MOJ KVART 2013. 1 - knap.hr · 6 MOJ KVART | 2013. MOJ KVART 2013. 7 Zbog očuvanosti izvorne konstrukcije i oblikovanja te rezbarenih detalja, smatraju se vrijednim primjerima

MOJ KVART | 2013. 1

2 MOJ KVART | 2013. MOJ KVART | 2013. 3

UVODNIK

Moj kvart Peščenica – Žitnjak otkrit će Zagrepčanima, a možda i samim Peščeničanima, neka skrivena i zaboravljena kulturna i industrijska blaga ovoga kvarta.

Možda će vam biti zanimljivo otkriti da Peščenica ima troja vrata, da ima aerodrom s kojeg je poletio slavni Penkala, da skriva pravi mali Kopački rit usred grada, da se ovdje nastanio Mali Princ, ali i da je ovdje kultura prisutna na svakom koraku.

Moći ćete pronaći naše galerije, ateljee, skulpture, kazalište, Kulturni centar, uličnu umjetnost, ulice književnika... a da biste što lakše otkrili njihovu točnu lokaciju poklanjamo vam i kulturološku kartu kvarta Peščenica – Žitnjak!

Mnogo smo toga označili na karti, a vi slobodno krenite u istraživanje.

Garantiramo vam odličnu avanturu i mnogo zanimljivih otkrića!

IZ POVIJESTI...

64

22IMPRESSUM

26

30

TROJA VRATAPEŠCENICE

P.S. AKO PRONADETE blAgO KVARTA KOJE nismo obilježili, SVAKAKO NAM JAVITE KAKO bISMO gA MOglI UVRSTITI U NEKO bUDUCE IZDANJE.

KORISNE INFORMACIJE

sADRžAj

PRežiVljAVAnje NA PEŠCI

28 31

gAlERIJA DOgADANJA HAll OF FAME

UDAHNITE KUlTURU NA PEŠCI...

24

12JEZERA SAVICE


SJEVERNA VRATA otvaraju se po izlazu iz podhodnika na zadnjoj tramvajskoj stanici na Borongaju (1, 9) i prelasku preko pruge. Označena su identifikacijskim OGLASNIM STUPOM – KIŠOBRANOM (Svan Vujičić / Branka Hlevnjak, 1983.). Dalje se nalijevo dolazi u Borongajsko naselje čuvene montažne arhitekture JU ‘60 i JU ‘61, popularnih „LIMENKI“ (autora Bogdana Budimirova, Željka Solara i Dragutina Stilnovića, 1960./1961.) koje su ušle u svjetske antologije (Udo Kultermann: Neues Bauen in der Welt, Tübingen 1965.). U naselju u Vidrićevoj ulici nalazi se i originalni tematski PARK MALOG PRINCA (Nada Orel i peščenička djeca 1985./1987.; Zagrebački parkovi - kritička retrospektiva Zagrebačkog salona, Zagreb 1989.).

TROJA VRATA

PEŠCENICE

4 MOJ KVART | 2013.

TROJA SU PEŠCENICKA VRATA

KOJIMA SE UlAZI u njezinu žiVu

gRADsku jezgRu, U SAM CENTAR

ZVAN VOlOVCICA.

ZAPADNA VRATA otvaraju se za skraćeni put preko pruge, iz Harambašićeve prema tržnici Volovčica (Ljubomir Miščević, 1983.), a nalaze se nasuprot monumentalne skulpture Milene Lah RUKA – PUTOKAZ (1985. – 1987.) koja simbolično pozdravlja svakoga tko dolazi u Zagreb s istočne strane, a obojenim željeznim cijevima naznačuje Zagreb kao grad suvremenih umjetničkih tendencija.

južnA VRATA na tramvajskim stajalištima Ivanićgradske (2, 3) otvaraju se polukružnim trgovima prema jugoistoku gdje se još naširoko i nadugačko prostire Peščenica. Oba trga nude se kao mjesta duhovne kontemplacije. S jedne je strane SPOMENIK PALIM PEŠČENIČKIM BRANITELJIMA, 2000. (autor: Mihajlo Kranjc). U crvenkastom kamenu ispisana imena 74 poginulih bojovnika čuvaju sjećanje i dostojanstven su vid domovinske zahvalnosti. Na kuglama vijugave klupe uz plitku vodu koja zrcali nebo, prostor naglašava dinamiku života i prolaznost. Nasuprot se otvara veliki trg s monumentalnom župnom crkvom i samostanom bl. Augustina Kažotića, 1990. – 2011. autora Borisa Magaša. „Rađena u duhu oblikovne simbolike, crkva monumentalnom i originalnom kupolom (poput roga) uz vitki ostakljeni zvonik, predstavlja remek-djelo hrvatske postmoderne arhitekture.“

Branka Hlevnjak


Zbog očuvanosti izvorne konstrukcije i oblikovanja te rezbarenih detalja, smatraju se vrijednim primjerima tradicijske gradnje južnog zagrebačkog područja te su zaštićena kulturna dobra. Predstavljaju autentični dio povijesnog ambijenta i prostora naselja.

