2
MODA I ANTIMODA – definicije Moda (lat. modus, način života, sklop običaja, kulture nekog naroda ili skupine) razlikuje se od odijevanja i ukrašavanja po tome što proizlazi iz modernog dizajna tijela kao dinamičkog načela usvajanja kulta novog. Stoga je moderna moda (modern fashion) vezana uz društveni poredak ili sustav mode u modernim zapadnjačkim društvima liberalne demokracije. Prirodne i socijalno-kulturne nejednakosti u društvenom poretku vrijednosti određuju modernoj modi granice njezina djelovanja. Tri paradigme mode: (1) moderna moda (2) postomoderna moda (3) suvremena moda. Modernom modom se označava društveni poredak odijevanja i modnog ponašanja utemeljen socijalno- klasnom diferencijacijom u modernom kapitalističkom društvu. Postmoderna je moda demokratski poredak vrijednosti individualizma koji označava pojam fluidnog identiteta nastalog iz područja kulture. Suvremenu modu određuje prevlast životnih stilova, sloboda izbora osobne mode i autonomija dizajniranog tijela. Moderno je doba bilo doba društvene hijerarhije mode (visoka moda protiv masovne). Postmoderno je doba kulturne diferencijacije nakon ulaska antimode u liberalno-demokratske poretke Zapada s naglaskom na novim politikama identiteta. Suvremeno doba nije fiksna oznaka za aktualnost sadašnjice. U analogiji s pojmom suvremene umjetnosti, suvremena moda upućuje na prijelazno stanje kraja modernosti uopće. To je stanje određeno: (1) nestankom društvenih dihotomija u modi, (2) dovršetkom procesa dekonstrukcije kulturnih identiteta kolektiva i pojedinca, (3) ulaskom mode u tijelo koje se spektakularno prerušava odbacujući sve dotadašnje norme i kanone da bi se dosegnula životna sloboda od mode i za modu. Antimoda – Stalna odjeća (antimoda) mijenja se sporo u vremenu, a cjelokupna vrijednost joj je ovisna o trajnosti, ali zato bitno

Moda i Antimoda

Embed Size (px)

DESCRIPTION

definicije

Citation preview

MODA I ANTIMODA definicije

Moda (lat. modus, nain ivota, sklop obiaja, kulture nekog naroda ili skupine) razlikuje se od odijevanja i ukraavanja po tome to proizlazi iz modernog dizajna tijela kao dinamikog naela usvajanja kulta novog. Stoga je moderna moda (modern fashion) vezana uz drutveni poredak ili sustav mode u modernim zapadnjakim drutvima liberalne demokracije. Prirodne i socijalno-kulturne nejednakosti u drutvenom poretku vrijednosti odreuju modernoj modi granice njezina djelovanja. Tri paradigme mode: (1) moderna moda (2) postomoderna moda (3) suvremena moda. Modernom modom se oznaava drutveni poredak odijevanja i modnog ponaanja utemeljen socijalno-klasnom diferencijacijom u modernom kapitalistikom drutvu. Postmoderna je moda demokratski poredak vrijednosti individualizma koji oznaava pojam fluidnog identiteta nastalog iz podruja kulture. Suvremenu modu odreuje prevlast ivotnih stilova, sloboda izbora osobne mode i autonomija dizajniranog tijela. Moderno je doba bilo doba drutvene hijerarhije mode (visoka moda protiv masovne). Postmoderno je doba kulturne diferencijacije nakon ulaska antimode u liberalno-demokratske poretke Zapada s naglaskom na novim politikama identiteta. Suvremeno doba nije fiksna oznaka za aktualnost sadanjice. U analogiji s pojmom suvremene umjetnosti, suvremena moda upuuje na prijelazno stanje kraja modernosti uope. To je stanje odreeno: (1) nestankom drutvenih dihotomija u modi, (2) dovretkom procesa dekonstrukcije kulturnih identiteta kolektiva i pojedinca, (3) ulaskom mode u tijelo koje se spektakularno preruava odbacujui sve dotadanje norme i kanone da bi se dosegnula ivotna sloboda od mode i za modu.

Antimoda Stalna odjea (antimoda) mijenja se sporo u vremenu, a cjelokupna vrijednost joj je ovisna o trajnosti, ali zato bitno varira u prostoru, pri emu se posebna vrsta odjee obino povezuje sa svakim zasebnim mjestom dogaaja i svakim zasebnim drutvenim tijelom. Pomodna odjea (moda) se vrlo brzo mijenja u vremenu, pri emu je sama njezina bit u strelovitosti promjene, ali razmjerno malo varira u prostoru, uz tenju strelovita irenja svim dijelovima svijeta podlonim istim kulturalnim utjecajima i povezanim prikladnim sredstvima komunikacije. Oblici antimodne odjee: (1) uniforma (univerzalni znak odijevanja) to su vojne odore, sveeniko ruho predstavljaju funkcionalno odijevanje (religija, radna odjea, funkcionalne odore) oznaava stabilnost i nepromjenjivost. (2) traperice najznaajnije su za 20.st. One su odjea radnika i predstavljaju ekonomiju odijevanja. Odjevni predmet koji nema vrstu materijalnu strukturu -> ako nema visoke mode, traperice su bez znaenja, a ako ima visoke mode, traperice su subverzivne, avangardne, pobuna.