MODEL PRIPREME

PRIPREMA OGLEDNOG ASA IZ FIZIKE

ZA SEDMI RAZRED

TEMA : MEHANIKA KRETANJANASTAVNA JEDINKA : PRAVOLINIJSKA KRETANJA

- SISTEMATICACIJA GRADIVA - JU OSNOVNA KOLA : KOVAII

NASTAVNIK : FAHRETA SIJERI

SARAJEVO, 10.03.2010. god

Predmet FIZIKAMODEL PRIPREME

ZA OGLEDNI AS IZ FIZIKEOsnovna kola

Razred VII Kovaii

Nastavnik

Fahreta Sijeri

Nastavna temaMEHANIKA KRETANJASedmica

Broj asa

Nastavna jedinica:Pravolinijska kretanja - Sistematizacija gradiva

LV- Ravnomjerno pravolinijko kretanje

LV- Ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanjeDatum10.03. 2010.

RazredVII 2

Tip nastavnog asa:Obrada

Ciljevi asaNa ovom asu uenici e koristiti senzor kretanja, da uporede i razlikuju svoje kretanje kad se kreu nazad i naprijed, relativno u odnosu na senzor, po pravoj liniji konstantnom brzinom i da opiu kretanje kolica na strmoj ravni. Njihov izazov e biti kretanje takvo da se poklopi sa datim kretanjem predstavljenim na grafikonu pozicije ( poloaj vrijeme grafikon/ x-t grafikon).Ovo kinematiko iskustvo e pomoi uenicima da

Osjete kretanje kao promjenu poloaja

Konkretno osjete i bolje razumiju pojmove: referentno tijelo, sistem referencije, pozicija, poloaj, preeni put, pomak, konstntna brzina, konstantno ubrzanje.

Iskuse primjere grafika poloaja, brzine i ubrzanja u zavisnosti od vremena

Da se kreu od konkretnog ka apstraktnom piui razumljv opis kretanja predstavljenog specifinim grafikonom koji su iskusili

Stiu sposobnost kvalitetne analize i sinteze

Zadaci-Odgojni

( afektivni )Podsticati radoznalost i matu, razvijanje sposobnosi meusobnog potovanja, rad u grupi, sposobnost komunikacije, pozitivan stav prema sudjelovanju u raspravama, razvijanje individualne i grupne odgovornosti.

Nauiti koristiti nove tehnologije- svrha novih tehnologija u procesu uenja.Uoiti znaaj povezanost teorije i prakse s ciljem izgradnje pozitivnog stava prema nauci fizici.

-Obrazovni

( materijalni )Da uenici kroz lino iskustvo doive pravolinijsko kretanje:

Ravnomjerno jednakopromjenljivo , naue ih grafiki predstavljati u vidu grafika pozicije, brzine i ubrzanja u funkciji vremena sa aspekta kinematikog i dinamikog opisa. Pripremiti uenike za samostalno izvoenje vjebi i analizu rezultata.

-Funkcionalni

( psihomotoriki )Razvijati sposobnosti posmatranja, iskazivanja opaenog, izvoenja ogleda, uoavanje zavisnosti, logikog povezivanja injenica i miljenja. Nauiti grafiki prezentirati proces u cjelini i stvoriti integralnu sliku o kretanju.

Kljuni pojmovi Kretanje, sistem referencije, pozicija, poloaj, preeni put, pomak, brzina, ubrzanje, grafik poloaja, brzine i ubrzanja u zavisnosti od vremena, ravnomjerno pravolinijsko kretanje, ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje, sila, masa, gravitaciono ubrzanje

Nastavne metode:Metod aktivnog uenja zasnovan na eksperimentalnoj provjeri kinematike i dinamike pravolinijskog kretanja, uinikom istraivakom ogledu i interaktivnoj multimedijalnoj prezentaciji

Nastavni oblici:Frontalni, Individualni, Grupni rad

Nastavna sredstva i pomagala:Osnovna nastavna sredstva, Grafoskop,Grafofolije,Multimedijalna oprema (raunar, projektor),Senzor kretanja sa softwerom,

Izvori informacija za nastavnika1. Kulenovi, Esad (2001.g.) FIZIKA VII , Svjetlost, Sarajevo

2. Gabela, Nada i Muratovi, Hasnija (2006.g.) FIZIKA VII, Grafex, Mostar

3. Gabela, Nada i Muratovi, Hasnija (2006.g.) Prirunik za nastavnike, Grafeks, Mostar

4. Instrukcije, prevod i upustva za izvoenje vjebi sa senzorom kretanja u Centru za edukaciju i nastavna sredstva od strane savjetnice za nastavu fizike prof. Suada Dervibegovi

5. Kompjuterizirana mjerna oprema u nastavi fizike, Devdeta Dervi, prof.

Izvori informacija za uenike

1. Kulenovi, Esad 82006.G.) FIZIKA VII

2. Gabela, Nada (2006.g.) Zbirka zadataka VII razred

3. Instrukcije i pripremanje u Centru za edukaciju PPZ

4. Liste uputa od strane nastavnika

Lokacija :Uionica za fiziku

PRIPREMNE AKTIVNOSTI

Liste ogleda:

1. LV 2 : E1 Pridrui Graf 1.

E2 Pridrui Graf 2.

