monetarno politika1

literatuai: Periin I., okman A. i Lovrinovi I. Monetarna politika, Pula, 2001.

1. Sloenost prirode novca Monetarna politika, bavi se prvenstveno novcem kao sredstvom razmjene, pa u centar pozornosti stavlja novac kao cirkulirajuu kupovnu mo. S tim u vezi ona prouava komponente novane mase i irih monetarnih agregata i uzroke promjena njihove veliine. U aritu njena interesa su pitanja novane stabilnosti i odraz novanih kretanja na gospodarski razvitak i opu gospodarsku stabilnost, pa stoga i regulacija koliine novca u optjecaju koja je u funkciji ostvarivanja tih ciljeva. 1.1. Razvoj novca Naturalni ( odnosno ) robni novac realan odnosno novac pune vrijednosti ( npr. Zlato i srebro ) Simbolini novac novac bez svoje upotrebne, odnosno unutarnje vrijednosti, to jest novac kakav danas poznajemo, a ija je vrijednost zakonski odreena. Zlato je oblik robnog novca koji je, zbog svojih posebnih svojstava i prednosti, oduzeo drugim oblicima robnog novca ( stoka, koa, ito ) unkciju sveopeg ekvivalenta. Penzatorijski sistem sistem u kojem je svaki komad metala trebalo vagati. Kovanje novca otvara mogunost odvajanja njegove realne vrijednosti od nominalne, a time i razvoja simbolikog metalnog novca, a zatim i drugog simbolikog novca. 1.2. Novani surogati / fakultativni novac Novani surogati ili zamjenici novca, pojavljuju se u obliku razliitih cirkulacijskih papira doznake i obveznice ( mjenice, ekovi, itd. ), zamjenjuju novac i daju pravo imatelju na odreenu koliinu kurentnog novca ili zlata. Njihova pojava, posljedica je razvoja i stanja novanog prometa. Oni se pojavljuju, s jedne strane, zbog neelastinosti novanog sustava, te zbog nesreenosti valutnih sustava i nesigurnosti prenoenja s druge strane. Banknota, predstavlja jedan od najranijih novanih supstituta u metalistikom novanom sustavu, posebice u zlatnom standardu. Radi rizinosti noenja veih koliina novca s jednog trita na drugo, trgovci su deponirali svoj punovrijedni, zlatni novac kod banaka koje bi im pri tom izdavale potvrde na prmljeni novac koje su glasile na donositelja, bile su naplative po vienju, a glasile su na okrugle svote. 2. Valuta, vaenje Vaenje, odnosno valuta, skup je zakonskih propisa koji reguliraju novani sustav jedne drave. Valuta je, dakle, najkrae reeno, od drave ureeni novani sistem jedne drave. Pojam vaenje u suvremenoj se literaturi sve vie upotrebljava u znatno uem smislu rijei, i to prvenstveno u smislu povezanosti osnovne zakonske novane jedinice s objektivnom vrijednosnom podlogom, dok se posebno pojam valute upotrebljava jo za oznaku strane novane jedinice ( strani efektivni novac ) i, pored ostalog, u smislu vaenja. 3. Valutni ( novani ) sustavi metalizma Bimetalistiki sustavi: - paralelna valuta - dvojna valuta Monometalistiki sustavi: - srebrna ili zlatna valuta - zlatni standard ili zlatna valuta zlatna valuta sa zlatom u optjecaju valuta na bazi zlatnih poluga valuta na bazi zlatnih deviza 3.1. Valutni sustav bimetalizma1


Paralelna valuta kod nje, novac kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, kuje se iz oba valutna materijala: zlata i srebra, te u prometu postoje i ravnopravno cirkuliraju dvije vrste novca zlatni i srebrni novac. Dvojna valuta kod sustava dvojne valute novac se takoer koje iz obaju vautnih materijala, ali se meu njima uspostavlja odreen zakonski odnos. Greshamov zakon zbog pojeftinjenja srebra na svjetskom tritu, postojalo je zlato u bimetalistikim dravama bolji novac ili zapravo roba, pa je stupao u djelovanje tzv. Greshamov zakon, kojim je loiji novac ( srebro ) tjerao iz prometa bolji novac. I na taj je nain emigriralo zlato iz zemlje, a srebro je preuzimalo gotovo iskljuivu ulogu valutnog novca. 3.2. Valutni sustavi monometalizma zlatni standardi Sustav zlatne valute sa zlatom u optjecaju, bio je sustav u kojemu se u optjecaju kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja upotrebljavao zlatni novac. Nominala svakog komada zlatnog novca formalno je morala odgovarati njegovoj stvarnoj materijalnoj vijednosti. Razilaenje nominalne i stvarne vrijednosti, do kojegaje dolazilo zbog troenja zlatne monete, nije bilo bitno, jer svatko ima pravo donijeti zlato i traiti od emisijske ustanove da mu iskuje novac. Sustav zlatne valute na bazi zlatnih poluga u njemu ne cirkulira zlato, ve na osnovi njega izdane novanice, koje slue kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, a zlato je koncentrirano kod sredinje emisijske ustanove. Sustav zlatne valute na bazi zlatnih deviza optjecaj novanica se zasniva na devizama koje glase na neku zlatnu valutu ili pak na neku znaajnu svjetsku valutu, premda ona formalno nije zasnovana na zlatu. Tu vrstu valutnog sustava najprije su uvele neke zavisne zemlje koje nisu mogle organizirati svoj novarski sustav ni kao sustav sa zlatom u optjecaju ni kao sustav na bazi zlatnih poluga, jer nisu imale dovoljno zlata. Currency theory, miljenje je da sve novanice ( banknote ) u optjecaju moraju imati potpuno pokrie u zlatu osim odreenog iznosa koji se unaprijed odreuje zakonom. Ako je u optjecaju previe novca, dolazi do rasta cijena, porasta uvoza robe i odlijeva zlata iz zemlje ime se po logici zlatnog standarda automatski regulira visina cijena i potrebna koliina novca u optjecaju. Banking school, miljenje potpuno suprotno Currency theory, koje smatra da sve novanice u optjecaju ne moraju imati potpuno pokrie u zlatu, ve i u dobrim kratkoronim mjenicama. 3.3. Sustavi emisije i pokria novanica a) engleski sustav kontingentiranja 100 %-tno pokrie u zlatu, osim odreenog kontigenta koji moe biti nepokriven. b) Francuski sustav maksimiranja novanog optjecaja zakonodavac odreuje samo gornju granicu novanog optjecaja, nije vezan uz zlatnu rezervu i fluktuacije u kretanju cijeni zlata. c) Sustav kvotnog ili postotnog pokria d) Sustav indirektnog kontigentiranja 4. Suvremeni novani sustav papirna valuta Papirna valuta novanica emisijske banke koja nije iskupljiva u novcu pune vrijednosti, odnosno zlatu. Novanica se pretvorila u isti papirnati novac. Prema tome, papirna valuta postoji tada, ako su papirna platena sredstva u prometu valutni novac i ako se njima obavljaju neograniena plaanja, te primatelji nemaju nikakvo pravo ni materijalnu mogunost traiti zamjenu. 5. Kreditni novac

2


Novanica u prethodnim valutnim sustavima nije papirni novac, tj. Zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, ve jedan od novanih surogata ili zamjenika novca. Ona se pojavljuje kao instrument kredita i pretvara u prometno sredstvo zbog stanja u novanom optjecaju, s jedne strane, i potreba sve veeg gospodarskog prometa, s druge strane. Depozitni novac suvremeni oblik kreditnog novca. Razvitkom kreditnog sustava dolazi do toga da zajam ( kredit ) ne treba biti realiziran ( isplaen ) u novanicama ili metalnom novcu, ve je dovoljan upis u bankarske knjige, tj. Na raun zajmotraitelja u bankarskim knjigama. Na raunu zajmotraitelja odobreni bankarski kredit figurira kao njegovo potraivanje prema banci, a za banku taj e kredit figurirati kao njegovo potraivanje prema zajmotraitelju. 6. Ope karakteristike novanih sustava monometalizma i papirne valute Stari metalistiki novani sustavi zasnivali su se na tzv. Automatizmu zlata, koji je u uvjetima: 1) slobodnog kovanja novca ( zlata u novac, i obratno, za privatni raun ), tj. Slobodne monetizacije i demonetizacije zlata 2) slobode uvoza i izvoza zlata 3) zamjenjivosti novanica kod emisijske banke - dovodio do automatskog reguliranja novanog optjecaja. U sustavu zlatne valute, ekonomske snage ( trini zakoni ) odreuju koliinu novca u cirkulaciji. Priljev i odljev zlata regulirao je koliinu novca u optjecaju odravajui njegovu razinu u granicama tzv. Zlatnih toaka. Novac je imao svoju supstannu vrijednost, on je bio zlatni novac, a novanica, mjenica i sl. Bili su njegov surogat zamjenik zlata u pravom smislu rijei. Zlatne su toke: toka izvoza zlata ( gornja toka ) i toka uvoza zlata ( donja zlatna toka ). Toka izvoza zlata je takva razina deviznog teaja kod koje se isplati plaanje izvozom zlata. U uvjetima zlatne valute, kad teaj doe na izvoznu toku zlata, sav se uvoz isplati plaati zlatom. Toka uvoza zlata obratan je sluaj, a svodi se na to: kad pada teaj inozemne valute ne isplati se vie prodati devize na domaem tritu, ve ih je bolje unoviti u inozemstvu u zlato i zlato uvesti u zemlju. 7. Multiplikacija depozita i kreditna ekspanzija 7.1. Kreditni potencijal Kreditni potencijal ( KP ) predstavlja viak likvidnih sredstava banke, odnosno, maksimalan iznos kredita koji ona moe odobriti, a da pri tom ostane likvidna. KP = F + MK + D (1 OR) Dv x RL ; (D = Do + Dv) Budui da plasiranju sredstava prethodi njihovo prikupljanje, tj. Izvori sredstava, poimo najprije od njih. Oni se mogu svrstati u tri osnovne vrste: - Fondovi banke ( F ) svaka banka da bi mogla poeti s radom, mora raspolagati nekim poetnim kapitalom koji u banku unose njezini vlasnici; ako je banka osnovana kao dioniarsko drutvo onda su to njeni dioniari. To je tzv. onivaki fond ili vlastiti kapital banke, a dijeli se na poslovni fond i rezerve. Najee od veliine vlastitog kapitala banke zavisi ukupan opseg njezina poslovanja. - Depoziti ( D ) banka prikuplja slobodna novana sredstva od pojedinaca, poduzea i drugih subjekata i obrazuje odreenu masu depozita. Time se poveava mogunost odobravanja kredita.3


- Meubankarski krediti Meubankarski krediti ( MK ) su specifini: banka A odobrava kredit banci B, time se ne stvara novac, ve se samo mijenja razina likvidnosti meu bankama: kod banke A likvidnost se smanjuje, a kod banke B se poveava. Ti se krediti javljaju i u aktivi i u pasivi bilance banke. Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom raunu kod sredinje banke zakonska je obveza banke da stalno odrava odreeni iznos sredstava u likvidnom obliku. Iznos tih sredstava je neophodna, minimalna likvidnost banke i utvruje se visinom stope tzv. minimalne likvidnosti ili tzv. rezerve likvidnosti ( RL ) koju propisuje sredinja banka. Obvezna rezerva ( OR ) dodatna je obveza banke da osim minimalne rezerve likvidnosti (RL) dri i drugu vrstu rezerve, a to je tzv. obvezatna rezerva likvidnosti (OR). Osnovna je funkcija te vrste rezerve ograniavanje procesa multiplikacije depozita i ekspanzije kredita, pa je za to pod drukijim reimom mjera i kontrole sredinje banke i, u pravilu, via je od rezerve likvidnosti. Sredinja banka obino propisuje razliitu visinu jedne od tih rezervi na istu vrstu depozita. 7.2. Mikromultiplikacija i mikrokreditni multiplikator Vezano uz navedeno objanjenje kreditnog potencijala na razini jedne banke, valja naglasiti kako je tu rije o statinom kreditnom potencijalu. Ako je stopa obvezne rezerve (OR) 20 %, rezerva likvidnosti (RL) 5 %, a stopa zadravanja sredstava u banci h = 50 %, onda proizlazi: 1. Faza: neka su se sredstva banke inicijalno poveala za 10 jedinica i to iz kredita centralne banke na koje se ne izdvaja nikakva rezerva; banka moe poveati svoje kredite za 10 jedinica. 2. Faza: od tih 10 jedinica kredita 50 % ili 5 jedinica ostaje u banci na iro ili tekuem raunu njezina komitenta ime su ujedno porasli ukupni depoziti za 5 jedinica. Od tog depozita banka izdvaja 1 jedinicu OR, 0,25 jedinica RL, a 3,75 jedinica e se plasirati kao novi kredit, od kojega e 50 % ili 1,88 ostati u banci kao novi depozit. 3. Faza: od tog depozita (1,88) banka e zadrati 20 % OR i 5 % RL, a ostatak e (75 % od 1,88) plasirati kao novi kredit od kojega e 50 % ostati u banci kao novi depozit, itd. 1 (1 r0 r1 ) tv h tv k= - k = kreditni multiplikator 1 (1 r0 r1 ) h 7.3. Makromultiplikacija i makrokreditni multiplikator Koncepcija kreditne multiplikacije na razini jedne banke ninje uobiajena u literaturi ve se susreemo s makromultiplikacijom depozita i ekspanzijom kredita na razini svih banaka, gdje dolazi do lananog prijenosa sredstava iz banke u banku. Odobravanjem kredita u svakoj od njih ujedno kreiramo i nove depozite.D = D0 1 1 = 1000 = 5000 R 0,2

