MONITORING KVALITETA POVRŠINSKIH VODA U REPUBLICI … · prošlosti u kojoj su stvorene magmatske, sedimentne i metamorfne stijene, mnoga orudnjenja i naro čito razni karstni oblici

РЕПУБЛИКА СРПСКА ЈАВНА УСТАНОВА „ВОДЕ СРПСКЕ“ БИЈЕЉИНА

Улица М. Обилића број 51, Бијељина, Секретарица:055/201-784; факс:055/211-517; E-mail: [email protected] ; www.voders.org

MONITORING KVALITETA POVRŠINSKIH VODA U REPUBLICI SRPSKOJ

-IZVJEŠTAJ ZA 2012. GODINU-

skra ćeni

Bijeljina, decembar 2012.

Monitoring kvaliteta površinskih voda u Republici Srpskoj - Izvještaj 2012.

Investitori:

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVRED E AGENCIJA ZA VODE OBLASNOG RIJE ČNOG SLIVA SAVE – BIJELJINA




Institut za vode, d.o.o Bijeljina 3

UVOD Voda predstavlja dobro u opštoj upotrebi na koje imaju pravo svi, ali ni u kom slučaju se ne može tretirati kao dar prirode kojim se slobodno raspolaže. Zbog značaja vode i njenog višenamjenskog korišćenja, ona uživa posebnu zaštitu i koristi se na način propisan zakonom. Nakon sve učestalijih incidenata nastalih kao posljedica zagađenja voda, došlo se do saznanja da je kvalitet vode bitan elemenat za procjenu moguće raspoložive količine od ukupne količine vodene mase. Pod kvalitetom vode podrazumijeva se stanje vodenog sistema, izraženo preko fizičko-hemijskih, hemijskih i bioloških pokazatelja. Promjena kvaliteta vode nastaje kao posljedica endodinamičkih, ali sve češće i antropogenih sukcesija. Za pogoršavanje kvaliteta voda od posebnog značaja je ispuštanje u vodu različitih otpadnih voda, unošenje toplote, radioaktivnih i čvrstih materija. Višestruko je nepovoljan uticaj industrijskih otpadnih voda na životne zajednice vodenih ekosistema, kao i na čovjeka. U zavisnosti od tipa industrije, u otpadnim vodama se mogu naći ne samo povećane koncentracije organskih već i neorganskih materija, a posebno joni toksičnih metala i novosintetizovanih organskih jedinjenja kojih nikada nije bilo u prirodnim vodama. U vodenim ekosistemima, zbog ispuštanja otpadnih voda, moguće su pojave različitih bolesti, genetske promjene, fiziološke smetnje, fizičke deformacije, kao i uginuće pojedinih vrsta biljaka i životinja. Ulaskom zagađenja u lanac ishrane postoji opasnost povećanja koncentracije opasnih materija u organizmima višeg reda, uključujući i čovjeka. Postoje mnoge materije koje ugrožavaju prirodni ambijent i kvalitet voda. Nekontrolisano zagađenje iz industrije, poljoprivrede i domaćinstva narušava kvalitet vode, te može ugroziti mogućnost višenamjenskog korištenja i ekološkog integriteta vodenog resursa. Tipični problemi su zagađenje organskim otpadom (što dovodi do smanjenja sadržaja rastvorenog kiseonika), nutrijentima (uzrokuje obilan rast algi i vodenih biljaka), suspendovanim materijama, teškim metalima i mikroorganizmima. Zagađenja negativno utiču na ukupne količine čiste vode, što rezultuje većom potražnjom za podzemnim vodama, ili gdje takve nisu dostupne, povećanim troškovima za prećišćavanje dostupne, ali zagađene vode. Kako je jedan od glavnih ciljeva Okvirne direktive o vodama spriječavanje daljeg pogoršanja kvaliteta voda i postizanje „dobrog stanja“ svih vodnih tijela, praćenje, odnosno monitoring kvaliteta voda predstavlja dobru strategiju zaštite. Poznavanje i održavanje kvaliteta vodotoka dobra je osnova kako sa aspekta razvoja privrede, tako i sa aspekta očuvanja prirode. Praćenje stanja kvaliteta voda vodotoka u Republici Srpskoj se sprovodi na određenim mjernim mjestima vodnih tijela u skladu sa izvršenom tipologijom s ciljem:

• procjene ekološkog i hemijskog statusa površinskih voda u skladu sa Zakonom o vodama (Službeni glasnik RS broj 50/06) i Uredbom o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka(Službeni glasnik RS broj 42/01); • ispunjavanja međunarodnih obaveza BiH i Republike Srpske; • dostavljanja podataka u Međunarodnu monitoring mrežu (TNMN) u okviru Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR-a)za mjerne profile uključene u ovu bazu podataka; • prikupljanje podataka neophodnih za definisanje referentnih uslova u skladu sa utvrđenom tipologijom; • praćenje stanja kvaliteta voda s ciljem zaštite i dostizanja dobrog ekološkog statusa, koji podržava ekološku funkciju datih tipova akvatičnih sistema, kao i korištenje voda za postojeće i planirane upotrebe.



1.1 Geografske, hidrogeološke i geomorfološke karak teristike podru čja1

Teritorija BiH se prostire na području između 42o 62 ′ i 45o 51 ′ sjeverne geografske širine i

15o 54 ′ i 19o 14 ′ istočne geografske dužine. U hidrografskom smislu BiH tokovi pripadaju riječnom basenu Dunava (vodnom području Dunava) i riječnim basenima pritoka Jadranskog mora (vodno područje Jadranskog mora). Dio riječnog basena Dunava koji se nalazi u BiH je, istovremeno, i dio riječnog pod-basena koji pripada rijeci Savi koja je, kako je već navedeno, po veličini površine sliva druga, a po veličini srednjeg proticaja prva direktna pritoka rijeke Dunav. Taj dio sa površinom sliva 38.719 km2, zauzima 75,7% ukupne površine BiH (51.129 km2) dok preostalih 24,3 % površine sliva pripada riječnim basenima Jadranskog mora. Posmatran u okviru riječnog pod-basena Save, dio riječnog basena Dunava u BiH zauzima 40,2% njegove ukupne površine sliva (96.400 km2), dok se preostali dio od 59,8% (57.681 km2) nalazi u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori. Glavni vodotoci, ili njihova glavna slivna područja koja čine dio riječnog bazena Dunava, odnosno pod-bazena Save, koji se nalazi u BiH su:

• Una (9.130 km2), • Vrbas (6.386 km2), • Ukrina (1.500 km2), • Bosna (10.457 km2), • Drina (7.240 km2) i • preostale (gore navedenim vodotocima neobuhvaćene) direktne pritoke rijeke Save (4.006 km2).

Jedna od osnovnih geografskih karakteristika hidrografske mreže BiH, bilo da se radi o onoj koja pripada riječnom basenu rijeke Dunav ili Jadranskog sliva, je da veliki dio vodotoka pripada kategoriji međunarodnih vodotoka (kako graničnih tako i onih presječenih granicom). Rijeka Sava svojom čitavom dužinom u BiH čini njenu sjevernu granicu, rijeka Una jednim dijelom zapadnu, a rijeka Drina većim dijelom istočnu. Vodotoci presječeni granicom su desne pritoke Drine (Ćehotina, Lim i Jadar), pritoke Kupe (Korana i Glina), kao i na jugu Neretva i mnogobrojni podzemni kraški kanali (Jadranski sliv). Složena geološka građa i petrografski sastav terena u BiH, nastali kao rezultat duge geološke prošlosti u kojoj su stvorene magmatske, sedimentne i metamorfne stijene, mnoga orudnjenja i naročito razni karstni oblici dodatni su faktori koji su imali značajnu ulogu na karakter i oblik razvoja vodnih resursa jer su doprinijeli da (prostorno i visinski) dvije glavne barijere (Dinaridi i Alpe) "dočekuju" dominantna vazdušna strujanja sa Sredozemlja i Atlantika te ih, (posmatrajući generalno) izdižu, naglo rashlađuju i u njima kondezuju padavine. Zbog toga se u BiH najveće padavine javljaju u području Dinarida (jug- izvorišni dio pritoka rijeke Save u BiH) i idući prema prialpskom dijelu gornjeg toka rijeke Save (Slovenija) uticali da se u BiH, upravo u ovoj zoni pojačanih padavina, razviju izraziti oblici karsta u izvorišnim dijelovima pritoka rijeke Save (Una, Vrbas, Bosna i Drina u zoni vododjelnice Dunavskog i Jadranskog bazena) sa velikim podzemnim retencionim kapacitetima i značajnim uticajem na razvoj vodnog režima u BiH. Na ovaj način, i uz odgovarajući rubni kontakt sa hidrogeološkim izolatorima, razvili su se snažni kraški izvori (vrelo Bosne, vrela Plive, vrela Une i sl.).



Generalno se može zaključiti da sa istim padavinskim i geomorfološkim karakteristikama, ali bez karsta, režim voda u BiH bi bio radikalno drugačiji i nepovoljniji. Ovaj kratki prikaz geografskih, hidrogeoloških i geomorfoloških karakteristika BiH upućuje na zaključak da veliki dio vodotoka (Sava, Una, Drina, Lim, Ćehotina, Jadar), koji dolaze iz drugih država u BiH, značajno doprinose povećanju njenih ukupnih vodnih resursa kao i da veliki dio vodotoka koji nastaje na području BiH značajno doprinosi povećanju ukupnih vodnih resursa drugih država. Ti granični "ulazi" i "izlazi", odnosno njihove prirodne karakteristike i vještačke transformacije, ukazuju na uslovljenost i opravdanost međusobne saradnje BiH i drugih država Dunavskog bazena (i obrnuto) putem ICPDR-a i drugih (sadašnjih i budućih) oblika saradnje.

NAČIN I METODE ISPITIVANJA Za ocjenu stanja kvaliteta voda primjenjeni su propisi iz Uredbe o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik Republike Srpske br. 42 od 31.08.2001). Ispitivanje kvaliteta voda vodotoka u Republici Srpskoj vršeno je u skladu sa Programom radova za „Ispitivanje kvaliteta voda vodotoka u Republici Srpskoj za 2012. godinu“ (broj: 01-341/12). U toku 2012. godine, prema navedenom ugovoru, ispitivanje stanja kvaliteta voda vodotoka Republike Srpske je izvršeno u okviru operativnog monitoringa (OM), nacionalnog nadzornog monitoringa (NM1) i međunarodnog nadzornog monitoringa (NM2). Operativni monitoring se sastojao od četiri serije ispitivanja, uz istovremeno mjerenje protoka na ukupno 15 profila. U okviru međunarodnog nadzornog monitoringa izvršena su mjerenja na šest profila devet puta, dok su mjerenja na tri profila u okviru ovog monitoringa vršena četiri puta. Nacionalni nadzorni monitoring se sastojao od jedne serije ispitivanja i mjerenja protoka na 32 profila. Ispitivanja su obavljena u periodu od marta do decembra. Lista monitoring mjesta se zasniva na sljedećim kriterijumima:

• Monitoring mjesta na vodnim tijelima koja su bila osmatrana u prošlosti i kao takva su pogodna za dugoročnu analizu trenda, ovo uključuje:

o lokacije uzvodno/nizvodno od međunarodne granice; o lokacije u blizini ušća velikih pritoka; o lokacije nizvodno od velikih izvora zagađenja.

• Monitoring mjesta za procjenu ekološkog i hemijskog statusa određenih tipova vodnih tijela; • Monitoring mjesta za definisanje referentnih uslova.



Lista mjernih mjesta za operativni monitoring (OM) sa lokacijom na profilu je prikazana u tabeli 51.

Tabela 1 Lista mjernih mjesta za operativni monitoring (OM)

Profil Rijeka Lokacija Lokacija na profilu

Frekvencija

mjer.

U14 Sana Prijedor M 42

U15 Sana Ribnik M 4

B02 Bosna Rudanka M 4

V14 Crna Rijeka Bjelajci M 4

D02 Drina Karakaj M 4

U03 Una Novi Grad, nizvodno

M

4

U13 Sana Novi Grad M 4

V03 Vrbas Novoselije M 4

V02 Vrbas Delibašino Selo M 4

Uk01 Ukrina Lužani M 4

B12 Usora Matuzići M 4

B11 Spreča Stanić rijeka M 4

D18 Ćehotina Brioni M 4

D16 Lim Rudo M 4

V17 Ugar Ugar M 4

Na šest profila, koji su uključeni u Međunarodnu monitoring mrežu - međunarodni nadzorni monitoring (Trans National Monitoring Netvork-TNMN), uzorkovanja su izvršena devet puta u toku 2012. godine (od marta do decembra) za osnovne fizičko-hemijske parametre i definisane teške metale, dok su na tri profila u okviru ovog monitoringa ispitivanja izvršena četiri puta.