2. LV 2 : E5 Kolica na strmoj ravni

Potrebna nastavna sredstva, materijali i pomagala:

1. Osnovna nastavna sredstva, lista instrukcija i pitanja za uenike

2. Laptop

3. Projektor

4. Senzor kretanja, USB link , DATA softver za izradu laboratorijskih vjebi Vidovi motivacije uenika:

1. Aktivno sudjelovanje uenika u pripremi asa ( lideri grupa )

2. Aktivno sudjelovanje uenika u realizaciji asa, izvoenju zakljuaka na osnovu

ogleda i prezentacija rezultata

3. Podsticati uenike na logiko i kritiko miljenje

4. Uenike podsticati na sardnju sa nastavnikom i drugim uenicima ( kooperaciju )

Praenje i ocjenjivanje napretka uenika:

1. Pratiti aktivnost uenika u toku pripreme i realizacije asa

2. Pratiti uenike kroz: davanje odgovora na postavljena pitanja, dok izvode oglede,

oitavaju podatke sa grafikona, vre analizu, prezentacije rezultata i na osnovu toga

donoenje zakljuaka.

3. Praenje sudjelovanja i aktivnosti u grupi

4. Radni list za uenike 5. Tabela za ocjenjivanje uenika

PLANIRANJE IZVOENJA NASTAVNOG ASA

Glavne nastavnikove aktivnosti

- Dati uenicima krai opis toka asa,

- Nadgledati nain i tok ogleda i davati neophodne upute,

- Motivisati i podsticati radoznalost, aktivno uee uenika u sticanju znanja,

- Motivisati i podsticati interakciju i uvaavanje meu njima,

- Pomagati uenicima da izvedu pravilne zakljuke,

- Ispraviti eventualne greke.

Glavne uenike aktivnosti

- Izvoenje ogleda uz pomo nastavnika,

- Aktivno uee u sticanju znanja o nastavnoj jedinki,

- Meusobna interakcija, kao i saradnja sa nastavnikom,

- Prezentacija rezultata nakon analize,

- Pokuati izvesti pravilne zakljuke.

VREMENSKI PLAN NASTAVNOG ASA

Uvodni dio: 5 min.

Glavni dio: 35 min.

Zavrni dio: 5 min.

IZVOENJE NASTAVNOG ASA

- Pripremiti uionicu za grupni rad, 5 grupa po 5 uenika

- Pripremiti sredstva za rad: laptop, projektor, projekciono platno, senzor kretanja,

strma ravan i kolica

- Pripremiti slajdove (pitanja i odgovori) za ponavljanje kinematike

- Pripremiti RL za uenike

- Pripremiti slajd za tane odgovore iz RL

- Pripremiti pravougle koordinatne sisteme za grafokone x-t, v-t i a-tTEHNOLOKA KARTA ASA

Nastavna tema: KINEMATIKA

Tip asa: Sistematizacija znanja, LV-1 i LV-2

Dio asaZadaciAktivnost nastavnikaAktivnost uenika

Uvod

5 min.Priprema

uenika za radUpoznavanje uenika sa temom i zadacima rada na asu- zauzimaju svoja mjesta

- sluaju

- prepisuju naziv teme

Organizacioni

momenat

Glavni dio asa

35 min.

Sistemtizacija

Motivacijaasa

Ukazati na

ocjenjivanje

znanja i aktivnosti

Eksperimentalna potvrda pravolinijskog kretanja pomou vjebi sa senzorom

Osposobljavanje uenika da samostalno obavljaju nauene injenice, razvijanje tanosti, preciznosti, kreativnosti i efikasnosti.

Trajnije formiranje predstave o kretanju tijela kroz samostalno istraivanje osnovnih pojmova, definicija, formula, jedinica i primjera.

Formiranje cjelovitog gle-

danje na sve

aspekte kinematike.

Osposobljavanje za praktinu primjenu multimedijalne opreme.

Evaluacija

( Uvodni govor nastavnika)

- Cilj asa je da steeno znanje sistematizujemo kako bi u daljem obrazovanju mogli bolje razumjeti i druge oblasti iz fizike i openito prirodnih nauka. - Ponavljanje osnovnih teoretskih znanja iz oblasti kinematike uz predhodno pripremljena pitanja i odgovore na slajdu.

