MOJA POVIJEST 5 - ALKA SCRIPT

Daniela Jugo-Superina ✻ Nera Malbaša Kovačić

MOJA POVIJEST 5radna bilježnica za 5. razred osnovne škole

Za izdavačaĐurđica Salamon Padjen, dipl. ing.

AutoriceDaniela Jugo-Superina, prof. povijesti

Nera Malbaša Kovačić, prof. povijesti

Recenzenti udžbenikadr. sc. Tomislav Galović, docent

Anita Afrić, nastavnica povijesti i geografije

Josip Šibarić, prof. geografije i povijesti

LektoricaAna Horvat, prof. hrvatskoga jezika

IlustratoricaSvjetlana Olujić Tomaić, mag. archaeol.

Grafička urednicaPetra Kljaić, prof. likovne kulture

Uporabu radne bilježnice odobrilo je _______ rješenjem kl: UP/I-602-xxxxxxx, urbroj: xxxxxxxxxx od xxxxxxxxx 2019.

ISBN 978-953-294-267-5

IzdavačAlka script d.o.o.

Zagreb, Nehajska 42tel. 01/30 135 30

www. alkascript.hr

TisakNarodne novine

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati ni preslikavati bez pismene suglasnosti nakladnika.

Daniela Jugo-Superina ✻ Nera Malbaša Kovačić

Prvo izdanjeZagreb, 2019.

MOJA POVIJEST 5radna bilježnica za 5. razred osnovne škole

SADRŽAJČemu služi radna bilježnica iz Povijesti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

UVOD U POVIJEST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Zašto treba učiti i poznavati povijest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Računanje vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

PRAPOVIJEST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Prve ljudske zajednice u prapovijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Od sakupljača hrane i lovca do ratara, stočara, obrtnika i trgovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Vjerovanja i umjetnost u prapovijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

Krapinski neandertalci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

ZEMLJE PRVIH PISAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

Prve države . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

Mezopotamija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

Egipat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

Feničani i Židovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

GRČKI SVIJET . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

Osvit Grčke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

Grčki polisi, gospodarstvo i kolonizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

Sparta i Atena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

Grčko-perzijski ratovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78

Peloponeski rat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

Grčka kultura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86

Aleksandar Makedonski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92

RIMSKI SVIJET . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

Prva stoljeća Rima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

Rimska osvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

Rimsko Carstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112

Rimsko društvo i svakodnevnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115

Rimska kultura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120

Rimska vjerovanja i počeci kršćanstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125

Ratovi Rimljana i Ilira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130

Grčka i rimska baština na hrvatskom povijesnom prostoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

5

Čemu služi ova radna bilježnica

Draga učenice, dragi učeniče,

ova radna bilježnica poslužit će ti da bolje naučiš i razumiješ povijesne sadržaje iz udžbenika

Moja povijest 5. Pomoću radne bilježnice uvježbavat ćeš opisivanje i objašnjavanje zbivanja

u davnoj prošlosti. Poglavlja u radnoj bilježnici prate poglavlja u udžbeniku. Zato, prije

rješavanja zadataka, trebaš pročitati tekstove te razgledati slike, karte i lente vremena u

udžbeniku.

Evo što o radnoj bilježnici kaže Luka.

... da ovladaš

uspoređivanjem

života u prošlosti

i danas

... da uvježbaš

rad s povijesnim

kartama i lentama

vremena

... da se opustiš

i zabaviš

... da utvrdiš

što o povjesnim

zbivanjima i osobama

već znaš ... da ponoviš

i učvrstiš svoje

znanje

... da produbiš

i proširiš svoje

znanje

... da samostalno

pronalaziš

podatke

... da se

osamostališ

u radu s povijesnim

izvorima

Radna bilježnica pomoći će ti...

Mnogo uspjeha žele ti učiteljice Daniela i Nera.

6

UVOD U POVIJEST Zašto treba učiti i poznavati povijest

I. PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Napiši pojmove prema opisu.

a) skup spoznaja iz nekog područja (matematika, geografija, povijest...) → _______________

b) dokazi iz prošlosti → _________________ ________________

c) mjesto gdje se čuvaju i izlažu vrijedni predmeti → ______________________

d) mjesto za čuvanje pisanih povijesnih izvora → _________________________

e) znanost koja pronalazi i proučava materijalne povijesne izvore → _____________________