Lista profila za međunarodni nadzorni monitoring ( NM2 ili TNMN) sa lokacijom na profilu prikazana je u tabeli 52.



Tabela 2 Lista profila za TNMN (NM2)

Profil Rijeka Lokacija Nadmorska visina

(m)

Lokacija na

profilu

Frekvencija mjer.

U01 Una Nizvodno od K.Dubice 95 M 9

S04 Sava Gradiška - M 9

V01 Vrbas Razboj 90 M 9

B01 Bosna Modriča 87 M 9

S01 Sava Rača 80 M 9

D01 Drina Pavlovića most 89 M 9

B03 Bosna Usora 151 M 4

U04 Una Novi grad uzvodno 132 M 4

D05 Drina Foča 401 M 4

Lista mjernih mjesta za nacionalni nadzorni monitoring (NM1) je prikazana u tabeli 53.

Tabela 3 Lista mjernih mjesta za nacionalni nadzorni monitoring (NM1)

Profil Rijeka Lokacija Lokacija na profilu

Frekv. mjer. Profil Rijeka Lokacija Lokacija

na profilu Frekv. mjer.

S31 Crna rijeka Podgraci M

1 U16 Vojskova Rudice M 1

D25 Jabušnica Sastavci M 1 D17 Prača Ustiprača M 1

V22 Janj Mujundžići M 1 D19 Bistrica Gunjak M 1

V23 Janj Vaganac M 1 D21 Sutjeska Petkovina M 1

V12 Vrbanja Debeljaci M 1 D20 Sutjeska Tjentište M 1

Uk23 Šnjegotina - M 1 D22 Rakitnica Sastavci M 1

B22 Studena Blatnica M 1 U12 Strigova Strigova M 1

U11 Moštanica Manastir M 1 Uk12 Radnja Stanari M 1

V11 Dragočaj Zalužani M 1 Uk22 Radnja Kovačevići M 1

D11 Janja Janja M 1 V21 Jošavka Stančići M 1

D12 Janja Debelac M 1 Uk11 Mala Ukrina Đukići M 1

S15 Jablanica Jablanica M 1 B13 Usora Penava M 1

D14 Drinjača Tišća M 1 Uk12 Vijaka Mačkovac M 1

B21 Mala Usora Teslić M 1 V15 Crna Rijeka Mrkonjić Grad M 1

B24 Mokranjska Miljacka Bulozi M 1 S02 Sava Brod M 1

B23 Paljanska Miljacka Pribanj M 1 D15 Rzav Višegrad M 1



U svakom ciklusu ispitivanja obavljena su mjerenja osnovnih fizičko-hemijskih parametara koji se mjere in-situ: temperatura vode, temperatura vazduha, pH, elektroprovodljivost, rastvoreni kiseonik i procenat zasićenja vode kiseonikom. Rastvoreni kiseonik i temperatura vode su jako važni in situ parametri za praćenje kvaliteta površinskih voda. Temperatura vode je značajan parametar sa aspekta rastvorljivosti kiseonika i ostalih gasova iz vazduha u vodi. Topla voda podstiče razvoj mikroorganizama, pojačava miris, pri povišenoj temperaturi povećava se brzina nepoželjnih reakcija, na primjer razvijanje opasnih i štetnih gasova. Povećana temperatura je opasna za ribe, zbog veće potrošnje kiseonika uslijed brže razgradnje prisutnih organskih materija. Rastvorljivost gasova u vodi se smanjuje sa porastom temperature. Rastvoreni kiseonik je važan parametar za vodene biljke i životinje. Mnoge vodene životinje, kao što su ribe, koriste kiseonik u vodi da bi preživjele. Kiseonik rastvoren u vodi je važan parametar vodenih ekosistema jer obezbjeđuje život i aktivnost aerobnih mikroorganizama koji razlažu organsku materiju radi dobijanja energije neophodne za rast i razmnožavanje. Količina kiseonika zavisi od dva suprotna i istovremena procesa u vodi. Ti procesi su potrošnja kiseonika za razgradnju organskih materija i reakcija vode sa atmosferskim kiseonikom, što je ujedno i najvažniji izvor snabdijevanja vode kiseonikom. Na rastvorljivost kiseonika u vodi utiče njegov parcijalni pritisak i temperatura. Rastvorljivost opada sa porastom temperature. Voda se snabdijeva kiseonikom i preko zelenog rastinja vodotoka, ali ovo snabdijevanje zavisi od mnogih faktora i postaje minimalno u periodima slabog razvitka fitoplanktona i viših vodenih biljaka. Biljke imaju veoma važan uticaj na sadržaj rastvorenog kiseonika putem procesa fotosinteze i respiracije. Fotosinteza se odvija u toku dana, dok respiraciju biljke vrše noću. Ovi procesi prouzrokuju porast koncentracije rastvorenog kiseonika u toku dana, sa maksimumom u podne. Po zalasku sunca biljke prestaju da proizvode kiseonik i sadržaj rastvorenog kiseonika počinje da opada zbog respiracije biljaka i vodenih organizama. Na koncentraciju rastvorenog kiseonika, pored temperature, utiču i: dubina vode (koncentracija se mijenja sa dubinom), sezonske promjene, zagađivači koji dospijevaju u površinske vode kanalizacijom, muljevima, erozijom obale ili nutrijenti koji stimulišu rast algi. Otpadne vode iz industrije i domaćinstva, koje se ispuštaju u vodene tokove, su obično bogate organskim materijama i imaju visoku potrebu za kiseonikom u vodi. Posljedica toga je smanjenje sadržaja kiseonika u vodi. Kao mjerilo organskog zagađenja vode koriste se hemijska i biohemijska potrošnja kiseonika. Hemijska potrošnja kiseonika (HPK) je količina kiseonika koja se utroši za potpunu oksidaciju organske supstance u vodi i direktno predstavlja mjerilo zagađenosti vode organskom supstancom. Oksidacija se izvodi u kiseloj sredini, kalijum-permanganatom ili kalijum dihromatom. Biohemijska potrošnja kiseonika (BPK5) predstavlja količinu kiseonika koju potroše mikroorganizmi za razgradnju organske supstance u vodi. Na eutrofikaciju vodotoka utiču fosfor i azot. Fosfor je esencijalan za rast organizama i može da bude nutrijent koji ograničava primarnu produktivnost vodenog entiteta. S obzirom da je fosfor prisutan u deterdžentima i vještačkim đubrivima, čovjek u velikoj mjeri može uticati na njegov ciklus. Višak fosfora može izazvati eutrofikaciju vodotoka, posebno u prisustvu velikih količina hranljivih materija. Ovakav brzi rast vegetacije u nenormalnim količinama je praćen smanjenjem sadržaja kiseonika u vodi usljed njegove potrošnje za razlaganje izumrle biomase. Problem upotrebe fosfata u deterdžentima je u tome što podržavaju rast algi, tako da kad otpadna voda



bogata fosfatima dospije u vodotok, on postaje nepodoban za život vodenih organizama (osim algi), kao i za rekreaciju. Drugi biogeni element koji predstavlja ograničavajući faktor eutrofikacije, procesa koji ima značaj za transport štetnih materija, je azot. Azotna jedinjenja spadaju u grupu neorganskih nutrijenata, a velika raznolikost oblika azota u životnoj sredini je veoma važna. Glavni izvori zagađivača nutrijentima su površinska i podzemna drenaža u poljoprivredi i gradovima, životinjski otpad, kao i otpadne vode iz domaćinstava i industrije uključujući i kanalizaciju. U rijekama postoje nerastvorne materije koje se, najvećim dijelom, transportuju u suspenziji. Oko 90% suspendovanog materijala ima veličinu čestica manju od 1 mm. Suspendovane materije nisu rastvorne u vodenom uzorku. Najčešće su mineralnog porijekla i mogu biti pokrivene organskim materijalom. Mineralni dio potiče od riječnog korita, jer se stalno vrši erozija dna i bočnih kosina pri tečenju, uz oslobađanje čestica koje obrazuju suspenziju. Pri povećanim protocima staloženi materijal se ponovo vraća u suspenziju. Na profilima rijeke Une i dva profila rijeke Save (Gradiška i Brod), nije bilo moguće mjeriti protoke, ali je zabilježen nivo vode u momentu uzimanja uzorka. Uzorkovanje trenutnih uzoraka za analizu fizičko-hemijskih parametara, kao i način njihovog čuvanja i konzerviranja, izvršeno je prema metodama BAS ISO 5667-2, BAS ISO 5667-3 i BAS ISO 5667-6. Uporedo sa uzorkovanjem za fizičko-hemijske analize vršeno je i uzorkovanje mikrobioloških i bioloških pokazatelja kvaliteta vodotoka. Uzimanje uzoraka izvršeno je prema seriji standarda BAS ISO 5667-2,3 i 6, BAS EN 28265:2003, BAS EN 27828:2003, BAS EN ISO 9391:2003, BAS ISO 13 946:2003 i BAS ISO 19458. Mikrobiološke karakterisitike vodotoka analizirane su na osnovu: ukupnog broja aerobnih heterotrofa (22oC i 36oC), cfu/ml, ukupnog broja koliformnih bakterija i koliforma fekalnog porijekla (MPN/100ml) i određivanjem prisustva i brojnosti fekalnih streptokoka, MF, cfu/100ml. Biološki parametri kvaliteta uključuju određivanje koncentracije hlorofila-a, određivanje sastava i brojnosti (relativna) zajednice fitoplanktona i distribuciju na ispitivanom profilu, kao i određivanje indeksa saprobnosti S (Pantle-Buck, 1955). Određivanje sastava i brojnosti dijatomeja dna (fitobentos), kao i određivanje indeksa saprobnosti S (Pantle-Buck, 1955), indeksa koji su urađeni upotrebom softvera OMNIDIA – Shannon Weaver indeks diverziteta, ISP, TDI (Trophic Diatom index), EPI-D. Određivanje sastava i brojnosti zajednice makroinvertebrata dna ispitivanih vodotoka, indeks saprobnosti S i Extended Trent biotički indeks, EBI, (Wodwiss, 1978), BWMP, ASPT, Shannon Weaver, Zelinka-Marvan, Belgian Biotic Index, kao i dosta drugih indeksa koji proizilaze iz upotrebe softvera ASTERICS, prema AQEM-u. Identifikacija prisutnih taksona fitoplanktona, dijatomeja dna, makrofita i makroinvertebrata urađena prema dostupnim ključevima za determinaciju datim na kraju izvještaja. U skladu sa planom uzorkovanja i akreditovanim metodama koje se primjenjuju u radu biološke laboratorije Instituta za vode, d.o.o, poštovane su osnovne preporuke koje su vezane za metodologiju ispitivanja bioloških parametara (hlorofil, fitoplankton, fitobentos, makrofite i makroinvertebrate) za vodotoke, date u Priričniku za biomonitoring rijeka i jezera u BiH (REF no:BA-PMT-QCBS/02/CS/08-BQS, Water quality Protection Project). U tabeli br.54 su navedeni ispitivani parametri sa metodama ispitivanja.



Tabela 4 Lista parametara sa metodama ispitivanja

Red broj

Parametar Metoda Red broj

Parametar Metoda

1. Protok ISO 748:1997 ( A ) 13. Nitratni azot BAS EN ISO 10304-1: 2002

2. Uzimanje uzoraka

BAS ISO 5667-(2,3,6) BAS EN 28265:2003 BAS EN 27828:2003

BAS EN ISO 9391:2003 BAS ISO 13 946:2003

BAS ISO 19 458 BAS ISO 14 184.

14. Nitritni azot BAS EN 26777:2002

3. Temperatura vode Standard metods 2550 (B), APHA-AWWA-WEF 2005.

15. Ukupni fosfor

BAS ISO 6878: 2002

4. Rastvoreni kiseonik BAS EN 25814:2000 16. Orto fosfati BAS ISO 6878: 2002

5. pH vrijednost vode BAS ISO 10523: 2002 17. Hloridi BAS EN ISO 10304-1: 2002

6. Elektroprovodljivost BAS EN 27888: 2002 18. Sadržaj azota po Kjeldalu BAS EN 25663: 2000

7. Suspendovane materije BAS ISO 11923: 2002 19. Hrom BAS ISO 9174:2002

8. Biološka potrošnja kiseonika - BPK5

BAS EN 1899-2: 2002 20. Bakar, cink, arsen

Standard Methods 3113(B)

APHA-AWWA-WEF 2005.