- Provjera znanja u okviru domae zadae o fizikim veliinama u kinematici ( RL-1)

- Provjera tanih odgovora uenika ( na slajdu)

- Primjenom senzora kretanja za izvoenje LV stiemo znanja i sposobnosti

razumijevanja savremenih naunih i tehnikih dostignua. ...........................LV-1: Pridrui kretanje zadanom grafiku ( obraanje nastavnika i najava vjebe )

- Upoznavanje uenika sa osnovnim elementima senzora, nain rada i praktine primjene u nauci i tehnici (kontrola brzine automobila- radar, automobilska industrija)

- Upoznavanje uenika o prednostima izvoenja LV koritenjem senzora ( vrijeme izvoenja, tanost mjerenja)

Na osnovu grafikona 1 uenici se potiu na predvianje kretanja Izvoenje vjebe prema grafikonu 1

Na osnovu grafikona 3 uenici se potiu na predvianje kretanja

Izvoenje vjebe prema grafikonu 3

- Uenici rade vjebu prema instrukcijama nastavnika

- U toku rada pomae da svim uenicima bude jasan cilj i zadatak vjebe

- Podstie radoznalost i predlae analizu grafikona i potie raspravu o : poloaju, poziciji, pomaku, preenom putu, brzini i vektoru brzine. Na osnovu prethodnog iznijeti zakljuak to je manji nagib u grafikonu pozicije to je pomak manji a time je i brzina manja i obrnuto, to je nagib vei za iste vremenske periode time je i pomak vei a samim tim i brzina je vea

- Sluaju- Uenici odgovaraju na postavljena pitanja i provjeravaju tanost odgovora pitanja koja su imali za zadau (RL 1 ) pomou odgovora na slajdu- Uenik izlae odgovor i na slajdu provjerava tanost( zamjenici voa grupa evidentiraju tanost za svakog uenika) .............................

- Svim uenicima podijeliti RL 2- Uenici rade vjebu sa grafikona 1 na sledei nain: 1. Voa prve grupe predvia kretanje

2. Voa druge grupe pokree senzor kretanja,

3. Voa tree grupe se kree, tj. pridruuje svoje kretanje prema datom grafiku,

4. Voa etvrte grupe analizira kretanje,

5. Voa pete grupe oitava brzinu, izraunava preeni put i pomak .

- Po jedan uenik iz grupe proba izvesti vjebu

Uenici rade vjebu sa

grafikona 3 zarotirati raspored voa grupa

- Svi uenici osim voa zapisuju zakljuak u RL 2 ( list zalijepiti kui u radnu svesku za fiziku )

Zavrni dio asa

LV-2 :

Ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje na strmoj ravni

- Uenici rade vjebu prema instrukcijama nastavnika

- U toku rada pomae da svim uenicima bude jasan cilj i zadatak vjebe

- Podstie radoznalost i predlae analizu grafikona i potie raspravu o : poloaju, poziciji, pomaku, preenom putu, brzini, vektoru brzine , ubrzanju i vektoru ubrzanja.

osnovu prethodnog iznijeti zakljuak

Kada brzina tijela i sila koja djeluje na tijelo dok se kree imaju suprotan smjer kretanje je usporeno a kada imaju isti smjer kretanje je ubrzano. Kada sila ne mijenja intenzitet tokom kretanja tijela tj stalna je, tada tijelo ima stalno ubrzanje a = const. i kree se ravnomjerno promjenljivo pravolinijski.

Na osnovu pokazanih rezultata u toku asa predlae uenicima ocjenu

- Svim uenicima podijeliti RL 3

Uenici rade vjebu na sledei nain:

1. jedan uenik ispria od ega se sastoji vjeba i kako se izvodi

2. uenik pokree kolica po strmoj ravni ( 2 puta)3. uenik opisuje kretanje kolica jednostavnim govorom

4. uenik prezentuje kinematiki opis kretanja kolica po strmoj ravni

(koristi animaciju)

5. uenik prezentuje dinamiki opis kretanja

( koristi animaciju)

6. uenik predvia grafikone pozicije, brzine i ubrzanja i crta na tabli

7. uenik klikom pokree

senzor kretanja , a drugi uenik istovremeno aktivira kretanje kolica

8. uenik analizira podudarnost predvianja grafikona i grafikona koji su dobiveni mjerenjem,9. uenik oitava brzinu sa grafika, drugi uenik izraunava ubrzanje na tabli i provjeravaju tanost prema grafiku ubrzanja.

- Svi uenici osim voa zapisuju zakljuak u RL 2

( list zalijepiti kui u radnu svesku za fiziku )Ukoliko ostane vremena jo neki uenik e proba pridruiti kretanje zadanom grafiku

Uenici prate prijedlog nastavnika za vrednovanje njihovog znanja u toku asa

Laboratorijska vjeba 1 : Ravnomjerno pravolinijsko kretanjeZa izvoenje ove vjebe potreban je senzor kretanja spojen preko USB linka sa raunarom.

Uenici dobivaju razliite grafikone kretanja. Potrebno je da prije izvoenja vjebe oni sami pridrue kretanje danom grafikonu. Zatim da opiu to kretanje. Nakon toga izvode vjebu. Jedan uenik stane ispred senzora kretanja i kree se kako bi oponaali dati grafikon. Nakon zavrenog kretanja, slijedi analiza. Uglavnom se zadani grafikon ne podudara u potpunosti sa grafikonom koji opisuje kretanje uenika. Razlike izmeu tih grafikona objanjavaju uenici.

Nakon izvedene vjebe uenici dobro razumiju ravnomjerno pravolinijsko kretanje i to u prostor-vremenu, to se podcjenjuje kao problem u procesu uenja i razumijevanja grafikog predstavljanja kretanja. U ovoj vjebi oni razumiju pojmove i fizikalne veliine koje su neophodne za opis ravnomjerno pravolinijskog kretanja. Nakon izvedene vjebe postaju im familijarni pojmovi referentno tijelo, pozicija, pomak, put, srednja brzina, srednja putna brzina i trenutna brzina.