2. Svrstaj povijesne izvore u tablice.

SNIMLJEN GOVOR U HRVATSKOM SABORUBAKA OPISUJE SVOJ PRVI ŠKOLSKI DAN

CRTEŽ U FARAONOVOJ GROBNICI BAŠČANSKA PLOČA KOVANICA IZ 16. STOLJEĆA

NJEMAČKA CARSKA KRUNA HERODOTOVA POVIJESTSNIMAK HRVATSKE HIMNE

MATERIJALNI POVIJESNI IZVOR PISANI POVIJESNI IZVOR

SLIKOVNI POVIJESNI IZVOR ZVUČNI POVIJESNI IZVOR USMENA PREDAJA

7

3. Napiši što je na fotografiji. Dopuni.

ZNANSTVENIK: ___________________

MJESTO: ___________________ NALAZIŠTE

ISTRAŽIVANJE: ARHEOLOŠKO ___________________

II. UZROCI I POSLJEDICE

4. Zašto treba učiti i poznavati povijest? Izaberi tri odgovora.

a) da bismo razumjeli svijet u kojem živimo

b) da bismo bili zdravi i snažni

c) da bismo ljepše pjevali i crtali

d) da bismo poznavali sebe i svoje nasljeđe

e) da bismo naučili postavljati pitanja o prošlosti

→ Znaš li još neki razlog zašto treba učiti povijest? Razmisli, potrudi se. Napiši barem jedan.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Srećom, ovdje nema pogrešnih odgovora.

8

III. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA / USPOREDBA I SUČELJAVANJE

5. Različite vrste povijesnih izvora daju raznolike informacije. Pogledaj i pročitaj dva

povijesna izvora.

Luj XIV. (Četrnaesti) bio je francuski kralj u 17. i početkom 18. stoljeća. Dakle, živio je prije

više od 300 godina.

a) SLIKOVNI POVIJESNI IZVOR b) PISANI POVIJESNI IZVOR

Hyacinthe Rigault (Hiasant Rigo): Francuski kralj Luj XIV. (1702. g.)

Madame de Sevigne (Madam de Sevinj)

bila je jedna od mnogih dama koje su

živjele u dvorcu Luja XIV. Ovako je opisala

jednu kraljevu osobinu:

Istaknuo se u svim vrstama vježbanja

te je uvijek želio imati mogućnost za

ovakve aktivnosti. Nikakav umor niti loše

vrijeme nisu utjecali na njegov junački lik

i držanje; natopljen kišom ili snijegom,

proboden hladnoćom, okupan znojem

ili prekriven prašinom, uvijek je bio isti.

Često sam s divljenjem promatrala da

ga, osim iznimno lošeg vremena, ništa ne

sprječava da svaki dan provodi vježbajući

na otvorenom.

→ Odgovori.

• U kojoj su zemlji nastala oba povijesna izvora? _____________________________

• Kad je nastala slika Luja XIV.? _____________________________________________

• Što možeš vidjeti i zaključiti pomoću slike? Zaokruži koliko odgovora želiš.

a) kralj je bio skroman b) kralj nosi raskošan plašt c) kralj ima vlasulju

d) kralj je bio moćan i bogat e) kralj nosi vojnički oklop f) kralj nosi čizme

• Tko opisuje kralja Luja XIV. u pisanom izvoru? ________________________________

• Koja je kraljeva osobina opisana? Zaokruži.

a) hrabrost b) izdržljivost c) zavidnost d) nadarenost za glazbu

• Prikazuje li se kralj Luj XIV. u ova dva povijesna izvora na isti način? Kratko objasni.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

9

6. Pročitaj povijesni izvor i odgovori na pitanja.

,,Otac povijesti” Herodot rođen je u gradu Halikarnasu u

današnjoj Turskoj. Svoju knjigu Povijest započeo je ovako:

Ovo je prikaz povijesnog istraživanja Herodota

Halikarnašanina zato da ono što su ljudi napravili ne padne

s vremenom u zaborav...

• S kojom je namjerom Herodot pisao Povijest? ___________________________________

• Na temelju čega je napisao svoju knjigu? _______________________________________

• Razmisli. Odaberi jedan događaj iz sadašnjosti koji smatraš vrlo važnim. Zapiši događaj da

,,ne padne s vremenom u zaborav”.

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

IV. ZA OPUŠTANJE

7. Dovedi arheologa Luku do njegova otkrića.

Što je Luka otkrio? ____________________________________________________________

10

Računanje vremenaI. PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Dopuni rečenice.

• Razdoblje od tisuću godina jest _____________________.

• Prikaz tijeka vremena pomoću crte naziva se ______________ vremena.

• ____________ je dugo vremensko razdoblje koje počinje važnim __________________.