1. Pojam i struktura monetarnih agregata Monetarne agregate mogli bismo definirati kao skup financijskih instrumenata ( oblika ) istog stupnja likvidnosti, pri emu irina skale od najvieg do najnieg stupnja likvidnosti zavisi od konkretnih institucionalnih prilika, stupnja privredne razvijenosti i dr. ( gotovina u rukama publike, depoziti po tekuem ili iro raunu ). 2. Tri grupe monetarnih agregata i praksa u nekim zemljama Monetarne agregate, koji se danas uz odreene varijacije (nijanse) koriste u svim razvijenim trinim privredama, pa i od strane MMF-a moemo podjeliti u tri grupe, i to u: 1. primarni novac, M 0 2. novana masa u uem smislu, M 14


3. novac kao dio (novane) imovine, M 3, M 4 2.1. Primarni novac M 0 Primarni novac ( monetarna baza ) predstavljala bi ukupna pasiva bilance sredinje banke u najirem smislu, odnosno ukupne obveze koje su protutea njezinim plasmanima. Do iznosa primarnog novca moemo doi ako iznos ukupne aktive bilance sredinje banke umanjimo za devizne depozite , depozite drave i drugih nefinancijskih komitenata sredinje banke i slino. M0=G+R 2.2. M1 novac M1 novanu masu u uem smislu predstavljaju svi oni instrumenti plaanja koji slue kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja u neoj zemlji. To je skup gotovog novca i depozitnog novca, odnosno ekova i depozita po vienju. 2.3. Novac kao dio imovine, M2, M3, M2 i M3 novac predstavljaju iroko definiranu ponudu, a osim monetarne baze i M1 novca ukljuuju i odreena likvidna sredstva ili kvazi novac, tedne depozite, uzajamne fondove i slino. 3. monetarni agregati u praksi nekih zemalja 3.1. Obuhvat monetarnih agregata u SAD U skladu s navedenim promjenama, u veljai 1980.g. nova definicija novane mase M1 ukljuila je osim gotovine i depozita po vienju i tzv. ostale ekovne depozite, koji se nalaze u pasivi bilance komercijalnih banaka i ostalih depozitnih institucija. Konkretno, to su: 1) NOW rauni tedni rauni po vienju koji nose kamatu i na koje se mogu vui ekovi. Mogu ih otvoriti samo fizike osobe, vladina tijela i neprofitne organizacije, dok je to korporacijama zabranjeno. 2) Super NOW rauni nose vie kamate od obinih NOW rauna, jer im kamatne stope nisu ograniene, ve ih odreuje sama financijska institucija. Minimalan depozit 2500 USD. 3) ATS rauni u depozitnim institucijama kombinacija kamatnosnih rauna i obinog ekovnog rauna koji ne donose kamate. Kad na ekovnom raunu postoji negativni saldo tada se s kamatnosnog tednog rauna transferiraju sredstva na odnosni ekovni raun. 4) CUSD rauni na deponirana sredstva, koja imaju u kasama uzajamne pomoi, njihovi lanovi mogu izdavati ekove. Vrlo su slini NOW raunima. 5) Depoziti po vienju u tednim institucijama. 6) Putniki ekovi. 3.2. Monetarni agregati u Republici Hrvatskoj Ukupna novana sredstva nacionalne ekonomije svrstana su u etiri kategorije: 1. Novana sredstva, 2. Quasi novac, 3. Ostala likvidna sredstva, 4. Nelikvidna sredstva, i njihov skup predstavlja MONETARNI POTENCIJAL. Monetarni volumen obuhvaa tri kategorije likvidnih novanih sredstava: 1. Novac ( novana masa ), 2. Quasi novac i 3. Ostala likvidna sredstva ( ogranieni depoziti i depoziti s rokom kraim od jedne godine ). a) M1 = novana masa u uem smislu, tj. Suma sredstava plaanja; to je novac u uem smislu. b) M2 = M1 + quasi novac; to su likvidna sredstva ili novac u irem smislu. c) M3 = M2 + ostala likvidna sredstva; to su ukupna likvidna sredstva. d) M4 = M3 + nelikvidna sredstva; to je ukupna financijska aktiva nebankarskih subjekata kod banaka ( ukupni depoziti ). 4. Mehanizam promjene monetarnih agregata5


4.1. Opi pristup Polazei od praktinih zadataka monetarne politike upravo se taj monetarni agregat ( novana masa u uem smislu ) najee javlja kao indikator monetarne politike. Drugi je razlog, to je monetarni agregat prve grupe, primarni novac impliciran u analizu kreiranja novane mase kao jedna od varijabli i to egzogena varijabla koju odreuje monetarna vlast; a trei je razlog to se najvie prostora daje analizi promjena koliine novca u optjecaju to su monetarni agregati tree grupe ( novac kao imovina ) vrlo heterogene strukture i njihove promjene nastaju zbog brojnih faktora o kojima odluuju nemonetarni subjekti ( promjena nemonetarne pasiive, na primjer ) i nisu direktno ovisni o mjerama monetarne politike i odlukam monetarnih vlasti. Uvodno u ovu problematiku potrebno je istaknuti da, ukupna novana sredstva, a za to se prije koristio pojam monetarni potencijal, a danas ukupna likvidna sredstva M4 ili ukupna aktiva nebankarskih subjekata, obuhvaaju: A) Novana sredstva izvan optjecaja taj dio novanih sredstava, u suvremenim uvjetima, preteno predstavlja razliite rezervne fondove, tednju i slino. To su sredstva koja se nalaze na razliitim raunima kod banaka, a koja se u monetarnoj statistici vode kao: a) quasi novac, b) ostala likvidna sredstva i c) nelikvidna sredstva. B) Novac u optjecaju, tj. Novac u funkciji kupovnog ( prometnog ) i platenog sredstva. Taj dio novanih sredstava u suvremenim uvjetima ine sredstva na razliitim tekuim raunima prihoda i rashoda ( irorauni poduzea, rauni budetskih prihoda i rashoda i slini ), sredstva u platnom prometu, te gotov novac. Keynesianska stupica likvidnosti kad je kamatna stopa niska postoji potranja za novcem kao imovinom, a ne i za novcem kao transakcijskim sredstvom. U sluaju kad je kamatna stopa ekstremno visoka (classical renge) i postignut najvei domet, postoji potranja samo za novcem kao transakcijskim sredstvom, odreena veliinom novanih transakcija ( nominalni bruto domai proizvod ), ali ne i potranja za novcem kao imovinom pa su to podruja ili zone ( ekstremno visoke ili niske kamatne stope ) potpuno neefikasne monetarne politike i u tim ekstremima ne vai kejnezijanska IS-LM krivulja. 4.2. Analiza novane mase metodom monetarnog multiplikatora Pojam i smisao monetarnog multipikatora, a odatle i monetarne multiplikacije, temelji se, dakle, na tome da se monetarni multiplikator javlja kao varijabla koja pokazuje monetarnu bazu ( primarni novac B ) s novanom masom M1, ue ili ire definiranom ili s nekim irim monetarnim agregatom ( npr. M4 ) ili kreditima banaka ( K ) i njihovim promjenama. Iz toga proizlazi da je monetarni multiplikator (m) veza za odnos novane mase (u uem smislu, M1) ovdje oznaeno kao M i primarnog novca (B) ili:m=1+ g

M B

Izraz r + r t + l + g predstavlja monetarni multiplikator, tj. za koliko je novana masa d t vea od kreiranog primarnog novca. Jednadba Friedman Schwartz temelji se na dvije grupe determinanti promjene koliine (ponude) novca MS ( money supply ). Prva grupa determinanti ovisi o utjecaju sredinje banke na promjenu koliine novca promjenom iznosa primarnog novca ( H high powered money ) koji figurira dijelom kao gotov novac u optjecaju i dijelom kao rezerve banaka kod sredinje banke. Druga grupa determinanti sadri dvije determinante koje ovise o ponaanju banaka i od ponaanja nebankarskih subjekata. Uzete zajedno determinante druge grupe predstavljaju monetarni multiplikator.

6


D C 1 + R R MS = H D C + R R

Jednadba Ph. Chagana osnovica na kojoj je Chagan formulirao jednadbu promjene ponude novca ( novane mase M ) slina je onoj Friedman Schwartz. On je izdvojio tri sektora koji svojim ponaanjem utjeu na promjenu koliine novca. To su: drava, to se odraava na iznos primarnog novca; nebankarski subjekti koji odluuju o dranju gotovog novca to je komponenta primarnog novca; poslovne banke koje utjeu na novanu masu visinom svojih rezervi u odnosu na ukupne depozite. Iz tih elemenata on je postavio jednadbu:M =H 1 c + r (1 c )

Monetarni multiplikator J. Jordana Jordan je postavio monetarni multiplikator iz etiri odnosa pa jednadba promjenom novane mase glasi:M =B 1+k r (1 + t + g ) + k

5. Likvidnost 5.1. Likvidnost kao pojam Likvidnost kao pojam definira se na razliite naine, ali se svi oni svode na sposobnost izraavanja obveza plaanja. Solventnost oznaava stanje nekog ekonomskog subjekta koji ima vea potraivanja od obveza; ta potraivanja mogu biti naplativa u duljem roku od roka dospijea obveza plaanja pa je tom sluaju ekonomski subjekt solventan, ali je nelikvidan. Likvidnost se kao pojam moe promatrati s vie aspekata: a) Kao meunarodna ( eksterna ) likidnost b) Kao domaa ( interna ) likvidnost Likvidnost s mikroaspekta likvidnost ekonomskog subjekta, npr. Izraena kao razlika dospjelosti financijske aktive i pasive. Likvidnost s makroaspekta likvidnost ukupne privrede, ali i kao likvidnost financijskog instrumenta ( oblika ). 5.2. Globalni pokazatelji likvidnosti Globalni pokazatelj likvidnosti opi je prosjek likvidnosti koji skriva sektorska i individualna odstupanja od prosjeka pa stoga nije dovoljan za konkretnu monetarnu politiku. Meutim, odraavajui ope stanje ( dakle uz pretpostavku da nije bilo nekonkretnih zanemarivanja i pogreaka ), takav globalni pokazatelj ukazuje na opi problem monetarne politike i moe posluiti kao orjentacijska osnovica za daljnja, konkretnija istraivanja i procjenjivanja. Monetarna politika i gospodarska stabilnost Novac i gospodarska aktivnost tri koncepcije Monetarna koncepcija Prema prvoj koncepciji, monetarni faktori igraju prvorazrednu ulogu u gospodarskom ivotu iosnovni su kauzalni faktori gospodarskog razvoja. Poveanje novane mase izaziva gospodarsku ekspanziju, kao to i njezino smanjenje mora dovesti do gospodarskog zastoja; prema tome, tvrde oni, promjene u koliini novane mase dovoljne su da odrede itav proces i intenzitet gospodarskog razvoja. Prema toj koncepciji, cikliko kretanje gospodarstva smatra se zavisnim jedino od kretanja novca u sferi proizvodnje, razmjene i potronje, pa se otuda i dolazi do zakljuka o odreenoj ulozi monetarne7