TRADICIJSKAgRADNJA POSAVSKIHDRVENIH KUCA IgOSPODARSTAVA

IZ POVIJESTI...

PRONADITE IH NA KARTI...

SPOMENICI KUlTURE U 800-gODIŠNJEM RESNIKU OPCINA PEŠCENICA

Zasigurno većina stanovnika općina Peščenica i Dubrava ne zna da se u njihovoj općini nalazi najstarije naselje i župa u istočnom dijelu Zagreba (četvrta župa po starosti na području Zagreba). Naime, dvije trećine Resnika danas pripada općini Peščenica, a jedna trećina u općinu Dubrava.Ovo mjesto 2014. godine obilježava 800 godina postojanja (1214. – 2014.).

Župi su pripadala naselja Žitnjak, Borongaj, Vukomerec, Trnava, Resnički Gaj, Ivanja Reka sa središnjom crkvom i grobljem u Resniku. Sve do 1965. godine ova naselja pripadaju Župi Resnik, kada se osniva Župa Predragocjene Krvi Isusove u Kozari Boku. U Vukomercu 1971. godine nastaje Župa Muke Isusove, a 1981. godine osniva se Župa svetog Ivana Krstitelja u Ivanjoj Reki. Odlukom Nadbiskupskog stola 2003. godine nastaje Župa Petruševec kojoj je

pripao Žitnjak, a Trnava Župi Vukomerec.Poznata drvena arhitektura Resnika autohtonih majstora u proteklim je stoljećima krasila predgrađe Zagreba. Odlikovala se prekrasnom izrezbarenom ornamentikom potkrovnog oboda i prozora te ulaznih verandi (napolitana) obiteljskih kuća i gospodarskih objekata, kojih danas ima svega petnaestak, u zapuštenu stanju.

Crkva građena 1674. – 1679. godine i stara škola iz 1855. godine (kasni klasicizam) jedini su spomenici kulture pod zaštitom na području općine Peščenica, odnosno u istočnom predgrađu Zagreba.

Resničani vas pozivaju na brojne prigodne programe tijekom 2014. godine pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića, kojima će se obilježiti 800. obljetnica Resnika.

S. Pepeljnjak

POVIJEST


SAMO uPOKOJOJTVORNICISVJETLA JOŠ GORE

Tež TVoRnicA elekTRicniH žARuljA

Školu na Žitnjaku osnovala je gradska općina 1911. godine prema nacrtima Gradskog građevnog ureda koje potpisuju Milan Lenuci i Franjo Brozović. Zgrada stare škole na Žitnjaku jedan je od karakterističnih i bolje očuvanih primjera školske zgrade s početka XX. stoljeća na području Zagreba.

žiTnjAk, mARTinci 57

ZgRADA STARE ŠKOlE gRADSKI gRADEVNI URED1911. (ZAŠTICENO KUlTURNO DObRO)

bORONgAJSKA CESTA b. b.

AERODROM bORONgAJ 1928. PRISTANIŠNA ZgRADA 1928. – 1932. HANgARI (ZAŠTICENO KUlTURNO DObRO)

Za aerodrom je odabrana lokacija u blizini grada s laganim pristupom magistralnim povijesnim putem, Borongajskom cestom, i uz željezničku prugu s posebnim servisnim kolosijecima za transport. Pristanišna zgrada dovršena je 1929. godine. Oblikovanjem arhitektonskih volumena i načinom raščlambe pročelja i interijera pokazuje stilska obilježja moderne s detaljima kasnog art-decoa.

Tri grupe s dva avionska hangara građene su od 1928. do 1932. Primijenjena je suvremena inženjerska armiranobetonska konstrukcija, a pročelja su oblikovana u duhu moderne. Hortikulturno obilježje ovog prostora čine obodni drvoredi, vizualna i zvučna zaštita stambenog naselja. Zanimljivo je spomenuti da je cepelin slavnog Penkale poletio baš s ovog aerodroma.