• Brojanje godina od rođenja __________ __________ naziva se kršćanska ___________.

• Karta na kojoj su prikazane države i zbivanja u prošlosti jest _________________ karta.

2. Napiši naziv velikog povijesnog razdoblja prema opisu.

a) najkraće razdoblje: ___________________ doba

b) razdoblje koje počinje otkrićem pisma: ______________ ______________

c) razdoblje koje završava otkrićem Amerike: _____________ ____________

d) najdulje razdoblje: _____________________

e) razdoblje koje traje do 1918. godine: _________________ ______________

II. VRIJEME I PROSTOR

3. Napiši godine i strelicama ih poveži s lentom vremena.

ROĐENA/ROĐEN SAM

_________ GODINE

KRENULA/KRENUO SAM U PRVI

RAZRED ________ GODINE

SADA JE

________ GODINA

2000. g. 2010. g. 2020. g. 2030. g.

4. Kako brojimo godine prije, a kako nakon rođenja Isusa Krista? Na lenti vremena nacrtaj

strelice.

0ISUSOVO ROĐENJE

1. g. pr. Kr.

3. g. 2. g. pr. Kr.

2. g. 3. g. pr. Kr.

4. g. pr. Kr.

4. g. 1. g.

11

5. Nauči s Lukom!

Prvo stoljeće traje od 1. g. do 100. g.

Nulta (0.) godina ne postoji.

Drugo stoljeće započinje 101. g. i traje do 200. g.

Lako ćemo odrediti stoljeće ako stoticama u godini

dodamo broj 1:

547. g. → 5 + 1= 6 → 6. stoljeće

1674. g. → 16 + 1= 17 → 17. stoljeće

Izuzetak su godine koje završavaju s dvije nule (00).

Njihovim stoticama ne dodajemo ništa!

300. g. → 3. stoljeće

2000. g. → 20. stoljeće

Tijekom učenja povijesti bit će ti vrlo važno odrediti kojem

stoljeću pripada pojedina godina. Naučimo zajedno!

→ A sada ti! Odredi kojim stoljećima pripadaju godine.

▪ 476. g. → ________ st.

▪ 600. g. → ________ st.

▪ 1099. g. → ________ st.

▪ 1573. g. → ________ st.

▪ 1800. g. → ________ st.

▪ 2001. g. → ________ st.

Stoljeća počinju godinom koja završava znamenkama 01.

Stoljeća završavaju s godinom koja na kraju ima dvije

nule (00).

601. g. → prva godina 7. stoljeća

1401. godina → prva godina 15. stoljeća

700. godina → posljednja godina 7. stoljeća

1800. godina → posljednja godina 18. stoljeća

Sada idemo korak dalje. Trebaš naučiti kad počinju i kad završavaju

pojedina stoljeća. Nije teško, samo treba vježbati.

12

STOLJEĆA

GODINE

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

1. 100. 200. 300. 400. 500. 600. 700. 800. 900. 1000. 1100. 1200. 1300. 1400. 1500. 1600. 1700. 1800. 1900. 2000. 2100.

→ Odredi prvu i posljednju godinu.

▪ 1. st. → od _________ do _________ godine

▪ 6. st. → od _________ do _________ godine

▪ 9. st. → od _________ do _________ godine

▪ 11. st. → od _________ do _________ godine

▪ 19. st. → od _________ do _________ godine

▪ 21. st. → od _________ do _________ godine

6. Napiši na odgovarajuće mjesto što prikazuje povijesna karta. Razvrstaj:

IME RIJEKE IME MORA IME ZEMLJE IME GRADA TUMAČ

____________________ ____________________ ____________________

____________________ ____________________

13

III. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA

7. Brojanje godina od rođenja Isusa Krista prvi je predložio svećenik i znanstvenik Dionizije

Mali u 6. stoljeću. Pročitaj što o tome piše matematičar Zvonimir Šikić.

... Dionizije je u svoje tablice uveo Kristovu eru, odbrojavanje godina od trenutka Kristove

inkarnacije*. Kako je odredio taj trenutak nije nam poznato, ali sigurno ga nije odredio točno.

Točno vrijeme Isusova rođenja nije nam poznato, ali iz Matejeva evanđelja znamo da je Isus

rođen u vrijeme kralja Heroda (...) koji je umro 4. g. pr. Kr.

* Inkarnacija znači utjelovljenje, rođenje.

→ Odgovori.