politike; takvo je shvaanje razvijeno u teorijama manipulirane valute, kreditne ekspanzije i sl. Nemonetarne koncepcije Bit nemonetarne koncepcije svodi se na to da novac, njegova koliina i ostali monetarni faktori ne odreuju gospodarska kretanja proizvodnju, zaposlenost, investicije i cijene, ve obratno: da su monetarna kretanja posljedica tih realnih gospodarskih kretanja. Nemonetarno shvaanje bilo je vie razvijeno u krilu klasine politike ekonomije nego danas. Kompleksno shvaanje Kompleksniji pogledi smatraju da promjene koliine novca, ili bar faktor koji prouzrokuje odreeni ekonomski razvoj, ali su uvjet koji mora postojati da bi se odreeni ekonomski razvoj mogao ostvariti. Predstavnici kompleksnijih shvaanja, s tim u vezi, svode monetarnu politiku u odreene okvire i premda joj pridaju vanu ulogu ne smatraju je odreujuim faktorom gospodarskog razvoja. Ona je manje vie odreena realnim odnosima u gospodarstvu, pri emu zadrava odreeno znaenje i snagu obratnog utjecaja na realne kauzalne odnose u proizvodnji. Teorije superkapitalizacije centralna je ideja svih tih teorija da je razvitak industrija koje proizvode sredstva za proizvodnju ili kapitalna dobra prekomjeran u usporedbi s industrijama koje pruaju potrona dobra. Uvod u teoriju inflacije Inflacija je kompleksna pojava i bolest cjelokupnog gospodarskog organizma i ona je uvijek specifina, prema tome, da su i veoma specifini i raznovrsni uzroci koji ju izazivaju. Inflacija je veoma kompleksna i heterogena gospodarska pojava, koja se ini, nikad ne pojavljuje dva puta na isti nain, tako da ju je teko, gotovo i nemogue generalno definirati, i jednim te istim spletom uzroka objasniti. Galopirajua inflacija je inflacija koja se brzo razvija, takoer se lako moe objasniti uzrocima koji su izazvali taj inflatorni ok strahovitih razmjera. Nepreciznost pojma i isprepletenost razliitih poremeaja pod tim pojmom razumijevaju se veoma razliite situacije i procesi premda se svi oni vezuju uz rast cijena i opadanje kupovne moi novca. Meutim, sam po sebi izvjesan rast cijena i s tim povezan pad kupovne moi novca moe biti veoma razliite prrode, kako po intenzitetu, tako i po trajanju, a isto tako i po uzrocima koji su ga izazivali kao i posljedicama koje izaziva. Monetarne teorije i inflacija Gruba klasifikacija i monetarnih teorija i u okviru njih objanjenje inflacije ( koje je kao pojava isto toliko stara kao i novac ), moglo bi se prikazati u okviru klasifikacije ekonomskih teorija koja se svodi na: - klasine ekonomske teorije - neoklasine ekonomske teorije - Keynesijanska revolucija i teorije - Monetarizam Friedmanova ili monetaristika kontraevolucija Model inflatornog jaza Smatra se da se teorije inflatornog jaza u mnogome naslanjaju na shvaanje Wicksellove monetarne ravnotee i kasnije Keynesove ideje. Tako na primjer, u Bijedi filozofije Marx pie: to je vee obilje nekog predmeta u odnosu prema tranji, to je nia njegova razmjenjiva vrijednost ili cijena. I obratno: to je slabija ponuda u odnosu prema tranji, to vie raste razmjenjiva vrijednost ili cijena proizvoda, drugim rijeima, to je vea rijetkost nuenog proizvoda u odnosu prema potranji, to je vee poveanje cijena. Tumaeje inflatornog jaza ako se izmeu raspoloivog dohotka i ukupne ponude pojavi nesklad jaz, dolazi do porasta odnosno pada cijena. Inflatorni jaz pojavljuje se kao8


posljedica takva porasta globalne potanje koji ne prati odgovarajui porast globalne ponude. Ponuda i potranja same e se izjednaiti bilo porastom cijena, bilo drukijom upotrebom suvinog dohotka. Takvo shvaanje predstavlja najjednostavniji oblik modela inflatornog jaza. Keynes smisao keynesijanske frakopeje upravo i jest u tome da je drava ta koja u tom sluaju mora destimulirati tednju, stimulirati nvesticije, a osim toga, svojom akcijom puniti taj jaz sve dotle dok spontani odnosi ne budu u stanju to postii. Kako je, meutim, evidentno da punjenje tog deflatornog jaza budetskim deficitom stvara potronju, ali i inflacionira gospodarski proces, smatra se da je za taj intervencionizam tzv. politika jeftinog novca pogodnija od politike budetskog deficita. Nia kamatna stopa, kao posljedicas poveane likvidnosti reflektira se na graninu efikasnost investicija i tako dovodi do poveanja investicija. Poveanje investicija dovodi do nove gospodarske aktivnosti. IS-LM model ( Hicks Hansenov dijagram ) je zoran, grafiki prikazan nain koji objanjava uinak budetske politike i ekspanzivne monetarne politike ili tzv. politike jeftinog novca na investicije, tednju, kamatne stope i dohodak. Instrumenti monetarne politike Instrumenti monetarne politike slue sredinjoj banci za reguliranje koliine novca u optjecaju, odnosno ona se njima koristi da bi uskladila koliinu novca u optjecaju s kretanjima i zahtjevima realne ekonomije. Treba odmah naglasiti da nije rije o statikim kategorijama. One se razvijaju, modificiraju zavisno od promjene uvjeta u ekonomskom i novanom sustavu i zavisno od promjene ciljeva ekonomske, a napose monetarne politike. Isto tako, oni su zavisni i od odnosa u kreditnom sustavu, njegovim organizacijskim oblicima i njegovim funkcijama. U upravljanju ponudom novca sredinja banka mora drati pod kontrolom i niz varijabli koje se nazivaju posrednim ciljevima monetarne politike. Rije je o onim varijablama koje dolaze do izraaja djelovanjem transmisijskog mehanizma kao prijenosnici izmeu instrumenata i ciljeva. Ti prijenosnici, a ujedno i posredni ciljevi mogu biti kamatne stope, uvjeti kreditiranja kao i odredbe o ustrojstvu financijskog i novanog trita. Sredinjoj banci stoje na raspolaganju sljedei instrumenti reguliranja ponude novca. - politika otvorenog trita - politika refinanciranja koja obuhvaa diskontnu i lombardnu politiku - politika rezervi likvidnosti - selektivna kreditna politika - moralno uvjeravanje i dentlemenski sporazumi - politika privlaenja depozita Financijski posrednici: - univerzalne banke - komercijalne banke - tedionice - investicijske banke - financijske kompanije i mnoge specifine financijske institucije poput: osiguravajua drutva mirovinski fondovi investicijski fondovi, a s tim povezani i bankarski holdinzi Osnovni komercijalno bankarski poslovi Pasivni kratkoroni poslovi9


Najvaniji pasivni kratkoroni poslovi jesu depozitni poslovi, kojima se prikupljaju slobodna sredstva gospodarstva, pojedinaca i drave. U takve poslove ubrajamo: uloge na tednju, novane pologe, ekovne i iro depozite. Reeskont je kratkorona pasivna operacija koja se obavlja izmeu dviju banaka, obino izmeu emisijske banke i kreditne banke. To je operacija to je obavlja neka banka, u pravilu kreditna, kad mjenice iz svog portfelja koje su ve eskontirane, ponovno eskontira kod emisijske banke. Reeskont je pasivna operacija samo za kreditnu banku, koja reeskontirajui odreenu mjeninu sumu dolazi do novih sredstava, a za emisijsku je banku to aktivna operacija na temelju koje ona plasira svoja sredstva. Relombard je posao slian reeskontu, s tom razlikom to predmet relombarda nije mjenica, ve neka ruga vrijednosnica. Izdavanje cetrtifikata o depozitu i blagajnikih zapisa. Aktivni kratkoroni poslovi Kontokorentni kredit, odnosno kredit po tekuem raunu Eskontni kredit, tj. kredit na osnovi mjenice, a za isplatu mjenice prije njena dospijea po odbitku kamata. Lombard je kredit na osnovi zaloga pokretnih stvari ili drugih vrijednosnica, osim mjenice Rambursni kredit, naziva se jo dokumentarnim kreditom ili kreditnim pismom. To e zapravo, kombinacija akceptnog i eskontnog kredita. Sastoji se u tome da banka za raun kupca akceptira mjenicu koju je ispostavio prodava. Akceptirana mjenica dostavlja se izvozniku, koji je moe eskontirati ili prodati na burzi i time bez ekanja doi do naplate za otpremljenu robu. Centralna banka je dravom ustanovljeno tijelo koje je odgovorno za nadzor ponude novca i uvjeta kreditiranja, te za nadziranje financijskih sustava, posebice komercijalnih banaka. Ciljanje inflacije svodi se na izradu projekcija sredinje banke koje se potom usporeuju s stopom inflacije koja je ciljana. Ako postoji razlika izmeu stvarne i ciljane stope inflacije sredinja banka prilagoava svoj instrumentarij prilagoavanja monetarne politike kako bi eliminirala nastalu razliku. Instrumenti monetarne politike Politika otvorenog trita Otvoreno trite je trite novca i kapitala koje je utemeljeno na impersonalnoj osnovi, umjesto na neposrednom odnosu dvaju transaktora onog tko na osnovi vrijednosnica pribavlja novani kapital i onog koji ulae u te vrijednosnice i tako plasira svoj novac. Transakcije na otvorenom tritu u praksi FED-a mogu se odvijati na dva naina: - izravnom ponudom i kupnjom - ugovorima o ponovnom otkupu dionica Ugovori o ponovnom otkupu dioica zakljuuju se izmeu dilera i sredinje banke pri emu dileri kupuju vrijednosnice, a sredinja banka se obveuje da e ih nakon isteka dogovorenog roka otkupiti po unaprijed dogovorenoj cijeni. Repo ugovori kao najvaniji instrument politike otvorenog trita REPO podrazumijeva pozajmljivanje trenutano raspoloivih sredstava, a s druge strane, prodaju vrijednosnica zajmodavcu s obvezom ponovnog otkupa tih istih vrijednosnica od zajmodavca u dogovoreno vrijeme i po dogovorenoj cijeni, koja ukljuuje i kamatu. Politika refinanciranja Kad pojedina banka iscpi svoje izvore sredstava, dodatnu koliinu novca moe dobiti od sredinje banke na nain da joj ponudi na prodaju prihvatljive vrijednosnice. Ako banka10


ponudi mjenice, to je najea praksa, sredinja e banka odobriti eskontni kredit, a ako se radi o nekoj drugoj vrijednosnici lombardni kredit. Diskontna politika Politika rezervi likvidnosti

NOVAC Novac slui kao: zakonsko i definitivno sredstvo prometa i plaanja ( R1 N R2,...,n; "cirkulirajua kupovna mo" M. Friedman ), mjera vrijednosti = mjera cijena ( jedinica obrauna ), sredstvo zgrtanja blaga = sredstvo tednje, sredstvo odgoenog plaanja, svjetski novac. Pristupi definiciji novca: 1.) TRANSAKCIJSKI PRISTUP novac predstavljaju samo oni financijski oblici koji obavljaju funkciju novca kao sredstva razmjene i sredstva prometa i plaanja. 2.) LIKVIDNOSNI PRISTUP novac predstavlja imovinu s najviim stupnjem likvidnosti, pa u kategoriju novca ulazi gotov novac, depozitni novac i sredstva na tednim ( a vista ) raunima quasi novac. 3.) *pristup promatranju novca kao kupovne moi. Svojstva novca: trajnost, prenosivost, rijetkost, djeljivost, prihvatljivost, standardiziranost i prepoznatljivost.

NOVANI ( VALUTNI ) SUSTAVI BIMETALIZAM 1.) SUSTAV PARALELNE VALUTE - prvi organizirani tip valutnog novanog sustava - sve je standardizirano - zlatni i srebrni novac nalazi se u optjecaju, pri emu nije utvren odnos vrijednosti izmeu ta dva metala ve se cijena ili teaj formira svakodnevno ovisno o odnosu ponude i potranje - koenje trgovine - pekulacije 2.) SUSTAV DVOJNE ( ALTERNATIVNE ) VALUTE - u optjecaju se nalazi i zlatni i srebrni novac, ali je odnos vrijednosti izmeu ta dva metala zakonski odreen - 1:1,15 g11


-

GRESHAMOV ZAKON kada u optjecaju postoji novac izraen iz dva metala i ako je jedan od njih podcijenjen slubenim domaim teajem u odnosu na cijenu na svjetskom tritu dogaa se situacija kada loiji novac potiskuje iz optjecaja bolji.