9. Hemijska potrošnja kiseonika-HPK(O2 iz K2Cr2O7)

Standard methods 5220 (D ) izd. APHA-AWWA-WEF,

2005.god. 21.

Hemijska potrošnja kiseonika-HPK (O2 iz KMnO4)

Voda za piće, standardne metode za ispitivanje higijenske ispravnosti, Beograd

1990.

10. Ukupni alkalitet BAS EN ISO 9963-1: 2000 22. *Procenat zasićenja kiseonikom

-

11. Suma kalcijuma i magnezijuma BAS ISO 6059:2000 23. *Kalcijum

Standard methods3500-Ca(B), APHA-AWWA-WEF,

2005.

12. Amonijačni azot BAS ISO 7150-1: 2002 24. *Magnezijum

Standard methods3500-Mg(B), APHA-AWWA-WEF,

2005.

Redni broj Mikrobiološki i biološki parametri

1 Određivanje hlorofila-a BAS ISO 10 260:2002

2 Određivanje ukupnog broja aerobnih heterotrofa na (22±2)oC u toku (68±4)h BAS ISO 6222:2003

3 Određivanje ukupnog broja aerobnih hetertrofa na (36±2)oC u toku (44±4)h

BAS ISO 6222:2003

4 Ukupan broj koliformnih bakterija određen kao najverovatniji broj, MPN/100 ml BAS ISO 9308-2:1990

5 Ukupan broj koliformnih bakterija fekalnog porekla određen kao najverovatniji broj, MPN/100ml BAS ISO 9308-2:1990

6 Određivanje ukupnog broja fekalnih streptokoka, MF, cfu/100ml ISO 7899-2:2000

7 Kvalitativna i kvantitativna analiza fitoplanktona Standard methods, 10 200, A, C, D, E, F, G, APHA-WEF-AWWA, 21st edition, 2005.

8 Identifikacija, određivanje brojnost i tumačenje uzoraka dijatomeja dna tekućih voda BAS EN 14 407:2004

9 Kvalitativna i kvantitativna analiza makrozoobentosa (faune dna) Standard methods, 10 500, A, C, D,, APHA-WEF-AWWA, 21st edition, 2005.

10 *Određivanje relativne brojnosti i indeksa saprobnosti Pantle-Buck (1955)*

11 Indeksi iz softvera OMNIDIA, fitobentos* -

12 *Određivanje saprobnosti površinskih voda MSZ 12 756:1998

13 Indeksi iz softvera ASTERICS, makroinvertebrate* -

*Metode za koje laboratorija nije akreditovana



Za analizu svih parametara korištene su metode navedene u tabeli 54, a u skladu sa Uredbom o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik Republike Srpske br. 42/02, Aneks 1 o analitičkim metodama ispitivanja parametara).

SAGLASNOST UTVRĐENOG KVALITETA VODA U 2012. GODINI SA PROPISANIM VRIJEDNOSTIMA



Na dijagramu 1 prikazane su ocjene klase kvaliteta na svim profilima u odnosu na propisanu kategorizaciju vodotoka i klasifikaciju voda. Klasifikacija i kategorizacija vodotoka se vrši prema tabeli 3, u članu 14 Uredbe o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik RS broj 42 od 31.08.2001. godine). Prema tabeli 7. u Članu 28 Uredbe o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik broj 42 od 31.08.2001. godine) svi ispitivani profili vodotoka, osim Spreče na ušću i Bosne nizvodno od ušća Spreče, treba da zadovoljavaju uslove propisane za I i II klasu. Na profilima Spreča na ušću i Bosna nizvodno od ušća Spreče kvalitet vode vodotoka treba da zadovolji uslove III klase. Ukupni fosfor je prvi parametar koji po učestalosti prelazi dozvoljene vrijednosti za datu klasu, jer u 65.8 % slučajeva ne zadovoljava Uredbom propisanu vrijednost za prvu i drugu klasu vodotoka. Drugi parametar koji po učestalosti ne zadovoljava propisane vrijednosti su suspendovane materije, jer se u 56.4 % slučajeva ne nalazi u okviru dozvoljenih granica. Procenat zasićenja vode kiseonikom u 27.9% slučajeva ne zadovoljava vrijednosti propisane za prvu i drugu klasu vodotoka. BPK5, koji predstavlja mjeru biološki razgradljivih materija, ne zadovoljava propisane granične vrijednosti u 8.8 % ukupnog broja obavljenih analiza na svim profilima. Hemijska potrošnja kiseonika, izražena kao HPK-KMnO4, pri svim ispitivanjima zadovoljava vrijednosti propisane za prvu klasu vodotoka, dok hemijska potrošnja kiseonika, izražena kao HPK-K2Cr2O7, vrijednosti propisane za prvu i drugu klasu vodotoka zadovoljava u 97.5% ispitivanih slučajeva. Amonijačni azot u 8.2% slučajeva ne zadovoljava Uredbom propisane vrijednosti za prvu i drugu klasu vodotoka, dok nitritni azot navedene vrijednosti ne zadovoljava u 14.5% slučajeva. Nitratni azot vrijednosti propisane za prvu i drugu klasu vodotoka zadovoljava u 99.3% slučajeva, dok ukupni azot navedene vrijednosti zadovoljava u 98.7% ispitivanja. Bakar i hrom u 3.8%, odnosno 1.3% slučajeva ne zadovoljavaju propisane vrijednosti za prvu i drugu klasu vodotoka. Rezultati ispitivanja za arsen pokazuju da se sve vrijednosti nalaze u okviru dozvoljenih granica. Najzagađeniji dijelovi vodotoka su Spreča na ušću u Bosnu i sama rijeka Bosna nizvodno od ušća ove rijeke. U tabeli 79 dat je prikaz distribucije frekvencija svih normiranih hemijskih parametara po pojedinim klasama kvaliteta uzimajući u obzir sve ispitivane profile i vodotoke. Od ukupno 2818 analiziranih parametara koji su normirani Uredbom o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka, 2437 parametara zadovoljava Uredbom propisane vrijednosti za datu klasu vodotoka. Znači, pri ispitivanju u 2012. godini propisane vrijednosti zadovoljava 86.5 % svih određivanih parametara. Od preostalih 381 parametra (13.5%) koji su veći od dozvoljenih, 5.32% se odnosi na: ukupni fosfor (2.33%), suspendovane materije (2.00%) i procennat zasićenja vode kiseonikom (0.99%).



Preostalih 8.18% ukupnog broja parametara, odnosi se na ostale normirane parametare hemijskog kvaliteta vode. Može se zaključiti da je kvalitet voda ispitivanih vodotoka u 2012. godini bio takav da veliki broj parametara, njih 86.5%, zadovoljava uslove koji su propisani za prvu klasu vodotoka. Ovo se posebno ističe jer skoro svi vodotoci u Republici Srpskoj predstavljaju donje tokove. Mjerni profil na rijeci Bosni, nizvodno od Modriče u 28 % analiziranih parametara ne zadovoljava Uredbom propisanu vrijednost. Odstupanja od propisane klase su zabilježena i u 30.9% analiziranih parametara na mjernom profilu rijeke Bosne nizvodno od ušća Spreče. Na rijeci Spreči, broj parametara koji ne zadovoljava Uredbom propisane vrijednosti je 32.3%. Ocjene kvaliteta za period 2001-2012. godine, na svim profilima u odnosu na propisanu kategorizaciju vodotoka i klasifikaciju voda za pH, ukupni alkalitet, ukupnu tvrdoću, elektroprovodljivost, rastvoreni kiseonik, procenat zasićenja vode kiseonikom, biološku potrošnju kiseonika, hemijsku potrošnju kiseonika, amonijačni, nitritni, nitratni i ukupni azot, suspendovane materije i ukupni fosfor prikazani su na dijagramima 2-15.



Dijagram 1 Ocjena klase kvaliteta prema Uredbi o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik RS broj 42/01)

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

rast

vore

ni O

2

% z

asić

.O2

pH Eh

HP

K p

erm

HP

K b

ihr.

BP

K5

alka

litet

SM

sum

a C

a i M

g

NH

4-N

NO

2-N

NO

3 -N

uk. N

uk.P

arse

n

baka

r

hrom

hlor

idi

% p

ripad

nost

i kal

si

parametar

V klasa

IV klasa

III klasa

II klasa

I klasa



Pripadnosti normiranih parametara kvaliteta pojedinim klasama površinskih voda u Republici Srpskoj 2001-2012

Dijagram 2 pH

0

20

40

60

80

100

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

%

klasa I klasa II klasa III klasa IV klasa V

Dijagram 3 Elektroprovodljivost

0

20

40

60

80

100

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

%


Dijagram 4 Ukupne suspendovane materije

0

20

40

60

80

100

200120022003200420052006200720082009201020112012

%


Dijagram 5 BPK5

0

20

40

60

80

100

200120022003200420052006200720082009201020112012%




Dijagram 6 HPK

10

20

40

60

80

100

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

%


Dijagram 7 Ukupni alkalitet

0

20

40

60

80

100

2001 2002 2003 2004 2005 20062007 2008 2009 2010 2011 2012

%


Dijagram 8 Ukupna tvrdoća

0

20

40

60

80

100

200120022003200420052006200720082009201020112012

%

klasaI klasa II klasa III klasa IV klasa V

Dijagram 9 Rastvoreni kiseonik

0

20

40

60

80

100

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

%




Dijagram 10 Procenat zasićenja kiseonikom

0

20

40

60

80

100

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

%


Dijagram 11 Ukupni fosfor

0

20

40

60

80

100

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

%


Dijagram 12 Ukupni azot

0

20

40

60

80

100

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

%


Dijagram 13 NH4-N

0

20

40

60

80

100

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012%




Dijagram 14 NO3-N

0

20

40

60

80

100

200120022003200420052006200720082009201020112012

%


Dijagram 15 NO2-N

0

20

40

60

80

100

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

%






REZULTATI MIKROBIOLOŠKIH (BAKTERIOLOŠKIH) ISPITIVANJA

Rezultati ispitivanja Operativni monitoring

Programom Operativnog monitoringa obuhvaćeno ukupno 15 vodotoka i mjernih profila. Analiza rezultata mikrobioloških ispitivanja koja su obavljena u junu, odnosno septembru pokazuju sledeće: Ukupni aerobni heterotrofi, 22oC, cfu/ml – od ukupno 30 mjerenja, 7 mjerenja (23,3%) u II klasi, 15 (50%) mjerenja u III klasi kvaliteta, 6 (20%) definisano granicama IV kategorije i 2 mjerenja (6,66%) u V klasi boniteta(Bosna (Rudanka) i Vrbas (Delibašino selo). Ukupni koliformi, MPN/100ml – ukupno 30 mjerenja i od toga 14 mjerenja (46,6%) II klasa, 12 (40%) III, jedno mjerenje (3.33%) IV i 3 mjerenja (10%) u njagoroj V klasi kvaliteta, Bosna (Rudanka) obe serije ispitivanja i Usora (Matuzići) ispitivanje u junu mjesecu. Ukupni koliformi fekalnog porijekla, MPN/100ml – ukupan broj mjerenja 30, a od toga – nema mjerenja u I klasi vodotoka, 19 (63,3%) II, 7 mjerenja (23,3%) III klasa i 4 mjerenja (13,3%) na profilima Vrbas (Delibašino selo), Spreča (Stanića Rijeka), Bosna, (Rudanka) u IV klasi boniteta. Ukupan broj fekalnih streptokoka, MF, cfu/100ml – ukupan broj mjerenja 30, a od toga – 19 mjerenja (63,3%) II klasa kvaliteta, 6 mjerenja (20%) III, 1 mjerenje (3.33%) u IV i 4 mjerenja (13,3%) u V kategoriji vodotoka – Una (Novi Grad), Vrbas (Delibašino selo) i Bosna (Rudanka). Na osnovu mikrobioloških pokazatelja organskog i fekalnog zagađenja, kao najopterećeniji profili na ispitivanim vodotocima, izdvajaju se Bosna, profil Rudanka, Vrbas profil Delibašino selo i Usora, profil Matuzići, što je predstavlja nepromenjenu situaciju po pitanju mikrobiološkog (bakteriološkog) kvaliteta vode navedenih rijeka i profila u odnosu na prethodnu godinu ispitivanja. Ukupan broj mjerenja za potrebe mikrobioloških ispitivanja kvaliteta vodotoka uključenih u program Operativnog monitoringa iznosio je 120. (dijagram 16) Od ovog broja, nisu zailježena mjerenja u I klasi kvaliteta, 59 (49.1%) II, 40 mjerenje (33,3%) III klasi kvaliteta, 12 mjerenja (10%) IV i 9 mjerenja (7,5%) definisano je granicama propisanim za najgoru, V klasu vodotoka. (prilog 4, tabele 1 i 2). Statistički gledano, najveći broj mjerenja za potrebe određivanja mikrobiološkog (bakteriološkog) statusa vodotoka obuhvaćenih Operativnim monitoringom, nalazi se u II i III klasi kvaliteta. Međutim, postoji evidentan problem velikog opterećenja vodotoka komunalnim i drugim otpadnim vodama koji je na većini mjernim profilima registrovan ne samo u 2011. I 2012. godini, već i deset godina unazad što je dokumentovano i izveštajima. Zagađenje vodotoka ne ugrožava samo živi svet u njima, već direktno pogađa i stanovništvo, obzirom na uticaj koji površinski vodotoci imaju pored svega ostalog i na podzemno vodno tijelo.