• Tko je prvi predložio kršćansku eru? _____________________________

• U kojem je stoljeću živio? __________________________

• Je li se Isus vjerojatno rodio prije ili poslije početka kršćanske ere? ___________________

IV. ZA OPUŠTANJE

8. Riješi križaljku.

1

3

2 5

4

6

VODORAVNO:

3. dugo vremensko razdoblje

brojanja godina

4. razdoblje od deset godina

6. crta vremena

USPRAVNO:

1. era koju mi upotrebljavamo

2. razdoblje od sto godina

5. počinje otkrićem pisma, stari...

14

PRAPOVIJESTPrapovijesni izumi


1. Napiši pojmove/imena.

• najdulje razdoblje ljudske povijesti → _______________________

• ljudska vrsta koja je živjela u Europi prije oko 200 tisuća godina → __________________

• naša ljudska vrsta u Europi → _____________________

• doba koje počinje prije oko 6 tisuća godina → ________________ doba

2. Pridruži objašnjenju odgovarajući broj.

1. RUČNI KLIN oruđe koje se upotrebljava za ribolov

2. HARPUNI I UDICE pečena glina

3. VATRA omogućuju lov na daljinu

4. LUK I STRIJELA prvo kameno oruđe

5. KERAMIKA niti dobivene od biljaka, koje se križaju

6. TKANINA grije i štiti od divljih životinja

3. Pročitaj rečenice. U svakoj rečenici je jedna pogreška. Prekriži pogrešku. Povrh nje napiši

ispravnu riječ.

• Prapovijest započinje prije oko 3 milijuna godina.

• U prapovijesti čovjek je izrađivao oruđe od kosti i plastike.

• Čovjek je vatru palio udaranjem kamena o drvo ili trljanjem drvenog štapića o lišće.

4. Izbaci uljeza. Zaokruži. Što nije izum kamenog doba?

LUK STRIJELA VATRA BRONCA

5. Pogledaj slike. Napiši što prikazuju.

15


250 tis. g. pr. Kr.

500 tis. g. pr. Kr.

1 mil. g. pr. Kr.

2 mil. g. pr. Kr.

3 mil. g. pr. Kr.

4 mil. g. pr. Kr.

3500. g. pr. Kr.1. g.

►4 milijuna g. pr. Kr.

►2 milijuna i 500 tisuća g. pr. Kr.

►3 milijuna g. pr. Kr.

►200 tisuća g. pr. Kr.



►3 500. g. pr. Kr.

– početak prapovijesti– nastanak prvih ljudi

– početak kamenog doba

– ostatci najstarijih ljudski kostiju

– pojava prvih ljudi u Europi: neandertalci

– početak metalnog doba

– kromanjonci – naša ljudska vrsta u Europi

– kraj prapovijesti– početak starog vijeka

Služi se lentom vremena.

6. Prije oko 2 milijuna i 500 tisuća godina započinje:

a) bakreno doba

b) kameno doba

c) željezno doba

d) brončano doba

7. Poredaj u vremenu. Upiši redne brojeve od 1. do 4.

_____ NASTANAK PRVIH LJUDI

_____ POČETAK SREDNJEG VIJEKA

_____ NEANDERTALCI

_____ POČETAK METALNOG DOBA

16

III. UZROCI I POSLJEDICE

8. Spoji parove.

UZROK POSLJEDICA

odjeća od krzna lakši lov i skupljanje hrane zimi

ovladavanje vatrom poboljšanje lova

luk i strijela svjetlost i toplina

IV. KONTINUITET I PROMJENA

9. Što se promijenilo kad je čovjek starijeg kamenog doba ovladao vatrom? Odaberi tri

promjene. Oboji ih crvenom bojom.

GRIJALA GA JE

ŠTITILA GA JE OD DIVLJIH ŽIVOTINJALAKŠE JE PRIKUPLJAO BILJKE

NIJE MORAO JESTI SIROVO MESO

V. POVIJESNA PERSPEKTIVA

10. Za što su prapovijesni ljudi upotrebljavali dijelove ulovljenog jelena? Zaokruži slova

ispred dvaju točnih odgovora.

a) rogove za oruđe i oružje c) crijeva za konac i užad

b) kožu za jelo d) nožne kosti za nakit

VI. ZA OPUŠTANJE

Napokon sam _______________________

________________________________________________

______________________

11. Čovjek je u starije kameno doba ovladao vatrom. Nadopuni misli čovjeka u starije kameno doba.

17

Prve ljudske zajednice u prapovijestiI. PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Odgovori na pitanja.