MONOMETALIZAM 3.) SUSTAV SREBRNE VALUTE ZLATNI STANDARD: 4.) SUSTAV ZLATNE VALUTE SA ZLATOM U OPTJECAJU ( isti zlatni standard ) - zlatni novac predstavlja zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, pored njega u optjecaju cirkuliraju i BANKNOTE ( novani surogati, novanice ) koje su predstavljale uputnice banke na samu sebe i bile su apsolutno konvertibilne u zlato, glasile su na donosioca, imale okrugle iznose i vrijedile samo na ogranienom podruju. - postojala je sloboda uvoza i izvoza zlata za privatni raun ( sloboda monetizacije i demonetizacije zlata za privatni raun ) - banknote su izdavale sve banke, a tek kasnije samo jedna banka - NAELO CIRKULACIJE 100% pokrie novanica - BANKOVNO NAELO dio novanica ima pokrie u zlatu, a dio nema ( banke, mjenice, .. ) 5.) SUSTAV ZLATNE VALUTE NA BAZI ZLATNIH POLUGA - ne plaa se zlatnim novcem nego su u optjecaju papirnate novanice koje slue kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, novanice nisu apsolutno konvertibilne u zlato - zlato se nalazi pohranjeno u trezorima sredinjih banaka - sve transakcije obavljaju se u novcu - novanice imaju pokrie, ali nisu apsolutno konvertibilne 6.) SUSTAV ZLATNE VALUTE NA BAZI ZLATNIH DEVIZA - zasniva se na devizama koje glase na neku zlatnu valutu ili na neku znaajnu svjetsku valutu, uvele su ga kolonije odnosno zemlje koje nisu mogle organizirati samostalni novani sustav - VALUTA efektivni strani novac ( efektiva ) - DEVIZA potraivanje na bankovnim raunima izraeno u stranoj valuti 7.) SUSTAV PAPIRNOG NOVCA - papirni novac koji je nekada u povijesti predstavljao samo novani surogat danas predstavlja zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, nije vie novani surogat - papirni novac je simbolini prezentira vrijednost robe i usluga - pored gotovog novca u optjecaju cirkulira i depozitni novac 4+5+6 ZLATNI STANDARD DEPOZITNI NOVAC DEPOZITNI NOVAC predstavlja slobodna i stalno raspoloiva sredstva nebankarskih subjekata ( poduzea, stanovnitvo i drava ) na iro, tekuim i drugim transakcijskim raunima banaka kojeg njihovi vlasnici mogu koristiti u svrhu kupovine i plaanja; novac u bankama, na tekuim, iro ili drugim transakcijskim raunima, ne moe sluiti kao sredstvo plaanja, nisu likvidna sredstva12


-

-

karakteristike depozitnog novca su: slui u transakcijske svrhe i da su to a vista sredstva fiducijarni monetarni sustav ( fiducija = povjerenje ) depozitni novac nastaje pologom gotovine u banku kojeg moemo izvriti sami ili poduzee prenosi sredstva sa svog iro rauna na tekui raun drugi dio depozitnog novca nastaje kreditnom aktivnou banke MJENICA instrument komercijalnog ( trgovakog ili robnog ) kredita koji jedan gospodarski subjekt odobrava drugom, ona je prometno sredstvo i kao novani surogat omoguava da se robni promet i dalje odvija ili da se razmjena obavi, ona nije sredstvo plaanja nego samo instrument obeanja da e se u budunosti izvriti plaanje u novcu ESKONTIRATI MJENICU isplatiti mjenicu prije dospijea Pr.1. Eskontirajui mjenicu robni kredit se pretvara u bankarski kredit ( eskont ili mjenini kredit ). Poduzee "B" 1000 kn obveza prema banci potr. prema banci-novac Banka 1000 kn depozitni

Banka-odjel kredita iro raun "B" 1000 kn 1000 kn odobren kredit "B" obveza prema "B" novac

izvedeni ( sekund. ) depozit DVOSTRUKO DUNIKO VJEROVNIKI ODNOS - eskontirajui mjenicu banka odobrava poduzeu "B" eskontni kredit koji e mu doznaiti upisom na njegov iro raun ili isplatiti u novanicama, na taj nain nastaje potraivanje prema banci odnosno banka stvara novac - banka kad odobri kredit ujedno preuzima obvezu da doznai novac na iro raun ili nekako drugaije-

Pr. 2. Poduzee "AX" primilo je uplatu za prodanu robu ( ili poloilo na svoj iro raun ) iznos od 1 000 kn. Banka 1000 kn obveza prema "AX" prema banci stvarni depozitni novac iako je depozit poduzea "B" nastao kreditnom aktivnou banke, on se ni po emu bitnom ne razlikuje od depozita poduzea "AX" nastalog pologom gotovine u banku ili doznakom na njegov iro raun - primljenim novanim sredstvima zajmoprimac "B" moe slobodno raspolagati, vui ekove na svoj raun u banci i obavljati plaanja u korist treih osoba, u oba sluaja nastaje depozitni novac13

Poduzee "AX" 1000 kn potr. ( primarni ) depozit


-

-

-

-

budui da banke svojom kreditnom aktivnou stvaraju depozitni novac, on se jo naziva KREDITNI NOVAC i kao takav predstavlja najsuvremeniji oblik novanog surogata s obzirom da depozitni novac krui s jednog rauna na drugi, odnosno s rauna jednog komitenta na raun drugog komitenta on se jo naziva i IRALNI NOVAC tehnika bezgotovinskog platnog prometa omoguila je bankama da stvore znatno vie kredita ( novca ) nego to imaju sredstava banka svakim odobravanjem kredita stvara novac, svaki iznos kredita sadran je u aktivi bilance banke i ima protustavku u pasivi poduzea depozitni novac nije isto to i depozit, depozit ne slui kao sredstvo plaanja ( npr. tedni, a vista rauni, oroena, devizna tednja, itd. )

KREDITNI POTENCIJAL POSLOVNE BANKE - oznaava maksimalni iznos kredita koji jedna banka moe odobriti, a da pri tome ostane likvidna, to je viak likvidnih sredstava banke; banka moe biti nelikvidna u domaoj i u stranoj valuti - banka u svom poslovanju ima dva cilja: 1.) PROFITABILNOST tj. znai da se aktivne pozicije banke ( krediti ) uine to veima, 2.) ODRAVANJE LIKVIDNOSTI pretjerana likvidnost za banku je oportunitetni troak zarade. - faktori koji ograniavaju kreditni potencijal banke: 1.) STOPA OBVEZNE REZERVE zakonska obveza banke da na sve ili neke prikupljene depozite izdvoji odreenu rezervu na poseban raun kod centralne banke. Smisao obvezne rezerve je smanjiti i ograniiti proces makromultiplikacije depozita i kreditne ekspanzije, tj. pretjeranu kreditnu aktivnost banke. Stope obvezne rezerve mogu biti jedinstvene ( koje dovode do pretjeranog stvaranja novca ), pa moe biti da je obvezna rezerva plaa u visini 20% svim depozita. U nekim zemljama ( SAD ) se neka stopa obvezne rezerve obraunava na transakcijske depozite. 2.) REZERVA LIKVIDNOSTI zakonska obveza banke da odreeni dio svojih sredstava dri u likvidnom obliku da bi mogla isplatiti depozite po vienju i ostale depozite. Svrha mu je odravanje zadovoljavajueg stupnju likvidnosti banaka i istodobno mu je svrha ouvanje povjerenja i stabilnog bankarskog sustava. O povjerenju ovisi stupanj tednje u gospodarstvu. tednja je preduvjet investicija. Rezerva likvidnosti se odvaja samo na depozite po vienju. Visinu rezerve likvidnosti odreuje sama poslovna banka, a centralna banka odreuje minimalnu veliinu tih rezervi. 3.) IZVORI SREDSTAVA BANKE kod poslovne banke veliina i struktura izvora sredstava, tj. njene pasive odreuje veliina i struktura aktive. U pasivi bilance nalaze se: a) FONDOVI svaka banka da bi mogla poslovati, tj. obavljati transakcije mora prikupiti kapital koji unose u banku njeni osnivai ( dioniari, itd. ). Odnose se na osnivaki kapital banke koji mora postojati da bi banka mogla poslovati. Sastoji se od poslovnih fondova i rezervnih fondova. Katkad se umjesto osnivakog kapitala upotrebljava pojam vlasniki kapital. Visina vlasnikog kapitala vana je za banke jer odreuje poslove koje ona smije obavljati.14


DEPOZITI glavni izvor sredstava banke, osnovni izvor prikupljenih sredstava, tj. banka je posrednik izmeu suficitarnih i deficitarnih subjekata. c) MEUBANKARSKI KREDITI skup izvora sredstava; meubankarsko trite ( ukljuuje poslovne banke i centralnu banku ). Najvei uinak na porast imaju porast fondova i porast meubankarskih kredita jer se na njih ne izdvaja minimalna rezerva ( niti obvezna, niti rezerva likvidnosti ). Najmanji uinak na porast kreditnog potencijal ima poveanje depozita po vienju jer se na njih obraunava i obvezna rezerva i rezerva likvidnosti.b)

Kreditni potencijal jedne banke: KP = F + MK + ( 1 OR ) * D RL * DV F fondovi MK meubankarski krediti D depoziti DV depoziti po vienju

KREDITNI POTENCIJAL JEDNE BANKE I. AKTIVA ( POTRAIVANJA ) 1.) Krediti komitentima ( K ) - krediti drugim bankama ( MK ) 2.) iroraun banke kod sredinje banke ( L ) - rezerva likvidnosti ( LR ) - slobodna sredstva ( mogu porast K ) 3.) Obvezna rezerva ( OR ) Ukupna aktiva - pasiva PASIVA ( OBVEZE ) 1.) Fondovi banke ( F ) 2.) Depoziti ( D ) - po vienju ( Dv ) - oroeni ( Do ) 3.) Krediti kod drugih banaka ( MK ) - neto Porast sredstava banke ( pasiva ) Porast kreditnog potencijala, tj. porast slobodnih sredstava u aktivi 80 5 3 2 15 100 10 50 30 20 40 RAZDOBLJE II. III. IV. 80 12 4 8 18 110 10 60 40 20 40 10 6 80 19 4 15 21 120 10 70 40 30 40 10 7 80 22 3 19 18 120 20 60 30 30 40 0 4 V. 80 32 3 29 18 130 20 60 30 30 50 10 10

MIKROMULTIPLIKACIJA DEPOZITA I EKSPANZIJA KREDITA - na razini jedne banke15


- h stopa zadravanja sredstava u banci ( 0 h 1 ) - z stopa obnavljanja sredstava ( z = ( 1-OR-RL ) * h ) - kod banke su se poveali depoziti na raunu komitenta mogue je da poveani depozit u potpunosti izae iz banke ( h=0 ), prelaze na raun drugog komitenta u drugoj banci mogue je da je komitent sredstva zadrao mogue je da je komitent platio drugom komitentu koji ima raun kod iste banke ( h=1 ) - z govori koliko e se puta slobodna novana sredstva obnoviti ( multiplicirati ) VRIJEDNOST KREDITNOG MULTIPLIKATORA: k = 1 - (1-OR-RL) * ht*v / 1 - (1-OR-RL) * h = 1 - zt*v / 1 z t vrijeme, v brzina optjecaja kreditni multiplikator u sluaju mikromultiplikacije depozita i ekspanzije kredita t, v k = 1 / 1-z MAKROMULTIPLIKACIJA DEPOZITA I EKSPANZIJA KREDITA h=1 BANKE banka "A" ( ZABA ) banka "B" ( Podravka ) banka "C" ( PBZ ) UKUPNO Dmax = Do * 1 / R 1 / R multiplikator depozita ( 1 / R 1 ) multiplikator kredita R = OR + OL ukupna rezerva = obvezna rezerva + rezerva likvidnosti - svega ovoga ne bi bilo kada bi se sve transakcije obavljale u gotovini - procesi ovise o razvijenosti bezgotovinskog platnog prometa granice kreditne ekspanzije: 1.) FORMALNE instrumenti monetarne politike: a) POLITIKA OBVEZNE REZERVE kreditna aktivnost banke, kreditni multiplikator, multiplikator depozita; centralna banka koi ili ubrzava monetarno kreditne proces u drutvu, b) POLITIKA OBVEZNE STOPE reguliranje eskontne stope, lombardne stope, centralna banka refinancira monetarni sustav, c) POLITIKA NA OTVORENOM TRITU kupnja i prodaja vrijednosnih papira od strane centralne banke.16

DEPOZITI ( D ) KREDITI ( K ) REZERVA ( R=OR+RL ) 1 000 = Do 800 ( Pliva ) 200 ( 20% ) 800 ( Belupo ) 640 160 ( 20% ) ( Bilokalnik ) 640 ( Pan ) 512 128 ( 20% ) ( Konzum ) 5 000 4 000 1 000


2.)