MOJ KVART | 2013. 9


TVORNICE SU DANAS PRAVI SPOMENICI INDUSTRIJSKE PROŠlOSTI

INDUSTRIJSKAbAŠTINAPEŠCENICE

ISKRATVORNICA SVIJECA

bISERKA TVORNICA IgRACAKA

TPK TVORNICA PARNIH KOTlOVA

Tež TVORNICA ElEKTRICNIH žARuljA

Peščenica, nekadašnje industrijsko srce grada u kojem je bilo zaposleno preko šezdeset tisuća radnika, prije trideset godina bila je najjača industrijska općina na Balkanu. Njezine su tvornice danas pravi spomenici industrijske prošlosti.

UNITASTVORNICA KONCA

lIMTVORNICA METAlNIH bAcAVA, meTAlniH PROIZVODA I KISIKA

PRVOMAJSKA

ZAgREPCANKA gRADSKA KlAONICA I sTocnA TRžnicA

ZVIJEZDA PRVA HRVATSKA TVORNICA UlJA

DIOKIORgANSKA PETROKEMIJA

PANTVORNICA PAPIRA


PEŠČENICI...

UDAHNITE

Pimp my pump

NEKADA SU IH STARI ZAgREPCANI ZVAlI

„železni FRAnceki“ IlI „železni mARTini...“

NAKULTURU

kRižAnje ulice Donje SVETICE I ANDRIlOVECKE

u sPomen željkA mAlnARA

Nekada su ih stari zagrepčani zvali „železni Franceki“ ili „železni Martini“ i bili su vrlo korisni. Uspostavljanjem moderne vodovodne mreže na „Franceke“ i „Martine“ sasvim se zaboravilo. Već desetljećima neprimjetno stoje na zagrebačkim ulicama, a protjecanje vremena na njima se itekako primjećivalo. Sve dok ih „pod svoje“ nisu uzeli „neki novi klinci“.

Već gotovo godinu dana preko noći dobivaju nova lica, sasvim originalna, maštovita i ponekad vrlo duhovita. Iza cijele priče stoji ekipa kreativaca okupljena oko projekta Pimp my Pump. Sve, naravno, rade o vlastitu trošku, a reakcije građana na njihova djela uglavnom su pozitivne. Kako i ne bi bile kada je to što rade vrijedno svake pohvale jer njihovim intervencijama neprimjetno „staro željezo“ biva otrgnuto iz zaborava i sada uveseljava prolaznike.

Galerija Prozori obuhvaća prozorski niz Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića (30 m dugačak niz prozora), a, ovisno o radu, širi se i u unutrašnji prostor knjižnice ili vanjski javni prostor. Publika Galerije stanovnici su kvarta, korisnici knjižnice i svakodnevni prolaznici. Na taj se način umjetnost posreduje širokoj publici kao neelitna i izvaninstitucionalna djelatnost, a umjetnički se rad aktivira na često nepredvidljive načine.

Galerija je osnovana 1978. godine na inicijativu Branke Hlevnjak, prve voditeljice Galerije.

Galerija Prozori knjižnicA s. s. kRAnjceVicA ZAPOlJSKA 1

Ulice književnikaNa kulturnoj mapi grada Zagreb Peščenica se ističe i nizom ulica koje nose imena hrvatskih književnika: A. B. Šimića, J. Kaštelana, V. Vidrića, A. Jakšića, K. Š. Gjalskog, J. Leskovara, S. Kolara itd. U središnjem dijelu Borongaja 1960-ih godina grade se stambene zgrade montažne gradnje

željko mAlnAR (Zagreb, 12. travnja 1944. - Zagreb, 9. srpnja 2013.)

Hrvatski pustolov, svjetski putnik, putopisac, autor mnogobrojnih dokumentarnih filmova, TV voditelj, antipoliticar, predsjednik Republike Pešcenice.

s aluminijskim oplatama (tzv. ‘limenke’), ali i niz obiteljskih kuća. Ulice u tim dvjema stambenim cjelinama još tada nazvane su imenima hrvatskih književnika. Nakon osamostaljenja Hrvatske, još su dvojica književnika dobila svoje ulice na Borongaju, Ante Jakšić i Milan Pavelić.

KUlTURA

Kristina Krtanjek

PIMP My PUMP EKIPA: Boris Bare / Željko Rus / Robert Ljubanovi / Ninoslav Pirš / Bernard Radi

12 MOJ KVART | 2013.


KUlTURNICENTARPEŠCENICAIVANICgRADSKA 41A

WWW.KNAP.HR

WWW.KCP.HR

KCP osnovan je 1955. godine. Od

tada djeluje u kreiranju kulturnih

i obrazovnih programa za djecu,

mlade, odrasle i treću životnu dob, na

području Peščenica – Žitnjak, ali i šire.