Dijagram 16 Ocjena kvaliteta vode prema mikrobiološkim (bakteriološkim) parametrima u 2012. godini na profilima uključenim u program Operativnog monitoringa, Službeni glasnik RS. br. 42 od 31.08.2001.



Monitoring kvaliteta površinskih voda u Republici Srpskoj - Izvještaj 2012


ZAVRŠNA RAZMATRANJA

• Ispitivanje kvaliteta voda vodotoka u Republici Srpskoj vršeno je u skladu sa Programom radova za „Ispitivanje kvaliteta voda vodotoka u Republici Srpskoj za 2012. godinu“ (broj: 01-341/12).

• U toku 2012. godine, prema navedenom ugovoru, ispitivanje stanja kvaliteta voda vodotoka Republike Srpske je izvršeno u okviru operativnog monitoringa (OM), nacionalnog nadzornog monitoringa (NM1) i međunarodnog nadzornog monitoringa (NM2).

• Operativni monitoring se sastojao od četiri serije ispitivanja, uz istovremeno mjerenje protoka na ukupno 15 profila.

• U okviru međunarodnog nadzornog monitoringa izvršena su mjerenja na šest profila devet puta, dok su mjerenja na tri profila u okviru ovog monitoringa vršena četiri puta.

• Nacionalni nadzorni monitoring se sastojao od jedne serije ispitivanja i mjerenja protoka na 32 profila.

• Ispitivanja su obavljena u periodu od marta do decembra.

• U svakom ciklusu ispitivanja obavljena su mjerenja osnovnih fizičko-hemijskih parametara koji se mjere in-situ: temperatura vode, temperatura vazduha, pH, elektroprovodljivost, rastvoreni kiseonik i procenat zasićenja vode kiseonikom.

• Uzorkovanje trenutnih uzoraka za analizu fizičko-hemijskih parametara, kao i način njihovog čuvanja i konzerviranja, izvršeno je prema metodama BAS ISO 5667-2, BAS ISO 5667-3 i BAS ISO 5667-6.

• Klasifikacija i kategorizacija vodotoka se vrši prema tabeli 3, člana 14 Uredbe o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik RS broj 42 od 31.08.2001. godine).

Profili vodotoka operativnog monitoringa

• U skladu sa programom radova, na petnaest profila koji su uključeni u operativni monitoring, uzorkovanja su izvršena četiri puta u toku 2012. godine za osnovne fizičko-hemijske parametre.

• Vrijednosti pH vode u 16.67% slučajeva se nalaze u dijapazonu od 6.50 do 8.00. Minimalna vrijednost izmjerena je u maju na rijeci Spreča i iznosila je 6,77, dok je maksimalna vrijednost pH zabilježena na Ćeotini u septembru i iznosila je 8.94.



• Analizom podataka srednje vrijednosti ukupne tvrdoće pri ispitivanjima u 2010, 2011. i 2012. godini, može se konstatovati da vode rijeke Bosna Rudanka (B02), Crna Rijeka (V14) i Spreča (B11) pripadaju tipu veoma tvrdih voda (tvrdoća veća od 300 gCaCO3/m

3), a sve ostale tipu tvrdih voda (tvrdoća od 150 do 300 gCaCO3/m

3).

• Pri ispitivanjima voda vodotoka operativnog monitoringa u 2010, 2011. i 2012. godini nema značajne razlike u srednjim vrijednostima koncentracija ukupnog alkaliteta (kao CaCO3) i ukupne tvrdoće.

• Koncentracije suspendovanih materija u 2011. godini u 23.4% slučajeva zadovoljavaju vrijednosti propisane za prvu klasu vodotoka, dok su u 2010. godini vrijednosti propisane za prvu klasu vodotoka zadovoljavale u 17.6 % slučajeva.

• Koncentracije hemijske potrošnje kiseonika, uslove propisane za prvu klasu vodotoka u 2011. godini su zadovoljile u 90.6 % slučajeva, a u 2010. godini u 86.8% slučajeva.

• Vrijednosti koncentracija petodnevne biohemijske potrošnje kiseonika izražene kao BPK5, u 2012. godini su zadovoljile uslove prve klase u 70% slučajeva, dok su u 2011. godini vrijednosti propisane za prvu klasu vodotoka zadovoljile u 67.2% % slučajeva.

• Za vrijeme ispitivanja u okviru operativnog monitoringa 2012. godine, Najveća koncentracija ukupnog azota zabilježena je na rijeci Spreča (profil B11) pri ispitivanjima koja su obavljena u septembru i ta vrijednost iznosi 4.64 g/m3.

• Na profilu Bosna Rudanka (B02) je registrovana najveća koncentracija ukupnog fosfora, pri mjerenju u junu i iznosila je 0.463 g/m3.

• Iz koncentracija ukupnog azota i fosfora može se vidjeti da je limitirajući faktor rasta uglavnom fosfor. Odnos ukupnog azota i fosfora bio je 2012. godine u tri slučaja manji od sedam, što znači da je u 5.0% slučajeva azot u nedovoljnim koncentracijama za optimalne procese eutrofikacije.

• Na osnovu programa radova, analiza metala je vršena četiri puta na svim profilima operativnog monitoringa. Vršena je analiza sljedećih metala: arsen, bakar, cink i hrom. Potrebno je naglasiti da Uredbom o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik RS broj 42 od 31.08.2001. godine)nisu definisane granične vrijednosti klasa za cink.

• Koncentracije teških metala u 98,9% ispitivanih uzoraka zadovoljavaju vrijednosti propisane za prvu i drugu klasu vodotoka prema tabeli 3, u članu 14 Uredbe o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik RS broj 42 od 31.08.2001. godine).

• Koncentracije arsena u svim slučajevima zadovoljavaju vrijednosti propisane za prvu i drugu klasu vodotoka.



• Vrijednosti koncentracija za bakar u 98.3% slučajeva odgovaraju vrijednostima propisanim za prvu i drugu klasu vodotoka, dok u 1.7% slučajeva odgovaraju vrijednostima propisanim za treću klasu vodotoka.

• Vrijednosti koncentracija za hrom u 98.3% slučajeva zadovoljavaju vrijednosti propisane za prvu i drugu klasu vodotoka, dok u 1.7% slučajeva odgovaraju vrijednostima propisanim za treću klasu vodotoka.

Profili vodotoka međunarodnog nadzornog monitoringa NM2 (TNMN)

• U skladu sa programom radova za 2012. godinu, na šest profila koji su uključeni u Međunarodnu monitoring mrežu - međunarodni nadzorni monitoring (Trans National Monitoring Netvork-TNMN), uzorkovanja i mjerenja su izvršena devet puta (od marta do decembra) za fizičko-hemijske parametre, dok su na tri profila u okviru ovog monitoringa ispitivanja izvršena četiri puta.

• Vrijednosti pH vode na ispitivanim vodotocima su u 28.8 % slučajeva imale vrijednost od 6.5 do 8.00. Minimalna pH vrijednost iznosila je 7.54 i izmjerena je na profilu Sava Rača (S 01) pri ispitivanju obavljenom u novembru, dok je maksimalna pH vrijednost zabilježena na profilu Bosna Usora (B 03) u avgustu i iznosila je 8.90.

• Poredeći srednje vrijednosti koncentracija ukupne tvrdoće i ukupnog alkaliteta pri ispitivanjima u 2009, 2010., 20111. i 2012. godini zajedno sa koeficijentom varijacije može se konstatovati da voda rijeke Bosna Modriča (B01) pripada tipu vrlo tvrdih voda (tvrdoća veća od 300 gCaCO3/m

3), a ostale tipu tvrdih voda (tvrdoća manja od 300 gCaCO3/m3).

• Na osnovu obavljenih ispitivanja u 2012. godini i analize dobijenih podataka za BPK5, HPK i suspendovane materije može se zaključiti da vrijednosti koncentracija za BPK5 u 98.1% slučajeva odgovaraju vrijednostima propisanim za prvu i drugu klasu vodotoka, vrijednosti koncentracija za HPK (permanganatni) u u svim ispitivanim slučajevima zadovoljavaju uslove propisane za prvu klasu vodotoka, dok vrijednosti koncentracija za suspendovane materije u 33.3% slučajeva zadovoljavaju vrijednosti propisane za prvu i drugu klasu vodotoka, u 31.8% slučajeva odgovaraju vrijednostima propisanim za treću klasu, dok u 34.8% slučajeva odgovaraju vrijednostima koje su propisane za četvrtu i petu klasu vodotoka.

• Najveća koncentracija ukupnog azota, od 6.56 gm-3, zabilježena je na profilu Vrbas Razboj (V01) pri mjerenju obavljenom u martu. Najniža koncentracija ukupnog azota iznosila je 0.59 gm-3 i izmjerena je na profilu Una Kozarska Dubica nizvodno (U01) pri mjerenju obavljenom u septembru.

• Najveća koncentracija ukupnog fosfora iznosila je 0.144 gm-3i zabilježena je na profilu Una Kozarska Dubica nizvodno (U01) pri mjerenjima obavljenim u junu, dok je najniža koncentracija ukupnog fosfora iznosila 0.006 gm-3 i izmjerena je na profilima Una Kozarska Dubica nizvodno (U01) i Drina Pavlovića most (D01).

• Iz koncentracija ukupnog azota i fosfora vidi se da je limitirajući faktor rasta u svim slučajevima fosfor. Odnos ukupnog azota i fosfora bio je 2012. godine na svim profilima, osim u trećoj seriji mjerenja na profilu Una Kozarska Dubica nizvodno (U01), veći od sedam, što znači da je fosfor u nedovoljnim koncentracijama za optimalne procese eutrofikacije.



• Programom radova za ispitivanje stanja kvaliteta površinskih voda na profilima uključenim u međunarodnu monitoring mrežu 2012. godine, u okviru analize rastvorenih metala predviđena su ispitivanja cinka, bakra, hroma i arsena.

• Koncentracije bakra u 81.8% slučajeva zadovoljavaju vrijednosti propisane za prvu klasu vodotoka, u 16.7% slučajeva zadovoljavaju vrijednosti za drugu klasu, dok vrijednosti za treću klasu zadovoljavaju u 1.5% slučajeva.

• Koncentracije ukupnog hroma u 81.8% slučajeva zadovoljavaju vrijednosti propisane za prvu klasu vodotoka, dok u 18.2% slučajeva zadovoljavaju vrijednosti za drugu klasu.

• Koncentracije arsena u pri svim ispitivanjima odgovaraju vrijednostima propisanim za prvu klasu vodotoka.

Saglasnost utvrđenog kvaliteta voda u 2012.godini sa propisanim vrijednostima

• Prema tabeli 7. u Članu 28 Uredbe o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik broj 42 od 31.08.2001. godine) svi ispitivani profili vodotoka, osim Spreče na ušću i Bosne nizvodno od ušća Spreče, treba da zadovoljavaju uslove propisane za I i II klasu. Na profilima Spreča na ušću i Bosna nizvodno od ušća Spreče kvalitet vode vodotoka treba da zadovolji uslove III klase.