MAKROEKONOMSKA GRANICA odreena je mogunostima odreenog drutva da se u danim okolnostima razvija, tu spadaju razna makroekonomska ogranienja zbog kojih investicije, tednja, potronja, kreditna aktivnost mogu biti vee ili manje, razlikuju se od prilika do prilika.

temelj praenja svih monetarnih kretanja: Tablica D1: KONSOLIDIRANA BILANCA POSLOVNIH BANAKA

AKTIVA 1. Priuve banaka kod sredinje banke 1.1 Kunske priuve kod sredinje banke 1.2 Devizne priuve kod sredinje banke 2. Inozemna dobra 3. Potraivanja od sredinje banke 3.1 Obveze za blokiranu deviznu tednju graana 3.2 Velike obveznice 3.3 Ostala potraivanja 4. Potraivanja od ostalih domaih sektora 4.1 Potraivanja od lokalne drave 4.2 Potraivanja od poduzea 4.3 Potraivanja od stanovnitva 5. Potraivanja od ostalih bankarskih institucija 6. Potraivanja od ostalih financijskih institucija

UKUPNO ( 1+2+3+4+5+6 ) PASIVA 1. Depozitni novac 2. tedni i oroeni depoziti 3. Devizni depoziti 4. Obveznice i instrumenti trita novca 5. Inozemna pasiva 6. Depoziti sredinje drave 7. Krediti primljeni od sredinje banke 8. Ogranieni i blokirani depoziti U tome: Blokirani devizni depoziti stanovnitva 9. Kapitalski rauni 10. Ostalo ( neto ) UKUPNO ( 1+2+3+4+5+6+7+8+9+10 )

AKTIVA: - 2. sva potraivanja nomirana u stranim valutama; ukupna strana valuta kojom raspolae poslovna banka ( ili tedie donesu devize ili krediti koje su dobile iz inozemstva ( ili za sebe ili za komitenta ) ). - 3. potraivanja od sredinje drave su iz izvanproraunskih fondova ( voda, ceste, naknade ) ( lokalna drava financira iz prorauna ). - 4.2 i 4.3 najznaajnije stavke u aktivi. - 5. sline bankama. - 6. npr. osiguravajua drutva. PASIVA: - 1. najvanija. - 2. tedni depoziti = tednja a vista na tednom raunu ili knjiici. oroeni depoziti = oroena sredstva u bilo kojem vremenu. krediti se odobravaju uz valutnu klauzulu i rizinu varijabilnu kamatnu stopu. - 4. TRITE NOVCA = financijsko trite novcem ( VP i krediti do godine dana ). TRITE KAPITALA = financijsko trite dugoronih VP ( obveznice i dionice ).17


-

5. obvezna likvidnost banaka u stranoj valuti ( krediti dobiveni od inozemstva ). 7. meubankarski krediti ( od HNB-a ). 8. npr. za plaanje uvoza; depozit u banci. 9. suma kapitala na razini svih hrvatskih banaka. Tablica C1: BILANCA HNB PASIVA 1. Primarni novac 1.1 Gotov novac izvan banaka 1.2 Blagajna banaka 1.3 Depoziti banaka Rauni za namirenje banaka Izdvojena obvezna priuva Obvezno upisani blagajniki zapisi HNB-e 1.4 Depoziti ostalih bankarskih institucija 1.5 Depoziti ostalih domaih sektora 2. Ogranieni i blokirani depoziti 2.1 Izdvojena devizna obvezna priuva 2.2 Ogranieni depoziti 2.3 Blokirani devizni depoziti 3. Inozemna pasiva 3.1 Krediti MMF-a 3.2 Obveze prema meunarodnim organizacijama 3.3 Obveze prema stranim bankama 4. Depoziti sredinje drave 4.1 Depozitni novac Depozitni novac RH Depozitni novac republikih fondova 4.2 Devizni depoziti RH 4.3 Blagajniki zapisi HNB-e 5. Blagajniki zapisi HNB-e 5.1 Blagajniki zapisi u kunama 5.2 Blagajniki zapisi u stranoj valuti 6. Kapitalski rauni 7. Ostalo ( neto ) UKUPNO ( 1+2+3+4+5+6+7 )

AKTIVA 1. Inozemna aktiva 1.1 Zlato 1.2 Specijalna prava vuenja 1.3 Priuvna pozicija kod MMF-a 1.4 Efektiva i depoziti po vienju u inozemnim bankama 1.5 Oroeni depoziti u inozemnim bankama 1.6 Plasmani u vrijednosne papire u devizama 1.7 Nekonvertibilna devizna aktiva 2. Potraivanja od sredinje drave 2.1 Potraivanja u kunama Krediti za premoivanje Krediti po posebnim propisima Ostali krediti 2.2 Potraivanja u devizama 3. Potraivanja od ostalih domaih sektora 4. Potraivanja od banaka 4.1 Krediti poslovnim bankama 4.1 Krediti na temelju vrijednosnih papira Lombardni krediti Kratkoroni krediti za likvidnost Ostali krediti Reotkup blagajnikih zapisa 4.2 Depoziti sredinje banke kod banaka 4.3 Dospjela nenaplaena naplaivanja 5. Potraivanja od ostalih bankarskih institucija UKUPNO ( 1+2+3+4+5 )

AKTIVA: - 2. pozitivne do proljea ove godine, po novom Zakonu drava se ne smije zaduivati kod centralne banke. - 3. nekim poduzeima, nije uobiajeno. PASIVA: - raun za namirenje banke = slobodna novana sredstva poslovne banke ( iro raun banaka ).

18


-

-

2.1 devizna obvezna rezerva ne ulazi u primarni novac za razliku od kunske. 4. drava se moe zaduiti kratkoronim i dugoronim obveznicama ( kratkoroni: blagajniki zapis = izdaje ga centralna banka; trezorski zapis = izdaje ga Ministarstvo financija, nisu dui od 3 mj., najvie 6 ). 5. prodaje blagajnike zapise.

- MONETARNA INSTITUCIJA sve one financijske institucije koje u transakcijama s nebankarskim subjektima ( poduzea, stanovnitvo, drava ) prenose, kreiraju i ponitavaju novac, odnosno to su sve one financijske institucije koje u pasivi svoje bilance imaju gotov novac ili depozite koji ulaze u novanu masu. - NOVANA MASA ( M1 ) obuhvaa gotov novac u optjecaju ( izvan banaka i pota ) i depozitni novac; u agregat M1 ulaze i depoziti monetarnih institucija, to je razlog koji ih ini monetarnim institucijama. - u pasivi centralne banke se nalazi gotov novac. - FINANCIJSKE INSTITUCIJE posrednici izmeu suficitarnih i deficitarnih objekata. - transakcije izmeu monetarnih institucija meusobno M1 se ne mijenja, - transakcije izmeu monetarnih institucija i nebankarskih subjekata M1 se mijenja. Tablica B1: KONSOLIDIRANA BILANCA MONETARNIH INSTITUCIJA AKTIVA 1. Inozemna aktiva ( neto ) 2. Plasmani 2.1 Potraivanja od sredinje drave ( neto ) 2.2 Potraivanja od ostalih domaih sektora 2.3 Potraivanja od ostalih bankarskih institucija 2.4 Potraivanja od ostalih financijskih institucija UKUPNO ( 1+2 )

PASIVA 1. Novana masa 2. tedni i oroeni depoziti 3. Devizni depoziti 4. Obveznice i instrumenti trita novca 5. Ogranieni i blokirani depoziti U tome: Blokirani devizni depoziti stanovnitva 6. Ostalo ( neto ) UKUPNO ( 1+2+3+4+5+6 )

tu su prebijena ( ponitena, konsolidirana ) meusobna potraivanja i dugovanja izmeu centralne i poslovnih banaka svih monetarnih institucija meusobno. - tokovi kreiranja i ponitavanja novane mase: 1.) krediti, 2.) devizne transakcije, 3.) u pasivi ( 2 5 ) nemonetarna pasiva, tok ponitavanja novca. STRUKTURA UKUPNIH NOVANIH LIKVIDNOSTI ( teoretski gledano ) SREDSTAVA PREMA KRITERIJU19


NOVANA MASA: a) gotov novac u optjecaju, b) depozitni novac ( tekui i iro raun ). 2.) QUASI NOVAC ( near money ) novana tednja na tednim a vista raunima, imaju funkciju tednje.1.) 3.)

OSTALA LIKVIDNA SREDSTVA svi depoziti ili VP iji je rok dospijea unutar jedne godine. NELIKVIDNA SREDSTVA svi oroeni depoziti ili VP iji je rok dospijea preko jedne godine.

4.)

TRANSAKCIJSKI PRISTUP DEFINICIJI NOVCA novac su samo oni financijski oblici koji slue kao sredstvo prometa i plaanja. LIKVIDNOSNI PRISTUP DEFINICIJI NOVCA u novac moemo ubrojiti i sredstva na tednim a vista raunima i druge visoko likvidne oblike ( mogu se brzo bez gubitka i trokova konvertirati u novac ). - M. Friedman novana masa trebala bi pored gotovine obuhvaati i sve oblike depozita kod poslovnih banaka ukljuujui i depozite po vienju i oroene depozite. - J. Gurley i E. Shaw novana masa trebala bi pored gotovine i depozita kod poslovnih banaka takoer obuhvaati i sredstva u pasivi bilance ostalih financijskih ( nebankarskih ) institucija poput npr. osiguravajuih drutava. - Radclieffov odbor ( izvjetaj ) novana masa podrazumijeva ne samo mjerljive likvidne financijske oblike nego i odreene kategorije nemjerljivih financijskih oblika poput kreditnih linija, mogunosti izdavanja ekova iznad pokria ( overdraf ) odnosno sve druge oblike otvorenih kreditnih linija po tekuim i iro raunima ( npr. dozvoljeni minus po tekuim raunima ). Koncepcija Radclieffova odbora u skladu je sa shvaanjem poimanja uloge novca kao cirkulirajue kupovne snage.

SEMINAR: J. M. Keynes napredak u ekonomskoj znanosti u doba kada je u svijetu vladala velika ekonomska kriza smatra da je potrebna odgovarajua dravna intervencija Keynezijanci istrauju problem nezaposlenosti, gospodarske krize i poslovnih ciklusa, a u doba gospodarskih uspona prouavaju probleme stabilnosti novca, inflacijskih tendencija i gospodarskih razlika 1833. 1943.20


-

ekonomski teoretiar Keynezijanci smatraju da su cijene i nadnice nefleksibilne

SEMINAR: FED CENTALNA BANKA SAD-a - razlike izmeu centralne i komercijalne banke: 1.) centralna banka nikad ne moe biti nelikvidna, ima neogranieni kreditni potencijal, 2.) u komercijalnoj banci veliinu pasive ( izvora sredstva ) odreuje aktivu ( obujam poslovanja ), a kod centralne banke je obrnuto, 3.) centralna banka emitira gotov novac primarnom emisijom, a komercijalna banka sekundarnom emisijom, tj. kreiraju depozitni novac ( odobrenje kredita u obliku depozita ), 4.) komercijalna banka obavlja kratkorone i dugorone transakcije, a centralna banka samo kratkorone, dugorone su joj zabranjene, 5.) klijenti centralne banke mogu biti samo druge banke, tedionice i drava, 6.) cilj poslovanja komercijalne banke je profit. FED - VIJEE GUVERNERA: 7 lanova ( bankari i ekonomisti; mandati od 14 godina ), predsjednik je drugi najutjecajniji ovjek u SAD-u, glavna odgovornost im je stvaranje monetarne politike, odabir potenog predstavnika financijskog, agrikulturnog, industrijskog i trgovakog interesa i geografske podijeljenosti zemlje, imaju regulativnu i nadzornu odgovornost nad: bankama lanicama sustava, holding banaka, meunarodnim bankarskim ustanovama u SAD-u, stranim akcijama domaih banaka, aktivnostima SAD-a u stranim bankama. - FEDERALNI ODBOR ZA OTVORENO TRITE: osnovan 1933. godine, 7 lanova Vijea guvernera i 5 predsjednika banaka federalne rezerve. federalna banka New Yorka obavlja transakcije na otvorenom tritu. predsjednik vijea guvernera je predsjednik, a predsjednik odbora direktora federalne banke New York je potpredsjednik. - OPERACIJE NA OTVORENOM TRITU: najmonije sredstvo i direktno utjee na razinu rezerve u bankarskom sustavu, federalna kupovina VP poveava rezervu, cilj postii ekspanziju novca i kredita uz ouvanje stabilnosti cijena i rasta gospodarske aktivnosti. - BANKE FEDERALNE REZERVE: osnovao ih je kongres, djeluju kao fiskalni agent vlade SAD-a, SAD podjeljuje na 12 regija na temelju ekonomske povezanosti, Vijee direktora ima 9 lanova ( A, B i C direktori ): - A komercijalni bankari, banke lanice sustava federalne rezerve, - B predstavnici javnosti iz raznih sektora, nisu bankari, - C bira ih Vijee guvernera, predstavljaju javnost, ne smiju biti dioniari. - sustav izbora treba osigurati razliite stavove koji doprinose odluivanju u upravljanju bankama federalne rezerve i donoenju monetarnih politika.21


- ZADACI I ODGOVORNOSTI VIJEA DIREKTORA: nadgledanje upravljanja poslovnih banaka, nadgledanje budeta i trokova, utvrivanje diskontne stope, predsjednik i potpredsjednik, opskrbljivanje FED-a. DISKONTNA STOPA kamatna stopa na kredite koje federalna banka daje depozitnim institucijama, diskontirana od iznosa kredita, sve depozitne institucije mogu dobiti kredite od federalne banke.

Poslovanje federalnih rezervi vezan uz platni promet: 1.) distribucija novanica i kovanica, 2.) poslovanje ekovima, 3.) elektroniki transferi, 4.) automatski platni promet.

