Mletaka republika

Politiki i drutveni razvoj

nastajanje mletake republike pred barbarima i langobardima stanovnitvo unutranjosti bjei prema obali i otocima i formiraju manja naselja To podruje je pod vlasti bizanta (Ravenski egzarhat) i njime upravljaju tribuni 697 g uodi se jedan vojvoda DUX 751 g pad ravene pod lagnobarde, a Karlo veliki pokuava osvojiti lagunu 805-810 Dux seli svoje sjedite na otoi Rialto 812 Aachenski mir- venecija pripala bizantu, od karla velikog dobili slobodu trgovine u njegovoj dravi Venecija se bogati trgovinom i jaa svoju samostalnost 1084 zaltna bula aleksija komnena venecija dobiva status neovisne drzave u vazalnom odnosu s bizantom ( u zamjenu za vojnu pomoc u borbi s normanima su osobodeni plaanja daa) dobili su slobodu trgovanja u bizantu, izuzeti su od bizantske sudbene nadlenosti, a dux je dobio tituli PROTOSEBASTOS Pietro Orseola 2. 1000 g nametuno vlast gradovima istocnojadranske obale- dux dalmatiae 1358 g u tituli duxa su dalamtiae i chroatiae Enrico Dandolo Dux Venetiae, Dalmatiae et Chroatiae Vijee mudraca (malo vijee)- osnovano u 12 st ograniilo dudevu vlast- uspotavljena mletaka komuna 15 st- opada trgovina s istonim mediteranom, okreu se kontinentalnom zaleu, otkriem amerike i prodorom osmanlija slabi trgovina na sredozemlju a time i mo venecije. 1796 g veneciju zauzima Napoleon- ukida Mletaku republiku. 1797 g mirom u champoformiju preputa ju Habsburgovcima

Dravno ustrojstvo Dud valada u poetku autokratski- nastoji osigurati nasljednost prijestolja Do 11 st sustava vlasti je bio monarhijski- tada se ograniava vlast duda i uvodi nadzor na njegovim djelovanjem Dudeve samostalne nadlenosti- iroke ovlastni najvieg vojnog zapovjednika u vojnim pohodima i imenovanje poglavara mletake crkve (patrijarha) U ostalim poslovima je djelovao uz suglasnost ili pod nadzorom Velikog vijea i njegovih tijela Ograniena vlast duda je osigurana njegovim izborom u velikom vijeu sloenim postupkom, te polaganjem obeanja (promissio) kojim se dobrovoljno ograniavao. Dud predsjeda velikim vijeen, senatom i drugim tijelima ali njegov glas vrijedi kao i glas svakog drugog lana Veliko vijee osnova mletakog sustava isprva ima 480 lanova (trgovaka aristokracija)- 1297 se vijee odvaja od puka (serrata) i lanovi ostaju samo oni koji su u njemu bili posljednje 4 godine, od 1323 lanstvo je nasljedno a stjeu ga sinovi s navrenih 25 g. Vijee ima zakonodavne ovlasti, rjeava javne predmete i nadzire rad tijela vlasti. Najvanija nadlenost velikog vijea imenovanje gotovo svih dravnih dunosnika i glavnih slubenika, a kako je bilo buno i glomazno tijelo za operativnu politiku je imenovalo druga tijela SENAT- Vijee umoljenih.; 120 senatora; lanove je biralo Veliko vijee izmeu patricija (40+); veliki broj izvanrednih lanova tako da je ukupan broj lanova dosezao 300; Poto je malobrojniji senat je mogao bolje raspravljati i odluivati o pitanjima koja su zajednika njemu i Velikom vijeu, a kako jasne granice razgranienja nadlenosti senat postaje sredite javne uprave u Veneciji. Senat se sastajao svaki dan uz obvezu prisustvovanja Nadlenosti senata : odluivanje o ratu i miru, voenje dravnih financija i porezne politike, plovidbe, trgovine, izbor vojnizh asnika, imenovanje veleposlanika i voenje diplomatskih poslova.- Vano za nae krajeve je da su se mnoga pitanja u dalmaciji dok je bila pod vlasti mletaka rjeavala u senatu KOLEGIJ- pripremao je rad senata, satojao se od 10 lanova Signorie i 16 mudraca (koje je birao senat)- vrsta vlade s mudracima zaduena za vojne i unutarnje poslove. SIGNORIA- drugo tijelo izvrne vlasti s protokolarnim funkcijama. ine ju dud, njegovih 6 savjetnika (malo vijee) i tri proelnika Vijea etrdesetorice (quarantia- sudski organ s 40 lanova )