• Od ukupno 2818 analiziranih parametara koji su normirani Uredbom o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka, 2437 parametara zadovoljava Uredbom propisane vrijednosti za datu klasu vodotoka. Znači, pri ispitivanju u 2012. godini propisane vrijednosti zadovoljava 86.5 % svih određivanih parametara.

• Od preostalih 381 parametra (13.5%) koji su veći od dozvoljenih, 5.32% se odnosi na: ukupni

fosfor (2.33%), suspendovane materije (2.00%) i procennat zasićenja vode kiseonikom (0.99%). Preostalih 8.18% ukupnog broja parametara, odnosi se na ostale normirane parametare hemijskog kvaliteta vode.

• Kvalitet voda ispitivanih vodotoka u 2012. godinije bio takav da veliki broj parametara, njih

86.5%, zadovoljava uslove koji su propisani za prvu klasu vodotoka. Ovo se posebno ističe jer skoro svi vodotoci u Republici Srpskoj predstavljaju donje tokove.

• Mjerni profil na rijeci Bosni, nizvodno od Modriče u 28 % analiziranih parametara ne

zadovoljava Uredbom propisanu vrijednost. Odstupanja od propisane klase su zabilježena i u 30.9% analiziranih parametara na mjernom profilu rijeke Bosne nizvodno od ušća Spreče.

• Na rijeci Spreči, broj parametara koji ne zadovoljava Uredbom propisane vrijednosti je 32.3%.

U članu 20 Uredbe o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik RS broj 42 od 31.08.2001. godine) je navedeno da se „mjerodavne vrijednosti za ocjenu saglasnosti pojedinih parametara kvaliteta površinskih voda određenih ispitivanjem sa graničnim vrijednostima za propisane klase (tabela 3 ) određuju, zavisno do broja godišnjih podataka, kao-medijana svih rezultata za svaki parametar (broj uzoraka u toku jedne kalendarske godine veći od 5 i manji od 12). Kada se to primijeni na vrijednosti dobijene za profile koji su uključeni u međunarodni nadzorni monitoring (Trans National Monitoring Netvork-TNMN) za koji su uzorkovanja i mjerenja izvršena devet puta, dobiju se sljedeći podaci o procentualnoj pripadnosti klasama:



♦ vrijednosti propisane za prvu klasu vodotoka zadovoljava 72.8% ispitivanih parametara ♦ vrijednosti propisane za drugu klasu zadovoljava 14% parametara ♦ vrijednsoti za treću klasu zadovoljava 7% ispitivanih parametara ♦ vrijednosti za četvrtu klasu zadovoljava 5.3% parametara, ♦ vrijednosti propisane za petu klasu zadovoljava 0.9% ispitivanih parametara.

Rezultati mikrobioloških ispitivanja

OM – Mikrobiološka ispitivanja na vodotocima u Republici Srpskoj za 2012.godinu urađena su samo na profilima koji se nalaze u programu Operativnog monitoringa. Ukupan broj mjerenja za potrebe mikrobioloških ispitivanja kvaliteta vodotoka uključenih u program Operativnog monitoringa iznosio je 120. Od ovog broja, nisu zailježena mjerenja u I klasi kvaliteta, 59 (49.1%) II, 40 mjerenje (33,3%) III klasi kvaliteta, 12 mjerenja (10%) IV i 9 mjerenja (7,5%) definisano je granicama propisanim za najgoru, V klasu vodotoka. Na osnovu mikrobioloških pokazatelja organskog i fekalnog zagađenja, kao najopterećeniji profili na ispitivanim vodotocima, izdvajaju se Bosna, profil Rudanka, Vrbas profil Delibašino selo i Usora, profil Matuzići, što je predstavlja nepromenjenu situaciju po pitanju mikrobiološkog (bakteriološkog) kvaliteta vode navedenih rijeka i profila u odnosu na prethodnu godinu ispitivanja. Statistički gledano, najveći broj mjerenja za potrebe određivanja mikrobiološkog (bakteriološkog) statusa vodotoka obuhvaćenih Operativnim monitoringom, nalazi se u II i III klasi kvaliteta. Međutim, postoji evidentan problem velikog opterećenja vodotoka komunalnim i drugim otpadnim vodama koji je na pojedinim mjernim profilima registrovan ne samo u 2011. I 2012. godini, već i deset godina unazad što je dokumentovano i izveštajima. Zagađenje vodotoka ne ugrožava samo živi svet u njima, već direktno pogađa i stanovništvo, obzirom na uticaj koji površinski vodotoci imaju pored svega ostalog i na podzemno vodno tijelo. Rezultati ispitivanja koncentracije hlorofila-a

Kvalitet vode na ispitivanim profilima je u najvećem broju mjerenja ,43 (79,6%) bio u I klasi, u 8 (14,81%) mjerenja je bilo u II klasi, 2 (3,7%) mjerenja su bila u III klasi kvaliteta vode - Bosna, profil Modriča (avgust) i Una, Kozarska Dubica, (jul), jedno mjerenje najgoroj V klasi kvaliteta (Bosna Modriča (jun). Rezultati ispitivanja fitoplanktona

Operativni monitoring - Sastav fitoplanktonske zajednice na svim ispitivanim vodotocima u okviru Operativnog monitoringa definisan je prisustvo 6 osnovnih razdela algi: Cyanobacteria, Bacillariophyta, Chrysophyta, Euglenophyta, Pyrrophyta i Chlorophyta. Osnovu zajednice čine silikatne i zelene alge, ali su i ostali prisutni razdeli značajan dio kvaliteta. Distribucija taksona i razdela u skladu sa ekološkim zahtjevima. Ukupno je konstatovano prisutvo 114 indikatorska taksona iz 68 rodova. Izračunate vrijednosti za indeks saprobnosti S kretale su se u opsegu od 1,56 (Sana, Ribnik) do 2,29 (Bosna, Rudanka), što su granice II klase vodotoka. Međunarodni nadzorni monitoring (TNMN) - Utvrđeno prisustvo 6 osnovnih razdela algi Cyanobacteria, Bacillariophyta, Chrysophyta, Euglenophyta, Pyrrophyta i Chlorophyta. Ukupno je prisutno 113 taksona iz 64 rodova. Analiza rezultata kvalitativnog sastava relativne bojnosti indikatorskih taksona na profilima koji su uključeni u ovaj program monitoringa (TNMN), može se zaključiti da postoji dominacija silikatnih i zelenih algi na svim profilima i u svim serijama ispitivanja, ostali konstatovni razdeli se javljaju pojedinačno, ali su ipak značaj deo kvaliteta. Izračunate vrijednosti za indeks saprobnosti S kretale su se u opsegu od 1,53 (Sava, Rača) do 2,37 (Bosna, Usora), što su granice II klase vodotoka.



Nacionalni nadzorni monitoring - Sastav fitoplanktonske zajednice na svim ispitivanim vodotocima u okviru i Nacionalnog nadzornog monitoringa definisan je prisustvo 6 osnovnih razdela algi: Cyanobacteria, Bacillariophyta, Chrysophyta, Euglenophyta, Pyrrophyta Chlorophyta. Izračunate vrijednosti za indeks saprobnosti S kretale su se u granicama II kategorije vodotoka u svim serijama ispitivanja i na svim profilima. Na pojedinim vodotocima brojnost individua je bila vrlo niska, što daje nepouzdanu sliku o kvalitetu na ispitivanom vodotoku.Takođe, dobijene vrednosti za indeks saprobnosti S su rezultat pojedinačne serije ispitivanja na početku godine, takod a ne predstavljaju pravu sliku stanja na ispitivanim vodotocima

Rezultati ispitivanja fitobentosa Operativni monitoring - Sastav zajednice bentosnih algi, odnosno silikatnih algi definisan je prisustvom rodova koji se najčešće javljaju i dominiraju na ispitivanim vodotocima su: Achnathes, Aulacoseira, Amphora, Achnanthes,Cocconeis,Cyclotella,Cymatopleura, Cymbella, Denticula, Diatoma,Gomphonema,Gyrosigma, Meridion, Melosira, Frustulia, Epithemia, Navicula, Nitzschia, Rhoicosphaenia, Synedra i Surirella. Ukupno je prisutno 69 taksona iz 28 rodova. Prisutni dominantni i subdominantnitaksoni indikatori su I, II, ali i III klase vodotoka. Izračunate vrijednosti za indeks saprobnosti S na ispitivanim vodotocima su se kretale od 1.77 (Crna rijeka , Bjelajci) do 2.24 (Spreča). U 2012. godini, obrada podataka za dijatomeje dna urađena i upotrebom programa OMNIDIA, iz koga su za sve ispitivane vodotoke dobijeni sledeći indeksi: Shannon-Weaver, IPS, TDI i EPI-D. Navedeni indeksi upotpunjuju sliku o kvalitetu vodotoka kad su silikatne alge dna u pitanju. Međunarodni nadzorni monitoring (TNMN) - Sastav zajednice bentosnih algi, odnosno silikatnih algi definisan je prisustvom rodova koji se najčešće javljaju i dominiraju na ispitivanim vodotocima su: Achnanthes, Cocconeis, Cyclotella, Cymatopleura, Cymbella, Diatoma, Gomphonema, Gyrosigma, Melosira, Navicula, Nitzschia, Rhoicosphaenia, Synedra i Surirella. Ukupno je prisutno 44 taksona iz 19 rodova. Prisutni dominantni i subdominantni taksoni indikatori su I, II, ali i III klase vodotoka. Njihova distribucija i brojnost u skladu sa ekološkim zahtjevima vrsta. Izračunate vrijednosti za indeks saprobnosti S na ispitivanim vodotocima su se kretale od 1.84 (Una, Novi Grad) do 2.28 (Bosna, Usora). Obrada podataka za dijatomeje dna urađena i upotrebom programa OMNIDIA, iz koga su za sve ispitivane vodotoke dobijeni sledeći indeksi: Shannon-Weaver, IPS, TDI i EPI-D. Navedeni indeksi upotpunjuju sliku o kvalitetu vodotoka kad su silikatne alge dna u pitanju. U prilogu 9, u tabelama 1-24, dat je zbirni pregled fizičko-hemijskih, mikorbioloških i bioloških parametara koji su ispitivani u okviru različitih programa monitoringa u Republici Srpskoj, 2012. Svaki ekosistem, pa tako i akvatični predstvalja složenu cjelinu, otvoren i vrlo dinamičan sistem u kome sve djeluje i funkcioniše uzajamno povezano. Stoga ih treba tako i posmatrati kao jedinstvo žive i nežive prirode, gdje sve podređeno proticanju energije i kruženju materije, održanju ravnoteže u kojoj svi organizmi mogu nesmetano živeti i razvijati se.

