvor,

l,rrr'1,ror;;rnjanja,

Sikaniranja

udba6a, liudi

kalili.

Tad

ie

1rr

rr r'l.r

tzr;titrlnja

na sirokom

planu.

ll,r',

1r.

ll


17/110

negira na sudu, zvaniinom, ovdje u Mostaru, Pa

pita

ga

sudija Sto

si ti, ti si sad u situaciji da

negirad

sve stvari

koje si u istrazi

priznao.

Sto

si

to uradio, 5to to tako radiS,

pita

sudija.

KaLe,

zalo

Sto

sam

Zelio

da dodem na

svojim

nogama

u ovu

sudnicu.

Jer

je

znao 5ta se

radi,

dta

je

UDB-a radila ljudima. Kako im

je

kosti lomila

i

kako

ih

je

prebijala

i

ubijala.

Ja

sam

u

toku

UDB-e izgladovan,

izgla-

dovan da

sam

se

jedva

driao na

nogama

'49.

I

trebalo

mi

je

dugo vremena dok

sam se oporavio,

doiao sebi.

UDB-ine

metode

bile su

uZasne. UZasne,

Batine,

mla6e-

nje... Mene

nisu mlatili, ali su druge mlatili, narodito

u

ono

vrijeme.

Bilo

1e

dosta

lB-ovaca.

o

Sad

se

priia

da

7e

dosta razli\itih neprijatelja

dru\tva tad bilo u zatvoru i

da

je

atmosfera bila

dosfa

interesantna.

Od

popova,

"ltlladih

mus-

fimana",

lB-ovaca...

Glavnina je

bila

informbirovaca, onda je

bilo

lS-ovaca,

kako

su oni zvali lntelligence seryice, bili smo mi

,

'Mladi

musli-

mani",

kriZari,

fratri

-

njih

su opet u

vezi

nekog zlata hapsili,

bilo

je

i ietnika. Dakle, to

je

bilo

dru5tvo. Onda smo se

kasnije

naili u

Zenici

na

robiji. Recimo,

bio

je

Dobrada,

bio

je

Varnava od

pravoslavaca,

od

katolika biskup Cula.

Oni su imali

jednu

sobu i tamo su ih drZali, u "Staklari",

u

izolcili. Nisu im dali nikad medu nas

da dodu. Ali smo se

poslije

u "Staklari" na5li

svi skupa

kad

le

do5ao neki Jure

Bilii

'50.,

pa

je

nekoliko

mjesecistudirao

cinkarenje.

Naime,

u

zatvoru

je

uvijek bio komunistidki sistem,

boljSevidki

-

doudni6tvo, cinkarenje.

Nadu

dovjeka,

plate, uzmu

mu

du5u

i onda,..

To

cinkarenje

je

bilo

vrlo raSireno, i

onda

sr,r

pravili

dostave, spise

na osnovu dega

je

tal

novi

udbad

Jure

Bilic

podijelio

ditav dom na tri

grupe.

I sve

nas videnije

"Mlade

muslimane" strpao

u

"Staklaru".

Nas

je

bilo

u

jednoj

sobi mislim

17, u

sobi

gdje

mogu biti

3-4 osobe. Tamo

smo

proveli

nekoliko

mjeseci u njegovoj

2elji da napravimo

nekakvo

revidiranje

stava, Da

promijenimo

svoj

pogled,

To

je

nlihova

metoda bila

jo5

ranije

koju

su

primjenjivali

protiv

informbirovaca.

Neki

su zatvorenici

dak i samoubistvo

udinili

koliko su bili

pritisnuti.

Niko

od

"Mladih

muslimana"

nije

to

udinio.

28

29

.

Sta

ste

imati od

vlastitih

izdania?

U

podetku sam

neSto

mogao

dobiti

ledino

od

"El-Hidaje",

a u

doba

'49.

jedino

ja

Sto sam

vidio

bio

ie

Pravilmk.

Lite-

ratura

je

inade

bila

ono

Sto

je

bilo

Stampano

na na5em

ieziku

od islamske

literature.