STRUKTURA NOVANIH SREDSTAVA PREMA KRITERIJU LIKVIDNOSTI DEPOZITNI NOVAC OSTALA LIKVIDNA SREDSTVA NELIKVIDNA SREDSTVA

GOTOV NOVAC M1

QUASI NOVAC

M2 M3 ( nekada se zvao MONETARNI VOLUMEN ) M4 (nekada se zvao MONETARNI POTENCIJAL)

MONETARNI AGREGAT predstavlja skup financijskih instrumenata istog stupnja likvidnosti. teoretski ( teorijski ) definiran monetarni agregat: M0 = primarni novac ( gotovina + rezerve banaka kod Centralne banke ) M1 = gotov novac + depozitni novac M2 = M1 + quasi novac M3 = M2 + ostala likvidna sredstva M4 = M3 + nelikvidna sredstva OBUHVAT MONETARNIH AGREGATA U SAD-u M1 = gotov novac u optjecaju + nekamatonosni depoziti po vienju na transakcijskih raunima + tzv. ostali ekovni depoziti ostali ekovni depoziti:22


NOW RAUNI tedni raun, donosi kamatu, ali na taj raun moete neogranieno vui ekove, to je raun stanovnitva ( fizike osobe, neprofitne udruge ), nije dozvoljen poduzeima, minimalan iznos sredstava potrebnih za otvaranje rauna je 2 500$. 2.) ATS RAUNI kombinacija kamatonosnog tednog rauna i klasinog transakcijskog ( nekamatonosnog ekovnog ) rauna kod kojeg se eventualni negativni saldo na transakcijskom raunu podmiruje automatskim prijenosom sredstava sa tednog rauna. 3.) CUSD RAUNI kod kreditinih unija KREDITNA UNIJA je institucija kod koje kredite mogu dobiti samo njeni lanovi; gotovo je identian raunu kojeg nude banke ( NOW ) samo ovaj nude kreditne unije. 4.) Putniki depoziti i svi depoziti po vienju kod tednih institucija ( tedno-kreditne zadruge, tedionice, kreditne unije ). M2 = M1 + mali roni depoziti kod depozitnih institucija ( sva oroena sredstva do 100 000 $ ) + prekononi REPO tedni depoziti ( REPO sporazum o reotkupu; prodavatelj VP-a se obvezuje da e VP-e otkupiti odreenog dana ili na prvi poziv kupca, najee se javlja dravna obveznica kao VP jer ima veliku likvidnost u stabilnom i razvijenom financijskom sustavu ) + novana sredstva koja nude poslovne banke MMDA ( money market depozit account; nose kamatu, postoji ogranieni broj depozita koji se mogu vui, banke i tedionice slobodno formiraju kamate ) + prekononi EURO depoziti ( depoziti stvoreni u nekoj drugoj valuti ) + salda u fondovima zajednikog investiranja.1.)

M3 = M2 + veliki roni depoziti (sva oroena sredstva preko 100 000 $ ) + roni REPO depoziti kod banaka i tedno-kreditnih zadruga. L = M3 + ostala likvidna imovina ( obuhvaa prekonone rone EURO dolare nebankarskih rezidenata ) + bankarski akcepti ( akceptiranje mjenica, jamstva ) + dravne obveznice OBUHVAT MONETARNIH AGREAGATA U VELIKOJ BRITANIJI M1 = gotovina + kamatonosni i nekamatonosni depoziti po vienju M2 = M1 + retail depoziti ( depoziti na malo kod britanskih banaka; maksimalan iznos od 100 000 oroen na najvie mjesec dana, tu ulaze i kamatonosni i nekamatonosni depoziti ) M3 = M2 + oroeni depoziti ( ukljuuje certifikate o depozitu VP koje moete kupiti i prodati na tritu ) + devizni depoziti ( ukljuuje ih iri agregat M3 ) M4 = M3 + depoziti ( oroeni i po vienju ) kod stambenih drutava ( imaju veliko znaenje u financijskom sustavu )

23


iskazuju se M0 i M4, ostali su nevani. postoje 4 banke u Engleskoj i 1 u kotskoj, naziv banke kod njih je privilegija.

OBUHVAT MONETARNIH AGREGATA U NJEMAKOJ M1 = gotovina + depoziti po vienju ( ne ukljuuje dravne depozite ) M2 = M1 + depoziti oroeni do 2 godine M3 = M2 + tedni depoziti do 3 mjeseca najvaniji indikator novanih kretanja je M3 ( najmanje osjetljiv na promjene kamatne stope ). ovakav obuhvat karakteristian je za zemlje Europske monetarne unije. OBUHVAT MONETARNIH AGREGATA U HRVATSKOJ M0 = primarni novac: 1.) gotovina izvan banaka ( u optjecaju ), 2.) a) rezerve i drugi depoziti banaka i ostalih bankarskih institucija ( stambene tedionice, tedno-kreditne zadruge i investicijski fondovi ), b) novana sredstva u blagajni banaka, c) depoziti banaka kod HNB-e ( na iro raunu i raunu obvezne rezerve ), d) depoziti ostalih bankarskih institucija (stambene tedionice, tednokreditne zadruge i investicijski fondovi ) kod HNB-e, e) depoziti ostalih domaih sektora ( drava, stanovnitvo, poduzea ). M1 = gotov novac izvan banaka + depozitni novac ( tu spadaju: 1.) depozitni novac kod poslovnih banka: a) novana sredstva na iro i tekuim raunima, b) obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaanja ( ekovi ) umanjene za ekove poslane na naplatu i ekove u blagajni banaka, 2.) depoziti ostalih bankarskih institucija i ostalih domaih sektora kod HNB-e. ). M1a = gotovina + depozitni novac kod poslovnih banaka + depozitni novac sredinje drave kod poslovnih banaka M4 = M1 + tedni i oroeni kunski depoziti + devizni depoziti + instrumenti trinog novca NDA ( neto domaa aktiva ) = M4 neto inozemna aktiva ( neto inozemna aktiva = inozemna aktiva inozemna pasiva ) nakon 90-tih izbaeni su depoziti drave. M1 je najvaniji agregat u nerazvijenim monetarnim sustavima ( ako raste, monetarna politika je ekspanzivna, a ako pada, monetarna politika je restriktivna ) on je glavni monetarni indikator ( npr. u SAD-u su to kamatne stope ).

24


MEHANIZAM PROMJENE MONETARNIH AGREGATA ( ANALIZA PROMJENE NOVANE MASE )1.)

NOVAC U OPTJECAJU ( NOVANA MASA ): gotov novac, b) depozitni novac.a)

M1

2.)

NOVAC IZVAN OPTJECAJA: a) quasi novac, b) ostala likvidna sredstva, c) nelikvidna sredstva.

NOVANA IMOVINA ( tednja )

I. ANALIZA PROMJENE NOVANE MASE M1 POMOU KONSOLIDIRANE BILANCE SVIH MONETARNIH INSTITUCIJA AKTIVA DOMAA AKTIVA ( Ad ) STRANA AKTIVA ( As ) - K ( ukupna masa kredita ) - Inozemna aktiva ( IA ) - plasmani na nov. kretanja - mjeri ukupna potraivanja - odobreni krediti monetarnih institucija u uz valutnu klauzulu stranoj valuti - krediti odobreni po nekoj valuti - kupovina strane efektive - devize koje banke otkupljuju od svojih komitenata PASIVA STRANA PASIVA DOMAA PASIVA ( Pd ) ( Ps ) MONETARNA NEMONETARNA PASIVA PASIVA - ukupna obveza - depoziti - quasi novac ( tedni, domaih institucija oroeni depoziti, - instrumenti trita VP ) iskazana u stranoj valuti ( krediti koje novca - ostala lik. sredstva je poslovna banka - nelikvidna sredstva dobila iz inozemstva za - devizni depoziti raun komitenata ) neto inozemna aktiva ( NIA ) > NIA = IA IP A = P25


Ad + As = Pd + Ps K + As Ps = M1 + NP Es = As Ps Ed = Ad Pd Es ... saldo iskazan u stranoj valuti ( saldo deviznih transakcija ) Ed ... saldo iskazan u domaoj valuti K + Es = M1 + NP M1 = K + Es NP M1 = K + Es NP K + Es ... kontrolirani tokovi kreiranja i ponitavanja novca NP ... autonomni tok kreiranja i ponitavanja novca do poveanja novane mase moe doi uslijed sve vee kreditne aktivnosti banaka uslijed poveanja salda deviznih transakcija ( npr. povean otkup deviza ili stranih valuta od strane poslovnih banaka ), uslijed smanjenja nemonetarne pasive ( tj. prelijevanja novanih sredstava iz optjecaja u depozite koji nisu novac, izvan optjecaja ) i uslijed poveane kupovine zlata i drugih plemenitih metala od strane monetarnih institucija. ANALIZA TOKOVA KREIRANJA PRIMARNOG NOVCA B=G+R primarni novac = gotovina + rezerve B = PE + OTI + ONA B ... tokovi kreiranja i ponitavanja primarnog novca PE ... krediti iz primarne emisije ( krediti banaka i krediti dravi ) OTI ... devizne transakcije s inozemstvom ( politika reotkupa deviza ) ONA ... ostala nelikvidna sredstva ( transakcije kupnje i prodaje ( otkupa i reokupa ) VP operacije na otvorenom tritu ) 99,9% kreiranje primarnog novca putem depozita u Hrvatskoj 10% kreiranje primarnog novca putem depozita u SAD-u primarna emisija sredinje banke je temelj ( baza ) sekundarne emisije poslovnih banaka. II. ANALIZA PROMJENE NOVANE MASE M1 POMOU MONETARNOG MULTIPLIKATORA M1 = m * M0 m ... monetarni multiplikator M0 = B = H = Hp ( PRIMARNI NOVAC MONETARNA BAZA REZERVNI NOVAC ) B=G+RL26


R = OR + RL L ... druga likvidna sredstva viak likvidnosti, sredstva na iro raunu banaka sredstva za namirenje banaka OR + RL + L ... depoziti banaka M1 = m * B M1 = G + D MONETARNI MULTIPLIKATOR pokazuje koliko je jedinica novane mase mogue kreirati na razini cijelog monetarnog sustava na temelju jedne jedinice kreiranog primarnog novca. M1 = G + Dd G ... gotovina u optjecaju Dd ... depozitni novac (1) B=G+R ( 2 ) R = rd * Dd + rt * Dt + L rd ... stopa obvezne rezerve koja se obraunava na depozite po vienju rt ... stopa obvezne rezerve koja se obraunava na oroene depozite Dd ... depoziti po vienju Dt ... oroeni depoziti L ... ukljuuju minimalnu rezervu likvidnosti i iro raune poslovnih banaka kod centralne banke (3) B / Dd = G / Dd + (rd * Dd + rt * Dt + L ) / Dd Supstituti: g = G / Dd, t = Dt / Dd, l = L / Dd ( 4 ) B = ( g + rd + rt * t + l ) * Dd ( 5 ) Dd = ( 1 / g + rd + rt * t + l ) * B ( 6 ) M1 = ( 1 + g ) / (g + rd + rt * t + l ) * B M1 = Dd + G ( 1 + g ) / (g + rd + rt * t + l ) = MONETARNI MULTIPLIKATOR ako g raste monetarni multiplikator raste. ako stopa obvezne rezerve raste monetarni multiplikator pada. ako t raste monetarni multiplikator pada ( t ovisi o kvocijentu depozita po vienju i oroenih depozita ). g ovisi o ponaanju nebankarskih subjekata ( kroz brojnik djeluje na poveanje, a kroz nazivnik na smanjenje monetarnog multiplikatora ). MONETARNI MULTIPLIKATOR relativno je stabilan u kratkom roku odnosno njegova vrijednost nije podlona velikim promjenama u roku od nekoliko mjeseci. Vrijednost ovisi o ponaanju: 1.) nebankarskih subjekata ( g i t ), 2.) sredinje banke ( rd i rt ), 3.) poslovnih banaka ( l ).27


M1 = K + ES NP ili M1 = m * M0 K + ES ... mjeri monetarni multiplikator K ... mjeri kreditni multiplikator ES ... dovodi do kreiranja novca NP ... autonomni tok , dovodi do ponitavanja m = ( 1 + g ) / ( g + rd + rt * t + l ) M1 = ( 1 + g ) / ( g + rd + rt * t + l ) * ( PE + DTI + ONA ) PE ... tok kreiranja DTI ... moe djelovati na jedno i na drugo ONA ... tok sterilizacije g = G / Dd, t = Dt / Dd, l = L / Dd M0 = G + R R = rd * Dd + rt * Dt + L rd * Dd + rt * Dt ... obvezna rezerva L ... minimalna rezerva likvidnosti i sredstva poslovnih banaka na iro raunu sredinje banke ( viak likvidnosti, ekstra rezerva ) mjeri poveani kreditni potencijal banaka, tj. njihovu likvidnost na temelju svojih sredstava na iro raunu kod centralne banke, tj. svoga kreditnog potencijala ili na temelju svojih likvidnih sredstava poslovne banke sudjeluju u procesu kreiranja novca i to putem kreditne aktivnosti ( svi plasmani ( krediti, ulaganje u VP, bilo kakva ulaganja ) i deviznih transakcija ( npr. otkup stranih valuta i deviza ). primarni novac predstavlja bazu sekundarne emisije novca na razini sektora poslovnih sektora. u procesu sekundarne emisije novca K je najvaniji faktor MONETARNI MULTIPLIKATOR U RADOVIMA NEKIH AUTORA Ph. Cagan M = H * ( 1 / ( C/M ) + ( R/D ) ( C/M ) * ( R/D ) ) M=H* [1/(c+r*(1c))] c=C/M C ... gotov novac u optjecaju M ... novana masa r=R/D R ... dio primarnog novca u obliku rezerve ( depozita ) kod centralne banke D ... ukupni depoziti kod poslovnih banaka R = OR + L28