Makroinvertebrate

• Operativni Monitoring

Ispitivanjima prikupljenog materijala u okviru Operativnog monitoringa , dolazi se do zaključka do skoro svi profili imaju indeks saprobnosti koji ih svrstatava u II klasu kvaliteta ili β-mezosaprobnu zonu saprobnosti (osim Bosne, Rudanka (B02) i Spreče, Stanića Rijeka (B11)-III klasa ili α-mezosaprobnost. Njih karakteriše jako organsko zagađenje i karakteristično razlaganje aminokiselina.). Za II klasu ili β-mezosaprobne vode je karakteristično umereno zagađenje koje karakteriše reke u srednjim i donjim tokovima. U ovom području se završavaju redukcioni procesi i ponovo uspostavlja aerobno stanje. BPK značajno opada, amonijak i sumporvodonik nestaju a CO2 se javlja u većim količinama. Miris je normalan ili voda miriše na zemlju. Boja često postaje zelenkasta od prisustva fitoplanktona. Proces mineralizacije je jako napredovao što stvara povoljne



uslove za razvoj algi, viših biljaka i životinja. Gljiva nema, a bakterije su prisutne u majem broju. Bogato je razvijena fauna riba i mekušaca. Najbolje stanje bilo je na Sani, Ribnik (U15) u drugom ciklusu ispitivanja, naročito. Na Ugru, Ugar (V17) je takođe, bio visok kvalitet vode. Trent-biotički indeks, izračunat na osnovu prisustva ili odsustva nekih grupa makrozoobentosa i raznovrsnosti čitave zajednice, je indeks koji daje jasniju sliku u pogledu razlika u kvalietu između pojedinačnih mjernih profila. Antropogeni uticaj je uočljiv na većini profila, bilo kroz vađenje šljunka i peska, nasipanje obala ili izliva otpadnih fekalnih, kanalizacionih voda, bilo degradacijom na neki drugi način. Najuočljivije je to izraženo na Bosni, Rudanka (B02) i Drini, Karakaj (D02). Najmanji uticaj ljudske degradacije, kao i organskog opterećenja bio je na Ugru, Ugar (V17). Vrednosti BMWP indeksa ukazuju na slične zaključke. Najmanji uticaj zagađenja, bilo organskog ili neorganskog je bio na Limu, Rudo (D16), gde je i bila zastupljena najveća raznovrsnost živog sveta i gde je pronađen najveći broj grupa beskičmenjaka. Najveća degradacija bila je na Bosni, Rudanka (B02), Drini, Karakaj (D02) i Spreči, Stanića Rijeka (B11). Uporedni pregled vrednosti ASPT indeksa daje približno istu situaciju. Najmanja vrednost je na Spreči, Stanića Rijeka (B11), a najveća na Sani, Ribnik (U15), gde je konstatovana voda najvišeg kvaliteta u ovom proučavanju. Shanon-Weaver indeks konstatuje da su u pitanju malo zagađeni vodenI tokovi, koji pripadaji II klasi boniteta. Izuzetci su na Bosni, Rudanka (B02), Drini, Karakaj (D02) i Spreči, Stanića Rijeka (B11). Visok kvalitet imala je voda rijeke Lim, Rudo (D16) u obe serije ispitivanja. Zelinka-Marvan indeks daje rezultate koji navode da se radi o rekama koje su uglavnom u β-mezosaprobnoj zoni saprobnosti (II klasa), osim na Vrbasu, Delibašino selo (V02) gde je konstatovana III kategorija klasifikacije vodotoka i to samo u junskom periodu uzorkovanja. Najviši kvalitet vode po ovom parametru imao je Ugar, Ugar (V17), kome je određena I klasa u oba ciklusa istraživanja. Belgijski biotički indeks (BBi) sa svojim izračunatim vrednostima izdvaja Bosnu, Rudanka (B02) kao rijeku najlošijeg kvaliteta sa najvećim stepenom degradacije. Nasuprot njoj je Lim, Rudo (D16) i Sana, Ribnik (U15) i čiji su vodotokovi bili u najboljem stanju.

• Međunarodni nadzorni monitoring (TNMN)

Rijeke čiji se kvalitet prati programom Međunarodnog nadzornog monitoring na osnovu izračunatih indeksa saprobnosti spadaju uglavnom u II klasu boniteta. To je β-mezosaprobna voda. Ona je umereno zagađena i karakteriše reke u srednjim i donjim tokovima. U ovom području se završavaju redukcioni procesi i ponovo uspostavlja aerobno stanje. BPK značajno opada, amonijak i sumporvodonik nestaju a CO2 se javlja u većim količinama. Miris je normalan ili voda miriše na zemlju. Boja često postaje zelenkasta od prisustva fitoplanktona. Proces mineralizacije je jako napredovao što stvara povoljne uslove za razvoj algi, viših biljaka i životinja. Gljiva nema, a bakterije su prisutne u majem broju. Bogato je razvijena fauna riba i mekušaca. Najbolje stanje bilo je na Drini, Foča (D05) a najlošije na Bosni, Modriča (B01), koja je bila u III klasi boniteta. Veća raznovrsnost i uočljivije razlike predstavljene su brojem različitih grupa makroinvertebrata (na osnovu Trent-biotičkog indeksa), tako da je ovaj indeks bolji pokazatelj stanja kvaliteta vodotoka. Njime se uočavaju finije razlike u kvalitetu pojedinih vodotoka i dobija bolja slika sezonskih promena u rekama kao i njihova nizvodna degradacija. Najviši kvalitet vode ima Drina, Foča (D05) (TBI=IX i za jun i za septembar tj. I klasa). Kao i na osnovu prethodnog indeksa i ovde se izdvaja Bosna, Modriča (B01) sa najgorim stanjem kvaliteta (TBI=V, II – III klasa). Izračunavanjima BMWP indeksa najmanji uticaj zagađenja, bilo organskog ili neorganskog je bio na Uni, K.Dubica (U01) (I klasa). Voda je čista ili pod neznatnim uticajem zagađenja. Ostali vodotoci su pod uticajem umerenog zagađenja ili jačeg zagađenja. Najveći uticaj ovo zagađenje



ima na Savi, Rača (S01) gde je i bila najmanja raznovrsnost živog sveta, koa posledica toga (IV klasa). ASPT indeks potvrđuje ove zaključke jer mu je najmanja vrednost na Savi, Rača (S01) (IV klasa), a najveća na Drini, Foča (D05) u oba ciklusa uzorkovanja (I klasa), gde je konstatovana voda najvišeg kvaliteta u ovom proučavanju. Shanon-Weaver indeks konstatuje da su u pitanju malo zagađeni vodeni tokovi (II klasa), izuzev na Savi, Rača (S01)-oba ciklusa, Drini, Pavlovića most (D01)-septembar i Vrbasu, Razboj (V01)-septembar, koji pripadaju srednje zagađenim vodenim tokovima (III klasa). Najzadovoljavajuće stanje imala je Una, K.Dubica (U01). Zelinka-Marvan indeks da se radi o rekama koje su uglavnom u β-mezosaprobnoj zoni saprobnosti (II klasa), osim na Drini, Foča (D05) gde je određena I klasa u obe serije istraživanja. Belgijski biotički indeks (BBi) sa svojim izračunatim vrednostima izdvaja Bosnu, Modriča (B01) i Savu, Rača (S01) kao rijeke najlošijeg kvaliteta sa najvećim stepenom degradacije. Nasuprot njima je Drina, Foča (D05) koja je u obadva ciklusa uzorkovanja bila u I – II klasi boniteta.

ZBIRNI PRIKAZ REZULTATA OSNOVNIH HEMIJSKIH I BIOLOŠKIH PARAMETARA KVALITETA VODE

Prilog 9 Zbirni prikaz rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara


Operativni monitoring

Tabela 1 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Sana (Prijedor), U14, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Sana Prijedor (U14)

Redni broj

Izmereni parametri indikativni za element kvaliteta vode Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat

Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka

1. Datum 09.05.2012. 28.06.2012. 18.09.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 17 23.2 17.5

3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik i i I %zasićenost O₂ III I I

4. Salinitet Elektroprovodljivost I I I Ukupna tvrdoća I I I

5. Kiselost pH I I I Ukupni alkalitet I I I

6. Nutijenti

Ukupni fosfor II I II Ortofosfati Nitriti I I I Nitrati I I I Amonijačni azot I I I Ukupni azot I I I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije II III IV HPK bihromatni II II I BPK5 I I I Kalcijum Magnezijum

8 Indeks saprobnosti

Fitoplankton II II II

Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II II Shannon-Weaver I II

IPS zagađeno umjereno zagađenje

ili eutrofikacija

TDI

organsko zagađenje

značajno doprinosi eutrofikaciji mjesta

organsko zagađenje značajno doprinosi eutrofikaciji mjesta

EPI-D dovoljno dobar

kvalitet zagađena okolina

MZB

Trent biotic index

I-II II - III S-Pantle Buck 1955 II II

BMWP III IV ASPT II III

Shannon-Weaver III II BBi IV IV

Zelinka-Marvan I-II II

Mikrobiologija

Ukupan broj aerobnih heterotrofa

III II

Ukupan broj koliformnih bakterija

II II

Ukupan broj koliformnih bakterija fekalnog porijekla

II II

Ukupan broj fekalnih streptokoka

II II

I I-II II II-III III IV V



Tabela 2 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Sana (Ribnik) U15, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Sana Ribnik (U15)

Redni broj Izmereni parametri indikativni za element

kvaliteta vode Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka

1. Datum 30.03.2012. 28.06.2012. 18.09.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 10.8 15.9 13.0

3. Kiseonični režim

Rastvoreni kiseonik I I I %zasićenost O₂ III II III

4. Salinitet

Elektroprovodljivost I I II Ukupna tvrdoća I I I

5. Kiselost

pH I I II Ukupni alkalitet I I I

6.

Nutijenti

Ukupni fosfor II I II Ortofosfati Nitriti I I I Nitrati I I I Amonijačni azot I I I Ukupni azot II I I

7.

Ostalo

Ukupne susp. materije I II II HPK bihromatni I I I BPK5 I I I Kalcijum Magnezijum



Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II II Shannon-Weaver II II

IPS umjereno zagađenje ili

eutrofikacija zagađeno

TDI mjesto teško

kontaminirano organskim zagađenjem


EPI-D dobar kvalitet vode dovoljno dobar kvalitet vode

MZB

Trent biotic index

I I S-Pantle Buck 1955 II II

BMWP II I ASPT I I

Shannon-Weaver II II BBi II I-II

Zelinka-Marvan II I

Mikrobiologija


V II


II II


II II


II III




Tabela 3 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Bosna (Rudanka), B02, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Bosna Rudanka (B02)


kvaliteta vode Rezultat

Kategorija vodotoka

Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka

1. Datum 10.05.2012. 29.06.2012. 17.09.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 17,2 19,4 21,4

3. Kiseonični režim

Rastvoreni kiseonik I I I %zasićenost O₂ I I I

4. Salinitet

Elektroprovodljivost I II IV Ukupna tvrdoća I I I

5. Kiselost

pH I I I Ukupni alkalitet II I I

6.

Nutijenti

Ukupni fosfor V V V Ortofosfati Nitriti IV III V Nitrati I I I Amonijačni azot III V V Ukupni azot II II II

7.

Ostalo

Ukupne susp. materije V IV IV HPK bihromatni I II II BPK5 II IV IV Kalcijum Magnezijum



Fitobentos

S-Pantle Buck 1955


IPS zagađeno zagađeno

TDI

mjesto teško kontaminirano

organskim zagađenjem



EPI-D veoma zagađena sredina

veoma zagađena sredina

MZB

Trent biotic index

II-III II-III S-Pantle Buck 1955 III III

BMWP IV IV ASPT III IV

Shannon-Weaver III III BBi IV IV

Zelinka-Marvan II III

Mikrobiologija


V IV


V V


III IV


V V




Tabela 4 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Crna Rijeka (Bjelajci), V14, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Crna Rijeka Bjelajci (V14)

Redni broj

Izmereni parametri indikativni za element kvaliteta vode Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka


3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I I 9,16 I %zasićenost O₂ II I 92,40 I

4. Salinitet Elektroprovodljivost II II 646 III Ukupna tvrdoća I I 270 I

5. Kiselost pH I I 8,48 I Ukupni alkalitet I I 215 I

6. Nutijenti

Ukupni fosfor V V 0,252 V Ortofosfati 0,210 Nitriti II I 0,006 I Nitrati I I 0,33 I Amonijačni azot II I 0,02 I Ukupni azot II II 0,83 I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije II III 4,2 II HPK bihromatni I I 5 I BPK5 I I 1,18 I Kalcijum 90,4 Magnezijum 10,8


Fitoplankton II II 2,14 II

Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II 1,86 II

Shannon-Weaver II 2,32 II

IPS umjerena eutrofikacija 3,85 umjerena eutrofikacija

TDI mjesto teško


71,6 mjesto teško


EPI-D

MZB

Trent biotic index

I VIII I

S-Pantle Buck 1955 II 1,91 II

BMWP III 55 III ASPT II 5,51 II


BBi III 5 III

Zelinka-Marvan II 1,73 II

Mikrobiologija


IV 1.3·105 IV


II 930 II


II 460 II


II 650 II




Tabela 5 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Drina (Karakaj), D02, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Drina Karakaj (D02)

Redni broj

Izmereni parametri indikativni za element kvaliteta vode Rezultat

Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka


3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik 10,7 I I I %zasićenost O₂ 102,70 I I I

4. Salinitet Elektroprovodljivost 255 I I I Ukupna tvrdoća 146 II I II

5. Kiselost pH 8,13 I I I Ukupni alkalitet 135 III III III

6. Nutijenti

Ukupni fosfor 0,013 II II III Ortofosfati 0,003 Nitriti 0,004 I I I Nitrati 0,36 I I I Amonijačni azot 0,03 I I I Ukupni azot 0,86 I I II