KAZAlIŠTE KNAPIVANICgRADSKA 41A

K azalište na Peščenici - KNAP mlado je, energično kazalište koje je unatoč

djelovanju na takozvanoj ‘periferiji’ grada Zagreba u svega par godina uspjelo kvalitetom svojih predstava osvojiti mnoštvo priznanja i nagrada i uključiti se u sam fokus kazališnih zbivanja. Predstave Kazališta KNAP komornog su karaktera, ali pomiču granice kazališta, napose glumačke i redateljske umješnosti.

Zahtjevni kriteriji koje postavljamo pred sebe i vrhunske umjetnike s kojima surađujemo omogućili su našim predstavama sudjelovanje na najuglednijim festivalima u Hrvatskoj na kojima smo dosad osvojili ukupno 28 nagrada.

Misija je KCP-a podići razinu svijesti o kulturi te educirati stanovnike

kvarta Peščenica – Žitnjak o važnosti i vrijednostima koje ona donosi te pružiti kvalitetne sadržaje kojima će ispuniti slobodno vrijeme. Velik dio programa odvija se u našim kreativnim radionicama, od plesnih, likovnih, dramskih, glazbenih do radionica urbane kulture i jezika.

Glazbena događanja i koncerti također su dio programa koji se odvijaju u Kulturnom centru Peščenica.

WWW.KCP.HR



Skulpture kao markacijske točke kvartovske karte Peščenice

VANJA RADAUŠ:

Osnivač Veterinarskog fakulteta Eugen Podaubsky

(1959.), broncaMJESTA KOMUNIKACIJE

I ZNAKOVI KUlTURE

Osamdesetih godina 20. stoljeća zamjetan je porast kiparskih i svakih drugih intervencija

u javnom prostoru Peščenice. Inicijativom i koordinacijom s umjetnicima Kulturni centar Peščenica (tada CzKP) u sinergiji s općinskim Malim komunalnim akcijama i radnim organizacijama stvara novi identitet Peščenice: od hortikulture do novih kanti za sitno smeće, od novih oglasnih stupova i bojenja klupa, žardinjera i otuđenih zidova prolaza, do stvaranja skulptorskih markacijskih točaka, mjesta komunikacije i trajnih znakova kulture.

HEINZElOVA 55 (VETERINARSKI FAKUlTET)

ANTUN AUGUSTINČIĆ:

Nošenje ranjenika (1946.), bronca

HEINZElOVA 55 (VETERINARSKI FAKUlTET)

MILENA LAH:

Ruka – Putokaz – Zagreb (1987.), obojene metalne cijevi

Branka Hlevnjak

HARAMbAŠICEVA/bRANIMIROVA

KUlTURA

Antun Augustinčić klasik je moderne monumentalne kiparske Rodinove „škole“, i jedan od najimpresivnijih oblikovatelja ratnih žrtava i boraca te osobito nadahnut za složene skupne kompozicije. Spomenik Nošenje ranjenika nastao je neposredno nakon Drugog svjetskog rata 1946., a postavljen je 1953. u spomen „svojim palim učenicima za slobodu i socijalizam“. Simbol je humanosti i drugarstva u najtežim uvjetima života.

U doba Univerzijade 1987. kada je Zagreb oplahnuo val demokracije i domaćinske euforije, Milena Lah postavlja na istočni ulaz u Zagreb svoju Ruku – Putokaz – Zagreb, koja simbolizira Dobrodošlicu (Welcome!) svima onima koji jakom prometnicom kroz Branimirovu idu k Centru grada, ili odlaze. Na uglu Harambašićeve i Branimirove nalaze se sjeverozapadna Vrata Peščenice te je ovaj pozdrav ujedno i markacijska točka, putokaz za Volovčicu. Izradu skulpture sponzorirala je Tvornica parnih kotlova (TPK) Zagreb.

Vanja Radauš, velemajstor kiparskih ekspresija, postavlja cijelu figuru osnivača u sjedeći položaj obilježavajući ga pregačom kao veterinara praktičara i s papirom u ruci kao intelektualca. Pročišćeni oblici, asimetrična kompozicija strukturalnih i voluminoznih dosega modernog kiparstva, prilagođeni su motivu te skulptura djeluje nepretenciozno i intimno.


NADA OREL:

Park Malog princa sa skulpturom Malog princa (1985. – 1987.), različite vrste kamenja, bronca

NADA OREL:

Trodimenzionalni strip: Hej, kamo žuriš? - U Galeriju Događanja! (1984.), željezne šipke

Multimedijalna umjetnica Nada Orel osmislila je za Galeriju Događanja jedinstveni i originalni putokaz – Trodimenzionalni strip, koji je bio postavljen nasuprot tramvajskoj stanici (2,3) u Ivanićgradskoj i na raskrižju sa Zapoljskom. O nastanku tog jedinstvenog strip-putokaza u Tvornici parnih kotlova (TPK) snimljen je dokumentarni film. Strip je postavljen i svečano otvoren 9. ožujka 1984.