Nekakvoga

svoga

posebnoga

biltena

nije

bilo, bilo je

previSe

opasno,

UDB-a

ie blla

jaka.

o

Poslije

rata

bili

sfe

prlsufni

i na

selu,

bar

u

Her'

cegovini?

Kako

da ne,

bilo

je

i milicionera.

Sad

u Turskoi

mislim

Zivi

Adem Gerin,

bio

je

miltcioner.

.

Od Stoca?

Da, od

Stoca.

o

Emigrirao

je,

bio

ie

Mladi

musliman?

Da, jeste,

osuden

15

godina.

o

Poznato

je

da

su

svi

rano umirali?

:liqurno,

bili

su isprebijani.

Jedan

je

ostao

u "Staklari"

9

n rit:seci.

.

Sra

7e

"staklara"?

lo

jc

zatvor

u zatvoru,

u rzolaciji,

sam

u

samici,

A "Staklara"

;r

jt:c1no

posebno

odjeljenie

zatvora

u Zenici.

Tu

je

izolaciia,

,.lror;i

re2im,

potpuno,

manje

hrane,

nema

grijanja,

itd.

Bilo

1,,

tilr

jada jako

puno.

l,

jasno,

najviSe

represiia,

fizidka

re-

lrrc:;ija

isaslu5avanje.

Mene

su

zvali

u 02 sata

po

ponoci.

I

t,r

kr sedzm udba5a

iz Sarajeva

da se

ude na

nama.

I

lrrl;r1rrrlan

mene kako

ti Tarik

moZeS

biti

musliman

ineka-

1,. rv

ir k:olog

a

toliko

si u kontaktu

sa

naukom.

UdiS

medi-

r

rru

i

vidi5 zar ti niie

jasna

oprednost

nauke

iviere.

Ja

1,.r.'r'rrr,

rckoh,

po

mom

uvjereniu

dubokom,

5to

dublie

pro-

,lrrr.rn

rrlajne

nauke

to sam

bliZe Bogu.

To

sam.bliZe

onim

.vr,lrn postavkama

na

kojima

podiva

moj

du5evni

Zivot.

llrrrr,

li

:ri

ideolog

-

to su

mi

zamjerili.

KaZe

meni

poslije

";rll,,,

I

Jclrtrten: "Nisi

treb6".

.

Io

ri

odnosu

islama

i

nauke

nisu voljeli?


18/110

I onda

su mene zvali

ideolog,

kad

bi doSla

kakva komisiia

iz Sarajeva,

stalno

su

dolazile nakve

komisiie.

"A

ovo

ie

onaj

ideolog"

-

samo

zato

5to sam

ovo

rekao.

KaZe

meni

Salko Behmen

rahmetli:

"Trebao

si

im re6i:

dudo BoZje,

dudo BoZje.

Onda bi

rekli:hajde

pustibudalu

nek ide tamo,

i onda bi se

rijeSio njih.

Ja ih tako

odbijem

od sebe".

o

Da

/i

sle

vi

poslije

zatvora

pratili

sudbinu

iedan

drugog?

Kako da

ne.

.

Dakle,

to

je

ipak

morao

ostatiiedan

krug

zbog

tog

peiata?

Da,

medusobno

vezani od

iapljine

do...

Salko

je

odlazio

recimo

na ljetovanje

lednom

dovieku

na selo

kod Zenice,

zvao

se

Calma Huso.

Pa onda

odrZavali

smo

stalne

kon-

takte

medusobno. Samo

ja

ovdje

u

Mostaru

nisam smio.

Salko

bi

meni

dodi, ja

nisam

smio

oti6i

dolje

u

mahalu

jerbo

imaju svoje

doudnike,

udbaSe

i

odmah

jave:

I onda

ti

to

nabijaju

na nos

poslije.

Ja

nisam recimo

smio

oti6i

Velagiiu

u Bed.

U Bed

nisam nikad

oti5ao.

To

su me

pitali:

"Zaito

nisi

i56 u Bed?"

-

u UDB-i

'83.

Rekao

sam:

radi

Teufika

Velagica.

o

Rekli

bida

si

ofi5ao njemu?

lSao sam

onom

Karabegu

Esi

rahmetli, s njim

sam se

vi-

dio.

lnade

od

emigracije

nikoga

viSe

nisam

poznavao.