RL 2

Laboratorijska vjeba 1 : Ravnomjerno pravolinijsko kretanjeOpis vjebe: Na osnovu datog grafika uenik pridruuje kretanje

Pribor : Za izvoenje ove vjebe potreban je senzor kretanja spojen preko USB linka sa raunarom.

Cilj vjebe: Sistematizirati pojmove : kretanje, referentno tijelo, pozicija, pomak, put, srednja brzina, srednja putna brzina i trenutna brzina.

Grafikon 1 Raun :

Grafikon 2 Raun :

Zakljuak :

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Laboratorijska vjeba 2: Ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje na strmoj ravniPored senzora kretanja u ovoj vjebi koriste se kolica ije se kretanje posmatra na strmoj ravni. Na jedan kraj ravni postavi se senzor, a na drugi kolica. Kolica se kreu na strmoj ravni u razliitim smjerovima, to prati senzor kretanja.

U ovoj vjebi uenici prvo previaju kako bi izgledao grafikon ovog kretanja. Crtaju grafikon zavisnosti pozicije od vremena, brzine od vremena i ubrzanja od vremena ( uraeno u prezentaciji). Nakon toga pogledaju grafikon na kompjuteru koji je dobiven mjerenjem, te vre analizu (pomoni koordinatni sistem, matematiko fitovanje,).

Nakon izvrene vjebe kod uenika je primjetno dobro razumijevanje ravnomjerno promjenljivog pravolinijskog kretanja. Imaju cjelovitu predstavu o svim parametrima koji opisuju ovakvo kretanje.

RL 3

Laboratorijska vjeba 2: Ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje na strmoj ravniOpis vjebe: U ovoj vjebi uenici prvo previaju kako bi izgledao grafikon ovog kretanja. Opisuju grafikon zavisnosti pozicije od vremena, brzine od vremena i ubrzanja od vremena ( uraeno u prezentaciji). Nakon toga pogledaju grafikon na kompjuteru koji je dobiven mjerenjem, te vre analizu (pomoni koordinatni sistem, ).

Pribor : Za izvoenje ove vjebe potreban je senzor kretanja spojen preko USB linka sa raunarom, srtrma ravan i kolicaCilj vjebe: Sistematizirati pojmove : ravnomjerno (jednako) promjenljivo kretanje, da uenici dobiju cjelovitu predstavu o svim parametrima koji opisuju ovakvo kretanje.

Raun :Zakljuak :

___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Plan rada na asu 1. Predstavljanje asa i prisutnih gostiju,

2. Predstavljanje uesnika u pripremi asa : uenici VII razreda podijeljeni u 5 grupa, nastavnici fizike

i savjetnica za fiziku prof. Suada Dervibegovi, 5 uenika- lideri grupa obavili su pripreme za ivoenje

vjebi u Centru za edukaciju PPZ.

3. Plan rada na asu: tema, nastavna jedinica

4. Ponavljanje (aktualizacija) teme: Provjera domae zadae putem prezentacije5. Upoznavanje uenika o senzoru kratanja : (.Graf 1..2.) nastavnik

6. LV-1 ravnomjerno pravolinijsko kretanje (ikona na laptopu)

Graf-1:

- Predvianje kretanja: u. Lejla - Pridruivanje kretanja datom grafiku: u Melika - Opisivanje dobivenog grafika kretanja

- Analiza kretanja: Tarik - Izraunavanje veliina na osnovu podataka iz grafika : Mirnes Graf-2.

- Predvianje (opisivanje) kretanja prema grafiku u. Melika - Pridruivanje (demonstracija) kretanja: u. Mirnes - Analiza kretanja: u. Tarik - Izraunavanje preenog puta i pomaka : Lejla - Iznoenje zakljuka : Kenan

7. Najava sistematizacije Ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje na strmoj ravni - nastavnik

LV- 2 Ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje na strmoj ravni ( obrnut postupak LV-1

nema grafika i treba izviti predvianja grafika pozicije, brzine i ubrzanja)

- pokrenuti kolica (2 puta) u cilju posmatranja kretanja kolica uz strmu ravan i niz strmu ravan i

na osnovu tog posmatranja opis kinematikog i dinamikog kretanja kolica:

- kinematiki opis kretanja ( animacija): - dinamiki opis kretanja ( animacija - predvianje grafika pozicije, brzine i ubrzanja ( animacija ):

- demonstracija kretanja (klik na start): - analiza mjerenja sa laptopa: rad na laptopu - oitavanja podataka sa grafika brzine: - izraunavanje ubrzanja: - izraunavanje rezultata digitronom 9. Graf-2

- pridruivanje kretanja : ostali uenici ukoliko bude vremenaRL 1

FIZIKE VELIINE U KINEMATICI

U sljedeoj tabeli koja pokazuje veliine koje opisuju kretanje dopuni ono to nedostaje:

Oznaka veliineNaziv fizike veliine

Definicija, formula,ilustracijaJedinica

.............