L = RL + ER Friedman Anna Schwartz MS = H * [ D / R * ( 1 + C / R ) / ( D / R + C / R ) ] D ... ukupni depoziti kod poslovnih banaka R ... rezerve C ... gotovina u optjecaju ( odreena je ponaanjem nebankarskih subjekata ) na D i R utjee ponaanje banaka ( pod kontrolom su monetarnih vlasti ) Friedman je prvi istaknuo da da bi monetarni multiplikator bio dobar mora obuhvaati te determinante. Jordan M=B*[(1+k)/(r*(1+t+g)+k)] k = c / Dd, r = R / Dukupno, t = Dt / Dukupno, g = Ddrave / Dukupno III. FUNKCIONALNI PRISTUP ANALIZI PROMJENE NOVANE PONUDE ( MASE ) funkcionalni pristup uzima u obzir varijable koje utjeu na ponaanje monetarnih institucija ( poslovne banke ) i nemonetarnih subjekata. POSLOVNE BANKE: - pri analizi uinaka ponaanja poslovnih banaka na promjene novane ponude vano je uzeti u obzir njihovo ponaanje vezano uz dranje rezervi likvidnosti i vika rezervi ( ekstra rezervi ), zatim njihovo ponaanje u pogledu prikupljanja depozita i drugih izvora sredstava ( meubankarski krediti ), te njihovo ponaanje u pogledu odobravanja kredita i drugih plasmana, - na odluivanje banaka o ovim pitanjima utjee kretanje aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, rizik naplate kredita, trokovi odobravanja kredita, trokovi dranja depozita, oekivanja u pogledu visine kamatnih stopa ( rizik promjene kamatnih stopa ), oekivanja u pogledu kretanja deviznih teajeva, promjene cijena i sl., zatim utjee ponuda depozita, potranja za kreditima i razno-razne druge varijable, - aktivni poslovi banaka su oni koji se nalaze u aktivi, tj. krediti, a aktivna kamatna stopa je stopa na kredite, - pasivni poslovi banaka su oni koji se nalaze u pasivi, tj. depoziti, a pasivna kamatna stopa je stopa na depozite, - razlika izmeu aktivne i pasivne kamatne stope je mara ( zbog koje banke i posluju ), - svaki kredit nosi rizik, - trokovi dranja depozita su manipulativni trokovi, - poslovne banke tee ostvarenju optimalne kombinacije rezerve likvidnosti, obujma i strukture depozita i plasmana, koja uz dane kamatne stope, rizik i trokove plasmana omoguuje maksimiziranje profita banaka, to se ostvaruje kada je granini prihod od poveanja sredstva plasmana i rezervi jednak graninim trokovima i drugim trokovima. NEMONETARNI SUBJEKTI:29


-

to su poduzea, stanovnitvo, dravni organi i ostale nemonetarne financijske institucije ( osiguravajua drutva, mirovinski fondovi, investicijski fondovi i dr. ),

nemonetarni subjekti utjeu na promjene novane mase slijedeim transakcijama: 1.) promjenom iznosa dranja gotovog novca, 2.) promjenom iznosa depozita i njihove strukture po ronosti, 3.) promjenom potranje za kreditima, deviznim transakcijama i sl.-

-

ukljuivanje determinanti ponaanja nemonetarnih subjekata, pa i poslovnih banaka podrazumijeva TEORIJU IZBORA PORTFOLIA, odnosno TEORIJU POTRANJE ZA NOVCEM i potranje za drugim financijskim instrumentima, ponaanje nemonetarnih subjekata odreeno je strukturom kamatnih stopa banaka, kamatnom stopom na pojedine VP, rizicima investiranja, kretanja cijena, oekivanjima u pogledu kretanja cijena, veliinom dohotka i sl.

Brunner Meltzer: Jednadba funkcionalnog pristupa analizi promjene novane ponude ( mase ) M = m0 + m1 ( B + L ) m2 * C0 m3 * To m4 * ERo M ... novana masa B ... iznos primarnog novca u optjecaju, te sredstava na iro raunu banaka ( PE + OTI + ONA ), ukljuuje gotov novac u optjecaju L ... iznos osloboenog primarnog novca kreiranog ili ponitenog uslijed promjene stope obvezne rezerve, te uslijed promjene obujma i strukture depozita kod poslovnih banaka C0 ... iznos gotovog novca u optjecaju T0 ... iznos oroenih depozita ER0 ... iznos vika rezerve likvidnosti ( ekstra rezerva ) m0 ... konstanta dobivena empirijskim istraivanjima m1, m2, m3, m4 ... monetarni multiplikatori ( koeficijenti koleriranosti ) npr. ako obvezna rezerva raste, raste i primarni novac, a monetarni multiplikator i novana masa M1 padaju. m1 ( B + L ) mjeri: a) efekte kreiranja primarnog novca uslijed promjene plasmana sredinje banke ( krediti banaka, kupovina deviza, kupovina dravnih obveznica i sl. ) utjecaj na B, b) uinke promjene obujma i strukture depozita poslovnih banaka, iznose gotovog novca u optjecaju, promjene stopa obvezne rezerve i sl. utjecaj na L. L mjeri povratne efekte djelovanja monetarne politike. m2 * C0 m3 * To m4 * ERo odraava multiplikativne efekte utjecaja promjene kamatnih stopa, oekivanja deviznog teaja, veliine dohotka i drugih ekonomskih faktora30


na promjenu iznosa gotovog novca u optjecaju, iznosa oroenih depozita, te iznosa ekstra rezervi poslovnih banaka. na primjeru SAD-a Brunner i Meltzer dokazali su da promjene kamatnih stopa vrlo malo utjeu na promjenu koliine novca, te da najznaajniji imbenik promjene novane mase predstavlja promjena rezervi poslovnih ( komercijalnih ) banaka uslijed aktivnosti sredinje banke gdje se posebno izdvaja uinak transakcija na otvorenom tritu. SOLVENTNOST oznaava stanje nekog ekonomskog subjekta koji ima vea potraivanja od obveza ( u kvantitativnom smislu ), mogue su situacije kada je neki ekonomski subjekt solventan, a da nije likvidan, javlja se kada rokovi dospijea njegovih potraivanja i njegovih obveza nisu usklaeni. LIKVIDNOST sposobnost plaanja dugova, izvrenja obveze plaanja aspekti promatranja likvidnosti: 1.) MIKRO ASPEKT LIKVIDNOSTI promatramo stanje aktive i pasive nekog gospodarskog subjekta i stanje njegove likvidnosti; kod analize bilance gledamo da li je dospjelost pasive usklaena s dospjelou pasive; svodi se na promatranje dospjelosti aktive i pasive. 2.) MAKRO ASPEKT LIKVIDNOSTI gledamo veliinu i strukturu monetarnih agregata ( ponajvie M1 koji je indikator likvidnosti gospodarstva ); makro / globalna likvidnost. 3.) LIKVIDNOST POJEDINIH FINANCIJSKIH OBLIKA ( INSTRUMENATA ) oznaava njegovu sposobnost da se u vrlo kratkom roku bez gubitaka i trokova pretvori u novac ( jedino sredstvo prometa plaanja ). NOVAC I GOSPODARSKA AKTIVNOST MONETARNA KONCEPCIJA - podrazumijeva da monetarni faktori imaju presudnu ulogu u gospodarskom ivotu, - da se ekspanzivnom monetarnom politikom ( poveanje M1 ) moe djelovati na gospodarski rast ( ekspanziju ), - da smanjenje novane mase odnosno restriktivna monetarna politika dovodi do gospodarskog zastoja ( kriza, recesija ), te je sukladno ovom shvaanju cikliko ( konjukturno ) kretanje nekog gospodarstva uzrokovano iskljuivo kretanju mase novca u optjecaju, GDP

31


1 promatrane na gospodarstva-

2

3

4

5

6

7

8

9

godine razini nekog

-

razlog zato se monetarni ciklusi uope dogaaju prema monetarnoj koncepciji je ili preekspanzivna ili prerestriktivna monetarna politika, da je novca tono onoliko koliko ga treba tih boomova i kriza ne bi bilo, ova koncepcija mogla bi biti opravdana sve dok ne doe do stagflacije, Philipsova krivulja pokazuje izbor izmeu inflacije i nezaposlenosti, glavni predstavnik je Hawtrey ( Hotri ) smatrao da je kreditna ekspanzija jedinstvena i sasvim dovoljan faktor kreditne aktivnosti. npr. ako vlada ekspanzivna monetarna politika ona dovodi do pada kamatnih stopa ( r ), to dovodi do rasta kredita, pa i M1 raste, tako i investicije ( I ) rastu, poveavaju se porezni prihodi drave to omoguuje veu potronju, pa raste dravna potronja ( G ), a ujedno i agregatna potranja ( AD ). AD doi e do malog pomaka cijena na kratki rok, pomak krivulje AS ovisi o tehnologiji.

-

NEMONETARNA KONCEPCIJA - novac i njegova koliina nemaju nikakav uinak na gospodarska kretanja ( obujam proizvodnje, zaposlenost, investicije, cijena i sl. ) ve vrijedi da su monetarna kretanja posljedica realnih kretanja ( obujam proizvodnje, zaposlenost, investicije, cijena i sl. ), - John Baptiste Say - Adam Smith nevidljiva ruka I = S ( uvijek ) - prema klasiarima R1 N R2 je isto kao R1 R2, - ovdje se novac promatra iskljuivo kao sredstvo razmjene, olakava razmjenu, neutralan je i predstavlja veo koji prekriva realna kretanja. KOMPLEKSNA SHVAANJA - John Maynard Keynes - promjene koliine novca nisu glavni imbenik koji omoguuje ekonomski razvoj, ali predstavljaju uvjet koji mora postojati da bi se on mogao ostvariti, - poanta je da njegovi predstavnici smatraju da je monetarna politika izuzetno vaan instrument makroekonomske politike, ali postie eljene ciljeve iskljuivo u kombinaciji sa ostalim instrumentima makroekonomske politike, a to su fiskalna politika, meunarodna politika, politika dohodaka i cijena,

32


-

-

ciljevi makroekonomske politike su niski nivo nezaposlenosti, ostvarivanje ekonomskog rasta, stabilna razina cijena, uravnoteena bilanca plaanja, stabilan devizni teaj, formiranje kapitala glavni je problem, tednja i investicije nisu uvijek u ravnotei, pa tee uspostavljanju jednakosti. r LM BP IS y

INFLACIJA samopodravajui proces rasta cijena: - proces rasta novca, - raste vrijednost novca i njegovih supstituta, zbog promjene stupnja imovine, - javljaju se slojevite drutvene promjene, - mijenjaju se proizvodnja, investicije, zaposlenost, GDP, tednja ( realne kategorije ), prvo pokazuju pozitivni pomak, - Philipsova krivulja pokazuje izbor izmeu zaposlenosti i inflacije, - dolazi do promjene svih ekonomskih kategorija, - ima uinak na devizni teaj, - inflacija se skoro uvijek javlja iskljuivo kao monetarni fenomen, - izazvana je mnotvom isprepletenih injenica, - u kratkom roku ima uinak na cijene i dohodak, a u dugom roku na cijene. moe biti uzrokovana prevelikom potronjom, prevelikim trokovima ili oekivanjima: 1.) INFLACIJA POTRANJE: inflacija se pojavljuje zbog prevelike agregatne potranje u odnosu na agregatnu ponudu AD > AS AD = C + I + G + ( E U ) INFLATORNI JAZ javlja se usred nesrazmjera globalne ponude i globalne potranje P p1 p0 AS AD1 AD0

y0 y1

Y33


poveana kreditna aktivnost porast novca-

PUZAJUA INFLACIJA odgovara normalnom stupnju razvoja gospodarstva ( 3 5% ), moe postati umjerena ( galopirajua ) vrlo brzo. INFLACIJA TROKOVA: cijene su porasle ( za sve proizvode povieni troak proizvodnje ), inflacija trokova izazvana je okovima ponude, ponuda se pomie ulijevo STAGFLACIJA dohodak pada, ekonomija stagnira, cijene rastu. P p1 p0 AD AS1 AS0