• Koji kontinent nazivamo „kolijevkom čovječanstva“? ______________________________

• Tko je bila Lucy? ___________________________________________________________

• Koje su dvije najpoznatije ljudske vrste u Europi? _________________________________

• Na kojem je nalazištu u Hrvatskoj pronađeno najviše ostataka kostiju neandertalca?

________________________________________________________________________

• Kako se zove najvažnija kultura metalnog doba na hrvatskom području?

________________________________________________________________________

• Koje su dvije najpoznatije keramičke posude koje pripadaju toj kulturi?

________________________________________________________________________

2. Ako je tvrdnja točna, zaokruži T. Ako nije točna, zaokruži N.

Starčevačka, danilska i hvarska kultura pripadaju mlađem kamenom dobu. T N

Na nalazištu Hušnjakovo brdo pronađeni su ostatci kromanjonca. T N

Na hrvatskom povijesnom prostoru najbrojniji narodi bili su Iliri. T N

Kromanjonci su pripitomili pse. T N

3. Napiši koji su narodi živjeli na navedenim područjima.

• prostor današnje Istre → _______________________

• prostor od rijeke Krke do rijeke Neretve → _______________________

• prostor od rijeke Raše do rijeke Krke → _______________________

• prostor Gorskog kotara, Like i Krbave → _______________________

4. Razvrstaj pojmove u tablicu. Pazi! Neke pojmove moraš napisati u oba stupca.

PAS, HORDA, SELILAČKI NAČIN ŽIVOTA, LUK, ŠPILJE, KRZNO, KOŽA, SAKUPLJANJE PLODOVA,

LOV, VATRA, GOVOR, STRIJELA

NEANDERTALAC KROMANJONAC

18

5. Oboji dvije točne tvrdnje.

Kelti su:

POZNAVALI PISMO

UPOTREBLJAVALI LONČARSKO KOLO OBRAĐIVALI ŽELJEZO

PRVI RABILI KERAMIKU


6. Na slijepoj karti:

• napiši nalazišta starijeg kamenog doba: KRAPINA, VETERNICA, ŠANDALJA, VINDIJA,

MUJINA PEĆINA

• napiši nalazišta mlađeg kamenog doba: SOPOT, DANILO, GRAPČEVA SPILJA.

▪ nalazišta starijeg kamenog doba

▪ nalazišta mlađeg kamenog doba

19

7. Napiši na odgovarajuća mjesta na slijepoj karti:

a) narode – DELMATI, JAPODI, HISTRI, LIBURNI

b) rijeke – RAŠA, KRKA, NERETVA

c) more – JADRANSKO MORE.

→ Oboji:

a) zeleno prostor Histra

b) žuto prostor Japoda

c) crveno prostor Liburna

d) ljubičasto prostor Delmata


8. Što je dovelo do gradnje naselja s kolibama u Vučedolu? Zaokruži slova ispred dvaju

točnih odgovora.

a) Stanovnici se bave ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom.

b) Stanovnici borave na jednom mjestu.

c) Stanovnici se bave gusarenjem, lovom i ribolovom.

d) Stanovnici se sele u potrazi za hranom.

20

9. Spoji parove.

UZROK POSLJEDICA

potraga za hranom brža i lakša izrada keramike

arheološko iskapanje blizu grada Hadara selilački način života

lončarsko kolo pronađene ljudske kosti


10. Na slici su prikazani pronađeni dijelovi kostura Lucy.

Odgovori na pitanja.

• Što prikazuje slika?

______________________________________________

• Kosti kojih dijelova tijela su pronađeni?

______________________________________________

______________________________________________

• Koje kosti nedostaju?

______________________________________________

______________________________________________

V. USPOREDBA I SUČELJAVANJE

11. Odgovori. U čemu se današnji čovjek razlikuje od neandertalca i kromanjonca?

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

21

VI. POVIJESNA PERSPEKTIVA

12. Ljudi u prapovijesti živjeli su sasvim drugačije od današnjih ljudi.

Pokušaj zamisliti sebe u starije kameno doba. Čemu bi se radovala/radovao? O čemu bi

brinula/brinuo? Razmisli i ukratko objasni.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

VII. ZA OPUŠTANJE

13. Riješi osmosmjerku. Pronađi pojmove:

DELMATI, HISTRI, JAPODI, KAMEN, KOLO, KOSTI, KROMANJONAC, LOV, LUK, LJUDI, NASELJA,

ŠPILJE, VUČEDOL, ZEMLJA, ŽELJEZO.

Ako ispravno zaokružiš navedene pojmove, nezaokružena slova otkrit će ti ime naroda koji je

tijekom željeznog doba naselio zapadnu i srednju Europu.