.

Da

li

je

jedan

dio

'Mladih muslimana"

emigilrao

poslije

rata?

Poslije

rata?

Saiirbegovi6

je

otiSao.

Atlagic

neki,

on

je

u

Carigradu,

Husref

Ba5agii.

I meni

se

dini

da

se

je

on

otudio. Ja kad

sam otiSao

na

hadZ

'76.

zvao

sam

ga

da

se

vidimo

ler

sam

ja

bio u

nekakvoj karantinalizaciii,

nisam

mogao u Diidu.

A on Zivi

u

Diidi.

''Husrefe,

bolan,

ia

bih

htio da

se

vidimo ali ne

mogu ti

do6i, ne daiu

nam". KaZe,

ne mogu,

ja

sam

prehladen,

imam

temperaturu,

i odbio

me

je

tako. Nije

pokuiao

doii

u Meku

da

me vidi,

da se

vidimo, Zao

mi

ie to.

OZenio

je

odavde

Mostarku,

od

ono5l

novinara Karabega

Mugde

svastiku.

I mislim

da

ie

kupi


19/110

,r

r.;s

.. r,

..

,:i::

Tafik Mutti6;

ie

roden

19.

12.

1920.

godine

u

Saraievu.

Potile

iz

stare

alimske

muslimanske

porodice.

Dvoiica

reis-

-ul-ulema, Azapagic

i

Hadiiomerovi1,

su mu

pradiedovi,

dok

su mu

djed,

dvoiica

amidia

i

brat

bili

kadiie.

Gimnaziiu

i

osnovnu

ikolu

zavrSio

u

Saraievu.

Od

gimnaziiskih

dana

pa

do

danas

aktivno se bavi

islamistikom.

Od

gimnaziiskih

dana

do

1955.

godine,

ukliuiivSi

drugi

svletski

rat i dva

zatvora,

studira

i

zavr\ava

medicinski

fakultet

u Zagrebu.

Prvi

put

zatvaran

1945.

godine

zbog

dezerterstva

iz

paftizanskih

re'

dova, iz

zatvora izaiao

1947.

Drugi

put

hapien

i zatvaran

kao

pripadnik

grupe

'Mladih

muslimana"

1949.

godine,

osuden

na

kaznu

zavora

od 14.

godina.

Kaznu

ie

izdrlavao

do

1953.,

kad

je

pu5ten

na slobodu

uz

gubitak

gradanskih

prava

na

dvije

godine.

Lledniiku

sluibu

obavliao

u

Mostaru,

gdie

i danas

iivi.

.1&i':_

1|.,;i

'ai|::a:l

32


20/110


21/110

EMIN

GRANOV

KOMUNISTI

SU NAM BILI

JEDII{I

PROTIVNICI

.

Pojava,

okupljanja,

organizacija, "Mladih

mus-

imana"?

ldeolodko

formiranje i ideolodko

okupljanje

na islamskoj

ideolodkoj

osnovi

je

posve

samonikla

pojava

medu

musli-

manskom

omladinom

kod

nas, bez ikakvog

podno5enja

i

serviranja

sa strane

ili iz nekih

drugih izvora.

Niie bilo

jod

naziva

"Mladi muslimani",

a

mi smo se okupljali

i radili na

islamskoj

idejnoj,

politidki

nacionalnoi

bo5njadkoj

platformi.

To

ie

podelo

jo5

za

vrijeme stare

Jugoslavije,

dok

smo bili

jos

gimnazijalci,

mali

maturanti..Sastajali5te

je

bilo

"Trezve-

nost"

i

privatne

kuie.

U

podetku

je

to

bio

uZi

krug,

a

onda

se

pokret naglo

Sirio

medu

muslimanskom

omladinom

i

Jrocelo

uzajamno

povezivanje.

Medutim,

naziv

"Mladi

mu-

:;lirnani"

do5ao

je

znatno

kasnije,

za vrijeme

rata,

1942.

ili

11143 god

l;rrjil

smo dobili

taj naziv

i

registrovani

smo kao

omladin-

':krr

sekcija "El-Hidaje",

radi

legalnosti.