Vrijeme

....................................

Vrijeme je .......................................................

sekunda

(1s)

s....................................

Preeni put je ................ putanje koju tijelo pree za odreeno ......................

.......................

............

pomak

- .................... pozicija je udaljenost poetnog

poloaja tijela od .................... tijela u trenutku t1

- .................................. je udaljenost finalnog poloaja tijela od referentnog tijela u trenutku .....

.................

...........

srednja brzinametar u sekundi

..............

vsrednja putna brzina metar u sekundi

vtr..................................... ,

........................

...........

aubrzanjea = .......................

.......................

...........

Uenik: ......................................................................................................

Laboratorijska vjeba 1 Ravnomjerno pravolinijsko kretanje1. LEJLA GRAF 1

Naa prva laboratorijska vjeba je

Pridrui kretanje zadanom grafiku Znamo da se sva kretanja deavaju u prostoru i traju odreeno vrijeme. Pa da bi opisali neko kretanje i predstavili ga grafiki u naem koordinatnom sistemu apcisa je vremenska osa a na ordinati je predstavljena pozicija tijela u odnosu na referentno tijelo koju mjeri senzor. U naem sluaju je referentno tijelo senzor koji je postavljen u koordinatni poetak. Tijelo je u trenutku 0 sekundi bilo udaljeno 0,5m od referentnog tijela . Sa grafika vidimo da je 2 sekunde tijelo bilo u stanju mirovanja, nije mijenjao poziciju u odnosu na senzor. Od druge do 8. sekunde tijelo je poveavalo razdaljinu od referentnog tijela. Od 8. do 10. tijelo nije mijenjalo poziciju tj mirovalo je. Nakon ovog naeg predvianja takvo kretanje e izvesti Melika

2. KENAN POKREE SENZOR

3. MELIKA

Izvodi kretanje

4. TARIK

Opisuje Melikino kretanje ( prvo ga opie ) a onda naglaava :

Tamo gdje su pravci paralelni brzina je ista. Znamo da paralelne pravce translacijom moemo dovesti da se podudare

Gdje su nagibi razliiti i brzina je razliita

Gdje je nagib vei tu je brzina vea

Gdje je nagib manji tu je i brzina manja

5. MIRNES

Ovaj softwer nam prua mogunost da iz grafikona precizno oitamo podatke, a zatim iz njih izraunavamo veliine koje nas zanimaju. Naime, iz grafika moemo izraunati preeni put, pomak i brzinu tijela

Prema ovom grafiku tijelo je prelo put : , a pomak

Zato su preeni put i pomak jednaki ? Zato to se tijelo kretalo samo u jednom smjeru !!!!

vsr = s : t= 1,3m : 10s = 0,13m/s GRAF 2

1. MELIKA

A sada posmatrajmo jo jedan grafik .

Objanjava predvianje grafika 2 na isti nain kao i grafik 1

Sada e nam Mirnes izvesti kretanje po zadanom grafiku 2

2. MIRNES

Izvodi kretanje po grafiku 2

3. TARIK

Opisije kratko kretanje i na osnovu podataka izraunava

4. LEJLA

Prema ovom grafiku tijelo je prelo put :

s = s1 + s2= ( 1,8m - 0,5m) + ( 1,8m 1m) = 2,1m

A pomak jes == s1 - s2 = ( 1,8m - 0,5m) - ( 1,8m 1m) = 0,5m

a srednja putna brzina

vsr = s : t= 2,1m : 10s = 0,21m/sa srednja brzina

vsr = s : t = 0,5m : 10s = 0,05 m/s5. KENAN

Iz svega ovoga moemo izvesti zakljuak . Zapiite ovaj zakljuak na listu koji ste dobili i to ispod grafikona gdje pie Zakljuak :

to je manji nagib u grafikonu pozicije to je pomak manji a time i brzina je manja i obrnuto, to je nagib vei za iste vremenske periode time je i pomak vei a samim tim i brzina je veaLaboratorijska vjeba 2

Ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje na strmoj ravni1. MIRNES

Za ovu vjebu potrebna nam je strma ravan i kolica. Kolica e se kretati pod djelovanjem sile opruge. ( pokazati ). Referentno tijelo je senzor i postavit emo ga na vrhu strme ravni. Pokazat emo to.

Pokree kolica

2. MIRNES

Kolica smo gurnuli uz strmu ravan pritiskom na dugme tj. opruga ga pokree . Kretala su se sve sporije, zaustavila se i krenula niz strmu ravan sve bre. Udarila su od graninik i ponavljala kretanje ali sa sve manjom udaljenou od graninika da bi se poslije odreenog vremena zaustavila.

4. TARIK

U kinematici, kada posmatramo i analiziramo kretanje tijela, trebamo prvo odrediti koordinatni sistem. Referentno tijelo je senzor kretanja, koji se postavi na vrh strme ravni. Osu postavljamo tako da prati strmu ravan od referntnog tijela koje je u koordinatnom poetku. Na kolica djeluje sila F ( objasniemo to kasnije ) Kolica smo pomou nategnute opruge izbacili poetnom brzinom ka referentnom tijelu (senzoru).