VIDRICEVA

Budimo prijatelji! – poruka je (i moto) Nade Orel kojom je ljeti 1985. u Ljetnoj kiparskoj školi započela s djecom pretvarati običan travnjak u Vidrićevoj ulici u unikatni, tematski i autorski jedinstveni park. Nakon tri godine ljetnih kiparskih škola i ostvarenja parka, odabrani kamen-planet dobio je 1987. i kip dječaka s ružom: Njegovo Maličanstvo!, kako ga je nadahnuto okrstio pjesnik Salih Isaac i to baš u pedesetoj obljetnici prvotiska knjige Mali princ i devedesetoj obljetnici rođenja autora Antoinea de Saint-Exupéryja, koji su bili poticaj cijelom projektu.

IVANICgRADSKA 41A (NAKON PREMJEŠTANJA)

ZAPOlJSKA 1

IVAN LESIAK:

Mladenci (1969. – 1985.), aluminij

DRžiceVA – VukoVARskA

DORA KOVAČEVIĆ:

Munja (1985.), metal

U sklopu Prijedloga Likovnih intervencija uz Slavonsku aveniju (nekad Beogradsku) 1985. realiziran je rad Dore Kovačević rađen kao oprostoreni vizualni identitet – skulptura za Tvornicu akumulatora „Munja“. Jednostavan, geometrijski oblikovan znak munje kao simbol struje, izravno prenosi željenu poruku te i danas (2014.) blista u novoj crvenoj boji.

su se pred službene vladine upravne zgrade postavljali spomenici političkog predznaka. Ljubav i toplina zajedništva dvoje koji se vole izvedena u sugestivnoj likovnoj poetici nadilazi motiv i prelazi gotovo u znak jinga i janga, u predodžbu snage pomirenja različitosti.

Reljef Mladenci (1969. - 1985.) Ivana Lesiaka oplemenio je prilaz Dvorani za vjenčanje u zgradi općine Peščenica u Zapoljskoj ulici. Postavljen 30. rujna 1988., romantičnim, humanim i pozitivistički poticajnim sadržajem bio je među prvim skulpturama te vrste; iznimka u doba kada


IVANICgRADSKA 41A

SVAN VUJIČIĆ (RIEDL):

Balerina (1987.), bronca

IVANICgRADSKA 41A (OTUDENO 2012.)

MILA KUMBATOVIĆ:

Krilo materino(1980.), metalne cijevi

IVANICgRADSKA 41A (INTERIJER DRUŠTVENOg DOMA)

MILA KUMBATOVIĆ:

Svijet kamena(1972.), mozaik

Mozaik Svijet kamena nastao je prema umjetničinom radu iz ciklusa nastalog 1969. – 1971. Dinamičan, koloristički bogat, organiziran oko jezgre iz koje kao da se rasuo „pregršt dragog kamenja“; kritičari ga smještaju u sam vrh mozaičkih intervencija u suvremenoj arhitekturi.

Autor jedinstvenih oglasnih stupova, Peščeničkih kišobrana, postavljenih između 1983. i 1985., uz samostalnu izložbu slika Portreti koja je mahom obuhvaćala portrete balerina zagrebačkog HNK-a, postavlja 12. svibnja 1987. skulpturu Balerina u atriju ispred Galerije. Na visokom postamentu skulptura Balerina oblikovana u radnom kostimu u pozi stajanja na jednoj nozi, sugerira lakoću baletnog pokreta, ali i važnost vježbe kojom se dostiže baletna virtuoznost.

SUgERIRA lAKOCU

bAlETNOg PokReTA, Ali

i VAžnosT Vježbe kojom

se DosTiže bAlETNA

VIRTUOZNOST

Tijekom samostalne izložbe u Centru za kulturu Peščenica (prosinac 1981. / siječanj 1982.) koja je obuhvaćala i radove na otvorenom, umjetnica je, po završetku izložbe, skulpturu Krilo materino poklonila Centru u trajno vlasništvo. Izradu skulpture sponzorirala je Tvornica parnih kotlova (TPK) Zagreb. Oblikovana u postmodernom duhu prizivanja figure, u industrijskom materijalu, postavljena nisko bez postamenta, sugerirala je intimnost i toplinu.

IVANICgRADSKA 41A (gAlERIJA DOgADANJA)

OTON GLIHA:

Friz mozaika (1972.)

Kada se 1983. otvorila Galerija Događanja u sadašnjem prostoru, arhitekt Robert Somek, koji je radio adaptaciju prostora, sačuvao je gornji friz mozaika Otona Glihe koji je izvorno ispunjavao cijeli istočni zid. Tim je frizom s jedne strane odao počast autoru, a s druge dao je Galeriji originalan identitet, prepoznatljiv i po jednostavnoj, geometrijskoj dekorativnoj igri Glihina mozaika.