__________________

J K R O M A NJ O N A C

A O K Z E M LJ A E L I

P L E E LJ I P Š M O R

O O A LJ E S A N A V T

D L U E I T S O K T S

I D I Ž D E L M A T I

I K U L O D E Č U V H

22

Od sakupljača hrane i lovca do ratara, stočara, obrtnika i trgovca


1. Napiši nazive metala.

mekan metal crvenkaste boje → _____________________

mješavina bakra i kositra → _____________________

čvrst metal sivkaste boje → _____________________

2. Ispred pojma napiši slovo točnog objašnjenja.

_____ špilje A) mjesta gdje su se sklanjali ljudi u starije kameno doba

_____ zemunice B) kuće od drveta, slame i zemlje

_____ sojenice C) nastambe u zemlji pokrivene granjem i zemljom

_____ kolibe D) drvene kuće građene na stupovima na vodi

3. Zaokruži sve što je točno.

• Pojava i obrada metala potaknula je razvoj:

a) trgovine b) ribarstva c) rudarstva d) obrta e) sporta.

• Prva životinja koju je čovjek pripitomio bio je pas. Koje su još životinje pripitomljene?

4. Sastavi i napiši rečenicu od zadanih riječi.

godina. Metali počeli su 6 tisuća se prije upotrebljavati

___________________________________________________________________________

Jerihon. poznati je Najstariji grad

___________________________________________________________________________

23

5. Oboji plavo pojmove koji ne pripadaju Ötziju (Eciju).

1991. LED I SNIJEG STRELICA

SJEKIRA MAČ 65 TETOVAŽA


6. Uoči redoslijed prapovijesnih doba. Upiši redne brojeve od 1. do 5.

brončano doba →željezno doba →mlađe kameno doba →bakreno doba →starije kameno doba →


7. Spoji parove.

UZROK POSLJEDICA

izmjena toplih i hladnih razdoblja razvoj rudarstva i obrta

život na jednom mjestu promjena biljnog i životinjskog svijeta

pojava i obrada metala pojava prvih trgovaca

višak izrađenih predmeta gradnja naselja


8. Pogledaj slike.

starije kameno doba mlađe kameno doba

24

→ Opiši što se promijenilo u životu ljudi u mlađe kameno doba.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

V. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA

9. Odgovori na pitanja pomoću teksta i fotografije.

Uz Jerihon najstariji grad na svijetu je Çatal Höyük

(Čatal Hejuk) u današnjoj Turskoj. Kuće su građene

od glinenih opeka bez prozora i vrata. U kuću se

ulazilo s krova.

arheološko iskapanje u Çatal Höyük (Čatal Hejuku)

• Koja su dva najstarija grada? _________________________________________________

• Što prikazuje fotografija? ____________________________________________________

• Koje ostatke uočavaš na fotografiji? ___________________________________________

• Kojoj vrsti povijesnog izvora pripadaju ostatci Çatal Höyüka? ________________________

VI. ZA OPUŠTANJE

10. Luka će ti ispričati zagonetku. Pogodi o kojem je zanimanju riječ.

Luka priča o _____________________.

Idem lijevo, idem desno, po planini i pustinji

pune torbe i magare na mom putu u divljini.

Svako selo, svaki grad hoće drva, kruha, sira.

Evo mene, dobri ljudi, neka svatko bira.

25

Vjerovanja i umjetnost u prapovijesti



• Na zidovima ________________ sačuvane su slike životinja.

• Prapovijesni ljudi su od ________________ i kostiju izrađivali kipiće _________________.

• Najpoznatiji kipić plodnosti je _____________________ iz Willendorfa.

• Neandertalci su _______________________ svoje pokojnike u plitke grobove.

2. Dopuni shemu.

stanovnici _____________ kulture

svaki red predstavlja jedno _____________ doba

ORION

KERAMIČKA_____________

europski_____________

razdijeljen na _____________ reda

pronađen u_____________

3. Izbaci uljeza. Objasni svoj odabir.

LASCAUX (Lasko) ALTAMIRA ORION ROMUALDOVA PEĆINA

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

4. Napiši ispod svake slike što prikazuje.

26

II. UZROCI I POSLJEDICE

5. Pročitaj tekst o špilji Lascaux (Lasko).

Špilja Lascaux (Lasko) u Francuskoj otkrivena je 1940.

godine. Ondje je pronađeno oko 2000 slika (životinje,

ljudi i geometrijski likovi). Dvadeset godina kasnije

špilja je zatvorena za javnost. Razlog je bio velik broj

posjetitelja i uporaba umjetnih svjetala zbog kojih su

slike počele propadati. U obližnjoj špilji izrađena je

vjerna kopija slika iz Lascauxa koju godišnje posjeti oko

300 tisuća ljudi.slika bikova, konja i jelena

iz špilje Lascaux (Lasko)

→ Odgovori na pitanja.