2.)

y13.)

y0

Y

PSIHOLOKA INFLACIJA: javlja se zbog oekivanja ljudi, imaju inflatorna oekivanja ( da e cijena porasti ) cijena radne snage isto treba rasti kao i cijena robe provode se OK POLITIKE cijene i plae se zamrzavaju to e moda eliminirati inflaciju

KLASINA KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA - primitivna varijanta kvantitativne teorije novca, Hume i Ricardo inflacijski proces koji se javlja zato jer u zemlju pritjeu velike koliine zlata; u zlatu kao novcu postojao je mehanizam koji je mogao otkloniti inflaciju.-

transakcijska varijanta KTN-a - Fisherova formulacija KTN-a M * P = P * T trgovinski volumen M * P = P * Q koliina proizvodnje M * P = P * Y nacionalni dohodak

M ... masa novca u optjecaju ( ponuda novca ) V ... brzina optjecaja novca P ... opa razina cijena ( podrazumijeva cijenu svih proizvoda koji nastaju u gospodarstvu, trite robe, kapitala, rada ; indeksi rasta trokova ivota ) T ... obujam novanih transakcija M * V + M' * V' = P * T M * V ... gotov novac34


M' * V' ... depozitni novac Pretpostavke: 1.) novac predstavlja iskljuivo transakcijsko sredstvo prometa i plaanja, 2.) vrijedi Sayov zakon ponude, ponuda robe automatski stvara vlastitu potranju i privreda uvijek djeluje u uvjetima pune zaposlenosti i privredne ravnotee ( privredna ( opa ) ravnotea podrazumijeva jednakost investicija i tednje ), 3.) jednakost investicija i tednje postie se u uvjetima slobodnog trita, osigurava trinom mehanizmu formiranje kamatnih stopa, 4.) uz punu zaposlenost ( zaposlenost svih proizvodnih faktora ), obujam proizvodnje, predstavlja stabilnu varijablu koja se u kratkom roku moe tretirati kao konstanta T / T = 0, V / V = O, 5.) stabilna brzina optjecaja novca koja se u kratkom roku moe promatrati kao konstanta T, V = const. Klasina AS slika P p1 p0 AD1 AD0 yt Y AS

M / M + V / V = P / P + T / T = 0 M / M = P / P M / M M raste, C raste, I raste, G raste, Y raste, E raste, W raste, AD raste moe biti vei / manji / nikakav uinak na cijene ovisi o obliku i poloaju AS krivulje M raste ( time leg ) P raste ( manje ili vie ) TIME LEG vremenski pomak djelovanja monetarne politike ( 6 mjeseci do dvije godine ). KLASINA DIHOTOMIJA proces koji se dogaa iznad promjene cijena. propusti klasiara koji nisu uzeli u obzir razliite ekonomske procese koji se dogaaju izmeu promjene novane ponude i njihovog uinka na cijenu. mane te teorije: - statina jer ne uzima u obzir vremenski i mehaniki faktor, pretpostavlja da 100%-tno poveanje ponude novca dovodi do 100%-tnog poveanja cijena. K. Marx, Aftalion, Nagaro: P raste M raste Marget ( M + M' ) * V = PT35


Angell samo ako se umjesto ukupne ponude novca uzima aktivnost novca M * V = P * T - prema Angellu ukupni novac je ukupni monetarni potencijal jednog gospodarstva, - PROMETNI NOVAC podrazumijeva sva novana sredstva koja slue kao sredstva prometa i plaanja svih sredstava koja mogu sluiti kao transakcijska sredstva ( dijelom sredstva koja su namijenjena za tezauriranje ( ouvanje blaga, tednja ) i sredstva namijenjena potronji ), - AKTIVNI NOVAC ukljuuje ona novana sredstva koja su namijenjena potronji odnosno nisu namijenjena za tezauraciju. pretpostavka da je AS okomita, da postoji puna zaposlenost, da se odrava Sayov zakon, te teorije odrale su se zbog toga to su se razvile u doba privredne ekspanzije, kada su svi resursi bili u potpunosti iskoriteni, - pretpostavka o stabilnosti optjecaja novca u kratkom roku je konstantna, - neke novane transakcije nisu trebale ni postojati, - nizak obujam robno-novanih transakcija, - pretpostavka da su investicije jednake tednji odgovara privrednoj ravnotei, tada ne bi postojala inflacija, - nositelji tednje su osobe koje investiraju. KEMBRIKA FORMULACIJA KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA ( dohodovna verzija KTN ) - glavni predstavnik je A. Marshall, - temelji se na istim pretpostavkama na kojima se temelji i Fisherova teorija s tom razlikom to se novac ovdje ne promatra iskljuivo kao sredstvo razmjene ve i kao imovina, - novac nije vaan kao novac, nego je poanta u njegovoj kupovnoj moi, - pojedinci nee cijeli svoj dohodak drati u obliku novca, pretvoriti e ga u drugi oblik imovine, oportunitetni troak dranja novca je kamatna stopa, - nastoje jedan dio novca rasporediti u oblik imovine kao novca, a drugi dio u neki drugi oblik imovine ( obveznica, dionica, itd. ), M=k*Y M ... koliina novca ( ponuda ), stavlja u odnos ukupan dohodak i dio dohotka zadranog u novcu Y ... ukupan dohodak po tekuim cijenama k * Y ... dio dohotka zadran u novcu Y=y*p p ... cijene k ... Marshallov koeficijent k=1/V V ... brzina optjecaja novca to je brzina optjecaja vea k je manji i obrnuto. u vrlo kratkom roku V je stabilna i moe se tretirati kao konstanta. utjecaji i odnosi ponude novca i cijene oituju se preko dohotka, a isto ovisi i o brzini optjecaja novca, odnosno k. M = ( 1 / V ) * y * p dohodovni oblik Fisherove teorije M*V=y*p36


VEDSKI TEORETIARI Wicksell - odbacio je klasinu kvantitativnu teoriju novca i sve njezine teorije i zakljuke, a posebno zbog toga to nisu mogli objasniti razloge zbog kojih dolazi do inflacije ( nadimanja ) u situaciji kada nije dolo do porasta ponude novca, - utvrdio je da je stopa rasta cijena jednaka stopi optjecaja novca, - prvi je uveo u analizu promatranje investicijske potronje odnosno POTRONJE ( osobna potronja potronja potronih dobara ) i INVESTICIJA ( investicijska potronja potronja investicijskih dobara ), - kada postoji neravnotea izmeu investicija i tednje dolazi do inflacije ili deflacije, dolazi do raskoraka izmeu investicija i tednje to odbacuje teoriju da su investicije i tednja uvijek u ravnotei, - izrauje modele u kojima tei uspostavljanju ravnotee investicija i tednje, - jednakost investicija i tednje uspostavlja se kretanjem kamatnjaka ( STVARNI ILI NOVANI KAMATNJAK ) i neravnotea postoji kada stvarni ili novani kamatnjak odudara od PRIRODNOG KAMATNJAKA ( ravnoteni kamatnjak ), - kada bi stvarni kamatnjak bio jednak prirodnom tada bi investicije bile jednake tednji, - ako je stvarni kamatnjak manji od prirodnog kamatnjaka investicije su vee od tednje i obrnuto, - kada su investicije vee od tednje potroaka potranja vea je od proizvodnje dobara potronje i javlja se inflacija, tj. nadimanje cijena,-

-

uvodi pojmove GLOBALNE POTRANJE ( sastoji se od potroake potranje uveane za tednju ) i GLOBALNE PONUDE ( sastoji se od proizvedenih dobara potronje i investicija ), u situacijama kada je globalna potranja vea od globalne ponude razvija se INFLATORNI JAZ, a u obrnutoj situaciji kada je globalna potranja manja od globalne ponude razvija se DEFLATORNI JAZ, P GS p2 p1 A y1 Q B GD

-

GS i GD odgovaraju pojmovima AS i AD, samo to AD podrazumijeva i osobnu, investicijsku, dravnu potronju, saldo vanjsko-trgovinske bilance, itd. p=(E(1s))/Q37

Lindal


p = potronja robe / ponuda robe p ... razina cijena E ... raspoloivi dohodak s ... dio dohotka koji se ne troi ( sklonost tednji ) Q ... ponuda robe ( 1 s ) ... dio dohotka koji se ne troi Myrdal - slae se s njima, - prvi meu njima je rekao da takve ex-post analize ( na temelju podataka od ranije ) nisu dobre i dao je ideju da u ekonomsku analizu treba uvesti predvianja.

TEORIJA J. M. KEYNESA

PR = E S PR ... tekui rashodi za potrona dobra E ... ukupan dohodak S ... tednja ljudi jedan dio dohotka tede dok jedan troe, za njega je bilo jako vano koliki dio dohotka ljudi stvarno tede, a koliko troe, E = PR + S PR ... koliko troe S ... koliko tede-

-

prema njemu razina cijena sredstava potronje ovisi o tome da li raspodjela nacionalnog dohotka na tednju i osobnu potronju odgovara raspodjeli drutvenog proizvoda na sredstva proizvodnje i sredstva potronje, ako je dio nacionalnog dohotka namijenjen osobnoj potronji vei od sredstava proizvodnje sredstava potronje, tada e i razina cijena tih sredstava biti vea od njihovih trokova proizvodnje, obrnuto, ako je tednja vea od investicija razina cijena e biti nia, ako je potranja za sredstvima potronje ( osobna potronja ) vea od ponude javiti e se inflacija, ukupna potranja sastoji se od osobne potronje i tednje, GD osobna potronja ( potronja sredstava potronje ) + tednja, GS proizodnja sredstava potronje + proizvodnja sredstava proizvodnje ( investicija ), Keynes je za razinu kretanja cijena sredstava za potronju izveo formulu: P = ( E / O ) + ( ( I' S ) / R )38

-


P ... cijena potronih dobara E ... ukupan nacionalni dohodak O ... ukupna proizvodnja I' ... novani dohodak ostvaren proizvodnjom investicijskih dobara S ... tednja R ... tekua potronja dobara potronje ( odgovara C ) -

posebno analizira i cijene proizvodnih dobara, smatra da ne ovise samo o odnosu investicija i tednje ve i o kretanju kamatnih stopa, ali i od oekivanja, ugrauje oekivanja i inflaciju u cijene proizvoda, na nesklad izmeu investicija i tednje i uspostavljanje ekonomske ravnotee moe djelovati sredinja banka i bankarski sustav promjenama kamatnih stopa jer su investicije opadajua funkcija kamatnjaka, a tednja rastua, a osim toga kamatne stope mogu i bez promjene novane ponude djelovati na cijene jer promjene kamatnih stopa direktno utjeu na kretanje profita i trokova proizvoaa.

IS-LM MODEL ( Hicks Hanesov dijagram ) vrijedi u kratkom roku IS krivulja ravnotee na tritu roba i usluga LM krivulja ravnotee na novanom tritu ponuda novca je egzogeno dana S=YC(Y) S ... tednja Y ... dohodak C ... osobna potronja ( funkcija dohotka ) I=f(r) I ... investicije su funkcija kamatnih stopa

39

I / r < 0 trite roba uvjet ravnotee I = S I(r)=YC(Y) r LM Ere IS 0 ye Y E ... toka unutarnje ravnotee, kod koje je I = S i M = L IS prikazuje razliite kombinacije dohotka i kamatne stope uz koje se ostvaruje ravnotea na robnom tritu. LM prikazuje razliite kombinacije dohotka i kamatne stope uz koje se ostvaruje ravnotea na financijskom tritu. TRITE NOVCA ravnotea je situacija kada se izjednaavaju ponuda i potranja za novcem uz neki ravnoteni kamatnjak. M = L ponuda novca = potranja za novcem MONETARNA RAVNOTEA M = L monetarna neravnotea L = L1 ( Y ) + L2 ( r ) L ... potranja za novcem L1 ... transakcijska potranja za novcem koja je funkcija dohotka L2 ... ovisi o kamatnoj stopi L1 / Y > 0 transakcijska potranja za novcem ( funkcija dohotka ) L2 / r < 0 opadajua funkcija kamatne stope ( potranja za novcem kao imovinom ) u uvjetima monetarne ravnotee M = L M = L1 ( Y ) + L2 ( r ) LM pokazuje razliite kombinacije dohotka i kamatnih stopa kada se ostvaruje ravnotea na novanom tritu, jednakost ponude i potranje za novcem. openito, ravnotea se ostvaruje samo uz jednu odreenu razinu dohotka, kamatnjaka, ponude novca, potranje za novcem, tednje i investicija. vanjska ravnotea je ravnoteno stanje bilance plaanja. BILANCA PLAANJA ( BP ) sumarni iznos svih transakcija jedne zemlje s inozemstvom tijekom jedne godine, dijeli se na: 1.) raun tekuih

Documents

monetarno politika1