Kada se

to desilo,

rrri

:;rno

bili na

studiju u

domu

Narodne

uzdanice

uZagre-

I

rrr

O tome

nas

je

obavijestio Murtez

DerviSevii

koji

se

vi;rlio

iz

Sarajeva.

SastajaliSte

je

sada bilo

u

prostorijama

"l

I llioaje""

Mi

smo kao studenti

povremeno

dolazili

u

Sa-

r.rtovo,

do

odlaska u vojsku

1943.

god.

Pred kraj rata opet

.,,

lrojavljujemo

u

Sarajevu,

kao

vojni bjegunci,

vojni

bole-

'

rrr,:i, s;tudenti

ViSta (Nuvaba),

na vojnom

dopustu, kao

pri-

;',r,lrri


22/110

.

Doba

ilegale

i

skrivanja.?

Kraj rata

se

pribliZavao,

dolazak

partizana

bio

le

odevidan,

a obradun

sa

politidkim

idelnim

protivnicima radikalan.

Na

boljsevidki

nadin,

metode

iz

Oktobarske

revolucije

su

ostale

iste.

Sansa

da se

dovjek

povude

u inozemstvo

ili ode

u

odmetniStvo

su

propale.

Ja

i

Mufid

Kadii

smo

preleZali

dva

dana

i dvije

no6i u

uniformama

i

sa

naoruZanjem

na

Mojmilu.

Partizani

su bili

zaposieli

sav

prostor

oko

nas. Prvo

se

Mu-

fid

preruiio,

i spustio do

lsmeta Zige.

Ja sam

to

uradio

slijede6eg

dana, ali

smo

vei

primije6eni.

Selma,

lsmetova

sestra i Sukejna,

lsmetova

Zena,

su mi

donijele

civilno

odi-

jelo

od kuie

i

la

sam

polahko

krenuo

kuii u Sarajevo.

l5ao

sam

preko

Vraca,

pa prugom,

pa

niz Bistrik,

preko

Ba6dardije,

ku6i.

lmao

sam

sre6u,

u

ulici

nije bilo

nikog,

pa

sam

neopaZen

udao u

ku6u. Otac

je

ve6

bio

uhap5en,

iako

je

bio

hapSen

i

od

usta5a,

umalo

Sto

nije

zaglavio

kod njih.

Radio

je

u

policili, premda

na

kriminalu

i

prosti-

tuciii, i

udinio ljudima

usluge

u

okviru svojih

moguinosti.

Ali, ipak

je

u odredenim

sludajevima

ljudima

pospa6avao

Zivote. Sad smo

ponovo

strepili

za

niegov iivot.

U

sudu

su

svakodnevno ditani

spiskovi

smrtnih

presuda,

vojnih su-

dova.

Tako

smo saznali

za

smrt

Husejina

Kapetanovi6a,

Mufidovog

i

Esadovog

zela. Za

maiku smo

se bojali

da

je

ne odvedu

u

logor, 5to se

ve6

nekim komiilama

desilo,

medutim i to

je

sretno

proilo,

jer

kao

Njemica

udala za

doma6eg

dovjeka, bila

je

poStedena

toga.

Sada su me

da

tako postupim

naprosto tjerali

osje6aji,

kao

i

kod

bjekstva

iz

domobranstva,

a ne

razlozi. Moram

tako da

postupim,

pa

5ta

bude.

Nisam

naprosto mogao

da

podnosim,

gle-

dam i

slu5am takav

trijumf,

i

taloro

poniZenje

i vrijedanje

suprotstavljene

ideologije

i

suprotstavljenih

ljudi. Tako sam

ostao

u

ku6i.

Odgovor

je

svima

bez

izuzelka

bio da

sam

otiSao

iz

NedZari6a, al' da

nisam dodao

kuii. Tainu

nije dosta

htjeti

'saduvati,

treba

je

znati, umjeti

i

moii saduvati.

To

mnogima

nije

podlo

za

rukom. lmao sam

tri

skroviSta,

bilo

je

sazi-

dano

izmedu dimnjaka

i

zida, u

koje

se ulazilo

sa

tavana,

skloni5te

u

podu

i

sAm tavan. Sve

sam

to

slabo

i

rijetko

I

34

35

koristio.