To znai da se kolica kreu ka senzoru , u suprotnom smjeru od smjera ose , pa je brzina negativna.i sve manje vrijednosti zato se kolica kreu usporeno. Niz strmu ravan kolica se kreu ubrzano, brzina je istog smjera kao osa pa je pozitivna .Kada brzina v i sila F imaju suprotan smjer, kretanje je usporeno, a kada imaju isti smjer, kretanje je ubrzano.

5. LEJLA

Na kolica djeluje sila Zemljine tee F = mg, gdje je g gravitaciono ubrzanje. Tu silu emo razloiti na dvije komponente, silu F1 u pravcu strme ravni i silu F2 u pravcu okomitom na strmu ravan, po zakonu paralelograma. Sila F1 vue tijelo niz strmu ravan a sila F2 predstavlja silu kojom kolica pritiskuju strmu ravan. Istom silom, u suprotnom smjeru djeluje strma ravan na kolica po zakonu akcije i reakcije, tj treem Njutnovom zakonu. To je sila FN. Sile F2 i FN se ponitavaju, pa ostaje samo sila F1 koju smo naveli u kinematikom opisu kretanja. Ta sila se ne mijenja tokom kretanja kolica i daje kolicima stalno ubrzanje a = const. Zbog toga se kolica uz strmu ravan kreu jednako usporeno pravolinijski, a niz strmu ravan jednako ubrzano pravolinijski.

6. MELIKA

Predvia grafik

Kretanje kolica na strmoj ravni moemo predstaviti u koordinatnom sistemu kao to smo uradili u prvoj vjebi. Jedna osa nam je niz strmu ravan a vremenska osa je okomita na nju. Referentno tijelo je u koordinatnom poetku. Kako je teko posmatrati u ovakvom poloaju sistem mi emo ga rotirati

Iz grafika vidimo da za vremenski interval oznaen crvenom bojom tijelo pree put takoer oznaen crvenom bojom , kreui se prema referentnom tijelu. Za sljedei vremenski interval oznaen plavom bojom koji je isti kao i crveni , tijelo pree put oznaen na osi pozicije plavom bojom.Ovaj put je manji to znai da se tijelo kree manjom brzinom tj usporeno. U zadnjem vremenskom intervalu oznaenom zelenom bojom koji je takoer jednak crvenom i plavom, tijelo prelazi put oznaen zelenom. Ovaj put je najmanji to znai da je brzina tijela jo manja. U odreenom trenutku tijelo se zaustavlja i vraa nazad. Ovo kretanje se ponavlja sve dok se tijelo ne zaustavi.

Sa grafika vidimo a takoer i iz eksperimenta da tijelo svaki put prelazi manje duine puteva za iste vremenske intervale.

7. KENAN I TARIK

Pokreu kolica. Crta se grafik

8. TARIK

Vidimo da je grafik isti kao i naa predvianja

9. LEJLA

Takoer i ovdje na osnovu oitavanja podataka iz grafikona moemo odrediti veliine koje nas zanimaju. Mi emo uzeti da odredimo ubrzanje tijela. Rekli smo da djeluje stalna tj. Konstantna sila pa e i ubrzanje biti konstantno.Znamo da je

a = v / t

Keno oitaj mi podatke ( i Lejla rauna)

10. KENAN

Iz svega ovoga moemo izvesti zakljuak . Zapiite ovaj zakljuak na listu RL 3 koji ste dobili i to ispod grafikona gdje pie Zakljuak :

Kada brzina tijela i sila koja djeluje na tijelo dok se kree imaju suprotan smjer kretanje je usporeno a kada imaju isti smjer kretanje je ubrzano. Kada sila ne mijenja intenzitet tokom kretanja tijela tj stalna je, tada tijelo ima stalno ubrzanje a = const. i kree se ravnomjerno promjenljivo pravolinijski.

PRILOG ZA GOSTEKOMPJUTERIZIRANA MJERNA OPREMAU NASTAVI FIZIKEDevdeta Dervi, prof. fizike, Druga gimnazija, prof.dr. Nenad Tanovi, Prirodno matematiki fakultet, SarajevoUvod

Razvoj nauke i tehnologije u dananje vrijeme zahtjeva i razvoj metoda koje koristimo u nastavi. Za pribliavanje i objanjavanje prirodnih pojava u fizici, potrebno je pored znanja i umijee nastavnika. To umijee podrazumijeva kako ostvariti panju svih uenika na asu, kako na najbolji nain objasniti i prenijeti znanje da bi ono to trajnije ostalo u uenikom pamenju. Pored toga vano je znati navesti uenike na razmiljanje o pojavama, te logikom nainu razmiljanja. To su neki od problema sa kojim se susreu nastavnici u naim kolama.