Galerija događanja Kulturnog centra Peščenica osnovana je početkom

1980-ih godina. Svoj vrtoglavi uspon doživjela je kada su u njoj izlagali eminentni umjetnici Ivan Kožarić, Mladen Stilinović, Vlasta Delimar, Mila Kumbatović, Oton Gliha, Lovro Artuković i mnogi drugi koji su u to vrijeme bili pokretači novih formi izražavanja na suvremenoj likovnoj sceni. Njihov je prinos hrvatskoj kulturi danas dobro poznat i dragocjen. Galerija je bila pokretačem raznih akcija poput Urbane kozmetike, Djelovanja u prostoru i Radnici o radničkom stvaralaštvu godine 1984. i mnogih likovnih intervencija u javnim prostorima. Pokretač je i inicijative postavljanja javnih skulptura na području Peščenice (Mali princ i Trodimenzionalni strip Nade Orel, Mladenci Ivana Lesiaka, Ruka Milene Lah, Krilo materino Mile Kumbatović…). Galerija je ostvarila suradnje s tvornicama i tvrtkama Chromos, Dukat, Unija, Autokozmetika i dr. te uključila umjetnike u te suradnje iz kojih su

nastala mnoga dragocjena likovna rješenja. Galerija događanja bavila se i raznolikim sociokulturološkim istraživačkim radom.

Kroz taj su bogat period galeriju vodile Branka Hlevnjak i Vedrana Kršinić. Galerija događanja svojim se aktivnostima potvrdila kao važan punkt likovnih zbivanja toga vremena te stekla kultni status.

Tijekom 1990-ih godina njezin se rad, nažalost, gotovo ugasio.

Godine 2009. započela je programska reforma Galerije događanja pod voditeljstvom Anje Planinčić te se kontinuiranim izložbama galerija vraća svojim počecima, kada je bila centar suvremenih likovnih zbivanja. Od 2011. uvrštena je na popis priznatih izlagačkih prostora HZSU-a.

Galerija je danas mjesto koje okuplja autore mlađe i srednje generacije, koji svojim radom i idejama pripadaju suvremenom likovnom stvaralaštvu.

GALERIJA DOGADANJA

Nakon gotovo 20 godina skulptura je restaurirana i vraćena u javni prostor.

Osim Balerine postavljena je i skulptura Trodimenzionalni strip akademske kiparice Nade Orel koja je prvobitno stajala na uglu Zapoljske i Ivanićgradske ulice, no

zbog učestalih devastacija premještena je na novu

adresu. Tako je atrij KCP-a postao mala

galerija skulptura na

otvorenom. Moramo podsjetiti da se u istom dvorištu nalazi i drugi dio Trodimenzionalnog stripa koji se isprva nalazio na raskrižju Vukovarske i Ivanićgradske ulice te je bio svojevrsni putokaz prema Galeriji događanja. Skulptura je s te lokacije premještena te je danas na tom mjestu spomen-obilježje palim peščeničkim braniteljima.

U dvorištu KCP-a do prošle godine nalazila se još jedna skulptura – Krilo materino akademske kiparice Mile Kumbatović, koja je nažalost ukradena i nema poznatog traga o njoj.

Sve skulpture koje se danas nalaze u atriju KCP-a te skulpture Mali princ Nade Orel u parku na Borongaju, Ruka prijateljstva Milene Lah na uglu Donjih Svetica i Nove Branimirove te reljef Mladenci Ivana Lesiaka na južnoj strani platoa u Zapoljskoj ulici postavljene su tijekom 1980-ih godina na inicijativu Galerije događanja i današnjeg Kulturnog centra Peščenica.

Obnovljene skulptureBalerina iPozdrav

SKUlPTURA Balerina

AKADEMSKOg KIPARA SVANA

RIEDlA PONOVNO JE POSTAVlJENA U

ATRIJ KCP-a

KUlTURA

Anja Planinčić

Anja Planinčić


KOPACKI RIT U CENTRU gRADA

Grad Zagreb još je 1991. prepoznao svoj interes u očuvanju Savice i dijela

savskog priobalja kao osobito vrijednoga močvarnog staništa te je donio odluku o proglašenju Savice značajnim krajobrazom s posebnim zoološkim rezervatom (SGGZ, 13/1991). Time se Zagreb obvezao da trajno sačuva autentičnu biološku i krajobraznu sliku Savice, kakvu drugi gradovi stvaraju post festum, vraćajući u prvotno stanje nešto što su ranije propustili očuvati ili artificijelno stvaraju „nekadašnje“ krajobraze. Uz rukavac Save, Savica obuhvaća i dvanaest međusobno povezanih jezeraca nastalih proširivanjem starih riječnih rukavaca. Ukupna vodena površina iznosi oko 30 ha.