7. Ostalo

Ukupne susp. materije 4,6 II III III HPK bihromatni 5,0 I I I BPK5 0,97 I II I Kalcijum 48,1 Magnezijum 6,5


Fitoplankton 2,08 II II II

Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II II Shannon-Weaver I III


TDI organsko zagađenje značajno doprinosi eutrofikaciji mjesta


EPI-D blago zagađena

okolina zagađena okolina

MZB

Trent biotic index

II-III II-III S-Pantle Buck 1955 II III

BMWP IV IV

ASPT IV IV

Shannon-Weaver III III Bbi IV IV

Zelinka-Marvan II II

Mikrobiologija


III II


III III


II III


II III




Tabela 6 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Una (Novi Grad, nizvodno), U03, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Una Novi Grad nizvodno (U03)

Redni broj Izmereni parametri indikativni za element kvaliteta

vode Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka 1. Datum 28.03.2012. 13.06.2012. 11.09.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 10,8 17,0 28,0

3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I II I %zasićenost O₂ i I II



6. Nutijenti

Ukupni fosfor I IV III Ortofosfati Nitriti I II I Nitrati I I I Amonijačni azot I II I Ukupni azot I I I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije III V I HPK bihromatni I I I BPK5 I I I Kalcijum Magnezijum



Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II II Shannon-Weaver I I

IPS umjereno zagađenje ili eutrofikacija umjerena eutrofikacija


mjesto teško


EPI-D dobar kvalitet vode dovoljno dobar kvalitet

vode

MZB

Trent biotic index


BMWP II III ASPT I III

Shannon-Weaver II II BBi III III


Mikrobiologija


III II

Ukupan broj koliformnih bakterija IV II


fekalnog porijekla II II

Ukupan broj fekalnih streptokoka V II




Tabela 7 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Sana (Novi Grad), U13, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Sana Novi Grad (U13)


kvaliteta vode Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka 1. Datum 28.03.2012. 28.06.2012. 11.09.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 10,6 22,8 24,0

3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik 10,67 I I I %zasićenost O₂ 94,6 I I III

4. Salinitet Elektroprovodljivost 385 I I I Ukupna tvrdoća 221,0 I I I

5. Kiselost pH 8,23 I I I Ukupni alkalitet 200,0 I I II

6. Nutijenti

Ukupni fosfor 0,013 II III II Ortofosfati 0,003 Nitriti 0,003 I II I Nitrati 0,43 I I I Amonijačni azot 0,02 I I II Ukupni azot 0,93 I I I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije 5,2 III III I HPK bihromatni 5 I I I BPK5 1,83 I I I Kalcijum 81,5 Magnezijum 4,2


Fitoplankton 2 II II II

Fitobentos

S-Pantle Buck 1955


IPS zagađeno umjereno zagađenje ili eutrofikacija


mjesto teško kontaminirano organskim zagađenjem

EPI-D dovoljno dobar kvalitet

vode blago zagađena okolina

MZB

Trent biotic index

I II S-Pantle Buck 1955 II II

BMWP I IV ASPT I II

Shannon-Weaver II II BBi I - II IV


Mikrobiologija


III III


III III


fekalnog porijekla III II

Ukupan broj fekalnih streptokoka II III




Tabela 8 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Vrbas (Novoselije), V03, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Vrbas Novoselije (V03)



1. Datum 30.03.2012. 26.06.2012. 19.09.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 9 25 18

3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I I

%zasićenost O₂ I IV II



6. Nutijenti

Ukupni fosfor II I III Ortofosfati Nitriti I I I Nitrati I I I Amonijačni azot I I I Ukupni azot I I I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije II III I HPK bihromatni I I I BPK5 I I I Kalcijum Magnezijum



Fitobentos

S-Pantle Buck 1955




TDI mjesto teško


mjesto teško


EPI-D blago zagađena

okolina

umjereno zagađena okolina

MZB

Trent biotic index

I-II I S-Pantle Buck 1955 II II

BMWP II II ASPT I I

Shannon-Weaver II II BBi II I-II

Zelinka-Marvan II I

Mikrobiologija

Ukupan broj aerobnih

heterotrofa

5.24·104 III II


3900 II 4300 II


93 II 1100 II


580 II 340 II




Tabela 9 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Vrbas (Delibašino selo), V02, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Vrbas Delibašino Selo (V02)



Kategorija vodotoka



3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I I I %zasićenost O₂ I V II

4. Salinitet Elektroprovodljivost I II I Ukupna tvrdoća I I I

5. Kiselost pH I II I Ukupni alkalitet I I I

6. Nutijenti

Ukupni fosfor IV IV IV Ortofosfati Nitriti II II II Nitrati I I I Amonijačni azot II II II Ukupni azot I II I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije I II II HPK bihromatni I I I BPK5 II I I Kalcijum Magnezijum



Fitobentos

S-Pantle Buck 1955



eutrofikacija umjerena eutrofikacija

TDI mjesto teško


mjesto teško


EPI-D blago zagađena okolina umjereno zagađena okolina

MZB

Trent biotic index

I I S-Pantle Buck 1955 III II

BMWP III III ASPT III II

Shannon-Weaver II II BBi III II


Mikrobiologija


V III


III III


IV IV


III V




Tabela 10 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Ukrina (Lužani), Uk01, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Ukrina Lužani (Uk01)



Kategorija vodotoka


1. Datum 27.03.2012. 13.06.2012. 13.06.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 13,1 22 24

3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I III I %zasićenost O₂ III I II


5. Kiselost pH I I I Ukupni alkalitet II II I

6. Nutijenti

Ukupni fosfor IV IV IV Ortofosfati Nitriti II II IV Nitrati I I I Amonijačni azot I II I Ukupni azot I I II

7. Ostalo

Ukupne susp. materije III III II HPK bihromatni I I I BPK5 III II III Kalcijum Magnezijum



Fitobentos

S-Pantle Buck 1955


IPS zagađeno umjerena eutrofikacija




vode dovoljno dobar kvalitet

vode

MZB

Trent biotic index

I I S-Pantle Buck 1955 II III

BMWP III III ASPT II I

Shannon-Weaver II II BBi III IV


Mikrobiologija


III III


II II


II 93 II


300 II 92 II




Tabela 11 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Usora (Matuzići), B12, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Usora Matuzi ći (B12)



Kategorija vodotoka



3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik 11,64 I I I %zasićenost O₂ 127,8 III I I

4. Salinitet Elektroprovodljivost 298 I I I Ukupna tvrdoća 155 II I I

5. Kiselost pH 8,41 I I I Ukupni alkalitet 145 III II II

6. Nutijenti

Ukupni fosfor 0,043 III IV III Ortofosfati 0,021 Nitriti 0,026 II II III Nitrati 0,36 I I I Amonijačni azot 0,06 I I I Ukupni azot 0,88 I I I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije 4,0 II II IV HPK bihromatni 6,8 I I II BPK5 2,84 II II II Kalcijum 42,6 Magnezijum 11,9



Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II II

Shannon-Weaver I II



mjesto teško



vode zagađena okolina

MZB

Trent biotic index

II II-III

S-Pantle Buck 1955 II II

BMWP III IV ASPT III III

Shannon-Weaver II III BBi IV IV


Mikrobiologija


III III


V III


II II


II II




Tabela 12 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Spreča (Stanića Rijeka), B11, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Spreča Stanića Rijeka (B11)


vode Rezultat

Kategorija vodotoka



3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I I I %zasićenost O₂ I I I

4. Salinitet Elektroprovodljivost V V V Ukupna tvrdoća I I I

5. Kiselost pH I I V Ukupni alkalitet I I I

6. Nutijenti

Ukupni fosfor IV IV IV Ortofosfati Nitriti V IV V Nitrati II II I Amonijačni azot III II V Ukupni azot II II II

7. Ostalo

Ukupne susp. materije V II IV HPK bihromatni I I III BPK5 III i IV Kalcijum Magnezijum



Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II II

Shannon-Weaver II IV



TDI mjesto teško


mjesto teško


EPI-D veoma zagađena

sredina

veoma zagađena sredina

MZB

Trent biotic index

II-III II

S-Pantle Buck 1955 III III

BMWP IV IV ASPT IV IV

Shannon-Weaver III III

BBi IV IV Zelinka-Marvan II II

Mikrobiologija


III II


III III

Ukupan broj koliformnih bakterija fekalnog

porijekla III IV


1800 II 6300 III




Tabela 13 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Ćehotina (Brioni), D18, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Ćehotina Brioni (D18)


vode Rezultat

Kategorija vodotoka


1. Datum 05.04.2012. 18.06.2012. 04.09.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 10,1 26 24

3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I I I %zasićenost O₂ III IV I


5. Kiselost pH I I III Ukupni alkalitet II I I

6. Nutijenti

Ukupni fosfor III III III Ortofosfati Nitriti I I I Nitrati I II I Amonijačni azot I I III Ukupni azot I II I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije V II II HPK bihromatni I I I BPK5 I I I Kalcijum Magnezijum



Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II II

Shannon-Weaver II III



organsko zagađenje postoji


vode

blago zagađena okolina

MZB

Trent biotic index

I I


BMWP II II ASPT I I

Shannon-Weaver II II

BBi I-II I-II


Mikrobiologija


IV IV


II II

Ukupan broj koliformnih bakterija fekalnog

porijekla III III


1900 II IV




Tabela 14 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Lim (Rudo), D16, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Lim Rudo (D16)



1. Datum 26.04.2012. 22.06.2012. 07.09.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 11,7 16,4 17

3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I I I %zasićenost O₂ IV V I

4. Salinitet Elektroprovodljivost I I I Ukupna tvrdoća III II II

5. Kiselost pH I I I Ukupni alkalitet III III II

6. Nutijenti

Ukupni fosfor II III I Ortofosfati Nitriti I I II Nitrati I I I Amonijačni azot I I I Ukupni azot I I I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije III I I HPK bihromatni I I I BPK5 I III I Kalcijum Magnezijum



Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II II

Shannon-Weaver II I

IPS umjerena eutrofikacija teško zagađenje

TDI mjesto teško



EPI-D blago zagađena okolina blago zagađena

okolina

MZB

Trent biotic index

I I


BMWP I I ASPT I I

Shannon-Weaver II I

BBi I-II I


Mikrobiologija


II III


III 11000 III


1500 II 11000 III


40 II 2300 III




Tabela 15 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Lim (Rudo), D16, Operativni monitoring, istraživanja 2012.

Ugar (V17)


vode Rezultat

Kategorija vodotoka


1. Datum 29.03.2012. 27.06.2012. 18.09.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 6,6

3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik 11,75 I I I %zasićenost O₂ 98,6 I I I

4. Salinitet Elektroprovodljivost 318 I I I Ukupna tvrdoća 186 I II I

5. Kiselost pH 8,35 I I I Ukupni alkalitet 180 I II II

6. Nutijenti

Ukupni fosfor 0,038 III II III Ortofosfati 0,019 Nitriti 0,002 I I I Nitrati 0,49 I I I Amonijačni azot 0,08 I I I Ukupni azot 1,22 II I I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije 8,0 III II I HPK bihromatni 16,2 II I II BPK5 5,68 III I II Kalcijum 73,2 Magnezijum 0,9



Fitobentos

S-Pantle Buck 1955


IPS umjerena eutrofikacija umjereno zagađenje ili

eutrofikacija


mjesto teško


EPI-D odličan kvalitet vode blago zagađena okolina

MZB

Trent biotic index


BMWP II II ASPT I I

Shannon-Weaver II II BBi I-II I-II

Zelinka-Marvan I I

Mikrobiologija


III III


II III


II II


II II




Međunarodni nadzorni monitoring (TNMN)

Tabela 16 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Una (Kozarska Dubica), U01, Međunarodni nadzorni monitoring, TNMN, istraživanja 2012.

