2
Mletačka republika Politički i društveni razvoj - nastajanje mletačke republike – pred barbarima i langobardima s unutrašnjosti bježi prema obali i otocima i formiraju manja nas - To područje je pod vlasti bizanta (avenski egzar!at" i njime u - #$% g uodi se jedan vojvoda &' - %)* g pad ravene pod lagnobarde+ a ,arlo veliki pokušava osvoji - &u/ seli svoje sjedište na otoči0 ialto - *1 2ac!enski mir- venecija pripala bizantu+ od karla velikog d u njegovoj državi - 3enecija se bogati trgovinom i jača svoju samostalnost - *. 4 zaltna bula aleksija komnena – venecija dobiva status neov vazalnom odnosu s bizantom ( u zamjenu za vojnu pomoc u borbi s osobodeni pla0anja da0a" dobili su slobodu trgovanja u bizantu+ sudbene nadležnosti+ a du/ je dobio tituli P5T567826T56 - Pietro 5rseola 19 – *... g nametuno vlast gradovima istocnojadr dalmatiae - *:) g u tituli du/a su dalamtiae i c!roatiae - 7nrico &andolo – &u/ 3enetiae+ &almatiae et ;!roatiae - 3ije0e mudraca (malo vije0e"- osnovano u *1 st – ograničilo duž uspotavljena mletačka komuna - *) st- opada trgovina s istočnim mediteranom+ okre0u se kontine otkri0em amerike i prodorom osmanlija slabi trgovina na sredoze venecije9 - *%$# g veneciju zauzima =apoleon- ukida Mletačku republiku9 - *%$% g mirom u c!ampoformiju prepušta ju >absburgovcima &ržavno ustrojstvo - &užd valada u početku autokratski- nastoji osigurati nasljednos - &o ** st sustava vlasti je bio monar!ijski- tada se ograničava nadzor na njegovim djelovanjem - &uždeve samostalne nadležnosti- široke ovlastni najvišeg vojnog vojnim po!odima i imenovanje poglavara mletačke crkve (patrijar - ' ostalim poslovima je djelovao uz suglasnost ili pod nadzorom njegovi! tijela - 5graničena vlast dužda je osigurana njegovim izborom u velikom postupkom+ te polaganjem obe0anja (promissio" kojim se dobrovo - &užd predsjeda velikim vije0en+ senatom i drugim tijelima ali n glas svakog drugog člana - 3eliko vije0e – osnova mletačkog sustava – isprva ima 4 . člano aristokracija"- *1$% se vije0e odvaja od puka (serrata" i člano u njemu bili posljednje 4 godine+ od *:1: članstvo je nasljedno navršeni! 1) g9 - 3ije0e ima zakonodavne ovlasti+ rješava javne predmete i nadzir - =ajvažnija nadležnost velikog vije0a imenovanje gotovo svi! drž glavni! službenika+ a kako je bilo bu0no i glomazno tijelo za o imenovalo druga tijela

Mletačka republika

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Mletačka republika nacija

Citation preview

Mletaka republika

Politiki i drutveni razvoj

nastajanje mletake republike pred barbarima i langobardima stanovnitvo unutranjosti bjei prema obali i otocima i formiraju manja naselja To podruje je pod vlasti bizanta (Ravenski egzarhat) i njime upravljaju tribuni 697 g uodi se jedan vojvoda DUX 751 g pad ravene pod lagnobarde, a Karlo veliki pokuava osvojiti lagunu 805-810 Dux seli svoje sjedite na otoi Rialto 812 Aachenski mir- venecija pripala bizantu, od karla velikog dobili slobodu trgovine u njegovoj dravi Venecija se bogati trgovinom i jaa svoju samostalnost 1084 zaltna bula aleksija komnena venecija dobiva status neovisne drzave u vazalnom odnosu s bizantom ( u zamjenu za vojnu pomoc u borbi s normanima su osobodeni plaanja daa) dobili su slobodu trgovanja u bizantu, izuzeti su od bizantske sudbene nadlenosti, a dux je dobio tituli PROTOSEBASTOS Pietro Orseola 2. 1000 g nametuno vlast gradovima istocnojadranske obale- dux dalmatiae 1358 g u tituli duxa su dalamtiae i chroatiae Enrico Dandolo Dux Venetiae, Dalmatiae et Chroatiae Vijee mudraca (malo vijee)- osnovano u 12 st ograniilo dudevu vlast- uspotavljena mletaka komuna 15 st- opada trgovina s istonim mediteranom, okreu se kontinentalnom zaleu, otkriem amerike i prodorom osmanlija slabi trgovina na sredozemlju a time i mo venecije. 1796 g veneciju zauzima Napoleon- ukida Mletaku republiku. 1797 g mirom u champoformiju preputa ju Habsburgovcima

Dravno ustrojstvo Dud valada u poetku autokratski- nastoji osigurati nasljednost prijestolja Do 11 st sustava vlasti je bio monarhijski- tada se ograniava vlast duda i uvodi nadzor na njegovim djelovanjem Dudeve samostalne nadlenosti- iroke ovlastni najvieg vojnog zapovjednika u vojnim pohodima i imenovanje poglavara mletake crkve (patrijarha) U ostalim poslovima je djelovao uz suglasnost ili pod nadzorom Velikog vijea i njegovih tijela Ograniena vlast duda je osigurana njegovim izborom u velikom vijeu sloenim postupkom, te polaganjem obeanja (promissio) kojim se dobrovoljno ograniavao. Dud predsjeda velikim vijeen, senatom i drugim tijelima ali njegov glas vrijedi kao i glas svakog drugog lana Veliko vijee osnova mletakog sustava isprva ima 480 lanova (trgovaka aristokracija)- 1297 se vijee odvaja od puka (serrata) i lanovi ostaju samo oni koji su u njemu bili posljednje 4 godine, od 1323 lanstvo je nasljedno a stjeu ga sinovi s navrenih 25 g. Vijee ima zakonodavne ovlasti, rjeava javne predmete i nadzire rad tijela vlasti. Najvanija nadlenost velikog vijea imenovanje gotovo svih dravnih dunosnika i glavnih slubenika, a kako je bilo buno i glomazno tijelo za operativnu politiku je imenovalo druga tijela SENAT- Vijee umoljenih.; 120 senatora; lanove je biralo Veliko vijee izmeu patricija (40+); veliki broj izvanrednih lanova tako da je ukupan broj lanova dosezao 300; Poto je malobrojniji senat je mogao bolje raspravljati i odluivati o pitanjima koja su zajednika njemu i Velikom vijeu, a kako jasne granice razgranienja nadlenosti senat postaje sredite javne uprave u Veneciji. Senat se sastajao svaki dan uz obvezu prisustvovanja Nadlenosti senata : odluivanje o ratu i miru, voenje dravnih financija i porezne politike, plovidbe, trgovine, izbor vojnizh asnika, imenovanje veleposlanika i voenje diplomatskih poslova.- Vano za nae krajeve je da su se mnoga pitanja u dalmaciji dok je bila pod vlasti mletaka rjeavala u senatu KOLEGIJ- pripremao je rad senata, satojao se od 10 lanova Signorie i 16 mudraca (koje je birao senat)- vrsta vlade s mudracima zaduena za vojne i unutarnje poslove. SIGNORIA- drugo tijelo izvrne vlasti s protokolarnim funkcijama. ine ju dud, njegovih 6 savjetnika (malo vijee) i tri proelnika Vijea etrdesetorice (quarantia- sudski organ s 40 lanova )