JezeraVodeno (močvarno) stanište Savice većim se dijelom oduprlo procesima transformacije i danas predstavlja jedinstven, iznimno vrijedan ekosustav s florističkim, ornitološkim, ihtiološkim i krajobraznim vrijednostima velika značenja za područje grada Zagreba i okolice, a s obzirom na vrste koje tu obitavaju, s pravom ga nazivaju „Kopački rit u malom“.

Prostor Savice podržava visoku koncentraciju životinja i biljaka te ima iznimno značenje u očuvanju genofonda vrsta vezanih uz vodene biotope. Rijetko kad urbana cjelina kao što je Zagreb ima u svojem sastavu (i samo deset minuta od tramvaja!) jednstven prostor vrlo dobro očuvana močvarnog staništa.

SaviceKristina Krtanjek

Foto: Nery Kuzmanić - kvARTura 2011., Lice u’lice.

Foto: Josip Ušaj

Foto: Josip Ušaj


HALL OFFame

Od 2000. godine Kulturni centar Peščenica intenzivno radi na

promicanju nove vrste urbane likovne kulture, poznatije pod nazivom graffiti, točnije umjetnost aerosola. Aerosol art urbana je subkultura koja je od 1985. kao vitalno važan dio urbane kulture prisutna u svim europskim gradovima, pa tako i u Zagrebu. Legalna scena prisutna je na svim zidnim površinama koje su namijenjene za tu svrhu (za čije korištenje postoji pismeno ili usmeno odobrenje za oslikavanje), tzv. Hall Of Fameovima, odnosno mjestima namijenjenima isključivo graffiti-umjetnicima i njihovu djelovanju. KC Peščenica u suradnji s afirmiranim graffiti-umjetnicima

Folnegovićevu naselju, Laurenčićeva ulica / Atomsko sklonište – 2005., Hall of Fame u Dubravi – 2006., kao i nekoliko manjih takvih akcija na lokalnom nivou, prvenstveno u suradnji s osnovnim školama na području Peščenice i Žitnjaka (O. Š. „Fran Krsto Frankopan“, O. Š. „Dobriša Cesarić“), kao i na samom Kulturnom centru.

Moramo se pohvaliti i s dvama novim, velikim grafitima nastalim tijekom 2012. i 2013. godine. To je predivan šareni Grad, koji se nalazi na Domu umirovljenika Peščenica, a radio ga je mladi umjetnik The Woolf, u sklopu akcije kvARTura – Lice s plakata; i Meduške – grafit koji se nalazi u našem atriju, a nastao je iz spreja Lonca i Svenkyja.

realizirao je nekoliko takvih zidnih površina koje odlično funkcioniraju i djeluju kao permanentni izložbeni prostor. Svakako je najznačajniji onaj vezan uz Hall of Fame na Savskom gaju, takozvani Rotor Hall Of Fame realiziran 2001. Tim su projektom aerosol-umjetnici dobili na korištenje više tisuća kvadratnih metara zidnih površina namijenjenih legalnom oslikavanju. Nakon te (najveće u povijesti zagrebačke urbane likovne scene) lokacije realizirali smo, u suradnji sa zvijezdama likovne graffiti-scene, i druge slične lokacije, nešto manjih zidnih površina. Tako možemo spomenuti Hall of Fame u

KuLTuRNI CENTAR PEŠCENICA INTENZIVNO

RAdI NA PROMICANJu NOVE VRSTE uRbANE

LIKOVNE KuLTuRE

Kristina Krtanjek

MOJ KVART | 2013. 27 26 MOJ KVART | 2013.


PRE ŽIVLJAVANJE

NA PEŠČI

edna od specif ičnosti Peščenice sasvim je sigurno njezin javni prijevoz. Naime, zahvaljujući revnosti ZET-a, mapa Pešče prekrižena je

uzduž i poprijeko autobusnim linijama koje uglavnom kreću s Kvaternikova trga, tog mitskog mjesta gdje se Pešča susreće s civilizacijom.