Una Koz arska Dubica (U01)

Redni broj Izmereni parametri indikativni za

element kvaliteta vode Rezultat

Kategorija vodotoka

Rezultat Kategorija vodotoka



1. Datum 29.03.2012. 13.06.2012. 16.07.2012. 11.09.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 11,7 18,8 25.0 29,0

3. Kiseonični

režim Rastvoreni kiseonik I III 9,91 I I %zasićenost O₂ I I 118 II II

4. Salinitet Elektroprovodljivost I I 345 I I Ukupna tvrdoća I I 223 I I

5. Kiselost pH I I 8,3 I I Ukupni alkalitet I I 185 I I

6. Nutijenti

Ukupni fosfor I V 0.025 II II Ortofosfati 0.018 Nitriti I II 0.007 I I Nitrati I I 0.28 I I Amonijačni azot III I 0.07 I I Ukupni azot II I 1,08 II I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije II V 4,4 II I HPK permaganatni I I 1,64 I I HPK bihromatni II I 5 I I BPK5 II III 1,57 I II Kalcijum 68,5 Magnezijum 12,7

8 Indeks

saprobnosti

Fitoplankton 2,01 II II 1,97 II II

Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II

II


IPS slabo zagađenje ili eutrofikacija

umjereno

zagađene ili eutrofikacija

TDI

organsko zagađenje značajno doprinosi

eutrofikaciji mjesta

organsko zagađenje značajno doprinosi

eutrofikaciji mjesta

EPI-D dobar kvalitet

vode


MZB

Trent biotic index

I

I

S-Pantle Buck 1955

II II

BMWP II II ASPT II I


BBi 5 III III

Zelinka-Marvan 1,96 II 2,02 II

Hlorofil mg/m3 0.44±0.07 I 1.225±0.19 I 12.58±2.04 III 2,47±0,4 I




Tabela 17 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Vrbas (Razboj), V01, Međunarodni nadzorni monitoring, TNMN, istraživanja 2012.

Vrbas Razboj (V01)



Kategorija vodotoka



1. Datum 23.04.2012. 14.06.2012. 17.07.2012. 25.09.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 11,3 18,1 20,1 22,6

3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I I I I %zasićenost O₂ I I I I

4. Salinitet Elektroprovodljivost I I I I Ukupna tvrdoća I I I I

5. Kiselost pH I I I I Ukupni alkalitet II I I I

6. Nutijenti

Ukupni fosfor IV IV IV IV Ortofosfati Nitriti I II III IV Nitrati II I I I Amonijačni azot I I II I Ukupni azot II I I II

7. Ostalo

Ukupne susp. materije V IV III III HPK permaganatni I I I I HPK bihromatni I I I I BPK5 I II I I Kalcijum Magnezijum 13

8 Indeks

saprobnosti

Fitoplankton II II 2,18 II II

Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II

II

Shannon-Weaver I I

IPS slabo zagađenje ili

eutrofikacija umjerena

eutrofikacija

TDI





EPI-D dovoljno dobar kvalitet vode


MZB

Trent biotic index

I - II

I - II


BMWP IV IV ASPT III II

Shannon-Weaver II III

BBi III III Zelinka-Marvan II II

Hlorofil mg/m3 2.66±0.43 I I 4.14±0.67 II I




Tabela 18 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Sava (Rača), S01, Međunarodni nadzorni monitoring, TNMN, istraživanja 2012.

Sava Rača (S01)

Redni broj Izmereni parametri indikativni za element kvaliteta vode





1. Datum 24.04.2012. 15.06.2012. 18.07.2012. 26.09.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 13,6 22,0 26 19,1

3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I II 7 I I %zasićenost O₂ I II 84,5 I I

4. Salinitet Elektroprovodljivost I II 464 II I Ukupna tvrdoća I I 233 I I

5. Kiselost pH II I 8,04 I I Ukupni alkalitet I I 182 I I

6. Nutijenti

Ukupni fosfor IV V 0,091 IV IV Ortofosfati 0,06 Nitriti II II 0,008 I II Nitrati I I 0,72 I II Amonijačni azot I I 0,09 I I Ukupni azot II II 1,41 II II

7. Ostalo

Ukupne susp. materije III V 5,2 III V HPK permaganatni I I 1,92 I I HPK bihromatni I I 5,2 I I BPK5 I II 0,86 I II Kalcijum 69 Magnezijum 14,7


Fitoplankton II II 2,16 II II

Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II

II

Shannon-Weaver

I I

IPS umjereno

zagađene ili eutrofikacija

umjereno

zagađenje ili eutrofikacija

TDI

mjesto je teško kontaminirano




EPI-D zagađena okolina umjereno

zagađena okolina

MZB

Trent biotic index

II-III

II-III

S-Pantle Buck 1955

III II

BMWP IV IV ASPT IV IV

Shannon-Weaver

III III

BBi IV IV Zelinka-Marvan

II II

Hlorofil mg/m3 0.22±0.03 I I 1.48±0.24 I I




Tabela 19 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Bosna (Usora), B03, Međunarodni nadzorni monitoring, TNMN, istraživanja 2012.

Bosna Usora (B03)

Redni broj Izmereni parametri indikativni

za element kvaliteta vode Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka

1. Datum 10.05.2012. 29.06.2012. 01.08.2012. 17.09.2012. 2. Temp. režim Temperatura vode 16,1 19,5 28,3 20

3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I I I I %zasićenost O₂ I I II III

4. Salinitet Elektroprovodljivost I II I II Ukupna tvrdoća I I I I

5. Kiselost pH I I III I Ukupni alkalitet II II II I

6. Nutijenti

Ukupni fosfor V III III V Ortofosfati Nitriti III II II IV Nitrati I I I I Amonijačni azot I I I IV Ukupni azot II II II II

7. Ostalo

Ukupne susp. materije V II I III HPK permaganatni I I I I HPK bihromatni I II I II BPK5 I II I III Kalcijum Magnezijum

8 Indeks

saprobnosti

Fitoplankton II II II III

Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II

II

Shannon-Weaver

II II

IPS umjereno zagađenje ili eutrofikacija

zagađeno

TDI




organskm zagađenjem

EPI-D zagađena okolina veoma zagađena

okolina

MZB

Trent biotic index

II-III

II

S-Pantle Buck 1955

II II

BMWP III III ASPT II II

Shannon-Weaver

II II

BBi IV III Zelinka-Marvan

II II




Tabela 20 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Drina (Foča), D05, Međunarodni nadzorni monitoring, TNMN, istraživanja 2012.

Drina Fo ča (D05)


element kvaliteta vode Rezultat

Kategorija vodotoka

Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka


3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I I I I %zasićenost O₂ IV II I I

4. Salinitet Elektroprovodljivost I I I I Ukupna tvrdoća II II II II

5. Kiselost pH I I III I Ukupni alkalitet III III III III

6. Nutijenti

Ukupni fosfor II II III III Ortofosfati Nitriti I I I I Nitrati I I I I Amonijačni azot I I II II Ukupni azot II I I I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije III III II II HPK permaganatni I I I I HPK bihromatni I I I I BPK5 I I I I Kalcijum Magnezijum


Fitoplankton II II II II

Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II

II

Shannon-Weaver

II II


eutrofikacija

slabo zagađenje ili eutrofikacija





MZB

Trent biotic index

I

I

S-Pantle Buck 1955

II II

BMWP II II ASPT I I BBi I-II I-II

Shannon-Weaver

II II

Zelinka-Marvan

I-II I-II




Tabela 21 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Sava (Gradiška), S04, Međunarodni nadzorni monitoring, TNMN, istraživanja 2012.

Sava Gradiška (S04)


element kvaliteta vode Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat

Kategorija vodotoka



3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I III I II %zasićenost O₂ I I I II

4. Salinitet Elektroprovodljivost I I I I Ukupna tvrdoća I I II I

5. Kiselost pH I I II I Ukupni alkalitet I I III I

6. Nutijenti

Ukupni fosfor IV IV III V Ortofosfati Nitriti II II I II Nitrati I V I I Amonijačni azot II II II I Ukupni azot II II I II

7. Ostalo

Ukupne susp. materije III IV II II HPK permaganatni I I I I HPK bihromatni I I I I BPK5 i i I I Kalcijum Magnezijum

8 Indeks

saprobnosti


Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II

II

Shannon-Weaver III II

IPS nema zagađenja umjereno

zagađenje ili eutrofikacija

TDI



organsko zagađenje

značajno doprinosi eutrofikaciji mjesta

EPI-D umjereno zagađena

okolina

dovoljno dobar kvalitet vode

MZB

Trent biotic index

II

II

S-Pantle Buck 1955

II II

BMWP IV IV ASPT III III


BBi III IV


Hlorofil mg/m3 5.84±0.95 II I 5.18±0.84 II I




Tabela 22 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Bosna (Modriča), B01, Međunarodni nadzorni monitoring, TNMN, istraživanja 2012.

Bosna Modri ča (B01)


za element kvaliteta vode Rezultat

Kategorija vodotoka




1. Datum 23.04.2012. 26.06.2012. 17.07.2012. 25.09.2011.

2. Temp. režim Temperatura vode 12,0 25,6 26,2 27,0

3. Kiseonični

režim Rastvoreni kiseonik I I I I %zasićenost O₂ I V II III

4. Salinitet Elektroprovodljivost II IV IV IV Ukupna tvrdoća I I I I

5. Kiselost pH I I I I Ukupni alkalitet II III I I

6. Nutijenti

Ukupni fosfor IV III IV IV Ortofosfati Nitriti III II III IV Nitrati II I I II Amonijačni azot I I I I Ukupni azot II II II II

7. Ostalo

Ukupne susp. materije V IV III III HPK permaganatni I I I I HPK bihromatni I I I III BPK5 II II I I Kalcijum Magnezijum

8 Indeks

saprobnosti

Fitoplankton II III II II

Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II

II

Shannon-Weaver

I III


TDI





EPI-D zagađena okolina veoma zagađena

okolina

MZB

Trent biotic index

I

I-II

S-Pantle Buck 1955

III II

BMWP III III ASPT II II

Shannon-Weaver

II II

BBi IV IV Zelinka-Marvan

II II

Hlorofil mg/m3 0.3±0.05 I V 8.58±1.4 II II




Tabela 23 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Drina (Pavlovića most), D01, Međunarodni nadzorni monitoring, TNMN, istraživanja 2012.

Drina Pavlovi ća most (D01)


za element kvaliteta vode Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat

Kategorija vodotoka



3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I I I I %zasićenost O₂ I I I I

4. Salinitet Elektroprovodljivost I I I I Ukupna tvrdoća II I II I

5. Kiselost pH I I III I Ukupni alkalitet III II III III

6. Nutijenti

Ukupni fosfor III IV II I Ortofosfati Nitriti I I I I Nitrati I I I I Amonijačni azot I I I I Ukupni azot I I I I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije V V II II HPK permaganatni I I I I HPK bihromatni I I I I BPK5 I I I I Kalcijum Magnezijum

8 Indeks

saprobnosti


Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II

II

Shannon-Weaver

III III


eutrofikacija

slabo zagađenje ili eutrofikacija

TDI






MZB

Trent biotic index

I-II

I


BMWP III IV ASPT I II

Shannon-Weaver III III

BBi I-II III Zelinka-Marvan II II

Hlorofil mg/m3 0.15±0.02 I I 2.82±0.45 I I




Tabela 24 Zbirna tabela rezultata osnovnih hemijskih i bioloških parametara, profil Drina (Pavlovića most), D01, Međunarodni nadzorni monitoring, TNMN, istraživanja 2012.

Una Novi Grad uzvodno (U04)

Redni broj

Izmereni parametri indikativni za element kvaliteta vode Rezultat

Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka Rezultat

Kategorija vodotoka Rezultat Kategorija vodotoka


3. Kiseonični režim Rastvoreni kiseonik I I I I %zasićenost O₂ I I I III

4. Salinitet Elektroprovodljivost I I I I Ukupna tvrdoća I I I I

5. Kiselost pH I I I I Ukupni alkalitet I I I I

6. Nutijenti

Ukupni fosfor II III II III Ortofosfati Nitriti I I I I Nitrati I I I I Amonijačni azot I I I I Ukupni azot II I I I

7. Ostalo

Ukupne susp. materije I III II I HPK permaganatni I I I II HPK bihromatni I I I I BPK5 I III I II Kalcijum 63,7 Magnezijum 12,3

8 Indeks

saprobnosti


Fitobentos

S-Pantle Buck 1955

II

II

Shannon-Weaver III II

IPS nema zagađenja slabo zagađenje ili

eutrofikacija

TDI




EPI-D dobar kvalitet vode zagađena okolina

MZB

Trent biotic index

I

I


BMWP III 74 II ASPT II 5,86 II


BBi III 6 III Zelinka-Marvan II 1,75 II


Literatura


Documents

MONITORING KVALITETA POVRŠINSKIH VODA U REPUBLICI … · prošlosti u kojoj su stvorene magmatske, sedimentne i metamorfne stijene, mnoga orudnjenja i naro čito razni karstni oblici