Tradicionalni nain odravanja nastave, neke kole su prevazile. Kada kaem tradicionalni, mislim na oblik rada koji se svodi na objanjavanje uz iskljuivo koritenje krede i table. Neki nastavnici to ve odavno ne koriste, meutim dosta je i onih koji smatraju da je njihova dunost objasniti, ispriati ono to nam je dato planom i programom, a na uenicima je da li e to nauiti ili ne. Mislim da ovakvo plasiranje informacija uenicima nije od velike pomoi. Kako je danas vrlo lahko doi do informacija, poeljnije je da ih nauimo kako fizikalno da razmiljaju. A to nikako nije mogue ako im samo prenosimo informacije. Za kvalitetnije odravanje nastave, potrebno je aktivno uee uenika u njoj. Koritenje kompjuterizovane opreme dosta nam moe pomoi i poboljati nastavu, tako da se panja ne svodi na nastavnika kao predavaa, ve na uenika kao aktivnog uesnika na asu.

Kompjuterizirana mjerna oprema u nastavi fizike

Do sada je potvreno, da studenti na univerzitetskom uvodnom kursu fizike imaju potekoe pri razumijevanju fundamentalnih koncepata Newton-ove mehanike. Kompjuter se esto koristi za rjeavanje edukacionih problema, ali koritenje kompjutera u razliitim situacijama ne daje uvijek uniformno zadovoljavajue rezultate (tetni naini koritenja kompjutera, npr. izvoenje nekih matematikih formula u PP prezentaciji gdje uenici ostaju uskraeni za pojedinane korake izvoenja). U narednim redovima, navedene su razliite kompjuterske aktivnosti, koje su zasnovane na rezultatima fizikalnih edukacionih istraivanja i dizajnirana slijedei principe i modele kognitivnog uenja, koje mogu uspjeno poduavati osnovne fizikalne koncepte i odnose se na irok krug uenika u uvodnom kursu fizike, bez velikog gubljenja vremena ili dodatne opreme.

Raunarske simulacije predstavljaju integralni dio fundamentalne i primenjene fizike i jednako su vane i u teorijskoj i eksperimentalnoj fizici. Raunari kao bilo koja nova tehnologija utiu na nain kako uimo i kako mislimo. Fiziari predstavljaju vodeu snagu u drutvu na implementaciji novih tehnologija.Jedan od naina primjene kompjutera u nastavi fizike je koritenje multimedijalnih CD-ova. Koritenjem istih mogue je uenicima pribliiti pojave i uiniti im uenje zanimljivim i efikasnijim. Tu se radi o interaktivnim programima koji koriste multimedijalne efekte kao to su: tekst, slika, animacija, zvuk (govor). Pored toga mogue je promjenom vrijednosti parametara koji opisuju proces doi do spoznaje o njihovoj vezi tj. o zakonitostima procesa i pojava to je iskljuivo privilegija kompjutera. Gradivo je izloeno na savremen, zanimljiv i praktian nain. U ovim programima kombinirani su razni oblici nastavnog procesa: teorijski su obraeni nastavni sadraji, demonstrirane su fizikalne pojave, na nekima se nalazi i snimak izvoenja laboratorijskih vjebi, mogue je provjeriti znanje uz razne kvizove, Na ovakvim CD-ovima sadran je skup svih informacija koje su neophodne za izuavanje fizike na srednjokolskom nivou. Jako dobro je organiziran sadraj programa. Podijeljena je fizika po oblastima. Jednostavno je prelaziti sa jednog sadraja na drugi i jednog oblika na drugi. Pored pomoi uenicima koritenje ovog naina pomae i nastavnicima pri pripremanju i izvedbi nastave.Na Univerzitetu u Maryland-u napravljeno je istraivanje te objavljeni rezultati istog. Profesori su traili bolji nain razumijevanja fizike od strane studenata. Pokuali su to postii uvoenjem MBL tehnologije, odnosno kompjuterizirane mjerne opreme u nastavu. Posmatrane su grupe studenata koje sluaju osnovni kurs iz fizike tri semestra. Podijelili su studente u dvije grupe od po 25. Jedna grupa je uila fiziku sluajui tradicionalna predavanja, a druga grupa sluila se kompjuteriziranom opremom.

Nakon odranih predavanja i aktivnosti napravljen je test za sve studente. Test je sadravao jednaka pitanja za obje grupe. Rezultati testa pokazali su da je grupa sa kompjuteriziranom opremom pokazala bolje rezultate na testu. Samo je 10% od svih odgovora bilo pogreno. Studenti iz ove grupe pokazali su bolje razumijevanje fundamentalnih koncepata. Dali su vie tanih odgovora koji se tiu opisivanja kretanja koritenjem grafikona.

Isti projekat sproveden je i na Univerzitetu u Washington-u. Takoer se pokazalo da je nain odravanja nastave uz koritenje kompjuterizirane mjerne opreme efektniji od tradicionalnog naina. Specifini problemi koji su istraeni su razumijevanje koncepta trenutne brzine i koncepata treeg Newton-ovog zakona. Lahkoa sa ovim konceptima je neophodna za razumijevanje mehanikih i drugih generalnih problema (kao to je relacija izmeu veliine i njene brzine promjene i prirode interakcije), to je veoma vano za razumijevanje osnova fizike. Poznato je da su ovi koncepti nerazumljivi veini uenika. Akcenat je na ovom problemu, pokuavi ga rijeiti koritenjem MBL (microcomputer- based laboratory) aktivnosti.