• Kad je otkrivena špilja Lascaux (Lasko)? _______________________________________

• Što je u špilji naslikano?_____________________________________________________

• Koji je uzrok zatvaranja špilje Lascaux? _________________________________________

• Što misliš, zašto je izrađena kopija špilje? _______________________________________

________________________________________________________________________

6. Zašto su ljudi u mlađe kameno doba često pokapali svoje mrtve u blizini kuća?

___________________________________________________________________________

III. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA

7. Riješi zadatak pomoću slike i teksta.

Kip božice majke iz Çatal Höyüka (Čatal Hejuka) izrađen je od pečene

gline. Pronađen je u posudi za žito u jednom hramu. Božica je

prikazana u sjedećem položaju. Ima široka bedra i veliki trbuh koji

vjerojatno predstavlja plodnost.

Božica majka iz Çatal Höyüka (Čatal Hejuka)

→ Što se ne može pronaći na slici ili u tekstu? Prekriži.

GLINA POSUDA VILICA ŠIROKA BEDRA LEOPARD

27

IV. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA / USPOREDBA I SUČELJAVANJE

8. Slikovni izvori daju raznolike informacije. Pogledaj dva slikovna izvora.

a) Špilja Chauvet-Pont d’Arc (Šuven Pon Ar) u Francuskoj b) Špilja Altamira u Španjolskoj

skupina konja u špilji Chauvet-Pont-d’Arc životinje u špilji Altamira

Špilja je otkrivena 1994. godine. Slike na zidovima špilje smatraju se najstarijima na svijetu. Prikazuju konje, jelene, medvjede, bizone, ali i lavove, pantere, sove... U davnoj prošlosti na ulaz u špilju pala je velika stijena. Tako su slike sačuvane do današnjih dana.

Špilja je otkrivena 1879. godine. Na zidovima špilje prikazane su životinje pojedinačno ili u skupinama. Naslikani su bizoni, košute, sobovi, veprovi... Neke su životinje prikazane u pokretu, a neke u mirovanju.

→ Odgovori.

• U kojim su zemljama nastali ovi slikovni povijesni izvori?

________________________________________________________________________

• Koje su životinje prikazane na slikama u špilji?

Chauvet-Pont-d’Arc (Šuven Pon Ar) Altamira

• Koje boje vidiš na slikama u špilji?

Chauvet-Pont-d’Arc (Šuven Pon Ar) Altamira

• Na koji su način slike u špilji Chauvet-Pont-d’Arc (Šuven Pon Ar) sačuvane od propadanja?

Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

a) padom stijene b) poplavom c) padom stabla

28

V. ZA OPUŠTANJE

Nacrtaj bizone prema slici.

Oboji ih.

29

Krapinski neandertalci


1. Odgovori na pitanja.

• Koje su godine započela arheološka istraživanja na Hušnjakovu brdu? ________________

• Koji je znanstvenik pronašao ostatke krapinskog neandertalca?

________________________________________________________________________

• Što je osim kostiju neandertalaca pronađeno na Hušnjakovu brdu?

________________________________________________________________________

2. Oboji crveno pojmove koji se odnose na krapinskog neandertalca.

KAMENO ORUŽJE ZEMUNICE GOVOR BRONCA NOSOROG VATRA KERAMIKA

3. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Starost kostiju krapinskih neandertalaca procijenjena je na oko:

a) 125 000 godina b) 15 000 godina c) 225 000 godina d) 135 000 godina.


• Krapinski neandertalci od kože i _____________________ ulovljenih životinja izrađivali su

_______________________.

• Najviše vremena provodili su u prirodi u ______________________________ za hranom.

• Žene su sakupljale razne ________________________, plodove i ___________________.

• Muškarci su odlazili u _____________________________.

• Najčešće su lovili ___________________ špiljske medvjede i _______________.