Najde56e

bi

se sklonio

u

susjednu

prostorilu,

ali

najvaZnije

je

bilo

psiholoSko

skloni5te,

da se

ne zna

i

ne

sluti

da se

dovjek

tu krile.

Drugi

su

slidna

skrovi5ta

pravili,

ali im to

nije

niSta

pomoglo,

jer

se

znalo da

se tu

negdje

kriju. Pored

toga,

razlozi

mog skrivanja

su

bili

specifidni,

nisam

bio

usta5a,

ni ne6to

slidno,

ni funkcioner,

ni

podini-

lac, ni

zlodinac

za kojim

bi

s9

isplatilo neko traganje.

pri-

jatelji

istomiSljenici

su dolazili,

roditetjima

pomagati

i

pitati

za mene,

ali niSta

nisu mogli

doznati.

Kolale

su

pride

o

meni

i

Esadu

Karadozoviiu,

da su

nas

vidjeli

skupa

u inozemstvu.

Neima5tina

i

glad

bili

su

pri-

sutni, ali

su

one

u

poredenju

sa

psihidkim

patnjama

bile

od

sporedna

znai,aia.

U

avgustu

1945.

god.

na

osnovu

amnestije

puSten

je

otac

iz zalvora.

I

on

je

prepatio

za to

vrijeme

dosta

i

psihidki

i

fizidki.

Bio

je

smoZden,

izmoren,

bolestan

i

Zivio

svega

po-

slije toga

7

godina.

Cijelo vrijeme

smo

iivjeli

u

nekom

stra-

hu,

svak

za

sebe

i

jedno

za

drugo. Na

prozoru

su

nam

stalno

visile zavjese,

Sto

je

padalo

u odi

komSijama.

Vremenom

uslovi skrivanja

su se

pogorSali,

oduzelisu

nam

vi5ak

stambenog

prostora,

i

jednu

sobu

sa

posebnim

ula-

zom,

moju

nekadainju

sobu.

Sad

smo imali

stranog

dov-

jeka

u

kuii koji

te

nije

smio

vidjeti,

niti

duti. PogorSanje

je

nastavljeno.

Otac

je

umro,

umro

je

i

taj

sustanar.

Mjesto

njega

je

do5ao mladi

bradni

par,

koji

je

majku

podeo

na-

padati

s

namlerom

da

joj

uzmu

jod jednu

prostoriju,

jer

ona

je

sama,

a

njih

je

dvole

sa

djetetom.

Majka

se tome

energiino

protivila

i

odupirala,

dak

prijetila

da

bi se radije

otrovala nego ustupila

tu

prostoriju, jer

stvarno

ne

bi

imao

Sanse

da ostanem

nezapalen,

Da

bi

se

donekle

spasila

od

ovih

nasrtaja,

uzela

le

dvije

podstanarke,

koje

po

ditav

dan

nisu

bile

kod

kuie, nego

su

uglavnom

dolazile

samo

na

spavanje"

Sada

je

moj

nadin

sakrivanja

bio

do krajnosti

oteZan,

jer

se

trebalo

kriti

i

od sustanara

i

od

podstanara.

Sloboda

kretanja

i

govora

su

bile skudene

do krajnjih

granica.

Tako

je

to

potrajalo

do

kraja koji

vi5e

nije bio

daleko.

Tako

je

moje

skrivanje

trajalo

punih

'10

godina,

tadnije

devet

i

po

godina.

Bila

le

to dugotrajnafizidka

patnja,

zbog

lodih

uslo-

va skrivanja

i Zivota, a jo5 teZa

psihidka patnja,

zbog

idejnih


23/110

i

psihickih

razloga,

Sto

sve

skupa

niie

moglo

ostati

bez

posljedica

na

zdravlje

dovjeka.

S

podetka

ie

bilo

io5.neke

hade

da

ce

se

prilike

promiieniti,

na

primjer da

6e

se

odrZati

slobodni

izbori,

da

6e

doii

do

sukoba

medu

v

Documents

Mladi muslimani'' Sarajevo 1991 - razgovori sa clanovima