Jedna oblast primjene raunara u nastavi fizike je i akvizicija (prikupljanje) podataka o procesu koji se analizira. Ovakva primjena je uobiajena u industriji i nauci, dok je iz vie razloga bila nedostupna u nastavi. Za neke kole ovakva oprema je skupa, ali prednost je u postepenoj nabavci iste. Ovakvu opremu mogli smo vidjeti u Centru za edukaciju u Sarajevu, gdje su postavljene vjebe koje se izvode iz mehanike. Priprema oglednih sati i edukacija rada na opremi je dostupna svim nastavnicima koji to ele uz asistenciju prof. Suade Dervibegovi, strunog savjetnika za fiziku. Tako, ako je prije bila potrebna posebna edukacija nastavnog osoblja za koritenje opreme, danas je to puno lake i bre, a ujedno doprinosi istraivanjima u metodici nastave fizike. U dananje vrijeme i uenici posjeduju dovoljno znanje iz oblasti raunara, tako da vrlo brzo shvate koritenje opreme, jer je prilagoena nastavi.

Koritenje ovakve opreme omoguava prelazak sa tradicionalne na aktivnu nastavu. Oprema sa senzorima pomae za kvalitetnije odravanje demonstracionih i laboratorijskih vjebi, koje su, kako znamo jako zastupljene u nastavi fizike.

Uenicima je teko shvatiti neke fizikalne pojmove kao to su inercija, energija, sila, brzina itd. Ovim sadrajima neki nastavnici ne daju dovoljno vremena za shvatanje i pojanjavanje. Uenici esto kau da im je jasno to je energija, ustvari znaju definiciju, a konceptualno jako teko razumiju ovaj kao i dosta drugih fizikalnih pojmova i pojava.

esti su problemi na koje nailaze uenici pri izradi laboratorijskih vjebi. Oprema sa senzorima pomae da uenici shvate i razumiju fiziku na konceptualnom nivou. Koritenjem ove opreme nastavnik moe ukljuiti razliite aktivnosti koje su vrlo uspjene u radu sa uenicima koji imaju problema pri razumijevanju fizike. Kompjuterski kontrolirana laboratorijska oprema kombinirana sa pomonom tehnologijom osigurava studentima razna mjerenja. Ova oprema koristi se na zapadu due nego kod nas, ali i neke nae kole poele su sa postepenom nabavkom iste. U Kantonu Sarajevo je preko 50% kola uvelo ovakav oblik nastave ili poelo sa nabavkom opreme.

Koritenjem opreme sa senzorima na asu je mogue postii razumijevanje fizike na konceptualnom nivou, stvaranje integralne predodbe nekog procesa i pojave, te racionalizaciju asa, to su tri osnovne prednosti u odnosu na klasinu opremu.

U prilogu dostavljam laboratorijske vjebe koje su uraene upotrebom kompjuterizirane mjerne opreme.

U svim ovim vjebama koristi se senzor kretanja, koji je spojen sa kompjuterom preko USB linka. Na kompjuteru je potrebno instalirati softver pomou kojeg kontroliramo mjerenja i predstavljamo ih u raznim oblicima, najee u pogodnom grafikom obliku.

U svakom sluaju, uenici mogu zajedno da rade u grupi od etiri ili pet uenika. Oni raspravljaju i predviaju o tome kako e grafikon izgledati za razliita kretanja, kako bi se dobili eljeni rezultati. Zatim mogu napisati predviene rezultate na svojim radnim listovima, potom izvriti mjerenje i analizu rezultata mjerenja koja ima iroke mogunosti. Sve ove aktivnosti mogue je zavriti u toku jednog asa, jer vjebe omoguavaju da se mjerenje obavi brzo, to ostavlja dovoljno vremena za analizu rezultata. Obrnut je odnos sa klasinom opremom.

S potovanjem

Fahreta Sijeri, predmetni nastavnik fizike u O Kovaii i uenici koji su kao voe grupa sudjelovali u edukaciji aktivnog uenja i koritenju kompjuterizirane opreme u PPZ zavodu : Lejla Dedi, Mirnes Kahrimanovi, Melika ii, Tarik Begi i Kenan Herco

VII r. ogledni as - 10.03.2010. g.

I grupa: II grupa:

1. Mirnes Kahrimanovi 1. Lejla Dedi 2. Stela Peanac 2. Mirna Rai3. Nidal Haskovi 3. Hena Klari 4. Mia Gojak 4. Adi Zajkovi 5. Esma Kurbegovi 5. Bekti DinoIII grupa: IV grupa:

1. Melika ii 1. Tarik Begi2. Elma Leki. 2.Lejla Sali3 .Maid Omerbegovi 3. Harun Fazli

4. Aner Osmanspahi 4. Rijad Spahi

5. Kenan Obradovi 5. Kenan HercoPAGE 20

_1322336700.unknown

_1322337372.unknown

_1329079024.unknown

_1329591380.unknown

_1329591406.unknown

_1322337428.unknown

_1329079011.unknown

_1322336970.unknown

_1322337313.unknown

_1322336805.unknown

_1322336244.unknown

_1322336648.unknown

_1321767842.unknown

_1322336167.unknown

_1321767760.unknown