5. Ako je tvrdnja točna, zaokruži T. Ako nije točna, zaokruži N.

Krapinski neandertalci vodili su brigu o bolesnima. T N

Krapinski neandertalci nisu pokapali svoje mrtve. T N

Najpoznatija lubanja C pripada muškoj osobi. T N

30


6. Napiši pojmove i godine pomoću slika.

_______________________ brdo

godina: _____________________

prikaz ______________________

godina: _____________________

prikaz ______________________

godina: _____________________


7. Spoji parove.

UZROK POSLJEDICA

Gorjanović-Kramberger dobiva paket kostiju

arheološko istraživanje na Hušnjakovu brdu

ostatci pepela istrošeni zubi

u radu se upotrebljavaju dijelovi tijela sklanjanje u špilju

vremenske nepogode dokazana uporaba vatre

31

IV. USPOREDBA I SUČELJAVANJE

8. Pročitaj tekst.

Za razliku od današnjeg čovjeka, neandertalci su bili snažniji i krupnije građe. Iako niži rastom,

bili su teži od današnjih ljudi. Njihova je prosječna visina pak iznosila oko 167 cm, a masa

oko 80 kg. Prsti na rukama također su se razlikovali – bili su deblji i kraći nego prsti ruku

današnjeg čovjeka. Ipak, najviše iznenađuje činjenica kako im je prosječan obujam mozga

iznosio oko 1520 cm3 (čitaj: kubnih centimetara), za razliku od volumena današnjeg čovjeka

čiji je prosječni obujam 1400 cm3.

→ Dopuni rečenice.

Neandertalci su bili __________________________ i krupnije građe od današnjeg čovjeka.

Prosječna visina neandertalca bila je oko ________ cm. Njihova je masa bila oko _______ kg.

Prsti na rukama bili su im deblji i _________________.

Obujam mozga bio im je _____________ od obujma prosječnog mozga današnjeg čovjeka.

V. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA / USPOREDBA I SUČELJAVANJE

9. Pročitaj izvor i odgovori na pitanje.

Jakov Radovčić u svojoj knjizi Dragutin Gorjanović-Kramberger i krapinski pračovjek: počeci

suvremene paleoantropologije piše:

Gorjanović tako prvi smjelo povezuje anatomiju* pračovjeka s anatomijom suvremenih ljudi

i time u znanost o fosilnom* čovjeku, a na osnovi konkretnih nalaza, uvodi ideju o razvojnom

putu čovjeka.

* anatomija – građa živih bića

* fosil – ostatak života iz prošlosti (npr. kosti davnih ljudi, okamenjene biljke...)

• Tko prema Jakovu Radovičiću prvi povezuje građu davnih ljudi s građom suvremenog

čovjeka? ____________________________________________________________

32

VI. ZA OPUŠTANJE

Ovo je zaista lijep pogled. Mnogo ljudi, kuća, brujanje,

vika i strka. U naše vrijeme, tisućama i tisućama godina u prošlosti, oči su nam

se odmarale na zelenilu, a uši punile samo cvrkutom ptica i žuborom rječice.

Slušaj! Kakvo je to režanje?

→ Misliš li da se neandertalcima na slici više sviđa Krapina danas ili nekad? Objasni.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

→ Koji je zvuk uplašio neandertalce? Što misliš, o čemu je riječ?

___________________________________________________________________________

Hey, Marty (Marti)! Ideš sa

mnom?

Naravno Doc (Dok), ne moraš pitati. Idemo u Krapinu, namjesti vremeplov 125 000 godina

unatrag.

33

→ Jesi li gledala/gledao film Povratak u budućnost?

→ U filmu znanstvenik Doc (Dok) i mladić Marty (Marti) putuju kroz vrijeme u automobilu.

Pridruži se Docu i Martyju u njihovim avanturama. Nacrtaj strip o putovanju i posjetu

krapinskim neandertalcima. Započni ovako: Doc uzbuđeno požuruje Martyja da krenu u

Krapinu. Ako ne stignu na vrijeme, nešto će se strašno dogoditi.

34

PONOVI: PRAPOVIJEST → Dobro pogledaj umnu mapu. Na odgovarajuća mjesta (prazna polja) upiši:

UZGOJ BILJAKA, ZEMUNICE, ŽELJEZO, NEANDERTALCI, VUČEDOL.

TRGOVCI

PRAPOVIJEST

prapovijest na hrvatskom prostorumetalno doba

starije kameno doba

mlađe kameno doba

ZANIMANJA

KELTI

KRAPINA

SOJENICE

TKANJE ODJEĆE

LOV

ŠPILJE

ODJEĆA OD KRZNA

KROMANJONCI

SKUPLJANJE HRANE

STOČARSTVO

KOLIBE

ORION

STANOVANJE

BAKAR

BRONCA

Documents

MOJA POVIJEST 5 - ALKA SCRIPT