Mario Kovač

Prosječni sastav jednog ZET-ova autobusa na Pešči sastoji se od umirovljenika koji se unutra griju i gunđaju, studenata s Borongajskog kampusa koji listaju knjige i gunđaju sa slušalicama u ušima, lokalnog življa koji samo gunđa te školske djece koja jedina ne gunđaju jer su

još premlada pa ne razumiju život već se nesmotreno hihoću i vesele. Povremeno se autobusom provezu i lokalni gelipteri kojima je jedini cilj mrko gledati ostale putnike u želji da stupe u eye contact s nekim da bi ga mogli pitati: „Kaj gledaš?” Jedino draže od toga im je

kad ih vozač ili kontrolor pitaju za kartu ili pokaz. Tada postaje jasno zašto u natječaju za zapošljavanje vozača autobusa na tim linijama nije nužna vozačka dozvola D-kategorije, ali se traže potvrde o posjedovanju crnog pojasa, trčanju na 100 metara ispod 10 sekundi i(li)

diploma Odsjeka psihologije.

Potencijalni budući stanovnik Pešče mora biti svjestan činjenice da dotične autobusne linije ne voze između ponoći i pola 5 ujutro, što može poprilično negativno utjecati na njihov društveni život, pogotovo

ako ne posjeduju osobni auto. Doduše, uvijek možete potrošiti teško stečeni novac na taxi ili se odlučiti za riskantniju varijantu noćnog šetanja po Pešči, ali se u tom slučaju pripremite na osobno iskustvo ravno onome iz kultnog filma Ratnici podzemlja Waltera Hilla.

J

ESEJ

PRIPREMITE SE NA OSObNO ISKuSTVO RAVNO ONOME IZ KuLTNOG FILMA RATNICI PODZEMLJA WALTERA HILLA


Hrvatske željezniceTelefonske informacije (0-24): 060 333 444 (cijena poziva s fiksne linije je 1,39 kn/min + PDV, a s mobilne 2,37 kn/min + PDV)E-mail: [email protected] IV. Policijska postaja Zagreb PP MaksimirNačelnik: Joso ŽugajPetrova 152 Telefon: 01 2302 122 Hitne intervencije na telefon: 192

Javni bilježnikTrg Stjepana Konzula 1 10000 Zagreb Tel: 01 2395 544 Fax: 01 2344 534 Radno vrijeme: pon, sri: 8,00–19,00huto, čet: 8,00–17,00hpet: 8,00–16,00h

Područni ured Gradske uprave PeščenicaZapoljska 1, 10000 Zagreb;Telefon: 01 610 02 41 i 01 610 02 44Telefaks: 01 610 02 45E-mail: [email protected]

VAžne inFoRmAcijeDom zdravlja Peščenica : Ivanićgradska 38Tel. centrala: 01 2305 435Patronažne sestre: 2305 710

Dežurstvo opća medicina : subota od 8,00 – 22,00hnedjelja i blagdan od 8,00 – 22,00h

Dežurstvo pedijatrija:subota 8,00 – 22,00h nedjelja i blagdani 8,00 – 22,00h na lokaciji Grižanska 4

Dežurne ljekarne Zagreb Stalna noćna služba Borongaj: D. Budaka 17Dubrava: Grižanska 4Centar: Trg bana Jelačića 3 Poštanski ured Peščenica Trg S. Konzula 4, 10135 Zagreb Tel: 01 2332 013 Fax: 01 2339 228 Radno vrijeme: pon-pet: 7,00–20,00h subota: 8,00–13,00h

Veterinarska stanica grada Zagreba Heinzelova 68, tel. 01 6040 149, tel. klinike za male životinje: 01 6040 187/186 Veterinarski fakultetHeinzelova 55, tel. 01 2390 111, svaki dan od 0 do 24h

Hotel za pseStara Pešćenica 1, br. 69tel. 01 2441 363

IMPRESUM

MOJ KVART 2013.bR. 5/6

Besplatno kvartovsko glasilo Gradske cetvrti Peščenica-Žitnjak

glAVNA UREDNICAKristina Krtanjek

ODgOVORNI UREDNIKTomislav Štriga

DIZAJNMarin Mimica i Bojan Kanižaj

lEKTORICANika Štriga

SURADNICImr. sc. Branka Hlevnjak prof. dr. sc. Stjepan PepeljnjakMario KovačAnja Planinčić

NAKlADNIK:Kulturni centar PeščenicaIvanićgradska 41a, [email protected]

NAKlADA3000 kom.

WWW.KCP.HR

Zahvaljujemo na ustupljenim materijalima Gradskoj četvrti Peščenica-Žitnjak, Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada i Knjižnici S. S. Kranjčevića.

Program je realiziran uz potporu Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba

gRAD ZAgREb

32 MOJ KVART | 2013.

www.kcp.hr

Documents

MOJ KVART 2013. 1 - knap.hr · 6 MOJ KVART | 2013. MOJ KVART 2013. 7 Zbog očuvanosti izvorne konstrukcije i oblikovanja te rezbarenih detalja, smatraju se vrijednim primjerima